Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

    Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

    Poslovni broj Gž-232/2026-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Nataše Babić, kao predsjednice vijeća, Kristine Pavičić-Sirotić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Biljane Bojanić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ante Devčić, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženog GI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Mikulić & Partneri d.o.o., Split, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-2398/2022 od 4. prosinca 2025., u sjednici vijeća održanoj 26. veljače 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Djelomičnim odbijanjem kao neosnovane, a u preostalom dijelu uvažavanjem kao osnovane žalbe tuženika, presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-

    2398/2022 od 4. prosinca 2025. se:

    - potvrđuje u točki I. izreke;

    - potvrđuje u točki II. izreke, i to dijelu u kom je naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici trošak postupka u iznosu od 2.156,18 eur s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 4. prosinca 2025. pa do isplate;

    - preinačuje u preostalom dijelu točke II. izreke na način da se zahtjev tužiteljice preko priznatog iznosa troška postupka u visini od 2.156,18 eur pa do konačno suđenog u iznosu od 2.906,18 eur (za iznos od 750,00 eur) i zateznom kamatom na taj iznos, odbija kao neosnovan.

    II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova žalbe, kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom prvostupanjskom presudom presuđeno je:

    „I. Nalaže se tuženiku: GI, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana tužiteljici: CI, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 2.851,51 eura sa zakonskim zateznim kamatama i to na iznos od 1.592,67 eura od 2. listopada 2025., do isplate i na iznos od 1.258,83 eura od 9. listopada 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 2.906,18 eura sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude tj. dana 4. prosinca 2025. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.“

    2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedenu presudu pobija tuženik iz svih žalbenih razloga, kao i protiv odluke o troškovima. Ističe da ne čini spornim osnovu tužbenog zahtjeva tužiteljice, ali i nadalje osporava visinu istoga u odnosu na koji tvrdi da je sud pogrešno utvrdio. U nastavku svoje žalbe iznosi svoju ocjenu provedenih dokaza, te posebno ukazuje da se protiv svjedokinje CIŠ vodi postupak pred Općinskim državnim odvjetništvom u Šibeniku pod poslovnim brojem KP-DO-735/2023 zbog lažnog svjedočenja koje je dala za potrebe ovoga postupka. Također, tvrdi da je sud propustio utvrditi odlučnu i spornu činjenicu i to tko je poslao e-mail dana 14. studenog 2014., od sadržaja koga e-maila polazi prilikom utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva tužiteljice. Navodi da je sud uskraćivanjem iskaza svjedokinji II onemogućio tuženika da dokazuje navode o vlasniku sporne e-mail adrese, a takvim pristupom sud je grubo povrijedio načelo ravnopravnosti stranaka i jednakosti oružja. Stoga zaključuje da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno, da su postupanjem suda tuženiku uskraćena prava iz članka 5. Zakona o parničnom postupku, počinjena je bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku te je sud propustio primijeniti pravilo iz članka 221.a Zakona o parničnom postupku. Osporava i odluku o troškovima postupka. Obzirom na navedeno, predlaže da sud drugoga stupnja njegovu žalbu uvaži, presudu preinači na način da tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Potražuje troškove ža lbe.

    3. Sa žalbom tuženika postupljeno je na temelju odredbe članka 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje: ZPP).

    3.1. Odgovor na žalbu nije dostavljen.

    4. Žalba tuženika nije osnovana u odnosu na odluku o glavnoj stvari, ali je samo djelomično osnovana u odnosu na odluku o troškovima postupka.

    5. Predmetnom presudom koja je donijeta u ovom postupku (koji je po drugi put u fazi žalbenog postupka) odlučeno je o zahtjevu tužiteljice istaknutom u pravcu da se tuženiku naloži da joj isplati iznos od 12.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31. kolovoza 2013. pa do isplate. Pritom, valja navesti da je zahtjev o kom je odlučeno predmetnom presudom konačno specificiran podneskom zaprimljenim kod suda prvoga stupnja dana 9. listopada 2025. (stranica 183 do 184 prvostupanjskog spisa) sve nakon provedenog financijskog vještačenja.

