REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-3097/2024
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. BH, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022. i 47/2023.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, I. Policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 7. ožujka 2024., broj: 18. Pp - 3221/2024, u sjednici vijeća održanoj 25. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, I. Policijske postaje Zagreb, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na daljnji shodan postupak.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 7. ožujka 2024., broj: 18. Pp - 3221/2024, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/2022.), okr. ŠH oslobođen je optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Protiv te presude žalbu je pravodobno podnio tužitelj u kojoj ističe kako smatra da je prvostupanjski sud pogrešno i preuranjeno donio presudu kojom se okr. ŠH oslobađa optužbe.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pozi po službenoj dužnosti.
5. Međutim, u pravu je tužitelj kada ističe da odluka prvostupanjskog suda o oslobađanju optužbe okr. BH preuranjena.
5.1. Iz obrazloženja pobijene presude proizlazi da je prvostupanjski sud u fazi ispitivanja optužnog prijedloga, zaključio da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret na način opisan u optužnom prijedlogu nije prekršaj jer nedostaju konstitutivna obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i to; je li se nedopuštena radnja dogodila na javnom mjestu te je li tom radnjom od strane okrivljenika došlo do remećenja javnog reda i mira.
5.2. Međutim, javno mjesto kao bitno obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jasno je naznačeno u činjeničnom opisu prekršaja koji se optužbom okrivljeniku stavlja na teret kao Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića koje je po svojoj prirodi neograničeno otvoreno javno mjesto. Neograničena otvorena javna mjesta su ona javna mjesta koja su trajno dostupna neograničenom krugu osoba građana, odnosno to su mjesta na koja svatko ima mogućnost pristupa u bilo koje vrijeme. U tom smislu, dovoljno je u činjeničnom opisu navesti mjesto koje je po svojoj naravi neograničeno otvoreno javno mjesto i time je ispunjeno bitno obilježje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, u odnosu na obilježje javnog mjesta. Stoga, suvišno je problematiziranje prvostupanjskog suda je li se događaj odvijao unutar nekog od stambenih ili poslovnih objekata na Trgu koji ima adresu Trg bana Josipa Jelačića BB, jer je to činjenično pitanje koje se utvrđuje u dokaznom postupku.
5.3. Isto tako, u činjeničnom opisu prekršaja jasno je navedena radnja kojom je okrivljenik narušavao javni red mir, na način da je navedeno da je okrivljenik sudjelovao u fizičkom sukobu između osoba na način da je otvorenim dlanom desne ruke udario osobu u predjelu lica. Činjenica da nije naveden zakonski izraz „narušio javni red i mir“ nema za posljedicu nedostatak bitnog obilježja prekršaja, jer radnja opisana kao fizički sukob, koji fizički sukob je i opisan, na javnom mjestu je po naravi stvari opis zakonskog izraza „narušio javni red i mir“ i pri tome je potpuno irelevantno između kojih osoba je kritične zgode došlo do fizičkog sukoba te koju osobu je okrivljenik udario rukom u predjelu lica.
5.4. Iz činjeničnog opisa prekršaja koji je opisan na način kako je on naznačen u optužnom prijedlogu „…u Zagrebu, Trg bana Josipa Jelačića BB sudjelovao u fizičkom sukobu između osoba na način da je otvorenim dlanom desne ruke udario osobu u predjelu lica“ jasno je opisano ponašanje okrivljenika na javnom mjestu odnosno opisane su radnje okrivljenika od kojih ovisi ostvarenje bića prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te zaključak prvostupanjskog suda u kojem navodi da nedostaju bitna obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pogrešan radi čega nije bilo mjesta primjeni odredbe članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona.
6. Stoga, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, u činjeničnom opisu prekršaja na način kako je to optužnim prijedlogom okrivljenicima stavljeno na teret, sadržane su sve odlučne činjenice od kojih ovisi ostvarenje bića prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
7. Slijedom navedenog, pobijanu presudu je trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na daljnji shodan postupak pa je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 25. veljače 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić,v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
