Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Trogiru

Put Mulina 1, Trogir

Poslovni broj: Pp-1768/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenice ŠH i drugookrivljenika ČH, zbog prekršaja iz članka 6. i dr. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/24-5/2279, Urbroj: 511-12-33-24- 1 od 23. veljače 2024., nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 24. veljače 2026., u nazočnosti prvookrivljenice i drugookrivljenika, a u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka dana 26. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

Prvookrivljenica: ŠH, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Š i Č, rođena **.**.1995. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena SSS, konobarica, mjesečnih primanja cca 950,00 eura, lošeg imovnog  stanja,  neudana,  majka  jednog  djeteta,  državljanka Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavana, kazneno osuđivana,

Drugookrivljenik: ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Z i J, rođen **.**.1996. u [adresa], trenutno u istražnom zatvoru po nepravomoćnoj presudi, završena SSS, konobar, bez primanja, neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan, kazneno osuđivan

k r i v i s u

što su dana 24. siječnja 2024. u 12:35 sati, na ulici u mjestu Trogir, općina Trogir, ulica Kneza Trpimira kućni broj 0, narušavali javni red i mir tako što se prvookrivljena uz viku i galamu obratila ZH riječima: „Jesi li normalna, mogla si nas ubit, kako to voziš, balavice glupačo, kravetino!“, a drugookrivljeni se vičući obratio ZH riječima: „Kako to voziš glupačo glupa?!“,

dakle, prvookrivljena ŠH i drugookrivljeni ČH na javnom mjestu vikom i svađom remetili javni red i mir, čime su počinili prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

I. Na temelju odredbe članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, okrivljenicima se

i z r i č e

prvookrivljenici ŠH

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tristo) eura,

drugookrivljeniku ČH

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tristo) eura.

Na temelju odredbe članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.

Ukoliko okrivljenici u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude uplate 2/3 (dvije trećine) novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).

II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona prvookrivljenica ŠH i drugookrivljenik ČH dužni su na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti novčani iznos od po 30,00 (trideset) eura, svaki, u roku od 30 (trideset), dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilnim putem.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir pod brojem navedenim u uvodu presude podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude.

2. Prvookrivljenica ŠH, saslušana pred ovim Sudom na glavnoj raspravi dana 17. srpnja 2025. godine, u svojoj obrani je navela da se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret. Predmetne prigode vozila se u automobilu sa svojim, sada bivšim, dečkom ČH, te je na njoj sjedio i psić, tada star 5-6 mjeseci, kada su išli u Trogir, točnije u rent a car zamijeniti auto. Malo pred ulazom u Trogir osoba u drugom automobilu obijesno je vozila, pri tom su je izbjegavali, jer da u jednom navratu ČH nije izvršio naglo pomicanje volana u stranu ista bi je direktno udarila s njene bočne strane i sigurno da ne bi ostala živa. Nakon tog poteza da ih je konstantno pretjecala i pri tom se podrugljivo smijala u retrovizor. Istina je da su je i oni prestigli, jer im se konstantno "lijepila" na stražnji dio automobila. U jednom trenutku zaobišli su je i na taj način zaustavili, a ona da je izašla iz auta i istina je da joj je rekla: "Jesi li normalna, mogla si nas ubiti, kako to voziš, balavice, glupačo", dok joj ostale navode iz optužnog akta nije izgovorila. Istina je i da joj je potrgala sunčane naočale s glave. Navodi da je istina da je ČH isto izašao iz vozila i pitao je kako to vozi. Smatra da je povodom ovog događaja i dotična, za koju je kasnije saznala kako se zove, isto trebala biti okrivljena, zbog svoje obijesne vožnje i ponašanja kojim je izazvala njenu, a i Antinu reakciju.

