REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-1485/2021-86
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Mariju Klariću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice: KŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Dina Korper-Žemva, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Korper i partneri d.o.o., Zagreb, Prilaz Gjure Deželića 16, protiv tuženika: 1. Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 i 2. Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb, Donje Svetice 48, OIB: 85584865987, kojeg zastupa opunomoćenik Danko Drakulić, odvjetnik u Zagrebu, Tomašićeva 3, uz sudjelovanje umješača na strani 1. i 2. tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene 13. siječnja 2026. u nazočnosti zamjenice tužiteljičine opunomoćenice, 1. tuženikove opunomoćenice po zaposlenju i 2. tuženikovog opunomoćenika, 26. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se 1. tuženiku Gradu Zagrebu, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 i 2. tuženiku Zagrebačkom holdingu d.o.o., Podružnici Zagrebačke ceste, Zagreb, Donje Svetice 48, OIB: 85584865987, solidarno naknaditi tužiteljici KŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], neimovinsku štetu u iznosu 11.945,05 EUR / 90.000,00 kn HRK sa zateznim kamatama od 25. svibnja 2021. do isplate, po kamatnoj stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, odnosno do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, nadalje, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.
II. Nalaže se 1. i 2. tuženicima solidarno naknaditi tužiteljici imovinsku štetu (tuđa pomoć), u iznosu 510,34 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 25. svibnja 2021. do isplate, po kamatnoj stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, odnosno do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, nadalje, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.
III. Nalaže se 1. i 2. tuženicima solidarno naknaditi tužiteljici imovinsku štetu (uništena odjeća) u iznosu 663,61 EUR / 5.000,00 HRK sa zateznim kamatama od 8. lipnja 2018. do isplate, po kamatnoj stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, odnosno do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, nadalje, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.
IV. Odbija se ostatak zahtjeva i to za naknadu nenovčane imovinske štete (tuđa pomoć) u iznosu 1.122,15 EUR, kao i zahtjev za isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos 510,34 EUR po istoj osnovi tekuće od 8. lipnja 2018. do 24. svibnja 2021., kao neosnovan.
V. Nalaže se 1. i 2. tuženicima solidarno naknaditi tužiteljici parnične troškove u iznosu 9.390,98 EUR, u roku 15 dana.
VI. Odbija se ostatak tužiteljičinog zahtjeva za naknadom parničnih troškova
preko dosuđenog iznosa, kao neosnovan.
VII. Odbija se 1. tuženikov zahtjev za naknadom parničnih troškova, kao
neosnovan.
VIII. Odbija se 2. tuženikov zahtjev za naknadom parničnih troškova, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužba je predana ovome sudu e-komunikacijom 7. lipnja 2021. (obavijest o primitku elektroničkog podneska, koja prethodi listu 1), u kojoj se navodi da se je tužiteljica 8. lipnja 2018., u 12,15 sati, hodajući istočnom stranom nogostupa Frankopanske ulice u smjeru Trga Republike Hrvatske, spotaknula na izbočeni lijevanoželjezni poklopac na nogostupu i pritom pala na tlo. Zbog zadobivenih ozljeda prilikom pada vozilom Hitne medicinske pomoći je prevezena u KBC Sestre milosrdnice, na hitan prijam, gdje joj je dijagnosticirana fraktura subtrohanternog prijeloma lijeve bedrene kosti, s kranijalnim pomakom distalnog frakturnog ulomka i angulacijom. Zbog nepodnošljive boli, a u cilju uspješnog obavljanja pregleda, odjeća (bodi i hlače) tužiteljice je razrezana, dok su bluza jakna i cipele prilikom samog pada uništene. Dan nakon nesretnog događaja tužiteljica je podvrgnuta operacijskom zahvatu otvorene repozicije i endomedularne osteosinteze. U bolnici je započela s nužnom rehabilitacijom uz pomoć fizioterapeuta i ortopedskih pomagala. Nakon tjedan dana boravka u bolnici, premještena je u Stubičke Toplice, radi daljnje stacionarne fizikalne rehabilitacije i liječenja, uz obvezu daljnjeg rasteretnog hoda, uz hodalicu bez opterećenja operirane noge, uz propisanu terapiju lijeka Fragmin 5000 te analgetika po potrebi. Nastavak fizikalne terapije, tužiteljica je nastavila od srpnja do rujna 2018. u Bolnici za ortopediju i rehabilitaciju ''Martin Horvat'', a od studenog do prosinca 2018. u Cybexu-centru za izokinetiku. Zbog prijeloma bedrene kosti, tužiteljica posljedično trpi jake boli i u zdjelici i kralježnici i to nakon sad već skoro tri godine od pada. Ozbiljnost teške i ozbiljne ozljede razvidna je i u ograničenoj pokretljivosti zbog koje joj dan danas treba više vremena za postizanje zadovoljavajuće dinamike hoda. Navedene ozljede i boli rezultiraju izraženim šepanjem na lijevu nogu. Tužiteljica i dalje ide na fizikalnu terapiju, a uputa liječnika je da treba izbjegavati opterećenje kukova i kralježnice, uz preporuku nošenja ortoze te terapiju protiv boli. Ovaj nesretan slučaj je posljedica je neodgovarajućeg održavanja javnoprometnih površina u Gradu Zagrebu, dakle, nogostupa na raskrižju Frankopanske ulice i Trga Republike Hrvatske, i tamo postavljenih instalacija. Svakodnevno i bez iznimke, lokalna samouprava je preko svojih službi ili tvrtki osnovanih u istu svrhu, dužna voditi brigu i nadzirati mehaničku izdržljivost lijevano-željeznih poklopaca na nogostupima, u što spada i obveza nadzora naliježu li ti poklopci pravilno te jesu li ispravni i čvrsti mehanički konstruktivni spojevi u ležištima poklopca. Pod time se podrazumijeva da poklopci moraju biti osigurani na način da se ne mogu samostalno otvarati, pomicati ili ispasti iz svog ležišta, a što se u ovom slučaju i dogodilo. Na fotografijama mjesta štetnog događaja jasno je razvidno oštećenje nogostupa u Frankopanskoj ulici, a koje se sastoji od izbočenog lijevano-željeznog poklopca, koji je uzdignut od nogostupa za nekoliko centimetara i to bez ikakvog upozorenja. S obzirom na gustoću prometa koji se na tom raskrižju odvija, pješaci su dužni posebnu pozornost obraćati na ostale sudionike u prometu, ne očekujući izbočine na nogostupu. Odredbama Zakona o cestama (Narodne novine, br. 84/11. i dr.) je propisano da nerazvrstanu cestu čini, među inim, nogostup (čl. 100.), a isti su u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalaze (čl. 101.). Odlukom o nerazvrstanim cestama Gradske skupštine Grada Zagreba (dalje: Odluka) propisano je tko je i kada dužan poduzeti poslove njihovog redovitog održavanja. Odredbama čl. 2. i 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, br. 26/03. i dr.) propisana je obveza jedinice lokalne samouprave osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti, što u ovom slučaju uključuje i održavanje nerazvrstanih cesta kao javnih površina. Stoga, Grad Zagreb, kao jedinica lokalne samouprave, koja ujedno ima i položaj jedinice područne (regionalne) samouprave, dužan je osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, ne oslobađa se obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja istih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu. Prema tome, s obzirom da se šteta dogodila na javnoj površini, neupitna je, u smislu svega prethodno navedenog, u ovom slučaju pasivna legitimacija 1. tuženika koji je, stoga, dužan naknaditi štetu koja je njegovom odgovornošću kritične zgode prouzročena tužiteljici. Redovito održavanje uključuje: redovito praćenje stanja nerazvrstanih cesta; mjestimični popravci završnog sloja kolničke konstrukcije od asfalta, betona, itd.; obnavljanje i zamjena završnog sloja kolničke kontrukcije većeg opsega; mjestimični popravci dijelova cestovne građevine; čišćenje i uklanjanje odronjenog i drugog materijala s nerazvrstane ceste; popravak, zamjena i obnova vertikalne i horizontalne signalizacije i opreme (čl. 15. Odluke). Nadležnost Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnice Zagrebačke ceste, Zagreb, za redovito održavanje nerazvrstanih cesta, kao i zamjenu i popravljanje slivničkih rešetki, škrinjica komunalnih instalacija i poklopaca revizijskog okna propisana je čl. 16. Odluke. Stoga, pasivna legitimacija i 2. tuženika, kao pravne osobe nadležne za održavanje nerazvrstanih cesta, je u ovom predmetu neupitna. Zbog navedenih ozljeda je tužiteljica pretrpjela znatne fizičke i duševne boli te strah, osobito od operacije, nepokretljivosti, mogućeg nastupa tromboze zbog nepokretljivosti, a i danas ima nelagodu od zagrebačkih ulica. Zbog prijeloma bedrene kosti, oštećenica je u početku hodala uz hodalicu, potom uz pomoć štaka da bi danas šepala na lijevu nogu, uz svakodnevno pogoršanje boli u kralježnici i lijevom kuku na koji trpe zbog teškog i nepravilnog hoda nakon prijeloma. Zbog pada, životna aktivnost tužiteljice je smanjena, i to za 20% zbog čega u daljnjem životu mora ulagati pojačane napore, pa i za najobičniju aktivnost-hodanje. Tužiteljica je stalno psihički opterećena zbog ozljede koje je prilikom pada dobila. Nije se više u stanju fizički naprezati i obavljati teže poslove u domaćinstvu za potrebe svoje obitelji. Kod tužiteljice je zaostala naruženost u vidu izraženog šepanja na lijevu nogu. Osim toga, u određenoj mjeri joj je, osobito pri samom početku oporavka, i to prilikom najjednostavnijih svakodnevnih radnji kao što su korištenje nužnika, pranje i/ili umivanje, nabava i priprema hrane pa do odlaska na rehabilitaciju, bila potrebita tuđa pomoć za obavljanje osnovnih higijenskih i drugih životnih potreba, a zbog slabe pokretljivosti pomoći njega u manjem intenzitetu su joj potrebiti i dan danas. Dakle, predmetnim štetnim događajem je tužiteljica pretrpjela neimovinsku štetu radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te imovinsku štetu zbog uništene odjeće i plaćanja tuđe pomoći i njege. Stoga, sukladno čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05. i dr., dalje: ZOO) zahtijeva naknadu neimovinske štete radi povrede prava na tjelesni i duševni integritet u sveukupnom iznosu 150.000,00 HRK, koji se sastoji od iznosa 70.000,00 HRK na ime pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti izazvane pretrpljenim fizičkim bolima, iznosa 45.000,00 HRK na ime pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti izazvane pretrpljenim duševnim bolima zbog smanjenja njezine životne aktivnosti, iznosa 10.000,00 HRK zbog povrede prava osobnosti izazvane pretrpljenim strahom i od iznosa 25.000,00 HRK zbog povrede prava osobnosti izazvane duševnim bolovima zbog naruženosti, a sukladno čl. 1095. ZOO- a zahtijeva i naknadu imovinske štete zbog potrebe joj pružanja tuđe pomoći i njege u iznosu 5.000,00 HRK te zbog uništene odjeće u iznosu 5.000,00 HRK. Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže donijeti presudu kojom će se prihvatiti tužbeni zahtjev za naknadom štete u ukupnom iznosu 160.000,00 HRK sa zateznim kamatama, od toga tekućim na iznos 150.000,00 HRK od 25. svibnja 2021., na 5.000,00 HRK tekućim od dana prestanka potrebe za tuđom pomoći i njegom i na iznos 5.000,00 HRK tekućim od 8. lipnja 2018., uz naknadu tužiteljici parničnih troškova.
