REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Kaštel Sućurcu
Poslovni broj: Pp-6482/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu – Stalna služba u Kaštel Sućurcu, po sucu Draženu Kapisodi, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Elde Višić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv pravne osobe „MANNA LOUNGE BAR d.o.o.“ sa sjedištem u [adresa] (nastavno prvookrivljenik), te protiv odgovorne osobe IV (nastavno drugookrivljenik), zbog prekršaja iz čl. 150. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23), zbog prekršaja iz čl. 229. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), te zbog prekršaja iz čl. 172. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), po javnoj i glavnoj raspravi zakazanoj za 12. veljače 2026. godine, a okončanoj 24. veljače 2026. godine u nazočnosti okrivljenika, postupajući po optužnom aktu Državnog inspektorata RH – Područnog ureda Split – Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja Klasa: UP/I-116-02/25-01/201 Urbroj: 443-02-03-11-25-4 od 06. svibnja 2025. godine, nadležan po čl. 94. i čl. 98. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, te NN br. 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22- nastavno PZ-a), dana 27. veljače 2026. godine,
primjenom čl. 179. i čl. 183. PZ-a,
p r e s u d i o j e
PRVOOKRIVLJENIK „MANNA LOUNGE BAR d.o.o.“ sa sjedištem u [adresa] ([adresa]) [adresa], MBS: [matični broj subjekta], OIB: 46857191090, prekršajno sankcioniran,
DRUGOOKRIVLJENICA IV, sin I i R djevojački P, rođen **.**.1981. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] – [adresa], državljanin RH-a, OIB: [osobni identifikacijski broj], direktor prvookrivljenika, oženjen, otac dvoje djece, pismen, sa završenom SSS, srednjeg imovnog stanja, prekršajno sankcioniran,
k r i v i s u
...
a) što zaključno s 27. travnja 2025. godine, kada je obavljen inspekcijski nadzor poslovanja njihovog noćnog kluba „X“ na adresi [adresa], prvookrivljenik po drugookrivljeniku, kao direktoru i odgovornoj osobi, za radnicu RV, čiji su rad na poslovima hostese i pomoćne konobarice koristili od 18. travnja 2025. godine pa do predmetnog inspekcijskog nadzora, nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, nisu prijavili početak obveznog zdravstvenog osiguranja, postupivši time suprotno čl. 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,
dakle, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba, odnosno drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, u propisanom roku nisu podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju),
b) što su zaključno s 27. travnja 2025. godine, kada je obavljen inspekcijski nadzor poslovanja njihovog noćnog kluba „X“ na adresi [adresa], prvookrivljenik po drugookrivljeniku, kao direktoru i odgovornoj osobi, na poslovima hostese i pomoćne konobarice, od 18. travnja 2025. godine pa do predmetnog inspekcijskog nadzora, koristili rad RV, iako s ovom radnicom nisu sklopili ugovor o radu u pisanom obliku, niti su joj, prije početka rada, izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, postupivši time suprotno čl. 14. st. 3. Zakona o radu, dakle, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba, odnosno drugookrivljenik kao odgovorna osoba pravne osobe, u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada nisu izdali radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (članak 14. stavak 3. Zakona o radu),
c) što zaključno s 27. travnja 2025. godine, kada je obavljen inspekcijski nadzor poslovanja njihovog noćnog kluba „X“ na adresi [adresa], prvookrivljenik po drugookrivljeniku, kao direktoru i odgovornoj osobi, za radnicu RV, čiji su rad na poslovima hostese i pomoćne konobarice koristili od 18. do 27. travnja 2025. godine, te za PV, čiji su rad na poslovima konobara koristili od 22. do 27. travnja 2025. godine, nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, nisu prijavili početak mirovinskog osiguranja, postupivši time suprotno čl. 112. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju,
dakle, prvookrivljenik kao poslodavac, odnosno drugookrivljenik kao odgovorna osoba, nisu prijavili osiguranje (članak 112. stavak 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju),
čime su u stjecaju počinili tri prekršaja, od toga učinom pod a) prvookrivljenik prekršaj iz čl. 150. st. 1. podst. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a drugookrivljenik prekršaj iz čl. 150. st. 2. u svezi sa st. 1. podst. 2. istog zakona, učinom pod b) prvookrivljenik prekršaj iz čl. 229. st. 1. toč. 3. Zakona o radu, a drugookrivljenik prekršaj iz čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1. toč. 3. istog zakona, te učinom pod c) prvookrivljenik prekršaj iz čl. 172. st. 2. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, a drugookrivljenik prekršaj iz čl. 172. st. 3. u svezi sa st. 2. toč. 5. istog zakona, pa se, temeljem citiranih zakonskih odredbi, uz primjenu čl. 37. i čl. 39. PZ-a, prethodno utvrđuje,
...