3. Drugookrivljenik ČH, saslušan pred ovim Sudom na glavnoj raspravi dana 24. veljače 2026. godine, u svojoj obrani je naveo da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret, ali nadalje navodi kako, a u odnosu na navode iz optužnog akta, je istinito ono što mu se stavlja na teret. Kritične prigode gospođica ŠHV oduzela mu je prednost u kružnom toku u Trogiru. Bila je kolona i oni su se nalazili ispred nje u koloni, a ovdje prvookrivljena ŠH je izašla iz auta, pri čemu joj je prišla i upitala „je li normalna, kako to vozi“, a sjeća se da je ŠHV bila bezobrazna. On da je izašao iz vozila samo kako bi prekinuo prepirku između njih dvije, pri čemu se sjeća da bi on uspio smiriti ŠH, međutim ŠHV bi nastavila opet nešto dobacivati i svađa bi se nastavila. U tom trenutku da joj je rekao „ajde glupačo glupa“, ali navodi kako nije istina da bi prvookrivljena ŠHV udarila u glavu, već joj je samo uzela naočale, zgužvala ih, bacila na pod i zgazila ih.

3.1. Prvookrivljena ŠH upitana ima li primjedbi i pitanja na iskaz drugookrivljenika ČH navodi da nema pitanja ni primjedbi.

3.2. Drugookrivljenik ČH, a nakon što mu je pročitana obrana prvookrivljenice, na glavnoj raspravi dana 24. veljače 2026. godine, navodi da nema primjedbi na obranu prvookrivljenice ŠH.

4. Analizirajući obranu okrivljenika te dovodeći istu u svezi sa sadržajem isprava koje priležu spisu, a radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i navoda iz obrane okrivljenika, Sud je pozvao i svjedokinju, ZH.

4.1. U daljnjem tijeku dokaznog postupka ispitana je svjedokinja ZH, a u odnosu na kritični događaj, navodi kako je kritične prigode vozila brzom cestom iz smjera Splita kada je išla u Trogir na posao. Istina je da se na brzoj cesti iz desne trake preusmjeravala u lijevu traku, kojom prilikom nije pogledala mrtvi kut i doista je umalo došlo do sraza, a ona da je u par navrata podizala ruku u znak ispričavanja. Vozili su u istom smjeru, put Trogira, te malo ispred kamere u Trogiru na donjoj cesti, gdje je skretanje za caffe bar "Čokolada", ovdje okrivljeni su se "zaletili" i njoj stali pred put. U tom trenu, dok su prolazili kraj nje, vjerojatno prvookrivljena bacila joj je bocu soka na auto. Izašla je iz vozila, došla je do nje, ona da je spustila staklo i približila glavu staklu zbog potencijalne komunikacije, pri čemu je ovdje prvookrivljena njoj zgrabila sunčane naočale s glave, zdrobila ih i bacila natrag njoj u lice, pri tome joj je govorila riječi „kako to voziš, balavice, glupačo, kravetino“. Ovdje drugookrivljeni naknadno je došao, vjerojatno dok je ugasio auto, i on joj je kazao „kako to voziš, glupačo glupa“. Ona te prigode nije stigla ništa reći, iako se cijelo vrijeme pokušavala ispričati.

4.2. Prvookrivljenica ŠH upitana ima li primjedbi i pitanja za svjedokinju ZH, navodi da nema pitanja, ali prigovara iskazu svjedokinje u dijelu u kojem navodi da bi je udarila u glavu, već navodi da joj je samo strgnula naočale s glave, zdrobila ih i potom bacila natrag. Također, navodi da im se svjedokinja cijelo vrijeme smijala u retrovizor, time ih provocirajući.

4.3. Drugookrivljenik ČH upitan ima li primjedbi i pitanja za svjedokinju ZH, navodi da nema pitanja, ali prigovara iskazu svjedokinje u dijelu u kojem navodi da je ista podizala ruku u znak isprike, već tvrdi da je ista podizala ruku u znak govora "ajde, šta oćete". Navodi da joj nisu kritične prigode prepriječili put, već su stajali u koloni vozila; da nije bilo gužve vjerojatno ne bi ni izašli.