2. Podneskom predanim 28. studenoga 2023. (list 382-384) je tužiteljica konačno postavila tužbeni zahtjev, kao u izreci presude, uskladivši ga s medicinskim vještačenjem, pri tome uzimajući u obzir nesporno isplaćen iznos 43.840,00 HRK, od toga iznos 40.000,00 HRK po osnovi neimovinske štete i iznos 3.840,00 HRK po osnovi nenovčane imovinske štete (tuđa pomoć), zahtijevajući daljnju naknadu štete i to neimovinske štete u iznosu 11.945,05 EUR / 90.000,00 HRK sa zateznim kamata od 25. svibnja 2021. te nenovčane imovinske štete (tuđa pomoć) u iznosu 1.632,49 EUR / 12.300,00 HRK sa zateznim kamatama od 8. lipnja 2018. i imovinske štete u iznosu 663,61 EUR / 5.000,00 HRK sa zateznim kamatama od 8. lipnja 2018., uz naknadu parničnih troškova.
3. 1. tuženikov odgovor na tužbu je predan ovome sudu e-komunikacijom 29. studenoga 2021. (obavijest o primitku elektroničkog podneska, koja prethodi listu 76), u kojem se navodi da 1. tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, odgovornost i pasivnu legitimaciju 1. tuženika, kao i nastanak štetnog događaja, te također ističe prigovor zastare. Ističe se da je tužiteljica isključivo odgovorna za nastanak štetnog događaja iz razloga što se prema navodima tužbe štetni događaj dogodio 8. lipnja 2018., u 12,15 sati, pa je sasvim logično i životno uvjerljivo da u navedeno doba dana svaka osoba s prosječnom pažnjom može uočiti izbočeni lijevano-željezni poklopac na nogostupu i izbjeći kretanje po takvoj površini, i to pogotovo stoga što sama tužiteljica u tužbi navodi da se radilo o suhom ljetnom danu. Također, osporava uzročno-posljedičnu svezu između predmetnog štetnog događaja i ozljeda koje tužiteljica navodi u tužbi, te predlaže da tužiteljica dostavi medicinske isprave u izvorniku, kao i ovjerovljenu presliku zdravstvenog kartona tužiteljice, kako bi se utvrdilo je li tužiteljica prije ili nakon štetnog događaja imala iste/istovrsne ozljede onima koje je prema navodima tužbe zadobila u štetnom događaju. U svezi priloženih fotografija, 1. tuženik ističe da iz istih nije razvidan datum nastanka istih te je također nejasno radi li se o mjestu predmetnog štetnog događaja. U svakom slučaju nije moguće utvrditi kada je došlo do navodnog izbočenja lijevano- željeznog poklopca na nogostupu. Nadalje, tužiteljica nakon uplate nespornog iznosa štete u iznosu 43.840,00 HRK od strane osiguravajućeg društva Croatia osiguranje d.d., Zagreb i to: 40.000,00 HRK na ime povrede prava osobnosti i 3.840,00 HRK na ime tuđe pomoći i njege, u konačno specificiranom tužbenom zahtjevom u podnesku od 7. srpnja 2021. zahtijeva isplatu iznosa 75.000,00 HRK na ime povrede prava osobnosti i iznosa 36.160,00 HRK na ime tuđe pomoći i njege, te također zahtijeva isplatu iznosa 1.280,00 HRK na ime trajne tuđe pomoći počev od 1. srpnja 2021. pa nadalje. Dakle, tužiteljica preinačuje tužbu glede zahtjeva za naknadu tuđe pomoći i njege jer prvotno u tužbi zahtijeva isplatu iznosa 5.000,00 HRK sa zateznim kamatama od dana prestanka potrebe za tuđom pomoći i njegom, dok nakon uplate nespornog iznosa 3.840,00 HRK, tužiteljica povećava tužbeni zahtjev na ime tuđe pomoći i njege, s obzirom da zahtijeva isplatu iznosa 36.160,00 HRK sa zateznim kamatama od dana nastanka štetnog događaja, te isplatu iznosa 1.280,00 HRK na ime trajne tuđe pomoći počev od 1. srpnja 2021. pa nadalje, a kojoj preinaci se 1. tuženik protivi. U svakom slučaju, 1. tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva po svim vidovima štete, smatrajući ih previsoko odmjerenima, a s obzirom na priložene medicinske isprave. Slijedom navedenog, 1. tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev, uz naknadu 1. tuženiku parničnih troškova.
4. 2. tuženikov odgovor na tužbu je predan ovome sudu e-komunikacijom 29. rujna 2021. (obavijest o primitku elektroničkog podneska, koja prethodi listu 65), u kojem se navodi da se 2. tuženik protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, osporava visinu, uzročno-posljedičnu svezu, odgovornost za nastali štetni događaj, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, te predlaže u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev, kao neosnovan, uz naknadu 2. tuženiku parničnih troškova. Tužiteljica također nije dokazala temeljem čega bi ovdje 2.tuženik bio odgovoran za predmetnu nesreću te ujedno ističe prigovor isključive krivnje same tužiteljice, s obzirom je ista mogla na vrijeme uočiti bilo kakve vrste zaprjeke odnosno izbočeni željezni poklopac na nogostupu zbog koje je navodno pala. Tužiteljica je uz tužbu priložila fotografije, no, 2. tuženik osporava vjerodostojnost tužbi priloženih fotografija, budući da iz istih nije razvidno kada su nastale, niti jesu li nastale na mjestu predmetnog štetnog događaja. Podredno, 2. tuženik ističe kako nije moguće utvrditi kada je nastalo oštećenje odnosno kada je točno predmetni željezni poklopac uzdignut iz ležišta na nogostupu. Nadalje, 2. tuženik osporava uzročno-posljedičnu svezu između štetnog događaja i nastale štete te smatra kako nisu mogle nastati ozljede koje navodi tužiteljica u opisanoj dinamici ozljeđivanja. Stoga predlaže dostaviti izvornike medicinskih isprava te ovjerovljeni preslik zdravstvenog kartona, radi utvrđenja je li tužiteljica ranije imala iste ili slične ozljede, a koje su mogle utjecati na težinu ozljede u predmetnom štetnom događaju. Također, 2. tuženik zadržava pravo naknadno s očitovati o ozljedi i posljedicama ozljede kod tužiteljice, te navodima tužiteljice o ozljedi i posljedicama ozljeda, po zaprimanju očitovanja tužiteljice je li liječenje završeno, te možebitno naknadno zaprimljenim medicinskim ispravama. 2. tuženik se protivi visini tužbenog zahtjeva po svim vidovima štete, smatrajući ih previsoko odmjerenim, a s obzirom na priložene isprave u odnosu na ozljede koje je tužiteljica zadobila, tako da ista nije u skladu s okolnostima slučaja, niti s postojećom sudskom praksom. Slijedom navedenog, 2. tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev, uz naknadu 2. tuženiku parničnih troškova.
5. Podneskom treće osobe od 5. veljače 2024. (list 407 i 408) je Croatia osiguranje d.d., Zagreb, prijavila svoje miješanje u gornjoj parnici, na strani oba tuženika, obzirom da za to ima pravni interes temeljem sklopljenih ugovora o osiguranju od odgovornosti tuženika, po polici osiguranja broj [broj police osiguranja] za osigurateljno razdoblje 1. siječnja 2018. - 31. prosinca 2018., te po polici osiguranja broja [broj police osiguranja] za osigurateljno razdoblje 1. travnja 2018. - 1. travnja 2019., dakle, kada se dogodio štetni događaj iz kojega tužiteljica izvodi svoje pravo na naknadu štete. Navedenim ugovorima je ugovoreno osiguranje od javne odgovornosti 1. i 2. tuženika za štete prema trećim osobama. Za slučaj donošenja rješenja kojim će se trećoj osobi Croatia osiguranju d.d., Zagreb, dopustiti miješanje u parnicu na strani 1. i 2. tuženika, umješač se u cijelosti priklanja navodima 1. i 2. tuženika iz odgovora na tužbu i navodima istaknutim tijekom postupka, kao i dokaznim prijedlozima istih te se protivi i osnovi i visini postavljenog tužbenog zahtjeva u cijelosti. Ističe prigovor isključive, podredno, djelomične odgovornosti tužiteljice nastanku štete i štetnih posljedica zbog neopreznog hodanja po nogostupu. Također prigovara i tijeku zatraženih zateznim kamata na sve vidove štete. U odnosu na neimovinsku štetu, u slučaju možebitne osnovanosti postavljenog tužbenog zahtjeva, kamate bi mogle teći od završetka liječenja tužiteljice, ili od podnošenja tužbenog zahtjeva, a u odnosu na imovinsku štetu, kamate bi mogle teći tek od presuđenja. Također umješač ističe da je tužiteljici u postupku koji je prethodio podnošenju tužbe, s osnove sklopljenog ugovora o osiguranju od odgovornosti 2. tuženika, 17. lipnja 2021. isplaćen nesporni iznos štete od 5.818,57 EUR / 43.840,00 HRK.
