Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Poslovni broj: Kž-337/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Vukovaru, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Nikole Bešenskog kao predsjednika vijeća i sudaca Gorana Miličevića i Klaudije Grubišić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Melite Tandara, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika BB, zbog kaznenog djela iz članka 179.a Kaznenog zakona (Narodne novine, broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 191/17, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 – dalje: KZ/11) i dr., odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu i žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj: K-148/2021-77 od 27. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 26. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se prihvaća žalba Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu i preinačuje prvostupanjska presuda u odluci o kazni, na način da se okrivljenom BB za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11, utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 2(dva) mjeseci, a za kazneno djelo iz članka 118. stavka 2. u svezi stavka 1. i članka 34. KZ/11, te članka 48. stavka 2. u svezi članka 49. stavka 1. točka 5. KZ/11, kazna zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine, te se potom temeljem članka 51. KZ/11, okrivljenik BB osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 6 (šest) mjeseci.

II. Na temelju članka 57. KZ/11, okrivljeniku se izriče djelomična uvjetna osuda time da se od kazne na koju je okrivljenik osuđen izvršava 1 (jedna) godina, a dio kazne u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci neće se izvršiti ako okrivljenik u roku od 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo, a koji rok počinje teći od izdržane kazne, te ukoliko će uredno izvršavati sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu iz članka 69. KZ/11.

III. Žalbe Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu i okrivljenog BB odbijaju se kao neosnovane, pa se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj: K-148/2021-77 od 27. ožujka 2025., okrivljeni BB proglašen je krivim, zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji, opisano po članku 179.a KZ/11 i kazneno djelo protiv života i tijela - teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju, opisano po članku 118. stavku 2. u svezi stavka 1. i članka 34. KZ/11, kažnjivo po članku 179.a i članku 118. stavku 2. KZ/11 i članka 34. KZ/11, uz primjenu članka 51. KZ/11, te mu je prvostupanjski sud utvrdio za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11, na štetu NB, temeljem istog članka i stavka, te članka 48. stavka 2., u svezi članka 49. stavka 1. točka 4. KZ/11, kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, te za kazneno djelo iz članka 118. stavka 2., u svezi stavka 1. i članka 34. KZ/11, na štetu NB, temeljem članka 118. stavka 2. u svezi članka 34. KZ/11, te članka 48. stavka 2. u svezi članka 49. stavka 1. točka 5. KZ/11, kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, da bi ga potom temeljem članka 179.a KZ/11, članka 118. stavka 2.i članka 34. KZ/11 te članka 51. KZ/11, uz primjenu članka 48. stavka 2. u svezi članka 49. stavka 1. točka 4. i 5. KZ/11, osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca.

1.1. Na temelju članka 57. KZ/11, okrivljeniku je izrečena djelomična uvjetna osuda, time da se od kazne na koju je okrivljenik osuđen izvršava 7 (sedam) mjeseci, a dio kazne u trajanju od 7 (sedam) mjeseci neće se izvršiti ako okrivljenik u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo, a koji rok počinje teći od izdržane kazne, te ukoliko će uredno izvršavati sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu iz članka 69. KZ/11.

1.2. Temeljem članka 69. stavka 1.-3. KZ/11, prema okrivljeniku je primijenjena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu, koja mjera će trajati do prestanka razloga zbog kojih je primijenjena, a u konkretnom slučaju će trajati za vrijeme izvršenja kazne zatvora, potom će se nastaviti primjenjivati prema okrivljeniku do proteka roka provjeravanja jer se radi o djelomičnoj uvjetnoj osudi, sve uz nadležni ured za probaciju.

1.3. Temeljem članka 148. stavka 5. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj; 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 - dalje: ZKP/08), sud je okrivljenika u cijelosti oslobodio plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1.-6. ZKP/08, te nagrade i nužnih izdataka postavljenog mu branitelja po službenoj dužnosti.