posebno prvookrivljeniku
za učin pod a) NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.040,00 €,
za učin pod b) NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.040,00 €,
za učin pod c) NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 520,00 €,
posebno drugookrivljeniku
za učin pod a) NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 200,00 €,
za učin pod b) NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 200,00 €,
za učin pod c) NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 100,00 €,
a potom se, uz primjenu čl. 39 st. 1. toč. 2. PZ-a,
o s u đ u j u
posebno prvookrivljenik,
NA UKUPNU NOVČANU KAZNU U IZNOSU OD 2.600,00 € (dvijetisućešesto eura),
posebno drugookrivljenik,
NA UKUPNU NOVČANU KAZNU U IZNOSU OD 500,00 € (petsto eura).
Okrivljenici su izrečene im ukupne novčane kazne dužni uplatiti na Državni proračuna RH u roku od 3 mjeseca po pravomoćnosti ove odluke (prema priloženim uplatnicama), jer će se u suprotnom postupiti sukladno čl. 34. PZ-a.
Sukladno čl. 152. st. 3. PZ-a, okrivljenici se upozoravaju da će se izrečena kazna smatrati u cijelosti uplaćenom, ukoliko u ostavljenom roku (prema priloženim uplatnicama) uplate dvije trećine izrečene novčane kazne.
Temeljem čl. 138. st. 1. i 2. toč. 3, te čl. 139. st. 3. PZ-a, okrivljenici su na ime troškova prekršajnog postupka dužni, u roku od 3 mjeseca po pravomoćnosti ove odluke, uplatiti u korist Republike Hrvatske, na IBAN (prema priloženoj uplatnici), paušalni iznos paušalni iznos od po 40,00 € (četrdeset eura).
Obrazloženje
1) Državni inspektorat RH-a – Područni ured Split – Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja (nastavno ovlašteni tužitelj), podnijelo je ovom sudu citirani optužni prijedlog protiv naprijed navedenih okrivljenika, zbog prekršaja činjenično i pravno pobliže opisanih u izreci ove presude. Predloženo je sankcioniranje po zakonu.
2) Po ispitivanju optužnog prijedloga, sud je glavnu raspravu početno zakazao za 12. veljače 2026. godine. U dogovoru s drugookrivljenikom, rasprava je započela 18. veljače 2026. godine. Tom prilikom, od okrivljenika je uzeta obrana, te je izvršen uvid u dokumentaciju spisa.
...
3) Provedenom provjerom, utvrđeno je da se okrivljenici vode u prekršajnoj evidenciji, pri čemu je nađeno da se ne vode kao počinitelji prekršaja normiranih naprijed navedenim zakonima.
4) Drugookrivljenik potvrđuje da je direktor prvookrivljenika.
Ne osporava svoj status odgovorne osobe u pravnoj osobi.
Ne osporava rezultat inspekcijskog nadzora, kao niti odgovornost u formalnom smislu.
Ističe da do propusta nije došlo namjerno, pogotovo ne s njegove strane. U pitanju je nenamjeran propust njegovog knjigovođe, kojemu prepušta taj dio poslovanja.
Propusti su uvijek mogući u poslovanju. Krivo mu je što je do ovih propusta došlo i trudit će se da se slično ne ponovi.
Međutim, ističe da su novčanu kaznu za predmetne prekršaje već platili prema uplatnicama koje su im bile dane od strane nadležnog inspektorata, koji je proveo nadzor, pa predlaže da se kratko prekine glavna rasprava, kako bi sve provjerio s uredujućom inspektoricom, nakon čega bi se konačno očitovao.
5) Uvažavajući prijedlog drugookrivljenika, glavna rasprava je prekinuta i završno ročište zakazano za 24. veljače 2026. godine.
6) Dana 18. veljače 2026. godine, tvrtka koja obavlja računovodstvene poslove za prvookrivljenika, sudu je e-poštom dostavila rješenje i uplatnicu, na što se drugookrivljenik pozivao.