6. Raspravnim rješenjem od 13. siječnja 2026. (list 487) je dopušteno miješanje treće osobe: Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, na strani 1. i 2. tuženika.
7. Tijekom postupka izvedeni su dokazi i to uvidom u potvrdu MUP-a RH, PU zagrebačke, I. PP Zagreb, od 13. svibnja 2021. (list 9), prikaz mjesta štetnog događaja na Google karti (list 10), medicinske isprave odnosno CD-R snimke obavljenih pretraga tužiteljice te osobni zdravstveni karton tužiteljice i liječničku potvrdu (list 11-29 i 116- 122, te 141 i 440, te 145-147 te 157-159, te 229-373 i 447), odnosne fotografije (list 30-40), Ugovor o realizaciji programa održavanja komunalne infrastrukture na području gradskih četvrti Grada Zagreba u 2018. -redovito održavanje nerazvrstanih cesta u 2018. (list 103-107), odnosne fotografije-prikaz mjesta štetnog događaja (različitih povećanja) s web stranice www.google.com/maps (list 112-115), police osiguranja i privitke polici i izvadak po transakcijskom računu od 17. lipnja 2021. (list 387-389 te 409-416), te je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Mladenu Frketiću, spec,. ortopedu-traumatologu, koji je 19. travnja 2022. dostavio pisani nalaz i mišljenje (list 173 i 174), te je isti usmeno iznio, obrazložio i očitovao se na ročištu 28. rujna 2022. te je 3. listopada 2022. predao pisanu dopunu nalaza i mišljenja (list 194 i 195), te je 9. studenoga 2023. predao drugu pisanu dopunu nalaza i mišljenja-očitovanje (list 377), te je isto usmeno iznio, obrazložio i očitovao se na ročištu 10. siječnja 2024. (list 398), te je 24. lipnja 2025. predao treću pisanu dopunu nalaza i mišljenja-očitovanje (list 455) te je isto usmeno iznio, obrazložio i očitovao se na ročištu 13. siječnja 2026. (list 488) te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka ŠŠ i GŠ te tužiteljice osobno kao stranke, svih na ročištu 28. rujna 2022. (list 190-193).
8. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.
9. Predmet spora je zahtjev za naknadu neimovinske i imovinske štete uzrokovane štetnim događajem od 8. lipnja 2018., u Zagrebu, na nogostupu Frankopanske ulice u smjeru Trga Republike Hrvatske.
Sporan je nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija, odgovornost i uzročno-posljedična sveza između štetnog događaja i predmetnih ozljeda, odnosno sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva, pa tako je li tužiteljici prilikom zadobivanja predmetnih tjelesnih ozljeda narušeno zdravlje tako da je povrijeđeno pravo osobnosti u mjeri u kojoj ono opravdava dosudu pravične novčane naknade u zahtijevanom iznosu, kao i potrebi i opsegu tuđe pomoći, kao i daljnje imovinske štete.
Ujedno je istaknut prigovor zastare.
10. Na sporne okolnosti izvedeni su gore navedeni dokazi, poglavito medicinsko vještačenje radi utvrđenja težine zadobivenih ozljeda te narušenja tjelesnog i duševnog zdravlja tužiteljice, kao i potrebi i opsegu potrebe za tuđom pomoći.
11. Uvidom u potvrdu MUP-a RH, PU zagrebačke, I. PP Zagreb, od 13. svibnja 2021. (list 9) i prikaz mjesta štetnog događaja na Google karti (list 10), utvrđeno je da je 8. lipnja 2018. u 12,15 sati, intervenciju policije zatražio ŠŠ, koji je naveo da je na pločniku Frankopanske b. b., ispred zgrade HNK, pala i leži KŠ, kako je utvrđeno po policijskim službenicima, koja je izjavila da je hodajući Frankopanskom ulicom prema Trgu Republike Hrvatske spotaknula se o izbočeno kanalizacijsko okno na nogostupu ili udubljenje i pri tome pala te je zbog zadobivenih ozljeda prevezena vozilom HMP u KBC Sestre milosrdnice. Ujedno, Google karta (list 10) prikazuje mjesto štetnog događaja kako je prethodno opisano.
12. Na temelju iskaza tužiteljice, saslušane osobno kao stranke na ročištu 28. rujna 2022. (list 192 i 193), koji se u cijelosti prihvaća kao životno logičan i uvjerljiv, jer ima neposredna saznanja o odlučnim činjenicama, a koja je u cijelosti ostala kod navoda iz tužbe i tužiteljičinih navoda istaknutih tijekom postupka, u kojem smislu je iskazala, dok iste navode dopunjuje i pojašnjava, utvrđeno je da je sukladno uputi suda tužiteljica napravila nekoliko koraka po sudnici te je utvrđeno da je očigledno zaostalo šepanje kod tužiteljice, odnosno naginjanje na lijevu stranu. Tužiteljica navodi da su joj zaostala dva ožiljka, zbog reza na lijevoj strani počev od lijevog kuka prema gore i od lijevog koljena do blizine lijevog koljena, dakle sve s vanjske strane, a koje će tužiteljica predočiti imenovanom liječniku vještaku. Kritičnog dana se tužiteljica kretala Frankopanskom ulicom od Ilice prema zgradi HNK i to lijevim nogostupom te je zapela za poklopac (šaht) koji je bio izbočen, stršao je iznad razine pločnika. Tužiteljica se je kretala sredinom nogostupa te je bilo dosta pješaka po istom nogostupu. Bio je vrući sunčani dan, pravi ljetni dan. Tužiteljica je neposredno pred štetni događaj zapela za navedeni poklopac (šaht) te je počela manevrirati kako bi održala ravnotežu, a isto su vidjeli prolaznici, ali su se odmaknuli od tužiteljice, te je naposljetku lijevom nogom potpala pod desnu nogu, uslijed čega je izgubila ravnotežu i pala na tlo. Čula je kvrcanje u lijevom kuku pa se je bojala joj je pukao lijevi kuk. No, dogodilo se još gore, došlo je do prijeloma lijeve bedrene kosti i to visoko u blizini lijevog kuka. Tužiteljica je osjetila strašnu bol te je pokušala ustati, ali isto nije bilo moguće zbog boli koju je osjećala. Do štetnog događaja došlo je par minuta prije 12 sati. Tada se je trebala naći sa svojim suprugom pored zgrade Muzičke akademije. Stoga, tužiteljičin zadnji poziv na mobitelu je bio poziv upućen prema suprugu: GŠ. Stoga je tužiteljica i tražila od prolaznika koji su joj htjeli pomoći neka nazovu njezinog supruga GŠ. Dakle, tužiteljičin suprug GŠ je bio u blizini te je ubrzo došao do mjesta tužiteljičinog stradavanja. Na mjesto štetnog događaja ubrzo su došla dva medicinska djelatnika i to na motociklu, a nakon što su uvidjeli da ne mogu pomoći tužiteljici, pozvali su vozilo hitne pomoći. U međuvremenu je došao i policijski službenik koji je također ispitivao tužiteljicu u svezi predmetnog događaja, a isti je upite postavljao i kasnije kada je tužiteljica bila u Stubičkim Toplicama. Kritičnog događaja tužiteljica nije ostala bez svijesti, ali je bila malo dezorijentirana te je imala strah da nije istom prilikom slomila lijevi kuk, bila je uzrujana i uzbuđena zbog samog događaja i neizvjesnosti što je bio dan pred vikend i što je još očekuje zbog događaja. Došlo je vozilo hitne pomoći te je tužiteljicu odvezlo u bolnicu u Zagrebu, Vinogradska ulica. U istoj bolnici razrezali su tužiteljici svu odjeću, jer ju je strahovito boljelo pri pokušaju podizanja tijela. Utvrđen je tužiteljici prijelom lijeve bedrene kosti, te da je došlo do pomaka. Stoga je tužiteljica 24 sata od hospitalizacije bila na kotaču za istezanje te joj je postavljen uteg na lijevu nogu. Sutradan, u subotu, je tužiteljica operirana, kojom prilikom je primila dvije transfuzije krvi uslijed velikog gubitka krvi zbog predmetne operacije. Tužiteljica nije mogla primiti redovitu rehabilitaciju, već su je odvezli u Stubičke Toplice, i to 5-6 dana od same operacije, gdje je provela 3 tjedna terapije te su tužiteljicu učili hodati na 2 štake. Po izlasku iz Stubičkih Toplica otišla je u svoj stan u [adresa] te je nastavila rehabilitaciju u Bolnici Horvat, i to u dva navrata, prvi put u trajanju od 3 tjedna i drugi put u trajanju od 2 tjedna. Tužiteljica se je služila invalidskim kolicima, a s obzirom na nepristupačnost stana u [adresa] bila je u potrebi unajmiti žensku osobu, koja ju je vozila na rehabilitaciju i vraćala s rehabilitacije. Nakon toga, jedno vrijeme se je tužiteljica služila s dvije pomoćne štake i to do rujna 2018. U rujnu 2018. počela se je tužiteljica služiti samo jednom pomoćnom štakom. Tužiteljica je još obavila 4-5 rehabilitacija. Inače je tužiteljica športski tip, aktivna je, te u tom smislu nije imala niti potrebu za pribavom vozačke dozvole. Tužiteljičin suprug GŠ je najviše pomagao tužiteljici kada je bila u potrebi, a osim njega svojevremeno je tužiteljica unajmila i kućnu pomoćnicu. I dan danas, jednom tjedno, tužiteljica plaća kućnu pomoćnicu za obavljanje većih kućanskih poslova. To stoga što niti danas tužiteljica nije u mogućnosti se saginjati, penjati na visinu i sl., sve zbog predmetnog ozljeđivanja. Nakon predmetnog ozljeđivanja trebala joj je svakodnevna pomoć od oko 2 sata i to u trajanju 1,5 godinu po ozljeđivanju. Tužiteljici predstoji obaviti još jednu operaciju i to gornjeg dijela, od lijevog kuka prema gore, radi vađenja vijaka koji su ostali zbog predmetnog ozljeđivanja. No, doživotno je tužiteljici ugrađena metalna šipka na mjestu lijeve bedrene kosti. Kritičnog dana je tužiteljica nosila cipele ravnih potplata. Kritičnog dana tužiteljica nije uzimala nikakve lijekove, niti konzumirala alkohol. Zadnjih 15 g. tužiteljica pije lijek za uravnoteženje tlaka tirtensil i lijek sortis za smanjenje masnoće u krvi. Inače, tužiteljica nema nikakvih poteškoća u smislu dezorijentacije. Tužiteljica nije mogla proći predmetnim nogostupom na drugom mjestu a da nije prošla preko istog kanalizacijskog poklopca (šahta), jer je istim nogostupom bilo dosta pješaka, bila je gužva jer je bio petak, lijepo vrijeme oko 12 sati. Tog kritičnog događaja nije nitko pao osim tužiteljice. Prije predmetnog ozljeđivanja tužiteljica nije imala sličnih ili istovrsnih zdravstvenih tegoba. Tužiteljica nije doživjela nikakav štetni događaj nakon predmetnog štetnog događaja. Prije predmetnog štetnog događaja tužiteljica nije trebala tuđu pomoć u obavljanju kućanskih poslova, dakle nije unajmljivala kućnu pomoćnicu.