    5.1. Polazeći od nesporne osnove tužbenog zahtjeva tužiteljice - da je između tužiteljice i tuženika postojao usmeni ugovor o zajmu osnovnom koga je tužiteljica tuženiku (njenom šogoru) pozajmila u svibnju mjesecu 2013. određeni novčani iznos - tužiteljica tvrdi da se radi o novčanom iznosu od 15.000,00 kn, i sporne visine tužbenog zahtjeva – tuženik priznaje da mu je tužiteljica pozajmila iznos od 4.000,00 kn od kog joj je vratio iznos od 3.000,00 eur a preostali iznos od 1.000,00 kn spreman je vratiti, što je tijekom trajanja postupka i učinio, sud prvoga stupnja je ocjenom provedenih dokaza (članak 8. ZPP) i to čitanjem sadržaja e-mail komunikacije koja se odvijala između tužiteljice i tuženika - posebno one koja je datirana s danom 17. studenog 2014., iskazima saslušanih svjedoka kojima poklanja vjeru - prvenstveno iskazom svjedokinje CIŠ koji je u onom bitnom i spornom - visini zajma, u suglasnosti je s iskazom same tužiteljice i njena supruga ZI, te uvidom u izvod iz prometa po računu tužiteljice koji datira s danom 13. svibnja 2013. - iz koga je vidljiva visina novčanih sredstava koje je toga dana sa svoga računa podigla tužiteljica, utvrđuje da je tužiteljica tuženiku u odvjetničkom uredu u kom je u tom trenutku bila zaposlena, pozajmila na njegovo tražnje iznos od 15.000,00 kn - novac mu je predala na ruke u koverti s logom odvjetničkog društva. Rok povrata zajma bio je 30. kolovoza 2013., pa kako je tuženik tužiteljici s osnova izvršene pozajmice vratio iznos od 3.000,00 kn a ostatak joj nije vratio do utuženja, sud je naložio tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 2.851,51 eur – radi se o iznosu koji je utvrđen nalazom i mišljenjem vještaka financijske struke na koga parnične stranke nisu imale primjedbi a sud ga ocjenjuje objektivnim i stručnim, od kog iznosa glavnica iznosi 1.592,67 eur a zatezne kamate iznose 1.258,83 eur. Iz sadržaja same odluke proizlazi da je ista donijeta sukladno odredbi članka 221.a ZPP i članka 499. stavka 1. Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023. - dalje: ZOO).

    6. Takva odluka suda prvoga stupnja pravilna je i zakonita.

    6.1. Prije svega, prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ukazuje tužiteljica iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP (ni preostale na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi članka 365. stavka 2. ZPP), budući da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sebi ni razlozima presude. U njoj su navedeni dovoljni i jasni razlozi o odlučnim činjenicama, pri čemu nema proturječnosti između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

    6.2. U situaciji međusobno suprotstavljenih, različitih tvrdnji stranaka o tome koliki je točno iznos novčanih sredstava tužiteljica pozajmila tuženiku – 15.000,00 kn kako to tvrdi tužiteljica i po njoj predloženi svjedoci, ili 4.000,00 kn kako to tvrdi tuženik i po njemu predloženi svjedoci, kada samu visinu novčane svote koju je tužiteljica predala na ruke tuženiku nitko od predloženih i saslušanih svjedoka nije vidio – svjedoci predloženi od strane tuženice tvrde da je novac tuženiku predan u odvjetničkomu uredu u kom je radila tužiteljica a svjedoci predloženi po tuženiku tvrde da je do predaje novca došlo u kafiću jednog trgovačkog centra u [adresa], pri čemu niti u jednom slučaju novac nije brojan, sud prvoga stupnja ocjenu o spornoj činjenici (visini zajma) donio je temeljem odredbe članka 221.a ZPP, po pravilu o teretu dokazivanja.