7) U pitanju je rješenje Državnog inspektorata RH – Područnog ureda Split – Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja Klasa: UP/I-116-02/25-01/201 Urbroj:
443-02-03-11-25-3 od 02. svibnja 2025. godine, kojim je temeljem čl. 7. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada (NN br. 151/22) i čl. 70. st.1. Zakona o Državnom inspektoratu (NN br. 115/18, 117/21, 67/23, 155/23), prvookrivljeniku, kao poslodavcu, naloženo da u roku od 3 dana Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, za radnicu RV (OIB: [osobni identifikacijski broj]), podnese prijavu za obvezno mirovinsko osiguranje, na puno radno vrijeme, počevši od 18. travnja 2025. godine, koji je zapisnikom o inspekcijskom nadzoru od 02. svibnja 2025. godine, utvrđen kao početak njezinog rada za poslodavca. Nadalje, tim rješenjem je prvookrivljeniku, kao poslodavcu, naloženo da u istom roku, za ovu, kao neprijavljenu radnicu, uplati iznos od 2.650,00 €, u korist Državnog proračuna RH-a, na odgovarajući broj računa, sve uz prijetnju ovrhe.
8) Također, u pitanju je uplatnica, iz koje je razvidno da je prvookrivljenik u zadanom roku uplatio iznos od 2.650,00 €, u korist Državnog proračuna RH-a.
9) Na završnom ročištu, drugookrivljenik se očitovao kako nije stupio u kontakt s uredujućom inspektoricom, s obzirom da je njegov knjigovođa pronašao rješenje na koje se prethodno pozivao i da je isto dostavio sudu, iz kojeg se može razaznati o čemu se točno radi.
10) Završno je molio za blagost kod odluke. ...
11) Članak 150. stavak 1. podstavak 2. i stavak 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 9.290,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
- ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članak 120. stavak 4) (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.060,00 do 1.990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.“
Članak 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, glasi: „(4) Prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.“
12) Članak 229. stavak 1. točka 3. i stavak 2. Zakona o radu, glasi: „(1) Novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:
3) ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (članak 14. stavak 3 (članak 14. stavak 3)
(2) Novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.“
Članak 14. stavak 1. i 3. Zakona o radu, glasi:
„(1) Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.
(3) Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.“
13) Članak 172. stavak 2. točka 4. i stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, glasi:
„(2) Poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6.630,00 eura.
5. ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.)
(3) Za postupke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1320,00 eura.“
Članak 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, glasi: „(1) Podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima:
2. podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka
1. do 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.“
...
14) Obrana okrivljenika sukladna je rezultatima prethodnog postupka. Kako sud nije našao da okrivljenici priznanjem žele postići bilo kakvu nedopuštenu svrhu, ocijenio je stanje stvari dovoljno razjašnjenim za donošenje odluke o prekršaju i bez posebnog dokazivanja priznatih činjenica.
15) Naime, okrivljenici ne osporavaju rezultate inspekcijskog nadzora. Ne osporavaju propust u svom poslovanju, te izričito, jasno i nedvosmisleno priznaju formalnu odgovornost za počinjenje prekršaja koji im se stavljaju na teret.
16) Nije osporavano da je drugookrivljenik u vrijeme počinjenja predmetnih prekršaja, bio direktor prvookrivljenika, a što je razvidno i iz službene evidencije.
17) Dakle, nesporne su sve odlučne činjenice.
18) Međutim, s jedne strane drugookrivljenik sugerira kako bi njegova odgovornost bila minimalna, s obzirom da je imao puno povjerenje da će tvrtka, koja mu vodi računovodstvene poslove, uredno voditi računa o tom dijelu njegovog poslovanja. S druge strane, sugerira da bi novčana kazna već bila plaćena, čime se dovodi u pitanje mogućnost sankcioniranja okrivljenika u ovom prekršajnom predmetu.
19) Drugookrivljenika, kao osobu odgovornu za poslovanje prvookrivljenika, ne oslobađa od odgovornosti eventualni propust tvrtke kojoj je prepustio dio poslovanja, jer je on dužan nadzirati usmjeravati cjelovito poslovanje prvookrivljenika.
20) S druge strane, nadležni inspektor je predmetnim rješenjem naložio poslodavcu podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje, počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika, te uplatu iznosa od 2.650,00 eura za neprijavljenog radnika u korist Državnog proračuna RH-a, sukladno naputku o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa, te prihoda za financiranje drugih javnih potreba. U pitanju je obveza poslodavca, za pretpostavljeno razdoblje rada utvrđenim inspekcijskim nadzorom, neprijavljenom radniku isplatiti plaću za puno radno vrijeme u visini mjesečne bruto medijalne plaće u Republici Hrvatskoj, te doprinos za obvezna osiguranja koji se isplaćuju na plaću. Isplata se obavlja uplatom na uplatne račune prema posebnim propisima kojima se uređuje naplata javnih davanja, uz podnošenje izvješća sukladno propisima vezanim uz obračun i naplatu poreza i doprinosa.