13. Točnost navoda tužiteljice iz danog iskaza potvrdili su i svjedoci ŠŠ i TŠ, tužiteljičin suprug, čije se iskazi u cijelosti prihvaćaju kao životno logični i neposredno uvjerljivi, premda isti svjedoci nisu očevici samog nastanka predmetnog štetnog događaja.
14. Iz iskaza svjedoka ŠŠ, saslušanog na ročištu 28. rujna 2022. (list 190-193), proizlazi da je isti svjedok kritičnog dana 8. lipnja 2018. išao ispred Pravnog fakulteta u Zagrebu, Trgom Republike Hrvatske, te je dolaskom do ugla s Frankopanskom ulicom uvidio skupinu ljudi (8-10 ljudi), koji su se okupili oko ovdje tužiteljice, koja je ležala na podu i jaukala od boli. Više ljudi je pitalo tužiteljicu treba li zvati hitnu pomoć, no, ista je odgovarala da treba zvati njezinog supruga. Isti svjedok je zvao policiju, a sve kako bi policija zatim pozvala hitnu pomoć. Došao je policijski službenik na motociklu te je htio podići tužiteljicu s poda, no, tužiteljica je isto odbijala, jer se tužiteljica žalila na bol, jaukala je pa je stoga ostala ležati na podu. Nakon toga je isti svjedok otišao svojim putem. Toga kritičnog događaja je tužiteljica djelovala dezorijentirano. Na mjestu gdje je tužiteljica kritičnog događaja ležala isti svjedok nije primijetio nikakvu fizičku prepreku, izbočinu ili sl. što bi ometalo prolaz i hodanje pješaka na istom mjestu. Kritičnog događaja se je isti svjedok kretao Trgom Republike Hrvatske, od istoka prema zapadu, prema Pravnom fakultetu. Kritičnog dana u to vrijeme kada je tužiteljica ležala na podu nije padala kiša, ali misli da je bilo oblačno. Isti svjedok nije primijetio da je kritičnog događaja bilo klizavo. Nisam primijetio koju vrstu obuće je kritičnog događaja nosila tužiteljica, s obzirom da je tužiteljica jaukala pa je smatrao da se kao građanin moram uključiti i pomoći. Isti svjedok vrlo često prolazi tim nogostupom gdje sam zatekao tužiteljicu na podu te nije primijetio nikakvu prepreku, izbočinu.
15. Iz iskaza svjedoka GŠ, tužiteljičinog supruga, saslušanog na ročištu 28. rujna 2022. (list 190-193), proizlazi da isti svjedok nije očevidac štetnog događaja. Netko od nazočnih osoba koji su bili uz svjedokovu suprugu, ovdje tužiteljicu, javio je istom svjedoku na mobitel da je njegova supruga stradala. Isti svjedok se je odazvao pozivu i došao ispred Pravnog fakulteta u Zagrebu, gdje je svjedokova supruga ležala na podu te jaukala od boli. Zatekao je također i oko 10-tak, uglavnom mlađih osoba (pretpostavlja studenata Pravnog fakulteta), kuji su bili okupljeni oko tužiteljice te su joj pomagali, jer je tužiteljica bila loše, te su je polijevali vodom budući je bilo vruće. Ujedno je isti svjedok zatekao i djelatnike hitne pomoći, kao i policijskog službenika na motociklu. Tog kritičnog događaja tužitelj nije primijetio što je bio uzrok pada tužiteljice. Nakon što je tužiteljica ispričala istom svjedoku slijed događaja, odnosno da je zapela za nešto i da je lebdjela te pokušala se dočekati na odgovarajući način na tlu, isti svjedok je idućih 3-5 dana išao se osobno se uvjeriti i vidjeti što je uzrok pada te je uvidio da na pločnik, gdje je tužiteljica kritičnog dana stradala, se nalazi kanalizacijsko okno s poklopcem (šaht), koje je izdignuto od razine tla za oko 2-3 cm. Inače, kada je došlo vozilo hitne pomoći kritičnog događaja, isti medicinski djelatnici su stavili svjedokovu suprugu u tzv. korito te je položili u isto vozilo i odvezli u Bolnicu, Zagreb, Vinogradska ulica, gdje je i operirana. Nakon par dana je tužiteljica prevezena u Stubičke Toplice na rehabilitaciju, gdje se zadržala 2-3 tjedna. Isti svjedok je platio trošak boravka u Stubičkim Toplicama, kako bi bio uz svoju suprugu i pomagao joj te je ujedno pomagao i djelatnicima iz Toplica glede pružanja skrbi ovdje tužiteljici. Tužiteljica je zbog predmetnog ozljeđivanja bila u potrebi za korištenjem invalidskih kolica. Po izlasku iz Stubičkih Toplica posudili su invalidska kolica, kojima se tužiteljica još dogledno vrijeme služila. Nakon Stubičkih Toplica tužiteljica i svjedok otišli su svoj stan u [adresa] te je i tamo tužiteljica obavljala određene preglede te fizikalnu terapiju. Za potrebe oporavka tužiteljice unajmili su treću osobu, koja je pomagala tužiteljici. Tužiteljica je trebala pomoć druge osobe oko pola godine od predmetnog štetnog događaja. Tužiteljici je pomoć pružao isti svjedok te osobe koje su unajmili za istu svrhu. Isti svjedok navodi da kada je došao u Bolnicu u Zagrebu, Vinogradska ulica i to odmah nakon što je vozilo hitne pomoći kritičnog dana dovezlo tužiteljicu, medicinsko osoblje je sa škarama izrezalo odjeću u kojoj je tužiteljica kritičnog događaja nosila na sebi, pa je isti svjedok istu odjeću preuzeo. Stoga je sva njezina odjeća bila uništena i za baciti. Zbog predmetnog ozljeđivanja zaostale su trajne posljedice u vidu šepanja na lijevu nogu, te pretpostavljam da zbog bolnosti tužiteljica ne spava na lijevoj strani, već isključivo na desnoj strani, kod silaska s kreveta također, pretpostavlja, osjeća bol na lijevoj strani. Osim toga tužiteljici je zaostao ožiljak s vanjske lijeve strane i to u području od lijevog kuka do polovice, bliže lijevom koljenu, s obzirom da joj je trajno ugrađena metalna šipka na istom mjestu. Također, tužiteljici treba pomoć i pri penjanju na ljestve, saginjanju, penjanju na stolac i sl., poglavito pri radu na visini pa joj isti svjedok pomaže, tužiteljica se ne može popeti, a sve što je mogla prije predmetnog ozljeđivanja, s obzirom da je zaostao strah do današnjeg dana. Kričnog dana je bilo sunčano vrijeme, nije bilo klizavo. Prije predmetnog štetnog događaja tužiteljica, koliko je isti svjedok primijetio, nije imala sličnih zdravstvenih tegoba u smislu da je izbjegavala spavati na lijevoj strani, nije šepala niti je imala kakvih poteškoća s lijevom nogom. Nakon predmetnog štetnog događaja tužiteljica nije imala sličnih ozljeda. Istim nogostupom se može proći i da se ne zapne za kanalizacijsko okno s poklopcem i to što se mora zaobići s lijeve i desne strane.