    6.3. Pritom je prethodno iskaze saslušanih svjedoka i stanka sud pravilno ocjenjivao i vrednovao u skladu s ovlaštenjem iz odredbe članka 8. ZPP, ocjenom dokazne snage onoga čime je raspolagao (iskaza svjedoka i stranaka te e-mail korespondencije koja se odvijala između tužiteljice i tuženika) i u tu ocjenu, do koje je prvostupanjski sud došao koristeći i „privilegiju“ mogućnosti neposrednog ocjenjivanja provedenih dokaza (iskaza), nema razloga sumnjati ni ovaj sud.

    6.4. Dakle, suprotno žalbenim navodima nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz člankom 354. stavak 1. ZPP u vezi s člankom 8. ZPP, jer je prvostupanjski sud upravo prema svom slobodnom uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene predloženih i provedenih dokaza, svih zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, odlučio je koje će činjenice uzeti kao dokazane i na njima utemeljio svoju odluku, a okolnost što tuženik dokazima kojima je sud poklonio vjeru i njihovom ocjenom nije zadovoljan i smatra da je iz provedenih dokaza istinitim trebalo prihvatiti samo ono što on tvrdi, sud prvog stupnja nije povrijedio niti jedno žaliteljevo pravo.

    6.5. Ovaj sud ne nalazi da je u postupku koji je prethodio donošenju predmetne presude sud povrijedio načelo ravnopravnosti stranaka i jednakosti oružja ne štetu tuženika (članak 5. ZPP) na način kako to navodi tuženik - da mu je uskratio da dokazuje navode o vlasniku e-mail adrese s koje je poslan mail dana 17. studenog 2014., jer nije dopustio da se u tom pravcu postavljaju pitanja svjedokinji II. Iz stanja predmeta odnosno sadržaja raspravnog zapisnika koji je po sudu prvoga stupnja sastavljen dana 12. rujna 2023. a koji predstavlja javnu ispravu u smislu članka 230. stavka 1. ZPP ne proizlazi opravdanost te tvrdnje tuženika. Naime, svjedokinja II dala je svoj iskaz koji je sud konstatirao na zapisnik - u pravcu da osobno nije bila prisutna susretima tužiteljice i tuženika a o pozajmici novca čula je samo od svojih roditelja, te da više nema što iskazati. Iz sadržaja zapisnika ne proizlazi da su svjedokinji postavljanja neka druga pitanja te da bi sud uskratio istoj davanje odgovora na ta pitanja. Okolnost da je na traženje punomoćnika tuženika zapisnički konstatirano da „uredujući sudac nije dozvolio pitanja vlastitom svjedoku“ ne opravdava tvrdnju tuženika da mu je uskraćeno dokazivanje vlasništva e-mail adrese s koje je poslan mail 17. studenoga 2014. upravo iskazom te svjedokinje.

    6.6. Naime, iz stanja predmeta ne proizlazi spornim činjenica da se e-mail komunikacija između tužiteljice i tuženika od dana 17. studenog 2014. odvijala preko adrese [adresa elektroničke pošte]. Tužiteljica tijekom postupka a niti na samom ročištu koje je kod suda prvog stupnja održano dana 12. rujna 2023. a na kom je tuženik ustvrdio da to nije njegova e-mail adresa, tu tvrdnju tuženika nije osporila. Dakle, činjenica da sporni e-mail nije poslan na adresu koja i nije tuženikova odnosno na adresu putem koje su tužiteljica i tuženik uobičajeno u vezi predmeta spora komunicirali, nije sporna, pa je irelevantno da li je vlasnik te adrese kćerka tuženika. Ono što je bitno za predmet spora, a što je sud prvoga stupnja pravilno utvrdio , je da se tom porukom tužiteljica obratila upravo tuženiku (stranica 20 prvostupanjskog spisa) podsjetila ga da mu je dana 13. svibnja 2013. „posudila“ iznos od 15.000,00 kn, da joj tuženik taj novčani iznos u dogovorenom roku nije vratio - 12.000,00 kn, te ga je pozvala da joj isti vrati, a tuženik je na njenu poruku odgovorio „Ne brini nisam zaboravio. Kako mi je plaća upola manja sada rješavam jedan kredit kojim bi to zatvorio. Javim ti. Ne brini ja ne zaboravljam dugove.“ Obzirom ne sadržaj takvoga e-maila malo je izvjesno da bi kćerka tuženika - koja je u svom iskazu navela da o spornom dugovanju ima saznanja samo iz iskazivanja svojih roditelja, ili eventualno neka tre ćemo osoba , na traženje tužiteljice odgovorila sadržajem koji je naveden u spornoj poruci, a što očito implicira tuženik sadržajem svojih žalbenih navoda.