21) Dakle, predmetna uplata, na koju se pozivaju okrivljenici, ne predstavlja uplatu novčane kazne, pa se u konkretnom slučaju ne može primijeniti načelo iz čl. 181. st. 1. toč. 4. PZ-a.
22) Stoga ne postoje bilo kakve okolnosti koje bi mogle dovesti do isključivanja kažnjivosti okrivljenika.
23) U postupanju okrivljenika su se, nesporno, stekla sva zakonska obilježja prekršaja, činjenično i pravno pobliže opisanih u izreci ove presude. ...
24) S obzirom na vrstu prekršaja i konkretne okolnosti počinjenja, treba uzeti da je drugookrivljenik iste počinio iz nesvjesnog nehaja. Naime, u najmanju ruku, nije u cijelosti bio svjestan propusta u načinu poslovanja prvookrivljenika, iako je, prema osobnim svojstvima, okolnostima i funkciji koju je obnašao, morao poznavati stanje i onemogućiti kršenje propisa.
25) Odgovornost prvookrivljenika proizlazi iz utvrđene odgovornosti drugookrivljenika, kao odgovorne osobe.
26) Budući je nesporno da su se u djelovanju okrivljenika stekla sva zakonska obilježja predmetnih prekršaja, sud ih je, kao prekršajno odgovorne, za počinjenje navedenih prekršaja proglasio krivim, te im je, temeljem citiranih zakonskih odredbi, za svaki pojedini prekršaj utvrdio novčanu kaznu ublaženu ispod propisanog posebnog minimuma, pri tom, kada su u pitanju prekršaji obuhvaćeni člankom 37. stavkom 3. točkom 2. PZ-a, pojedinačne novčane kazne maksimalno su ublažene u okviru dopuštenja navedene zakonske odredbe.
27) Kako se radi o djelima u stjecaju, sud je okrivljenicima u konačnici izrekao ukupnu novčanu kaznu u iznosu zbroja pojedinačno utvrđenih, pa tako prvookrivljeniku u iznosu od 2.600,00 €, a drugookrivljeniku u iznosu od 500,00 €.
28) Pri odmjeravanju kazne sud je, sukladno čl. 36. PZ-a, imao u vidu stupanj krivnje okrivljenika, opasnost djela i svrhu kažnjavanja.
29) Pri tom, sud je našao kako postoje posebno izražene olakotne okolnosti, te da se svrha kažnjavanja može postići blažom novčanom kaznom od propisane, pa je u konkretnom slučaju primijenio čl. 37. PZ-a.
30) Sud je posebno uzeo u obzir činjenicu što okrivljenici nisu osporavali stanje evidentirano inspekcijskim nadzorom. Pokazali su se korektnima. Nisu se upustili u odugovlačenje postupka, već su nedvosmisleno priznali formalnu odgovornost i iskazali kajanje za evidentirane propuste.
31) Također, okrivljenicima ide u prilog činjenica što se u prekršajnoj evidenciji ne vode kao počinitelji prekršaja normiranih naprijed navedenim zakonima.
32) Nisu nađene posebno otegotne okolnosti.
33) Sukladnom primjenom čl. 42 st. 5. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, 136/25), uzeto je da drugookrivljenik ostvaruje prosječni prihod i da je prosječnog imovnog stanja.
34) Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a predstavlja paušalnu svotu, odmjerenu s obzirom na složenost i trajanje postupka, te status prvookrivljenika i imovne prilike drugookrivljenika.
U Kaštel Sućurcu, dana 27. veljače 2026.
ZAPISNIČARKA:
SUDAC:
Elda Višić, v.r.
Dražen Kapisoda, v.r.
Za točnost otpravka – ovlašteni službenik:
Elda Višić
POUKA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku iste, Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka, bez takse. Ukoliko okrivljenici podnesu žalbu i povodom iste bude potvrđena njihova odgovornost, osim troškova prvostupanjskog postupka, naplatit će im se, sukladno čl. 138. st. 3. PZ-a, i paušalni trošak žalbenog postupka.
DOSTAVITI:
- okrivljenicima
- ovlaštenom tužitelju
- spis