16. Na temelju pisanog nalaza i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Mladena Frketića, spec. ortopeda-traumatologa, od 19. travnja 2022. (list 173 i 174) prof. dr. sc. PŠ, spec. kirurga-subspec. traumatologa, od 29. prosinca 2020. (list 92-95), utvrđeno je da isti vještak nalazi da je tužiteljica 8. lipnja 2018. nastradala na način opisan u tužbi, te je kirurg utvrdio da je zadobila ozljedu: subtrohanterni prijelom lijeve bedrene kosti. Isti vještak je mišljenja da je tužiteljica u štetnom događaju pretrpjela tešku tjelesnu ozljedu, provedeno je liječenje, preporuka liječnika se u cijelosti pridržavala, međutim usprkos toga je tužiteljici trajno narušen zdravstveni integritet, te su zaostale trajne posljedice. Te se posljedice po nalazima fizijatra u spisu predmeta astoje u znacima višesmjerne kontrakture lijevog kuka s umanjenim kretnjama u istom u srednjem stupnju, uzrokovane prijelomom subtrohanterne regije lijeve bedrene kosti nastalim u štetnom događaju. Tužiteljici je u štetnom događaju trajno narušeno tjelesno i duševno zdravlje. Postoji pozitivna uzročno-posljedična veza između ozljede i posljedica koje su iza toga nastale. Liječenje je završeno kod tužiteljice 16. travnja 2021., otkada datira zadnji nadnevak na kartonu obavljene fizikalne terapije.
S obzirom na kvalifikatorne okolnosti:
Pretrpljene fizičke boli: Bol jačeg intenziteta je potrajala sedam dana, srednjeg intenziteta oko dvadeset dana, manjeg intenziteta daljnjih dva mjeseca. Pretrpljeni strah: Strah je pri štetnom događaju trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma traume i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je umjereni do jaki oscilirajući strah do tri dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do dva tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah sveukupno do tri tjedna.
Duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti: Trajne posljedice navedenih ozljeda smanjuju opću životnu sposobnost tužiteljice za 20%, u kojem omjeru su potrebiti pojačani napori u svakodnevnim životnim aktivnostima.
Duševne boli zbog naruženosti: Naruženje postoji u srednjem stupnju u vidu ožiljka, koji je povremeno vidljiv drugim osobama.
Po osnovi tuđe pomoći i njege: Tuđa pomoć i njega bila joj je potrebita četrnaest dana po šest sati svakodnevno, trideset dana po dva sata dnevno, za koje je vrijeme bila nesposobna za samostalno kretanje, samostalnu njegu i obavljanje osnovnih fizioloških potreba, kao i oblačenje, obavljanje osnovnih kućanskih poslova.
17. Na ročištu 28. rujna 2022. (list 189) se navedeni liječnik vještak očitovao na primjedbe potvrđujući točnosti navoda da nije pregledao tužiteljicu, jer je došlo do prekida u komunikaciji, tj. tužiteljica nije obaviještena. Stoga, ističe volju za pregledom tužiteljice u određeno vrijeme, a nakon toga bih se dopunski očitovao na sve primjedbe.
18. Na temelju pisane dopune nalaza i mišljenja navedenog liječnika vještaka od 3. listopada 2022. (list 194 i 195), utvrđeno je da je isti vještak mišljenja da je tužiteljica u štetnom događaju pretrpjela tešku tjelesnu ozljedu, provedeno je liječenje, preporuka liječnika se u cijelosti pridržavala, međutim, usprkos tome je tužiteljici trajno narušen zdravstveni integritet, te su zaostale trajne posljedice. Te se posljedice sastoje u znacima višesmjerne kontrakture lijevog kuka s umanjenim kretnjama u istom u teškom stupnju, sa skraćenjem lijeve noge zaostalom nakon kirurškog zahvata, s kliničkim znacima posljedične poslijetraumatske artroze lijevog kuka, nastale nakon prijeloma subtrohanterne regije lijeve bedrene kosti nastalog u štetnom događaju. Radi toga tužiteljica ne može dulje stajati, hodati, sjediti, ne može nositi nikakve terete niti obavljati kućanske poslove koje je do ozljeđivanja obavljala, a zbog nefiziološkog opterećenja desnog koljena i slabinskokrižne kralješnice ima učestale boli. Tužiteljici je u štetnom događaju trajno narušeno tjelesno i duševno zdravlje. Postoji pozitivna uzročno-posljedična sveza između ozljede i posljedica koje su iza toga nastale. Liječenje je završeno kod tužiteljice 16. travnja 2021., otkada datira zadnji nadnevak na kartonu obavljene fizikalne terapije.
S obzirom na kvalifikatorne okolnosti:
Pretrpljene fizičke boli: Bol jačeg intenziteta je potrajala sedam dana, srednjeg intenziteta oko dvadeset dana, manjeg intenziteta daljnjih četiri mjeseca. Pretrpljeni strah: Strah je pri štetnom događaju trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma traume i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je umjereni do jaki oscilirajući strah do tri dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do dva tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah sveukupno do šest tjedana.
Duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti: Trajne posljedice navedene ozljede smanjuju opću životnu sposobnost tužiteljice za 30%, u kojem omjeru su potrebiti pojačani napori u svakodnevnim životnim aktivnostima.
Duševne boli zbog naruženosti: Naruženje postoji u teškom stupnju u vidu ožiljaka, koji su povremeno vidljivi drugim osobama.
Po osnovi tuđe pomoći i njege: Tuđa pomoć i njega bila joj je potrebita četrnaest dana po šest sati svakodnevno, četrdeset dana po tri sata dnevno, za koje je vrijeme bila nesposobna za samostalno kretanje, samostalnu njegu i obavljanje osnovnih fizioloških potreba, kao i oblačenje, obavljanje osnovnih kućanskih poslova.
19. Na temelju 2. pisane dopune nalaza i mišljenja navedenog liječnika vještaka od 9. studenoga 2023. (list 377), utvrđeno je da je isti vještak mišljenja, a s obzirom na rješenje od 23. listopada 2023., kojim je naloženo pregledati zdravstveni karton tužiteljice (list 229-372), koji se vodi u elektroničkom obliku od 2006. g., dok liječničkom potvrdom (list 373) obiteljske liječnice je odgovoreno da raniji papirnati karton tužiteljice nema u arhivu. Uvidom u naprijed navedenu presliku zdravstvenog kartona je razvidno da tužiteljica nije imala prije niti nakon predmetnog štetnog događaja sličnu niti istovjetnu ozljedu. Odgovarajući na tuženikove primjedbe (list 211 i 212) navodi da je nakon pregleda tužiteljice utvrdio da je njezino kliničko stanje gore nego je to mogao zaključiti analizirajući jedino priložene medicinske isprave. Naime, kliničkim pregledom je isti vještak utvrdio da tužiteljica šepa iz lijevog kuka s pozitivnim znacima insuficijencije pelvitrohanterne muskulature lijevo. Lijeva je noga kraća od zdrave desne za 1 cm, na račun proksimalnog dijela bedrene kosti. Vidljiva je hipotrofija natkoljenične muskulature lijevo. Zaključno, isti vještak nalazi da se posljedice sastoje u znacima višesmjerne kontrakture lijevog kuka s umanjenim kretnjama u istom u teškom stupnju, sa skraćenjem lijeve noge zaostalom nakon kirurškog zahvata, s kliničkim znacima posljedične poslijetraumatske artroze lijevog kuka, nastale nakon prijeloma subtrohanterne regije lijeve bedrene kosti nastalog u štetnom događaju. Radi toga tužiteljica ne može dulje stajati, hodati, sjediti, ne može nositi nikakve terete niti obavljati kućanske poslove koje je do ozljeđivanja obavljala, a zbog nefiziološkog opterećenja desnog koljena i slabinskokrižne kralješnice ima učestale boli. Potonje isti vještak nije mogao zaključiti samo nakon analize priloženih medicinskih isprava. Stoga je nalaz i mišljenje ispravio na način kako je to već obrazložio u dopuni nalaza i mišljenja od 3. listopada 2022., pri kojem ostaje i dalje u cijelosti.
20. Na ročištu 10. siječnja 2024. (list 398) je navedeni liječnik vještak usmeno iznio nalaz i mišljenje te dopune istoga, obrazložio isto i očitovao se istaknute primjedbe, navodeći da u cijelosti ostaje kod prethodno danog pisanog nalaza i mišljenja, kao i pisane dopune istoga, dakle očitovanja od 9. studenoga 2023. te dopune od 3. listopada 2022., u kojem smislu izlaže. Pri tome napominje da je rješenjem bio obvezan obaviti uvid u izvornike medicinskih isprava, te stoga isto nije niti učinio. Analizirao je priklopljene medicinske isprave-priložene preslike, dok pri tome vještak nije primijetio da su priložene medicinske isprave nevjerodostojne. Isti vještak s 100%-tnom sigurnošću ne može tvrditi je li tužiteljica ozljeđivana prije njezine 57 godine života. Međutim, nakon analize isprava te pregleda tužiteljice s vrlo velikom vjerojatnošću je zaključio da ista nije ozljeđivana prije predmetnog štetnog događaja, jer nije imala istovjetnu ozljedu, jer bi se to svakako navelo u priloženim ispravama. Stoga, vještak nije raspolagao niti je razmotrio osobni zdravstveni karton tužiteljice za razdoblje prije 2006. godine.
21. Na temelju 3. pisane dopune nalaza i mišljenja navedenog liječnika vještaka od 24. lipnja 2025. (list 455), utvrđeno je da je isti vještak mišljenja, s obzirom na rješenje od 4. lipnja 2025., kojim je naloženo pregledati priloženi preslik zdravstvenog kartona tužiteljice, koji se vodi u elektroničkom obliku na CD-u (list 440), a odnosi se na razdoblje od 2006. g. do 25. veljače 2025., te nakon uvida u isto vještak navodi da je razvidno da tužiteljica nije imala prije niti nakon predmetnog štetnog događaja sličnu niti istovjetnu ozljedu. Napominje da istom vještaku nisu mu predočene odnosno nisu mu dostupne isprave o liječenju tužiteljice prije 2006. g. Zaključno, ističe da je nalaz i mišljenje donio na način kako je to već obrazložio u dopuni nalaza i mišljenja od 3. listopada 2022., očitovanju od 9. studenoga 2023., kao i na raspravi od 10. siječnja 2024., pri čemu ostaje i dalje u cijelosti.