    6.7. Dakle, suprotno žalbenim navodima tuženika, sud prvoga stupnja pravilno je zaključio da je tuženik sadržajem poruke od 17. studenoga 2014. potvrdio da je tužiteljici po spornom zajmu u obvezi vratiti upravo onaj iznos u odnosu na koji je po visini tužiteljica ustala svojom tužbom, a posljedično ukazuje i na opravdanost tvrdnje tužiteljice (koji svoju potvrdu nalazi i u iskazima svjedoka ZI i CIŠ) da je tuženiku pozajmila upravo iznos od 15.000,00 kn - koji iznos je dana 13. svibnja 2013. podigla sa svog računa, a ne iznos od 4.000,00 kn kako to tvrdi tuženik i njegova supruga svjedokinja ŠI.

    6.8. U odnosu na žalbene navode tuženika koji se svode na osporavanje iskaza svjedokinje CIŠ, valja reći da je sud prvoga stupnja isti pravilno ocijenio jasnim, logičnim, podudarnim s korespondencijom koja se između parničnih stranaka odvijala, konačno i objektivnim, u koji iskaz prema njegovu sadržaju niti ovaj sud drugoga stupnja ne nalazi razloge sumnjati, pa je sud pravilno polazeći i od njegova sadržaja, u ukupnosti sa svim drugim provedenim dokazima, pravilno zaključio o visini dužne obveze tuženika prema tužiteljici. Okolnost da se protiv svjedokinje CIŠ vodi postupak pred Općinskim državnim odvjetništvom u Šibeniku pod poslovnim brojem KP-DO-735/2023 zbog lažnog svjedočenja koje je dala za potrebe ovoga postupka - koji je pokretnu po prijavi tuženika, za sada ne umanjuje vjerodostojnost njena iskaza niti pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i predmetne presude. Ukoliko tuženik uspije dokazati navode iz kaznene prijave u postupku koji se protiv svjedokinje vodi, to će biti razlog za eventualno ponavljanje ovoga postupka ili pokretanja drugih adekvatnih postupaka.

    7. Obzirom na navedeno, sud prvoga stupnja suprotno žalbenim navodima tuženika cijeneći materijalnu dokumentaciju u predmetu – sadržaj e-mail poruka posebno one od 17. studenog 2014., te iskazima saslušanih svjedoka kojima je poklonio vjeru, pravilno je zaključio da je tužiteljica na kojoj je bio teret dokaza, dokazala u onom stupnju izvjesnosti koji zahtjeva sudska odluka, da joj je tuženik na ime usmeno sklopljenog zajma u obvezi isplatiti novčani iznos koji je po visini utvrđen nalazom i mišljenjem vještaka financijske struke, pobliže označen u točki I. izreke prvostupanjske presude.

    8. Odredbom članka 499. stavka 1. ZOO propisano je da se ugovorom o zajmu obvezuje zajmodavac predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste ili kakvoće. Dakle, za postojanje ugovornog odnosa zajma između tužiteljice kao zajmodavca i tuženika kao zajmoprimaca, odnosno radi utvrđivanja osnovanosti tužbenog zahtjeva tužiteljice potrebno je utvrditi je li tužiteljica predmetni iznos pozajmila tuženicima.

    9. Kako je tužiteljica sporne okolnosti koje zahtjeva prethodno navedena zakonska odredba dokazala - kako osnovanost tako i visinu svog tužbenog zahtjeva, žalbu tuženika valjalo je odbiti kao neosnovanu te temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP odlučiti kao u izreci ove presude.

    10. Međutim, djelomično osnovano tuženik pobija odluku o troškovima postupka sadržanu u točki II. izreke presude.

    10.1. Naime, sud je odluku o troškovima postupka pravilno utemeljio na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP, ali ju je po visini pogrešno odmjerio, jer je djelomično pogrešno primijenio odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023. - dalje: Odvjetnička tarifa).

