REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: P-9/2022-64

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama po sucu tog suda Ivi Raos, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Margaretska 3, Zagreb, OIB: 02958272670, protiv tuženika NARODNI TRGOVAČKI LANAC d.o.o., Soblinec, Soblinečka 55, Sesvete, OIB: 78344221376, zastupanog po punomoćniku Igoru Radeliću, odvjetniku iz Zagreba, radi isplate, nakon provedene glavne i javne rasprave 20. siječnja 2026. zaključene u prisutnosti punomoćnika stranaka, 25. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku NARODNI TRGOVAČKI LANAC D.O.O., SOBLINEC, SOBLINEČKA 55, SESVETE, OIB: 78344221376, isplatiti tužitelju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Margaretska 3, Zagreb, OIB: 02958272670 iznos štete obveznog zdravstvenog osiguranja u iznosu 3.344,46 Eur na ime troškova liječenja i naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na račun IBAN [broj bankovnog računa] model HR 64, uz poziv na broj: 5916-41722-210000516 s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama u korist računa broj: IBAN [broj bankovnog računa], model HR 65, pozivom na broj 5401-060-41722-2100516 a koje teku kako slijedi:

- na iznos od 768,94 Eur računajući od 18.03.2020. godine do isplate,

- na iznos od 35,53 Eur računajući od 06.12.2019. godine do isplate,

- na iznos od 5,52 Eur računajući od 27.02.2020. godine do isplate,

- na iznos od 25,98 Eur računajući od 6.12.2019. godine do isplate,

- na iznos od 2,14 Eur računajući od 27.02.2020. godine do isplate,

- na iznos od 4,97 Eur računajući od 27.02.2020. godine do isplate,

- na iznos od 1,31 Eur računajući od 27.02.2020. godine do isplate,

- na iznos od 4,27 Eur računajući od 14.03.2020. godine do isplate,

- na iznos od 15,99 Eur računajući od 12.12.2019. godine do isplate,

- na iznos od 869,87 Eur računajući od 18.04.2020. godine do isplate,

- na iznos od 20,50 Eur računajući od 09.01.2020. godine do isplate,

- na iznos od 13,20 Eur računajući od 14.03.2020. godine do isplate,

- na iznos od 792,97 Eur računajući od 18.04.2020. godine do isplate,

- na iznos od 17,93 Eur računajući od 14.03.2020. godine do isplate,

- na iznos od 84,03 Eur računajući od 16.04.2020. godine do isplate,

- na iznos od 576,71 Eur računajući od 18.07.2020. godine do isplate,

- na iznos od 9,49 Eur računajući od 16.04.2020. godine do isplate,

- na iznos od 2,62 Eur računajući od 14.03.2020. godine do isplate,

- na iznos od 76,40 Eur računajući od 15.05.2020. godine do isplate,

- na iznos od 16,08 Eur računajući od 16.04.2020. godine do isplate,

po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.015,15 Eur zajedno sa zateznim kamatama tekućim od pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 10.01.2022. podnio tužbu ovom sudu u kojoj navodi kako je osiguranik tužitelja TJ zadobio tjelesne ozljede na radu dana 4.12.2019. godine u zatvorenom skladišnom prostoru komore 1 na lokaciji u [adresa], zbog propusta poslodavca da postavi sigurnosne znakove (transportni putovi). Tužitelj je na ime troškova liječenja i naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad za osiguranika TJ platio zdravstvenim ustanovama ukupan iznos od 25.198,84 kn (3.344,46 Eur) prema priloženoj specifikaciji. Sukladno čl.139. u vezi s čl.136. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne Novine br. 80/13, 137/13, 98/19 - nastavno ZOZO), Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne ili fizičke osobe ako su bolest, povreda ili smrt osigurane osobe nastale zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu ili druge mjere za zaštitu građana, i kada je šteta nastala jer je radnik stupio na rad bez propisanoga prethodnoga zdravstvenog pregleda, a poslije se zdravstvenim pregledom utvrdi da ta osoba prema zdravstvenom stanju nije bila sposobna za rad na određenim poslovima. Zavod je temeljem čl.136.st.1 u svezi članka 139.st.1. i 2. te članka 148.st.1. ZOZO uputio tuženiku zahtjev u mirnom postupku, pozivajući ga da u roku od 8 dana podmiri prouzročenu štetu. Zapisnikom o inspekcijskom nadzoru od 4.12.2019. godine (točka 6 i 7.2), utvrđeni su propusti u primjeni propisa zaštite na radu navedeni u Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim i pokretnim gradilištima (NN 51/08). Tužitelj navodi kako je navedeni Zapisnik o inspekcijskom nadzoru javna isprava sukladno odredbi članka 230. stavka 1. Zakona o parničnom postupku. Tužitelj ukazuje i na odredbe čl. 25. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) prema kojoj se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Kako tuženik nije podmirio dužni iznos u mirnom postupku, a potraživanje je dospjelo, tužitelj potražuje od tuženika isplatu utuženog iznosa.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tuženik ističe da se na poziv tužitelja očitovao da ne postoji odgovornost tuženika za naknadu štete te ističe prigovor zastare potraživanja, nedostatka pasivne legitimacije tuženika, navodi kako ne postoji nikakva uzročno posljedična veza između radnji tuženika i ozljeđivanja radnika, a što je i vidljivo iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru. Ističe da je iz predmetnog Zapisnika vidljivo da transportni putovi nisu na svim mjestima vidljivo obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje 5 centimetara jer su isti zbog korištenja navedenog prostora istrošeni te da ne postoji niti kakva poveznica između utvrđenih nedostataka i ozljeđivanja radnika. Prema tome, ne postoji niti kakva odgovornost tuženika za bilo kakvo ozljeđivanje radnika budući je u cijelosti sve usklađeno sa propisima zaštite na radu. Navodi kako tuženiku nije izrečena kazna zbog nepridržavanja pravila zaštite na radu. Slijedom navedenog predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan sve uz naknadu troškova postupka tuženiku.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju i financijsku dokumentaciju tužitelja (list 4-58 spisa), presliku Zapisnika o inspekcijskom nadzoru KLASA: 443-13-10-02-02/27-19-1 od 4.12.2019. Državnog inspektorata (list 59-62 spisa), preslika tiskanice Ozljede na radu preslika zahtjeva s povratnicom od 19.3.2021. (list 64 i 65 spisa), opomena pred tužbu od 18.5.2021. godine Dopis Tuženika od dana 01.06.2021. (list 67-69 spisa), prijava – ozljeda na radu (list 70-74 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 76-68 spisa), dopis tuženika od 01.06.2021. (list 93 spisa), saslušani su svjedoci TJ (list 113 spisa) i EJ (list 118 spisa), pročitani su nalaz i mišljenje vještaka zaštite na radu dipl.ing. Sandre Vuksan od 20.02.2023. (list 129-138 spisa) te je vještakinja saslušana na ročištu (list 154 spisa), pročitani su nalaz i mišljenje vještaka za medicinu rada dr.sc. Jelene Majcan od 25.02.2025 (list 173-176 spisa) te je vještakinja saslušana na ročištu (list 188 spisa), pročitani su nalaz i mišljenje vještaka za financije dipl.oec Petre Blašković od 20.10.2025. (list 206-234 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći prema brižljivoj i savjesnoj ocjeni svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja za plaćanjem iznosa od 3.344,46 Eur koji iznos je tužitelj platio na ime troškova liječenja svojeg osiguranika ozlijeđenog na radu.

6. Između stranaka nije sporno da je osiguranik tužitelja, zaposlen kod tuženika, 4.12.2019. u skladišnom prostoru na adresi u [adresa], poslodavca Narodni trgovački lanac d.o.o. pretrpio ozljedu na radu. U ovome postupku sporna je osnovanost i visina potraživanja, pasivna legitimacija tuženika budući da tuženik osporava da je do ozljeđivanja radnika tuženika došlo zbog propusta u poduzimanju mjera zaštite na radu te da bi tužitelj pretrpio štetu u utuženom iznosu. Spornim proizlazi osnovanost istaknutog prigovora zastare potraživanja.

7. Što se tiče tužiteljeve aktivne legitimacije ističe se da je odredbama članka 136. ZOZO-a propisano (1) Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe. (2) Za štetu koju je Zavodu u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka počinio radnik na radu ili u vezi s radom odgovara pravna ili fizička osoba-poslodavac. (3) Zavod je obvezan u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka zahtijevati naknadu štete i neposredno od radnika ako je šteta prouzročena namjerno ili grubom nepažnjom.