22. Na ročištu 13. siječnja 2026. (list 488) je navedeni liječnik vještak usmeno iznio nalaz i mišljenje te dopune istog, obrazložio isto i očitovao se istaknute primjedbe, navodeći glede podneska umješača od 23. prosinca 2025. da je tužiteljicu osobno pregledao za razliku od cenzora umješača, koji to nije učinio. Naime, nakon vještačkog pregleda je isti vještak učinio dopunski nalaz i mišljenje od 3. listopada 2022. Tome nalazu i mišljenju isti vještak nema što dodati niti oduzeti. Naime, tužiteljica je teški invalid koja prilikom svakodnevnog kretanja šepa iz oštećenog kuka, ne može dulje sjediti, hodati a pogotovo ne nositi ikakve terete. Stoga, vještakova ocjena je primjerena stanju uznapredovane poslijetraumatske artroze oštećenog kuka, kao i posljedičnog opterećenja suprotnog koljena i kralježnice radi toga što je operirana noga kraća i dovodi pored šepanja do iskrivljenja prilikom svakog hoda slabinsko- križne kralježnice, što pričinjava svakodnevne i stalne boli prilikom kretanja. Što se tiče ocjena jakih boli, jakog straha, umješač je potvrdio vještakovu ocjenu, ali nije uzeo u obzir proteklo vrijeme u liječenje od oko 3 godina i 10 mjeseci. Za svo to vrijeme tužiteljica je imala boli i trpjela strah, te je radi toga, uzevši isto u obzir, vještak donio i kumulativnu ocjenu, kako sam već i obrazložio u dopuni nalaza. Što se tiče naruženosti, dva velika ožiljka, jedan od 20 cm a drugi od 10 cm, kao i šepanje ne može ni u kom slučaju biti malog stupnja, već se radi o teškom naruženju. Također, ostaje pri ocjeni tuđe pomoći i njege druge osobe, kako je u dopuni nalaza i naveo iz razloga što je tužiteljica u prvom razdoblju nakon operacije bila gotovo nepokretna te je zahtijevala pomoć druge osobe, kako je naveo 14 dana po 6 sati te 40 dana po tri sata dnevno, a ocjena je također kumulativna i odnosi se na pomoć pri kretanju i njezi druge osobe, oblačenju odnosno obavljanju svih kućanskih poslova radi njezinog stanja pokretljivosti. Vještak je obavio uvid u tužiteljičin zdravstveni karton s podacima od 57. godine tužiteljica, dakle od 2006. godine. Da je tužiteljica imala istovjetnu ozljedu u razdoblju od 2006. do 2018. g., to bi sigurno bilo zabilježeno u vidu kontrolnog pregleda ortopeda, fizijatra ili kirurga traumatologa i u vidu kontrolnog RTG-a, a što je u ovom slučaju izostalo. Postoji mogućnost da je tužiteljica se liječila u nekoj privatnoj poliklinici, a da isto nije zabilježenog u zdravstvenom kartonu. Prije štetnog događaja kod tužiteljice nije bilo sličnih zdravstvenih poteškoća. Naime, ovdje se radi o prijelomu bedrene kosti i ne postoji druga mogućnost istovjetne ozljede, dakle, ili je prijelom ili nije prijelom, odnosno ne postoj nešto što je moglo utjecati u povećanju ove predmetne ozljede. Prema vještakovim saznanjima zdravstveni karton u fizičkom obliku se čuva u arhivu najmanje 10 godina, a u ovom slučaju je u digitalni oblik zdravstvenog kartona tužiteljice uveden od 2006. godine.
23. Isti pisani nalaz i mišljenje liječnika vještaka, kao i pisane dopune istoga, te usmena izlaganja, očitovanja i obrazloženja na ročištima istih, prihvaćeni su u cijelosti, to tim više što na isti niti stranke nisu istaknule primjedbe, ocijenivši iste stručnim, sveobuhvatnim, uvjerljivim i objektivnim, temeljenim na priloženim mjerodavnim ispravama, pregledu tužiteljice, kao i dugogodišnjem iskustvu vještačenja u brojnim sudskim postupcima, dok se nije ukazala osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja niti bilo kakvi drugi nedostaci glede istog.
24. Daljnji dokazi nisu izvedeni, jer isti dokazni prijedlozi nisu potrebiti, s obzirom da potonje ne može biti od utjecaja na odlučivanje u ovoj pravnoj stvari s obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev. Stoga, nisu niti posebno cijenjeni ostali dokazi, odnosno sudska praksa na koje se pozivaju 1. i 2. tuženici odnosno umješač na strani tuženika, sve u prilog svojih tvrdnji. Rješenjem s pripremnog ročišta 16. ožujka 2022. (list 143 i 144) je određeno koji će se dokazi izvoditi kao mjerodavni za utvrđenje odlučnih činjenica (toč. II.), dok ostali dokazi nisu izvedeni, jer isto nije potrebito, s obzirom da će drugim prihvaćenim dokazima predmet biti dovoljno raspravljen i utvrđene sve odlučne činjenice mjerodavne za donošenje odluke u ovom predmetu. Osim toga sud, stranke i drugi sudionici moraju nastojati postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova te je sud dužan onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku, u smislu čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje: ZPP). Stoga, daljnje ustrajanje 1. i 2. tuženika odnosno umješača na strani 1. i 2. tuženika na pribavi cjelokupnog zdravstvenog kartona tužiteljice, poglavito za razdoblje prije 2006. g. nije prihvaćeno, jer isto nije potrebito za utvrđenje odlučnih činjenica. Naime, isto bi predstavljalo pretjerani formalizam odnosno dovođenje tužiteljice u stanje otežanog ili nemogućeg dokazivanja, to tim više što tužiteljica ne može biti odgovorna za propuste zdravstvenog sustava glede zradvstvenog kartona u ranijem razdoblju, dakle dok se vodio u papirnatom obliku, pa bi stoga svako ustrajanje u cjelokupnom zdravstvenom kartonu ujedno uzrokovalo nepotrebno odugovlačenje postupka, dakle dovelo bi do neučinkovitog vođenja postupka. To stoga što je tijekom postupka utvrđeno da je do 2006. g. vođen zdravstveni karton u fizičkom (papirnatom) obliku, a zatim se prešlo na digitalno vođenje zdravstvenog kartona u koji su preneseni svi raniji bitni podaci glede zdravstvenog stanja odnosno poteškoća, tegoba i narušenja zdravlja tužiteljice. Ujedno se napominje da je liječničkom potvrdom od 5. listopada 2023. (list 373) navedeno da tužiteljica ima digitalni karton od 2006. g., dok ranije papirnati karton nema u arhivu, a da je isto u više navrata neuspješno traženo. Ujedno je i stalni sudski vještak dr. Mladen Frketić istaknuo da postoji mogućnost da se je tužiteljica liječila u nekoj privatnoj poliklinici, a da isto nije zabilježeno u zdravstveno kartonu, ali u tom slučaju da je tužiteljica imala istovjetnu ozljedu u ranijem razdoblju (prije 2006. g.), u daljnjem razdoblju (od 2006. g. kojim zdravstvenim kartonom se raspolaže) bi sigurno bilo zabilježeno u zdravstvenom kartonu u vidu kontrolnog pregleda ortopeda, fizijatra ili kirurga traumatologa i u vidu kontrolnog RTG pregleda, a što je ovdje izostalo. Dakle, isti vještak zaključuje da prije predmetnog štetnog događaja tužitelja nije imala sličnu niti istovjetnu ozljedu, odnosno sličnih niti istovjetnih zdravstvenih poteškoća ni tegoba, jer se ovdje radi o prijelomu bedrene kosti i ne postoji mogućnost istovjetne ozljede, tj. ili je prijelom ili nije prijelom, odnosno ne postoji nešto što bi moglo utjecati na povećanje iste predmetne ozljede. Napominje se da traženi zdravstveni karton do 2006. g. ne postoji, jer ga ne posjeduje niti liječnik obiteljske medicine niti HZZO, dok s druge strane sve pravne i fizičke osobe zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj obvezne su voditi podatke u elektroničkom obliku (čl. 20. i 21. Zakona o podacima i informacijama u zdravstvu), dok ne postoji zakonska obveza pribavljanja cjelokupnog zdravstvenog kartona u svrhu vještačenja, osobito kada on u fizičkom obliku više ne postoji, s time da je liječnik vještak na raspravi 10. siječnja 2024. izričito naveo kako s vrlo visokom vjerojatnošću može potvrditi da tužiteljica nije bila ozljeđivana prije predmetnog događaja, a u slučaju da je postojala ranija ozljeda, ista je morala biti unesena u elektronički zdravstveni karton (čl. 5. Pravilnika o opsegu i sadržaju podataka te načinu vođenja e-kartona). Zaključno, svako daljnje ustrajanje kod istog predstavljalo bi zlouporabu i odugovlačenje postupka, a time i otežavanje odnosno onemogućavanje tužiteljice u ostvarenju ovdje zahtijevane sudske zaštite.