2. Protiv ove presude žalbu je podnio državni odvjetnik, zbog odluke o kazni (članka 471. stavak1. ZKP/08) i zbog odluke o troškovima kaznenog postupka (članak 471. stavak 2. ZKP/08) i predlaže da da nadležni županijski sud pobijanu presudu preinači i okrivljeniku utvrdi veće pojedinačne kazne, te ga osudi na jedinstvenu kaznu zatvora u dužem trajanju, podredno da se povisi neuvjetovani dio izrečene zatvorske kazne, te obveže na plaćanje cjelokupno nastalih troškova kaznenog postupka.

3. Protiv navedene presude žali se okrivljeni, po branitelju Zoranu Vidoviću, odvjetniku iz Varaždina, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te odluke o kazni i predlaže da županijski sud povodom žalbe pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje, odnosno da istu preinači u smislu žalbenih navoda.

4. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavak 1. ZKP/08, predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru.

5. Žalba Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu je djelomično osnovana, dok žalba okrivljenika nije osnovana.

6. S pravom državni odvjetnik u žalbi ukazuje da je okrivljenik, koji je već osuđivan zbog kaznenog djela nasilja u obitelji prema oštećenoj, presudom Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj: K-387/2018-32 od 17. studenoga 2020., pravomoćna 30. ožujka 2021, za što je osuđen na kaznu zatvora od 9 mjeseci uz primjenu članka 56. KZ/11, tj. uvjetnu osudu, s rokom kušnje od 2 (dvije) godine, specijalni povratnik, koji je u roku kušnje počinio kazneno djelo prema istoj osobi.

7. Ovaj sud kao drugostupanjski sud, isto kao i državni odvjetnik, smatra da se izrečenom kaznom od strane prvostupanjskog suda neće ostvariti svrha kažnjavanja niti u smislu specijalne prevencije, dakle, utjecaja na svijest okrivljenika da ponovno ne počini ovakvo ili neko drugo kazneno djelo, niti u smislu generalne prevencije o utjecaju na svijest građana o pravednosti kažnjavanja počinitelja kaznenih djela.

8. Prvostupanjski sud je precijenio značaj olakotnih okolnosti, te je propustio pojedine okolnosti cijeniti otegotnima i upravo zbog tih otegotnih okolnosti ne može se očekivati da će se u konkretnom slučaju svrha kažnjavanja postići izrečenom djelomičnom uvjetnom osudom.

9. Naime, prvostupanjski sud je pri odabiru vrste i mjere kazne cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike, te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu, te je od olakotnih okolnost na strani okrivljenog cijenio da se radi o osobi slabijeg imovnog stanja, da je odlikovan Spomenicom Domovinskog rata, da on i oštećena žive u zajedničkoj kući nakon razvoda, radi loših imovinskih prilika, iako su razvedeni, radi međusobnog neslaganja, da je od vremena kritičnog događaj do donošenja prvostupanjske presude prošlo više godina, da je okrivljenik u dobi od 74 godine, te je ujedno smatrao da su to osobito olakotne okolnosti na temelju kojih je išao na ublažavanje kazne okrivljeniku, dok je na strani okrivljenika našao kao otegotnu okolnost njegovu raniju osuđivanost.

10. Međutim, s pravom državni odvjetnik u žalbi ističe da je sud prilikom utvrđenja otegotnih okolnosti propustio cijeniti činjenicu da društvo bilježi sve veći porast kaznenih djela nasilja u obitelji, posebice prema bliskim osobama, zatim činjenicu da je sud očito precijenio olakotne okolnosti na strani okrivljenika, jer je okrivljenik upravo prema svojoj bivšoj supruzi počinio više kaznenih djela, s elementima nasilja, a isto tako propustio cijeniti stupanj kriminalne volje u počinjenju kaznenih djela, vremensko razdoblje trajanja činjenja predmetnih kaznenih djela, utvrđenu bezobzirnost i upornost u postupanju okrivljenika, a osobito da je već osuđivan zbog istovrsnog kaznenog djela, iz čega proizlazi da se radi o specijalnom povratniku, koji je u roku provjeravanja počinio kazneno djelo prema istoj osobi, te da izrečena sankcija nije postigla svoju svrhu propisanu u članku 41. KZ/11.