8. Glede odgovornosti poslodavca za štetu koju pretrpi radnik obavljajući poslove za poslodavca ističe se da je odredbama članka 25. ZZR-a propisano: (1) Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. (2) Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

8.1. Načelno, glede općih obveza poslodavca u vezi s organiziranjem i provođenjem zaštite na radu, naglašava se da je: a) odredbama članka 17. ZZR-a, između ostalog, propisano: (1) Poslodavac je obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu, vodeći pri tome računa o prevenciji rizika te obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji i sredstvima. (2) Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju u svim radnim postupcima, u organizaciji rada i upravljanju radnim postupcima, pri čemu mora osigurati radnicima najveću moguću razinu zaštite na radu. (3) Pri organiziranju i provođenju zaštite na radu, poslodavac je obvezan uvažavati prirodu obavljanih poslova te prilagoditi zaštitu na radu promjenjivim okolnostima radi poboljšanja stanja.

8.2. Odredbom članka 18. stavka (1) ZZR-a propisano je kako je poslodavac obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom vremenu (normirani rad), noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika. (2) Poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku, koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada. (3) između ostalog, propisano da je poslodavac obvezan na temelju procjene rizika primjenjivati pravila zaštite na radu, preventivne mjere, organizirati i provoditi radne i proizvodne postupke, odnosno metode te poduzimati druge aktivnosti za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika utvrđenim rizicima, kako bi otklonio ili sveo na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljede na radu, oboljenja od profesionalne bolesti ili bolesti u vezi s radom te kako bi na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja osigurao bolju razinu zaštite na radu.

8.3. Odredbama članka 19. stavka 1. ZZR-a propisano da je poslodavac odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima.

8.4. Odredbom čl. 27. st. 1. ZZR-a propisano je (1) Poslodavac je obvezan, na temelju procjene rizika, osposobiti radnika za rad na siguran način, i to: prije početka rada, kod promjena u radnom postupku, kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene, kod uvođenja nove tehnologije, kod upućivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada, kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, štetnostima ili naporima na radu. (2) Poslodavac će osposobljavanje iz stavka 1. ovoga članka provesti na način da radnika obavijesti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika (o organizaciji rada, rizicima i načinu izvođenja radnih postupaka i sl.), da radniku objasni i da radnika osposobi za praktičnu primjenu mjera zaštite na radu koje je dužan primjenjivati tijekom rada u skladu s procjenom rizika kojima je izložen na radu i u vezi s radom. (3) Osposobljavanje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka poslodavac je obvezan provesti u slučaju promjene, odnosno pojave novih rizika, neovisno o tome je li s tim u vezi već izmijenio ili dopunio procjenu rizika.

8.5. Odredbom čl. 28. ZZR-a propisano je 1) Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radniku koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran način. (2) Radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način poslodavac je obvezan osigurati rad pod neposrednim nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način, ali ne dulje od 60 dana.

8.6. Sukladno odredbi čl. 44. ZZR-a propisano je 1) Poslodavac je obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima.

9. Istaknuti prigovor zastare potraživanja otklonjen je kao neosnovan. Naime, predmet spora je regresni zahtjev tužitelja za isplaćeni iznos troškova liječenja svog osiguranika za ozljede koje je osiguranik pretrpio uslijed ozljede na radu nastale jer poslodavac ovdje tuženik nije proveo mjere zaštite na radu. Prema mišljenju ovog suda, na tužitelja, po samom Zakonu prelaze sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu u trenutku isplate naknade. Dakle, budući da se radi o tzv. zakonskoj subrogaciji tužiteljevo potraživanje u konkretnom slučaju zastarijeva u općem zastarnom roku od 5 godina sukladno čl. 255. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05,41/08,125/11,78/15,29/18-dalje ZOO). Obzirom je uvidom u račune zdravstvenih ustanova utvrđeno da je tužitelj najranije utuženo potraživanje platio tijekom ožujka 2020. a tužba je podnesena 10.01.2022., razvidno je da od dana isplate utužene tražbine zdravstvenim ustanovama pa do dana podnošenja tužbe nije protekao rok od 5 godina. Dakle, tužba je podnesena sudu u zakonom predviđenom roku.