25. Dovodeći u svezu suglasne i podudarne iskaze tužiteljice i svjedoka ŠŠ i GŠ, koji se u cijelosti prihvaćaju kao neposredno uvjerljivi i životno logični, s ostalim podudarnim dokazima, priloženim fotografijama te poglavito izvedenim medicinskim vještačenjem, utvrđena je istinitost činjeničnih navoda tužiteljice glede načina i okolnosti nastanka predmetnog štetnog događaja, odnosno da je tužiteljica 8. lipnja 2018., oko 12 sati, hodala istočnom stranom nogostupa Frankopanske ulice u smjeru Trga Republike Hrvatske, te se spotaknula na izbočeni lijevanoželjezni poklopac na nogostupu i pritom pala na tlo. Zbog zadobivenih ozljeda prilikom pada vozilom Hitne medicinske pomoći je prevezena u KBC Sestre milosrdnice, na hitan prijam, gdje joj je dijagnosticirana fraktura subtrohanternog prijeloma lijeve bedrene kosti, s kranijalnim pomakom distalnog frakturnog ulomka i angulacijom. Zbog nepodnošljive boli, a u cilju uspješnog obavljanja pregleda, odjeća (bodi i hlače) tužiteljice je razrezana, dok su bluza jakna i cipele prilikom samog pada uništene. Nadalje, utvrđeno je da kritičnog dana tužiteljica nije uzimala nikakve lijekove, niti konzumirala alkohol, osim što zadnjih 15 g. tužiteljica pije lijek za uravnoteženje tlaka tirtensil i lijek sortis za smanjenje masnoće u krvi. Ujedno, tužiteljica nema nikakvih poteškoća u smislu dezorijentacije. Tužiteljica nije mogla proći predmetnim nogostupom i to na drugom mjestu, već je prošla upravo preko istog kanalizacijskog poklopca (šahta), jer je istim nogostupom bilo dosta pješaka, bila je gužva jer je bio petak, lijepo vrijeme oko 12 sati. Na temelju iskaza svjedoka GŠ utvrđeno je da je tužiteljica pala kritičnog dana jer se na predmetnom nogostupu Frankopanske ulice nalazi kanalizacijsko okno s poklopcem, koje je izdignuto od razine tla za oko 2-3 cm, a za koje je tužiteljica zapela nogom, izgubila ravnotežu i pala na tlo te zadobila opisanu ozljedu.
26. Mjerodavno pravo za rješenje spornog odnosa su odredbe čl. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO) i Zakona o cestama (Narodne novine, br. 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19, 144/21., 114/22, 04/23., 133/23. i 156/25., dalje: ZC).
Sukladno čl. 101. ZC-a je određeno da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Nadalje, odredbama ZC-a je propisano da nerazvrstanu cestu čini, među inim, nogostup (čl. 100.). Odlukom o nerazvrstanim cestama Gradske skupštine Grada Zagreba (dalje: Odluka) propisano je tko je i kada dužan poduzeti poslove njihovog redovitog održavanja.
Odredbama čl. 2. i 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, br. 36/95.-36/15.) propisana je obveza jedinice lokalne samouprave osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti, što u ovom slučaju uključuje i održavanje nerazvrstanih cesta kao javnih površina. Sukladno čl. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu, koji je bio na snazi u trenutku nastanka štetnog događaja, održavanje nerazvrstanih cesta ulazi u pojam ''komunalne djelatnosti'', a komunalne djelatnosti ulaze u samoupravni djelokrug jedinica lokalne samouprave. Nadalje, čl. 4. st. 5. istog Zakona je propisano da su jedinice lokalne samouprave dužne osigurati i organizirati kvalitetno i trajno obavljanje komunalnih djelatnosti, među ostalim i čišćenje istih površina i saniranje oštećenja na nerazvrstanim cestama, sve u cilju osiguranja sigurnog kretanja ljudi po javnoprometnim površinama.
27. Stoga, Grad Zagreb, kao jedinica lokalne samouprave, koja ujedno ima i položaj jedinice područne (regionalne) samouprave, dužan je osigurati obavljanje komunalne djelatnosti tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, ne oslobađa se obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja istih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu. Redovito održavanje uključuje: redovito praćenje stanja nerazvrstanih cesta; mjestimični popravci završnog sloja kolničke konstrukcije od asfalta, betona, itd.; obnavljanje i zamjena završnog sloja kolničke konstrukcije većeg opsega; mjestimični popravci dijelova cestovne građevine; čišćenje i uklanjanje odronjenog i drugog materijala s nerazvrstane ceste; popravak, zamjena i obnova vertikalne i horizontalne signalizacije i opreme (čl. 15. Odluke). Nadležnost Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnice Zagrebačke ceste, Zagreb, za redovito održavanje nerazvrstanih cesta, kao i zamjenu i popravljanje slivničkih rešetki, škrinjica komunalnih instalacija i poklopaca revizijskog okna propisana je čl. 16. Odluke.
28. Dakle, Grad Zagreb je dužan osigurati da komunalne i druge službe od općeg interesa djeluju tako da zaštiti imovinu građana te spriječi nanošenje štete, odnosno dužni su poduzimati mjere kojima se osigurava provedba odredbi komunalnog reda, a ne oslobađa se niti odgovornosti za štetu, koja nastane zbog neodržavanja navedene obveze.
29. Nesporna je činjenica da su 1. i 2. tuženici u trenutku štetnog događaja imala sklopljenu policu osiguranja od javne odgovornosti prema trećim osoba i to kod Croatia osiguranje d.d., Zagreb, ovdje umješača.
30. S obzirom da je utvrđeno da je do štetnog događaja došlo zbog neodržavane nogostupa u Zagrebu, Frankopanska ulica, kao javne površine za koju odgovara Grad Zagreb, ovdje 1. tuženik, a da je Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb, ovdje 2. tuženik, pravna osoba nadležna za održavanje nerazvrstanih cesta, time i predmetnog nogostupa, te s obzirom na sklopljenu policu osiguranja od javne odgovornosti prema trećim i to s ovdje umješačem, dok se ne nalazi doprinos tužiteljice nastanku odnosno povećanju štete (čl. 1092. ZOO-a), utvrđeno je da su upravo 1. i 2. tuženici pasivno legitimirani i odgovorni za predmetni štetni događaj. Naime, neosnovan je prigovor isključive, podredno podijeljene odgovornosti tužiteljice nastanku predmetnog štetnog događaja, jer tuženici isto nisu uspjeli dokazati. Naprotiv, na temelju izvedenih dokaza, poglavito iskaza tužiteljice, utvrđeno je da ista kritičnog dana, zbog gužve, odnosno brojnih pješaka na istom nogostupu, nije mogla predmetno kanalizacijko okno zaobići, dok je pri tome nosila prikladnu obuću (ravne potplate) te toga dana nije koristila lijekove ili opijate koji bi bili od utjecaja na tužiteljičinu stabilnost i ravnotežu.
Dakle, neosnovani su prigovori nastanka štetnog događaja, promašene pasivne legitimacija i odgovornosti tuženika.
31. Ujedno neosnovan je prigovor zastare. Naime, predmetni štetni događaj je od 8. lipnja 2018., dok je tužiteljica predmetnom tužbom ustala 7. lipnja 2021., dakle unutar trogodišnjeg roka zastare, propisanog čl. 230. st. 1. ZOO-a.
32. Dakle, usvajajući u cijelosti medicinsko vještačenje, temeljem kojeg proizlazi da je narušenje tjelesnog i duševnog zdravlja tužiteljice, posljedica predmetnog štetnog događaja, odnosno utvrđeno je da je isto neposredna posljedica njezinog ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju (uzročno-posljedična sveza), pa su tuženici solidarno odgovorni za štetu nanesenu tužiteljici i stoga tuženici solidarno dužni naknaditi tužiteljici štetu koju ista trpi kao posljedicu ozljeđivanja.
33. Stoga, utvrđeno je kako je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz čl. 19. st. 2. ZOO-a, čime joj je nanesena neimovinska šteta u smislu odredbe čl. 1046. ZOO-a. Temeljem odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.
34. S obzirom na sve ranije iznesene i utvrđene činjenice, a osobito imajući na umu po vještacima utvrđeno trajanje i jačina pretrpljenih fizičkih boli, straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti i duševnih boli zbog naruženosti, vrstu ozljeda, dugotrajnost liječenja, zahvate, brojne liječničke preglede i kontrole, fizikalne terapije, dugotrajnost rehabilitacije, kao i dob tužiteljice (rođena 1949. g.) te zanimanje (umirovljenica), nalazi se da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u mjeri koja sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. i st. 2. ZOO opravdava dosuđenje pravične novčane naknade u iznosu 17.253,97 EUR / 130.000,00 HRK. Pri tome vodeći računa o realnom padu vrijednosti novca te posljedično usklađenju- promjeni Orijentacijskih kriterija na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka i 15. lipnja 2020., broj: Su-IV-47/2020-5, kao i daljnjoj stopi inflacije mjerenom indeksom promjena potrošačkih cijena, odnosno stopu inflacije za daljnje razdoblje od pet godina (lipanj 2020. -lipanj 2025.) od 30,7% s obzirom na javno objavljene podatke Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Medicinskim vještačenjem je utvrđena težina ozljeđivanja tužiteljice. Nadalje, utvrđeno je i da je tužiteljica kao posljedicu zadobivenih ozljeda trpjela fizičke boli i strah, te da su zaostale trajne posljedice u omjeru 30% te naruženost u teškom stupnju, sve opisano u medicinskom vještačenju. No, kako je nesporna činjenica da je tuženik naknadio tužiteljici nespornu neimovinsku štetu u iznosu 5.308,91 EUR / 40.000,00 HRK, valjalo je tužiteljici po istoj osnovi dosuditi razliku u zahtijevanom iznosu 11.945,05 EUR / 90.000,00 HRK. Prema odredbi čl. 1103. ZOO-a, obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, a s obzirom da je tužiteljica 25. svibnja 2021. podnijela tuženiku odštetni zahtjev (list 54), dok je završeno liječenje 16. travnja 2021. (list 174), to su stoga tužiteljici dosuđene zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjev, tj. 25. svibnja 2021. do isplate, kako odlučeno pod toč. I. izreke presude.