11. S obzirom na značaj naprijed navedenih olakotnih, a i otegotnih okolnosti na strani okrivljenika pri odabiru vrste i mjere, te imajući na umu da je predmetna kaznena djela počinio s izravnom namjerom, vodeći računa i o stupnju povrede zaštićenog dobra, a osobito da se radi o specijalnom povratniku, Županijski sud u Vukovaru, kao drugostupanjski sud, je mišljenja da je izrečena kazna zatvora od strane prvostupanjskog suda uz izricanje djelomične uvjetna osude na način da se od iste izvršava 7 (sedam) mjeseci, a dio kazne u trajanju od 7 (sedam) mjeseci neće se izvršiti ako okrivljenik u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo, je neprimjerena počinjenim kaznenim djelima i ličnosti počinitelja i nije prikladna za ostvarenje svrhe kažnjavanja propisane člankom 41. KZ/11 – izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i na sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja, i omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo, te da će se jedino sa kaznom iz stavka II. izreke ove presude, ostvariti svrhe kažnjavanja propisane člankom 41. KZ/11.

12. U odnosu na žalbenu osnovu odluke troškovima postupka, valja istaći da je pravilno prvostupanjski sud na temelju odredbe članka 148. stavak 1. u vezi člankom 145. stavkom 2. točke 1.-8. ZKP/08, oslobodio okrivljenika naknade troškove kaznenog postupka imajući u vidu okrivljenikovo imovno stanje, napose činjenicu da prima mirovinu u iznosu od 780,00 eura mjesečno, kojim iznosom, obzirom na njegovu životnu dob, jedva može pokriti osnovne životne potrebe, te s pravom zaključio da bi plaćanje troškova kaznenog postupka bili dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

13. U odnosu na žalbu okrivljenika.

14. Žalitelj u žalbi navodi bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. i stavak 2. ZKP/08, navodeći da je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima odluke, u njoj nisu u cijelosti navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno razlozi su nejasni i proturječni i o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika.

14.1. Također, navodi u svojoj žalbi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 2. ZKP/08, obzirom da je počinio tešku povredu prava na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

15. Iako okrivljenik ističe žalbene osnove bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468 stavka 1. točke 11. i stavak 2. ZKP/08, međutim, iste tek formalno navodi, dok obrazloženje u potpunosti izostaje.

16. Ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08, utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba kaznenog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

17. Okrivljenik u svojoj žalbi navodi da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka o postojanju koje obrazlaže da pogrešno utvrđeno činjenično stanje prelazi u bitnu povredu kaznenog postupka, a što posljedično rezultira donošenjem osuđujuće presude iz pogrešnih razloga, bez dokaza. Time se žalitelj stvarno žali samo zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

18. Okrivljenik u žalbi navodi da je činjenično stanje potpuno pogrešno utvrđeno, odnosno prvostupanjski sud je iz izvedenih dokaza izvukao pogrešan zaključak o krivnji okrivljenika upravo zahvaljujući činjenici da ne obrazlaže dokaze izvedene tijekom glavne rasprave.