5. U toku dokaznog postupka Sud je izvršio uvid i pročitao Optužni prijedlog Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/24-5/2279 od 23. veljače 2024., Obavijesti počinitelju prekršaja broj: 00439474 i 00439472 oba od 24. siječnja 2024., Zapisnike o ispitivanju osumnjičenika, oba od 24. siječnja 2024., Zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola, droga ili lijekova u organizmu serijskog broja: [serijski broj] i 02289663, oba od 24. siječnja 2024., te potvrde Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije iz koje proizlazi da prvookrivljenica nije prekršajno osuđivana, dok je drugookrivljenik prekršajno osuđivan, i to:

- odlukom Postaje prometne policije Split, broj: 211-07/25-3/1360 od 22. siječnja 2025., pravomoćna 12. veljače 2025., zbog prekršaja iz članka 53. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kada mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 550,00 eura te zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 (tri) mjeseca,

- odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu poslovnog broja Pp-17165/2022 od 17. travnja 2023., pravomoćna 29. travnja 2023., zbog prekršaja iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kada mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 600,00 eura,

- odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu poslovnog broja Pp-88/2023 od 15. siječnja 2024., pravomoćna 20. veljače 2024., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 47/23), kada mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 100,00 eura,

- odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu poslovnog broja Pp-1954/2024 od 21. ožujka 2024., pravomoćna 5. travnja 2024., zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 47/23), kada mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 700,00 eura,

- odlukom Općinskog prekršajnog suda poslovnog broja Pp-7033/2022 od 11. srpnja 2024., pravomoćna 17. kolovoza 2024., zbog prekršaja iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici, članka 54. stavka 3., članka 229. stavka 5. te članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kada mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.630,00 eura te zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 3 (tri) mjeseca,

- odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu poslovnog broja Pp-12021/2024 od 23. rujna 2024., pravomoćna 11. listopada 2024., zbog prekršaja iz članka 282. stavka 9. te članka 229. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kada mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) dana, novčana kazna u iznosu od 30,00 eura te zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 6 (šest) mjeseci, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.

6. Nakon završenog dokaznog postupka Sud je dao završnu riječ strankama, te je prvookrivljenica ŠH u završnom govoru navela: "Ostajem pri svemu iznesenom u tijeku postupka."

6.1. Drugookrivljenik ČH u završnom govoru je naveo: „Pridružujem se navodima prvookrivljenice i ostajem pri svojoj obrani iznesenoj na današnjoj raspravi.“ 7. Na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenika, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršaju.

8. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je da tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

8.1. Prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. Vika mora biti tako glasno izgovaranje riječi kojima se remeti mir građana, odnosno uznemiruje javnost.

9. Iz izloženog stanja stvari nespornim proizlazi kako je kritične prigode došlo do sukoba između prvookrivljenice ŠH i drugookrivljenika ČH s jedne strane i ZH s druge strane, pri čemu je povod istog bilo nepažljivo postupanje ZH kao sudionice prometa na cesti, koje postupanje je izazvalo reakciju negodovanja okrivljenika, i to unatoč činjenici da tom prilikom nije došlo do prometne nesreće niti nastanka štete.

10. Prije svega treba naglasiti da navedeno mjesto gdje se odvio ovaj događaj je cesta, dakle javno mjesto, pa je time ostvaren element javnosti kao bitan, konstitutivni, element predmetnog prekršaja.

11. Iako se prvookrivljena ŠH i drugookrivljeni ČH ne smatraju krivima, oboje u svojim obranama opisuju protupravno postupanje, stoga Sud u tom dijelu nije prihvatio obrane okrivljenika, ocjenjujući ih manjkavima i usmjerenim k tome da se ekskulpiraju od prekršajne odgovornosti. Odluku o prekršajima Sud je donio na temelju analize iskaza ispitane svjedokinje, ZH, te je utvrdio da su prvookrivljena ŠH i drugookrivljeni ČH kritične prigode počinili prekršaje koji im se predmetnim optužnim aktom stavljaju na teret.

11.1. Dakle, u postupku je isto nedvojbeno utvrđeno putem saslušanja ZH, kojoj je Sud poklonio vjeru u iskaz ocjenjujući iskaz iste kao detaljan, istinit, precizan, vjerodostojan i okolnosan, a koji iskaz je dan pod kaznenom odgovornošću, koja svjedokinja je detaljno opisala događaj kritične prigode, stoga je ovaj Sud poklonio vjeru iskazu imenovane svjedokinje. Dodatno, imajući u vidu da se okrivljenici mogu braniti na bilo koji način, a da je svjedok dužan govoriti istinu, Sud nije imao razloga posumnjati u istinitost kazivanja svjedokinje, koja nema razloga neosnovano teretiti okrivljenike i izlagati se kaznenom progonu za lažno svjedočenje.

