Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj:Ppž-1957/2026
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice specijalistice, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene APN, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) rješavajući o žalbi okrivljenice, protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 27. listopada 2025., broj: Pp-1468/2025, u sjednici vijeća održanoj 26. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba okr. APN kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.
II Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okr. APN je dužna platiti troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu 50,00 EUR ( eura), u roku trideset dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom okr. APN proglašena je krivom da je, na način činjenično opisan u izreci počinila prekršaj iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te joj je na temelju cit. propisa i uz primjenu instituta ublažavanja izrečena novčana kazna u iznosu 300,00 eura.
1.1. Istom presudom okrivljenica je obvezana na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 50,00 eura.
2. Protiv te prvostupanjske presude okrivljenica je pravodobno podnijela žalbu, putem branitelja Odvjetničkog društva Vuksanović i partneri d.o.o., odvjetnicima u Rijeci, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te u smislu članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona i žalbu zbog odluke o kazni.
2.1. Žaliteljica predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njezina žalba prihvati.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenice te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu u pogledu bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona ovaj sud ocjenjuje da je izreka pobijane prvostupanjske presude razumljiva i sadrži sve bitne elemente sukladno članka 183. Prekršajnog zakona, tako da je iz činjenica i okolnosti koje čine obilježja djela razvidno za koje je djelo okrivljenica proglašena krivom. Prvostupanjski sud je korektno prenio bitan sadržaj dokaznog materijala predmeta i dao određenje o vrednovanju dokaza i njihovoj konfrontaciji s obranom, tako da pobijana presuda u pogledu utvrđenja prekršajne odgovornosti i prekršajno pravne sankcije sadrži razumljive, određene i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koji međusobno nisu proturječni, niti su razlozi u suprotnosti s izrekom. U pogledu krivnje prvostupanjski sud je dao dostatne razloge, budući da nije sporno da je okrivljenica primila obavijest o počinjenom prekršaju vozilom koje je njezino vlasništvo (sa detaljnim podacima o događaju) u kojoj je jasno i određeno navedena upravo njezina dužnost za dostavu podataka o vozaču u roku od petnaest dana od primitka te obavijesti, pa je morala biti svjesna da izostankom postupanja u svezi navedene obavijesti čini prekršaj iz citirane zakonske odredbe i pristala je na to, kako je o tome i upozorena u predmetnoj obavijesti. Stoga je ocijenjeno da žalba zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka nije osnovana.
6. Razmatrajući prvostupanjsku presudu u pogledu navoda žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja vijeće ovog suda je mišljenja da je prvostupanjski sud nakon provedenih svih potrebnih dokaza, pravilnom ocjenom cjelokupnog dokaznog materijala predmeta, utvrdio sve odlučne činjenice te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za prekršaj iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je prihvatljiv i ovom sudu.
6.1. Navedeni prekršaj čini vlasnik motornog vozila koji na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave (koja obavlja poslove iz čl. 5. st. 4. ZSPC-a) u roku od 15 dana, ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja djela. Iz rezultata provedenog postupka pred sudom jasno proizlazi da je okrivljenica vlasnica vozila reg. oznaka [registarska oznaka], za koji se tražena dostava dokaza o vozaču u vrijeme počinjenja djela (19. prosinca 2021.) što žaliteljica niti ne dovodi u pitanje. Također je nesporno da svoju zakonom propisanu obvezu nije ispunila, jer nije dostavila podatke o vozaču kako je to od nje zatraženo dostavom pisane obavijesti, koju obavijest o počinjenom prekršaju je uredno zaprimila 18. svibnja 2022. Bez uspjeha žaliteljica ističe da je zvala policijske službenike da joj se dostave fotografije temeljem kojih bi utvrdila tko je upravljao vozilom, budući da tužitelj nije dužan postupiti po takvom njezinom zahtjevu, s time da je u predmetnoj obavijesti i obaviještena na koji način ima mogućnost uvida u fotografiju uređaja za mjerenje brzine. Bez uspjeha žaliteljica ističe da nije znala tko je od mogućih vozača upravljao upravo te prilike zbog proteka vremena, jer isto ne ispričava, a takav podatak mogla je saznati i od osoba kojima daje svoje vozilo na upravljanje (koje kao opasno sredstvo u prometu ne može biti u slobodnoj uporabi). Naime, prema okolnostima konkretnog slučaja navedenim u obavijesti o počinjenom prekršaju, karakterističnim prema mjestu i vremenu počinjenja, moguće je odrediti konkretnog vozača.
6.2. Prema tome, budući da žaliteljica ne upire na postojanje novih činjenica i dokaza u smislu članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, niti žalbenim navodima dovodi u sumnju činjenično utvrđenje, žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.
7. Razmatrajući odluku o kazni u povodu žalbe, u smislu članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona, ovaj sud je mišljenja da je za počinjeni prekršaj izrečena novčana kazna u zakonom propisanim granicama, te već u dovoljnoj mjeri cijenjenih svih okolnosti konkretnog slučaja mjerodavnih za vrstu i mjeru kazne i nije prestrogo odmjerena. To stoga, jer je prvostupanjski sud izrekao kaznu uz primjenu instituta ublažavanja iz članka 37. Prekršajnog zakona, u značajnoj mjeri ispod posebnim zakonom propisane minimalne kazne za predmetno djelo (budući da je propisana kazna od 660,00 do 1990,00 eura). Tako odmjerenu kaznu i ovaj sud smatra primjerenom prirodi i težini počinjenog prekršaja te stupnju odgovornosti okrivljenice, u svemu pogodnom da se ostvari svrha kažnjavanja i utječe da ubuduće ne čini ovakve ili slične prekršaje. Protivno iznesenom, žaliteljica ne dokumentira nikakve nove naročito olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim preinačenje odluke o kazni.
7.1. U smislu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati će se u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne, u za to određenom roku.
8. Troškovi žalbenog postupka temelje se na članku 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda RH kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalni iznos tog postupka odmjeren je u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.) s obzirom na složenost i trajanje tog postupka.
9. Zbog navedenih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 26. veljače 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nada Horvatović, v. r.
Renata Popović, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 5 otpravka: za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.