10. Činjenicu nastanka samog štetnog događaja i njegove dinamike te odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja sud je utvrdio saslušanjem svjedoka, uvidom u isprave u spisu te provedenim vještačenjem po vještacima zaštite na radu i medicine rada.

11. Iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru KLASA: 443-13-10-02-02/27-19-1 od 4.12.2019. Državnog inspektorata proizlazi kako je isti sastavljen 04.12.2019. u skladišnom prostoru na adresi u [adresa], poslodavca Narodni trgovački lanac d.o.o., a predmet nadzora je provedba odredbi Zakona o zaštiti na radu – očevid povodom ozlijede na radu radnika TJ zaposlenog kod tuženika koja se dogodila 04.12.2019 oko 16:50 sati u skladišnom prostoru oznake komora 1. Prema informacijama dobivenim za vrijeme očevida radnik KJ rukovao je viličarem proizvođača Jungheinrich, model EFG 216 500DZ, tip:

FN488224, br 51321515, podignuo paletu na kojoj se nalazi roba u redu koji je udaljen oko 4 m od reda u kojemu se nalazi sedam paleta voća i povrća sa visinom robe na paletama oko 50 do 120 cm i krenuo unazad da istu paletu izvuče iz reda. Zatim je radnik KJ otišao s druge strane bliže transportnoj liniji transportnog puta u komori 1 i ponovno podigao paletu robe i krenuo se kretati unazad s istim viličarem te je negdje na udaljenosti od oko 5 m od reda iz kojeg je uzeo paletu robe prešao sa zadnjim kotačem viličara preko desne noge radniku TJ kojega je hitna prevezla u bolnicu. Na temelju činjenica utvrđenih u Zapisniku, primjenom odredbe čl. 70. Zakona o državnom inspektoratu, odredbe čl. 91. st. 1. podstavak 2 i odredbe čl. 92. st. 1. podst. 6 Zakona o zaštiti na radu u skladu s odredbom čl. 97. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku doneseno je po službenoj dužnosti usmeno rješenje izvršno odmah te je na temelju odredbe čl. 91. st. 1. podst. 2. Zakona o zaštiti na radu zabranjeno tuženiku u skladišnom prostoru komore 1 na predmetnoj adresi obavljanje radnog postupka upravljanja viličarem u skladišnom prostoru 1 bez gledanja u smjeru kretanja vozila i pažnje da se okolni radnici ne nađu unutar radnog prostora jer to može izazvati njihovo ozljeđivanje. Temeljem čl. 92. podst. 6 Zakona o zaštiti na radu u skladu s odredbom čl. 97. st. 2. zakona o općem upravnom postupku usmenim rješenjem izvršnim u roku naređeno je poslodavcu da u skladišnom prostoru komore 1 postavi sigurnosne znakove (transportni putovi). Navedeno je kako transportni putovi moraju biti jasno utvrđeni i obilježeni tako da se osigura zaštita radnika i drugih osoba te moraju biti vidljivo obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje 5 cm, odnosno metalnim klinovima s promjerom glave od najmanje 5 cm usađenim u nivo poda prostorije.

12. Sukladno odredbi čl. 230. st. 1. ZPP-a zapisnik o provedenom inspekcijskom nadzoru predstavlja javnu ispravu jer se radi o ispravi koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti, a takva isprava dokazuje istinitost onog što se u njoj potvrđuje ili određuje.

13. Iz Izjave – ozljeda na radu TJ upućenog tuženiku 06.12.2019. proizlazi kako je isti podnio izjavu o ozlijedi na radu koja se dogodila 04.12.2019. u 16:50h, smjena koju je preuzeo tog dana je bila od 16-22 h, specifična aktivnost u vrijeme ozlijede je bila provjera zemlje podrijetla voća za određenog kupca. Poremećaj je nastao u trenutku kada je čuo sigurnosni zvuk viličara kako se kreće unazad te se okrenuo u namjeri da se makne no u tom trenutku je već kotač viličara prelazio preko njegovog desnog stopala. Iz prijave ozlijede na radu proizlazi kako je tuženik prijavio ozljedu na radu tužitelju za radnika TJ.