19. Nije u pravu okrivljenik kada navodi kako je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje u ovom predmetu, jer iz sadržaja spisa, prikupljenih dokaza, dokaza izvedenih na raspravi, te interpretacije istih ovaj drugostupanjski sud utvrdio je upravo suprotno. Naime, prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, te je na takvo pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio kazneni zakon proglasivši okrivljenika krivim zbog predmetnih kaznenih djela na način kako mu je to stavljeno na teret optužnicom, pa je neosnovana njegova žalba i iz osnove pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

20. Naime, utemeljeno je prvostupanjski sud činjenično stanje utvrdio pretežito prihvaćajući iskaz oštećene NB, obzirom da je njezin iskaz u bitnim i odlučnim okolnostima u suglasju s navodima i zaključcima iz sudsko-medicinske vještakinje, te radiološkog vještaka, kao i prikupljene medicinske dokumentacije koja prileže spisu, pored toga na okrivljenikovu nasilničku narav jasno ukazuju i navodi iz nalaza i mišljenja psihijatrijske vještakinje koja je ustvrdila da je psihičko stanje kod okrivljenika takvo da zadovoljava kriterij za postavljanje dijagnoze organskog psihičkog poremećaja, poremećaja ličnosti i štetne uporabe alkohola.

21. Stoga, imajući u vidu gore navedeno, prvostupanjski sud s pravom nije prihvatio obranu okrivljenika kao istinitu i objektivnu jer isti nastoji relativizirati i umanjiti svoju odgovornost, isključivo u cilju umanjenja kaznenopravne odgovornosti.

22. Oštećena NB, detaljno, nedvosmisleno i logično je opisala postupanje okrivljenika u inkriminiranom razdoblju, te je prvostupanjski sud na temelju njezinog iskaza utvrdio da je okrivljenik počinio predmetna kaznena djela na njezinu štetu.

23. Pravilnom analizom izvedenih dokaza, prvostupanjski sud je osnovano zaključio kako je okrivljeni postupio na način pobliže opisan u činjeničnom opisu izreke pobijane presude, a na koji način je ostvario sva zakonska obilježja kaznenog djela nasilje u obitelji, opisano i kažnjivo po članku 179.a KZ/11, i teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju, opisano po članku 118. stavku 2. u svezi stavka 1. i članka 34. KZ/11, pa je pravilno primijenio kazneni zakon kada ga je za to kazneno djelo proglasio krivim.

24. Činjenica da tijekom postupka nije bilo sumnje u ubrojivost okrivljenika, s pravom sud navodi na zaključak da je okrivljeni bio svjestan svojih radnji, te da se ne može opravdati predmetno protupravno postupanje.

25. Stoga nisu osnovani žalbeni navodi okrivljenika kako je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, jer je u obrazloženju pobijane presude iscrpno i detaljno naveo razloge o odlučnim činjenicama, te brižljivo i opširno analizirao sve provedene dokaze, te određeno i potpuno obrazložio zašto je prihvatio iskaz oštećene i iznio argumente zašto ne prihvaća u cijelosti obranu okrivljenika, a koja obrazloženja u svemu prihvaća i ovaj sud, te se okrivljenik radi nepotrebnog ponavljanja upućuje na isto.

26. U odnosu na povrede kaznenog zakona koje okrivljenik u svojoj žalbi ne pojašnjava niti konkretizira, koje su to povrede kaznenog zakona učinjene tijekom postupaka pred prvostupanjskim sudom, ispitujući navedenu žalbenu osnovu po službenoj dužnosti na temelju članka 476. stavka 2. ZKP/08, ovaj sud nije našao da bi bila počinjena povreda kaznenog zakona, stoga je i u odnosu na taj žalbeni prigovor žalba, neosnovana .

27. Zaključno, neosnovana je žalba optuženika i zbog odluke o kazni , a radi nepotrebnog ponavljanja optuženik se u upućuje na točke 9. do 11. obrazloženja ove odluke.

28. S obzirom na ranije navedenu povredu kaznenog zakona, trebalo je prihvatiti žalbu državnog odvjetnika u odnosu na osuđujući dio pobijane presude i preinačiti odluku o kazni, a kako je to prethodno i obrazloženo u odluci ovoga suda drugog stupnja.

29. Slijedom svega iznijetog, temeljem članka 486. stavak 1. i članka 482. ZKP/08, odlučeno je kao u izreci.

Vukovar, 26. veljače 2026.

Predsjednik vijeća

Nikola Bešenski