35. U smislu odredbe čl. 1095. ZOO-a, tužiteljici pripada pravo i na naknadu za tuđu pomoć. Među strankama nije sporno da tužiteljica za pruženu pomoć nije plaćala cijenu satnice za obavljanje takve vrste posla, dok iz iskaza tužiteljice i svjedoka GŠ proizlazi da su joj istu pomoć pružali ukućani odnosno suprug i osobe koje su unajmili za istu svrhu. Naknada se određuje prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem je tuđa pomoć pružana bila sposobna pružiti takvu uslugu, a ako takva osoba ne postoji, po slobodnoj ocjeni primjenom odredbe čl. 223. ZPP-a, pri čemu se iznos naknade određuje prema cijenama u vrijeme pružanja usluge. Stoga je cijena 1 sata pružanja pomoći odmjerena slobodnom ocjenom primjenom čl. 223. ZPP-a i to u iznosu 5,00 EUR po satu. Pri tome vodeći računa o realnom padu vrijednosti novca te posljedično usklađenju-promjeni Orijentacijskih kriterija na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka i 15. lipnja 2020., broj: Su-IV-47/2020- 5, kao i daljnjoj stopi inflacije mjerenom indeksom promjena potrošačkih cijena, odnosno stopu inflacije za daljnje razdoblje od pet godina (lipanj 2020. -lipanj 2025.) od 30,7% s obzirom na javno objavljene podatke Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Imajući na umu broj sati potrebite tuđe pomoći kako je to utvrdio liječnik vještak (14 dana x 6 sata = 84 sata + 40 dana x 3 sat = 120 sati, dakle ukupno 204 sata x 5,00 EUR/sat = 1.020,00 EUR), tužiteljici temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO pripada naknada u iznosu 1.020,00 EUR. No, kako je nesporna činjenica da je 2. tuženikov osiguratelj naknadio tužiteljici nespornu imovinsku štetu (tuđa pomoć) u iznosu 509,66 EUR / 3.840,00 HRK, valjalo je tužiteljici po istoj osnovi dosuditi razliku u iznosu 510,34 EUR. Naime, navedeni troškovi u smislu odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO- a smatraju se imovinskom štetom, a zatezne kamate na imovinsku štetu se, sukladno odredbi čl. 1086. ZOO-a teku od dana nastanka štete. Stoga je valjalo obvezati 1. i 2. tuženike na naknadu tužiteljici štete s iste osnove u iznosu 510,34 EUR, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjev, tj. 25. svibnja 2021. do isplate. Stoga je odlučeno kao pod toč. II. izreke presude, dok je za ostatak zahtjeva po istoj osnovi u iznosu 1.122,15 EUR, kao i zahtjev za isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos po istoj osnovi tekuće od 8. lipnja 2018. do 24. svibnja 2021., valjalo odbiti tužbeni zahtjev, kako je odlučeno pod toč. IV. izreke presude.
36. Ujedno je tužiteljici valjalo priznati i daljnju imovinsku štetu po osnovi uništene odjeće i obuće, u zahtijevanom iznosu 663,61 EUR / 5.000,00 HRK, koji su u zahtijevanom iznosu priznati kao nužni i opravdani. Naime, iz podudarnih iskaza tužiteljice i svjedoka GŠ, proizlazi da su zbog nepodnošljive boli, a u cilju uspješnog obavljanja pregleda odnosno liječničkog zbrinjavanja, odjeća (bodi i hlače) tužiteljice razrezane, dok su bluza, jakna i cipele prilikom samog pada uništene. Tako svjedok TŠ navodi da kada je došao u Bolnicu u Zagrebu, Vinogradska ulica i to odmah nakon što je vozilo hitne pomoći kritičnog dana dovezlo tužiteljicu, medicinsko osoblje je sa škarama izrezalo odjeću u kojoj je tužiteljica kritičnog događaja nosila na sebi, pa je svjedok istu odjeću, dok je sva tužiteljičina odjeća bila uništena i za baciti. Slijedom navedenog, tužiteljici je valjalo dosuditi novčanu naknadu imovinske štete u ukupnom zahtijevanom iznosu 663,61 EUR / 5.000,00 HRK, temeljem odredbe čl. 1085. ZOO-a, sa zateznim kamatama tekućim od 8. lipnja 2018., sukladno odredbi čl. 1086. ZOO-a koja propisuje da obveza naknade imovinske štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete, kako je odlučeno pod toč. III. izreke presude.
37. Slijedom navedenog, tužiteljici pripada naknada štete u iznosu 11.945,05 EUR / 90.000,00 HRK po osnovi neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti sa zateznim kamatama od 25. svibnja 2021., iznosu 510,34 EUR po osnovi nenovčane imovinske štete (tuđa pomoć) sa zateznim kamatama od 25. svibnja 2021. (toč. II. izreke presude) i iznosu 663,61 EUR / 5.000,00 HRK po osnovi imovinske štete (uništena odjeća i obuća) sa zateznim kamatama od 8. lipnja 2018. (toč. III. izreke presude), dok je za ostatak zahtjeva i to naknadu nenovčane imovinske štete (tuđa pomoć) u iznosu 1.122,15 EUR, kao i zahtjev za isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos po istoj osnovi tekuće od 8. lipnja 2018. do 24. svibnja 2021., valjalo odbiti tužbeni zahtjev, kako je odlučeno pod toč. IV. izreke presude.
38. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP-a, jer tužiteljica nije uspjela samo u srazmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, odnosno isti su odmjereni s obzirom na vrijednost predmeta spora, zahtjev za naknadu troškova i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22. te 138/23., dalje: OT), imajući na umu vrijednost boda u iznosu 2,00 EUR (Tbr. 54. OT) i pravo odvjetnika obračunati na sve obavljene radnje pripadajući porez na dodanu vrijednost (Tbr. 46. OT).
39. Slijedom navedenog, tužiteljici je valjalo priznati troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava tužbe (Tbr. 7./1. OT) i podnesaka od 13. siječnja 2022., 10. lipnja 2022., 25. listopada 2022., 21. prosinca 2022. i 22. rujna 2025. (Tbr. 8./1. OT) te zastupanja na ročištima 28. rujna 2022. , 29. studenoga 2023., 10. siječnja 2024. i 13. siječnja 2026. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 500,00 EUR, te sastava podnesaka od 17. lipnja 2021., 7. srpnja 2021., 21. studenoga 2023., 28. studenoga 2023., 11. prosinca 2023., 14. listopada 2024., 23. travnja 2025. i 8. listopada 2025., za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 200,00 EUR (Tbr. 8./1. OT), te sastava podneska od 16. ožujka 2022. u iznosu 50,00 EUR umjesto zahtijevanog iznosa 200,00 EUR i sastava podneska od 5. listopada 2023. u zahtijevanom iznosu 50,00 EUR, te zastupanja na ročištima 9. studenoga 2021. u zahtijevanom iznosu 100,00 EUR (Tbr. 9./5. OT), 18. siječnja 2022. u iznosu 100,00 EUR umjesto zahtijevanog iznosa 250,00 EUR (Tbr. 9./5. OT), 16. ožujka 2022. u zahtijevanom iznosu 250,00 EUR (Tbr. 9./1. OT) i 20. rujna 2023. u zahtijevanom iznosu 100,00 EUR (Tbr. 9./5. OT), dakle ukupno u iznosu 7.250,00 EUR, uvećanog za PDV 25% (1.812,50 EUR), kao i troška sudske pristojbe za tužbu u iznosu 129,40 EUR / 975,00 HRK umjesto zahtijevanog iznosa 975,00 EUR. Ujedno je tužiteljici valjalo priznati trošak medicinskog vještačenja u iznosu 199,08 EUR / 1.500,00 HRK umjesto zahtijevanog iznosa 200,00 EUR. Međutim nije priznat trošak sastava podneska od 18. listopada 2023. u zahtijevanom iznosu 50,00 EUR uvećanog za PDV 25% jer istim požuruje postupanje. Stoga je tužiteljici valjalo dosuditi parnične troškove u sveukupnom iznosu 9.390,98 EUR, kako je odlučeno pod toč. V. izreke presude, dok je ostatak tužiteljičinog zahtjeva za naknadom parničnih troškova preko dosuđenog iznosa, valjalo odbiti kao neosnovan (toč. VI. izreke presude).
40. Također je i 1. tuženiku valjalo odmjeriti troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška pristupa vještaka na ročište 10. siječnja 2024. u zahtijevanom iznosu 33,18 EUR. No, ovako odmjereni parnični troškovi u iznosu 33,18 EUR nisu dosuđeni 1. tuženiku, s obzirom na neuspjeh istoga u sporu, odnosno valjalo je odbiti 1. tuženikov zahtjev za naknadom parničnih troškova, kao neosnovan, kako je odlučeno pod toč. VII. izreke presude.
41. Ujedno je i 2. tuženiku valjalo odmjeriti troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastav odgovora na tužbu (Tbr. 8./1. OT) te zastupanja na ročištima 16. ožujka 2022. i 13. siječnja 2026. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 500,00 EUR i zastupanja na ročištu 18. siječnja 2022. u iznosu 100,00 EUR umjesto zahtijevanog iznosa 500,00 EUR (Tbr. 9./5. OT), dakle ukupno u iznosu 1.600,00 EUR, uvećanog za PDV 25% (400,00 EUR). No, ovako odmjereni parnični troškovi u sveukupnom iznosu 2.000,00 EUR nisu dosuđeni 2. tuženiku, s obzirom na neuspjeh istoga u sporu, odnosno valjalo je odbiti 2. tuženikov zahtjev za naknadom parničnih troškova, kako je odlučeno pod toč. VIII. izreke presude.
42. Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22.) su iskazane novčane vrijednosti, s obzirom na fiksni tečaj konverzije 7,53450 HRK / 1 EUR.
43. Zbog izloženog, odlučeno je kao u izreci presude.
U Zagrebu 26. veljače 2026.
S u d a c:
Mario Klarić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude je dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku 15 dana od dana objave presude, odnosno od dana dostave prijepisa ove presude u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. ZPP-a).
DNA: - opun. tužiteljice, uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu u iznosu 188,86 EUR,
- 1. tuženik,
- opun. 2. tuženika i
- umješač na strani 1. i 2. tuženika.