14. Iz zahtjeva za naknadom štete na iznos od 25.198,84 kn od 19.03.2021. te opomene pred tužbu od 18.05.2021. proizlazi kako se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjjvom za naknadu štete prije podnošenja tužbe u ovom predmetu

15. Svjedok TJ je u svom iskazu naveo kako je 4.12.2019. radio popodnevnu smjenu kao voditelj smjene. Provjeravao je papirologiju te kako bi provjerio deklaraciju vezano za zemlju podrijetla robe ušao je u skladište i prilikom provjeravanja dekl. začuo zvučni signal viličara koji ga je dodirnuo, pritom je nezgodno zakoračio, izgubio ravnotežu te mu je noga podletjela ispod viličara. Kao u svakom skladištu postoje ocrtane linije za kretanje linije viličara, ocrtane linije za ostavljanje robe, konkretan dio skladišta gdje se to dogodilo je prostor u kojem se ostavlja roba za daljnji utovar. Ondje su se normalno kretali viličari, morali su kako bi se roba mogla ukrcati za daljnji utovar. Nakon što mu je viličar prešao preko desnog zgloba kolega je priskočio sa viličara da mu pomogne te su mu nakon toga pozvali hitnu. Imao je jedno vrijeme gips, longetu na nozi te je nakon toga morao ići na vježbe kod fizijatra, bio je na štakama. Na poseban upit pun. tužitelja gdje se nalazio svjedok u odnosu na trake koje su određene za kretanje viličara naveo je kako se isti nalazio unutar prostora koji je označen kao kocka kad se uđe u skladište s desne strane te koji je predviđen za odlaganje robe na palete, a u koji mora ući viličar kako bi uzeo robu sa paleta za daljnju otpremu. Na poseban upit pun. tuženika da li je znao da se tu inače kreću viličari naveo je da je znao jer je i sam bio viličarist. Kada je došao u skladište tada nikoga nije tamo bilo, u daljini je kolega nešto radio s viličarom te kada je čuo signal viličara kako ide u rikverc viknuo je stani, no izgubio je ravnotežu te je u tom trenu viličar prešao preko njegove noge. Ne zna da ga je kolega koji je upravljao viličarom vidio, bio je to trenutak nepažnje bilo moje bilo njegove. Na poseban upit pun. tuženika da li je bio obučen za rad na siguran način navodi kako je prošao svu obuku na koju ga je slala firma poslodavac te je na sebi imao i zaštitnu odjeću kada se to dogodilo, radne cipele, donji dio trenirke i gore radnu jaknu. Naveo je kako su on i kolega koji je upravljao viličarom pedantni i savjesni radnici te ne može njega okriviti za ono što mu se dogodilo jer u stvari ni ne zna čijom krivnjom se to dogodilo niti ima saznanja da li je protiv kolege bio vođen kakav postupak.

16. Svjedok EJ je iskazao kako je 4.12.2019. došao u poslovni prostor na adresi [adresa], a povodom ozljede na radu radnika TJ do koje je došlo uslijed udara viličara kojim je upravljao KJ, a kako je i navedeno u zapisniku koji sam sastavio isti dan. Prema informacijama sa očevida te prema iskazu rukovatelja viličara KJ utvrđeno je kako je do udara u TJ došlo prilikom kretanja viličara unazad te s obzirom na ono što je utvrđeno prilikom očevida donesena su dva rješenja, prvo kojim se zabranjuje poslodavcu NTL obavljanje radnog postupka upravljanja viličarom u skladišnom prostoru i bez gledanja u smjeru kretanja vozila i pažnje da se okolni radnici ne nađu unutar radnog prostora jer to može izazvati njihovo ozljeđivanje te s obzirom na to da je ujedno prilikom očevida utvrđeno kako suprotno postojećem pravilniku nisu na svim mjestima vidljivo obilježeni jer su isti bili uslijed korištenja izblijedjeli doneseno je rješenje kojem je naloženo poslodavcu da postavi sigurnosne znakove (transportne puteve) kako bi isti bili jasno utvrđeni i obilježeni tako da se osigura zaštita radnika i drugih osoba. Zabrana radnji kretanja unazad viličarem je izrečena poslodavcu, a izvršiva odmah upravo kako se ne bi na području tog poslovnog prostora velike površine odnosno na mjestima gdje bi se mogao kretati viličar uključujući i vanjski prostor, dogodile i druge nesreće na radu uslijed te je izrečena mjera s trajanjem sve dok se rad ne bi mogao obavljati na siguran način odnosno sve dok radnici ne budu gledali nazad. Utvrđeno je da je poslodavac već izradio i raspolagao uputama za rad s viličarom na siguran način što je dodatni korak koji je poslodavac napravio. Zabrana je izrečena jer je utvrđeno kako se radnik koji je rukovao viličarem nije pridržavao uputa i pravila rukovanja viličarem koja su bila navedena u Pravilniku poslodavca te je ujedno i usmeno obrazloženo radnicima da se prilikom kretanja unazad moraju kretati na način da pogledaju unazad u smjeru kojim će se kretati. Naveo je kako je rukovatelj viličarem prošao 2 edukacije za upravljanjem viličarem te je isti bio osposobljen za rad na siguran način – rad na viličaru, te je bio stručno osposobljen i imao položen ispit za upravljanje viličarom, kao i valjani liječnički pregled te je zadovoljavao od strane poslodavca sve uvjete koji su predviđeni Zakonom o zaštiti na radu, osim utvrđenih nedostataka u vidu potvrde liječnika vezano za ručno upravljanje te nepovoljnu mikroklimu, a što je procijenio poslodavac, ali rukovoditelj viličarem u trenutku štetnog događaja nije ni obavljao tu vrstu poslova. Na poseban upit punomoćnika tuženika koliko su bile vidljive te žute crte koje označavaju transportni put za kretanje viličara svjedok navodi da moraju biti svijetle boje, ali ne nužno i žute, te je utvrdio kako se na mjestu nezgode one nisu u potpunosti vidjele no bile su tamo naznačene od prije sa vidljivim tragovima korištenja.

18. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz saslušanih svjedoka TJ i glede dinamike nastanka štetnog događaja kao i iskaz svjedoka EJ koji je potvrdio ono što je već sadržano u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru. Sud nije prihvatio iskaz svjedoka EJ u dijelu u kojem je isti iskazivao o osposobljenosti radnika za rad na siguran način jer je isto u suprotnosti s nalazom i mišljenjem vještakinje zaštite na radu Sandre Vuksan, a sve iz razloga kako slijedi.

17. Iz nalaza i mišljenja vještakinje zaštite na radu Sandre Vuksan dipl.kem.ing. od 20. veljače 2023., a temeljem naknadno pribavljene dokumentacije od tuženika od strane vještakinje iz područja zaštite na radu, a vezano za predmet vještačenja, proizlazi kako poslodavac nije imao izrađenu procjenu rizika za poslove asistenta voditelja Službe skladišta u Logističko distributivnom centru na lokaciji [adresa], a koje je ozlijeđeni radnik u trenutku ozljeđivanja obavljao, a što je tuženik bio dužan sukladno čl. 18. Zakona o zaštiti na radu, odnosno poslodavac nije imao procjenu rizika koja je odgovarala postojećim rizicima na radu i u vezi s radom. Prema dostavljenim zapisnicima o praktičnoj osposobljenosti radnika za rad na siguran način za TJ i KJ, razvidno je da oba nisu bila osposobljena za rad na siguran način za poslove koje su obavljali u trenutku ozljeđivanja već naknadno 08.01.2020. Ujedno nisu dostavljeni te nisu sastavni dio spisa dokazi da je poslodavac radnicima osigurao rad pod neposrednim nadzorom drugog radnika osposobljenog za rad na siguran način, a što je bio dužan sukladno čl. 27 i 28 Zakona o zaštiti na radu. Nakon nastanka štetnog događaja poslodavac je bio dužan ispitati predmetni viličar na ispravnost od strane ovlaštene osobe iz čega bi se mogla ocijeniti ispravnost istog, a kako je navedeno u točki 2.3. nalaza. Poslodavac nije planirao, pripremao i provodio radne postupke na način da ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika. U predmetnom skladištu nije osigurao dostatan sigurnosni prostor za kretanje pješaka, transportne linije nisu na svim mjestima navedenog prostora vidljivo obilježene linijama svijetle boje te nije poduzeo nikakve organizacijske i tehničke mjere kako bi sigurnost i zdravlje radnika sveo na najveću moguću mjeru, a kako je navedeno u točkama 2.4. i 2.5. nalaza. Pravilnikom o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13) su propisani minimalni zahtjevi zaštite na radu za mjesta rada (svako mjesto, prostor odnosno prostorija pod nadzorom poslodavca gdje radnici obavljaju poslove odnosno do kojih imaju pristup tijekom rada. U Prilogu I „Opći zahtjevi za sigurnosne znakove“ u toč. 2.1.4. Pravilnika o sigurnosnim znakovima (NN 91/15) propisano je da prometni putovi moraju biti trajno označeni sigurnosnom bojom. Zapisnikom o inspekcijskom nadzoru je utvrđeno da transportni putovi u skladišnom prostoru komore nisu na svim mjestima navedenog prostora vidljivo obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje 5 cm jer su isti zbog korištenja navedenog prostora istrošeni, a što je u suprotnosti s Pravilnikom I, toč. 2.1.4. Pravilnika o sigurnosnim znakovima. Iz spisa i dostavljenih fotografija je razvidno da je u predmetnom skladištu predviđeno kretanje pješaka i prometnih sredstava. Uvidom u dostavljene fotografije u skladištu nisu označeni putevi za promet već samo transportni putevi i mjesta za odlaganje materijala/robe te poslodavac nije osigurao dostatan sigurnosni prostor za kretanje pješaka. Također se ne može utvrditi da li su postavljeni natpisi i svjetlosni signali odnosno zvučni signali koji upozoravaju na mogućnost nailaska prometnog sredstva te prometni znaci prema propisima za promet na javnim prometnicama niti se može utvrditi kojom se brzinom viličar kretao u trenutku ozljeđivanja, odnosno da li je brzina kretanja bila u skladu s najvećom dopuštenom brzinom kretanja u unutarnjim prostorima od 5 km/h, sukladno čl. 16. st. 7. Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13). Iz isprava u spisu je očito da rukovatelj viličarem nije primijetio ozlijeđenog radnika TJ, a ozlijeđeni radnik nakon što je čuo zvučni signal nije imao dovoljno vremena da izbjegne opasnost koja mu je prijetila od strane viličara. Poslodavac je trebao provesti druge odgovarajuće mjere zaštite radnika posebno ako postoji potreba da se u skladištu istovremeno kreću radnici i viličari primjerice postavljanjem fizičkih ograda oko područja kretanja viličara ili ugradnja pomoćnih uređaja poput retrovizora na viličar kako bi se rukovatelju poboljšala vidljivost.