    10.2. Tužiteljici za njeno zastupanje po punomoćniku odvjetniku za trošak pristupa na pripremno ročište na kom je zaključen prethodni postupka – 30. studenoga 2021., pripada trošak sukladno tarifnom broju 9. točki 1. Odvjetničke tarife, jer se radi o ročištu koje je započelo izlaganjem tužbe, nakon čega je tuženik iznio svoj odgovor na tužbu, iz čega proizlazi da se radi o ročištu na kome se raspravljalo o glavnoj stvari, pa je sud prvoga stupnja tužiteljici za to ročište pravilno priznao nagradu u visini od 100 bodova (prema vrijednosti predmeta spora).

    10.3. Međutim, tužiteljici za trošak pristupa na ročište održano kod suda prvoga stupnja 2. lipnja 2022. ne pripada trošak u visini od 100 bodova odnosno trošak odmjeren sukladno tarifnom broju 9. točki 1. Odvjetničke tarife, već sukladno tarifnom broju 9. točki 5. Odvjetničke tarife (25 bodova), jer se na njemu nije raspravljalo niti o glavnoj stvari, niti o procesnim pitanjima već je ono odgođeno zbog činjenice da na njega nije pristupio tuženik a na tom ročištu je bilo određeno izvođenje dokaza saslušanjem parničnih stranaka.

    10.4. Za pristup ročištu od 14. veljače 2023. i 3. listopada 2023. tužiteljici ne pripada nagrada iz tarifnog broja 9. točke 1. Odvjetničke tarife, već iz tarifnog broja 9. točke 2. Odvjetničke tarife (za svako od po 50 bodova), jer se na tim ročištima nije raspravljalo o glavnoj stvari već o procesnim pitanjima, a nije bilo potrebe ponovno predlagati dokaze jer su oni već bili predloženi.

    10.5. Međutim, sud je tužiteljici pravilno priznao trošak od 100 bodova za pristup ročištu koje je održano 21. studenoga 2025. sukladno tarifnom broju 9. točki 1. Odvjetničke tarife, jer su se na tom ročištu izvodili dokazi i glavna rasprava je zaključena.

    10.6. Tužiteljici ne pripada trošak sastava podneska od 24. kolovoza 2023. jer se ne radi o trošku koji je bio potreban za odluku o njenom zahtjevu, a ne pripada joj niti trošak koji je sud označio da se odnosi na sastav podneska od 19. rujna 2023., jer taj podnesak ne prileži predmetu a konačno tužiteljica ga nije potraživala svojim troškovnikom koji je uložila u sudski spis.

    10.7. Međutim, tužiteljici pripada trošak sastava podneska od 9. listopada 2025. kojim specificira svoj tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka financijske struke a sve to prema tarifnom broju 8. točki 2. Odvjetničke tarife. U preostalom dijelu odmjereni troškovi nisu bili sporni. Dakle, tužiteljici konačno pripada trošak postupka - za sve radnje poduzete u postupku, trošak sudskih pristojbi i plaćenog vještačenja, u iznosu od 2.156,18 eur (tužiteljica ne potražuje PDV), dok se zahtjev tužiteljice preko tog iznosa do konačno suđenog u iznosu od 2.906,18 eur (za iznos od 750,00 eur) odbija kao neosnovan.

    11. Obzirom na navedeno, žalbu tuženika u odnosu na odluku o troškovima postupka valjalo je djelomično odbiti (članak 368. stavak 1. ZPP) a u preostalom dijelu prihvatiti te u tom dijelu presudu preinačiti sukladno odredbi članka 373. točka 3. ZPP, te odlučiti kao u izreci ove presude.

    12. Tuženiku ne pripada trošak žalbe, jer je s istom uspio u neznatnom dijelu (članak 166. stava 1. u vezi s člankom 154. stavkom 5. ZPP).

    U Puli-Pola 26. veljače 2026.

    Predsjednica vijeća:

    Nataša Babić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.