11.2. Obranu prvookrivljenice ŠH da je riječi: „Jesi li normalna, mogla si nas ubit, kako to voziš, balavice, glupačo?!“ uputila jer je bila isprovocirana postupanjem ZH u prometu, Sud ne može prihvatiti kao opravdanje za konkretno ponašanje. Isto tako, Sud ne nalazi opravdanje ni u postupanju drugookrivljenog ČH koji je u svakom pogledu neprilično reagirao i koje ponašanje svakako opravdava osudu. U svezi s konkretnim postupanjem okrivljenika kritične prigode je intervenirala policija, te su oboje okrivljenika uručene obavijesti o počinjenom prekršaju, a koje su izdane zbog postojanja osnovane sumnja u počinjenje predmetnih prekršaja, koja sumnja je u konkretnom prekršajnom postupku potvrđena, odnosno Sud smatra da su se u opisanim postupanjima okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, zbog čega je odlučeno kao u izreci presude.

13. Sud je, sukladno rezultatima dokaznog postupka, precizirao riječi koje je prvookrivljena ŠH kritične prigode izgovorila ZH, na način kako to sada stoji u činjeničnom dijelu izreke presude, ispustivši pri tom riječi:„… kravo debela, ti si ta mala?!“, te je umjesto toga nadopisao: „kravetino“, a također je ispuštena konstatacija: „… a zatim je ZH otvorenim dlanom desne ruke udarila u glavu“; a sve sukladno iskazu saslušane svjedokinje ZH, budući ispitana svjedokinja u svom iskazu nije potvrdila da bi je prvookrivljena otvorenim dlanom desne ruke udarila u glavu, a kako to stoji navedeno u činjeničnom opisu optužnog akta; a na što je Sud bio ovlašten, pri čemu nije dirao u identitet optuženja i prvookrivljenoj ŠH nije išao na štetu.

14. Dodatno, nakon provedenog postupka Sud nije prihvatio pravnu kvalifikaciju ovlaštenog tužitelja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a u odnosu na prekršajno djelo ovdje prvookrivljene ŠH. Naime, Sud nakon provedenog dokaznog postupka nije našao dokazanim da bi ovdje prvookrivljena ŠH kritične prigode narušavala javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način tako što je otvorenim dlanom desne ruke udarila u glavu ZH, te se time nisu ostvarili elementi fizičkog napada, pa se u tom smislu ne može govoriti da bi prvookrivljena narušavala javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način.

14.1. Stoga je Sud prekvalificirao ovo prekršajno djelo u odnosu na prvookrivljenicu ŠH, na način da je primijenio članak 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i za isto je proglasio krivom, jer nije vezan za pravnu kvalifikaciju ovlaštenog tužitelja.

15. Prilikom odmjeravanja novčane kazne okrivljenicima vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobe okrivljenika, kako olakotnim tako i otegotnim, pa je kao olakotne okolnosti Sud na strani prvookrivljenice ŠH cijenio korektno držanje pred Sudom te dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost. Na strani drugookrivljenog ČH Sud je cijenio činjenicu korektnog držanja pred Sudom, dok je kao otegotnu okolnost cijenio njegovu dosadašnju višestruku prekršajnu kažnjavanost. Stoga je Sud okrivljenicima izrekao novčanu kaznu u okviru Zakonom propisanog minimuma za predmetni prekršaj, smatrajući da će se upravo izrečenom novčanom kaznom prema okrivljenicima postići svrha kažnjavanja u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog djela prekršaja kako u smislu specijalne tako i u smislu generalne prevencije.

15.1. Temeljem članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

16. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezani na plaćanje troškova prekršajnog postupka koji se odnose na stvarne materijalne troškove, kao i paušalni trošak određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.

17. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Trogir, 26. veljače 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Milenka Vičić, v.r.

Željka Matkov, v.r.

Sudska savjetnica

Josipa Grga, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

- prvookrivljenoj ŠH,

- drugookrivljenom ČH,

- ovlaštenom tužitelju,

- za spis.