18. Otklanjajući prigovore na nalaz i mišljenje, vještakinja Sandra Vuksan je u svom iskazu navela kako u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja od 20. veljače 2023. U odnosu na prigovor tuženika u kojem isti upire na to da li je radnik bio svjestan i obučen da se ne smije kretati gdje se kreće viličar te da li je postupao sukladno onome za što je obučen te koliko prelazaka viličara je potrebno da na žutoj crti ostane trag gume od viličara iskazala je kako radnici nisu bili osposobljeni za rad na siguran način odnosno u vrijeme ozljeđivanja TJ isti nije bio osposobljen za poslove asistenta voditelja kako je naveo tuženik, već je bio osposobljen za poslove vozača viličara, dok istovremeno ĐJ nije bio osposobljen za poslove vozača viličara, već za poslove skladišnog radnika. Navela je kako transportni putevi moraju uvijek biti vidljivi i obilježeni, neovisno o broju prelazaka viličara preko njih. Transportni putevi služe da se viličar vozi unutar tih transportnih puteva. Isto je tako definirana širina koja mora biti minimalno 1,8 metara, odn. za 0,8 šira od transportnog sredstva.

19. Iz nalaza i mišljenja vještaka prim. dr. sc. Jelena Macan, dr. med., a odgovarajući na zadatak da izradi nalaz i mišljenje o tome koje je sve tjelesne ozljede zadobio osiguranik tužitelja u štetnom događaju, odnosno utvrdi uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i nastalih ozljeda osiguranika tužitelja te troškova liječenja i bolovanja plaćenih od strane tužitelja proizlazi kako je osiguranik tužitelja, TJ, rođen 1979.g., po zanimanju prometno transportni tehničar željezničkog prometa, u času predmetnog štetnog događaja, tj. u prosincu 2019.g. bio zaposlen kod tuženika na poslovima skladišnog radnika u skladištu logističko distributivnog centra voća i povrća. Na ovim poslovima je tada bio zaposlen oko 7,5 godina. Dana **.**.2019.g., gosp. TJ je, u dobi od 40 godina, ozlijeđen tijekom obavljanja svog redovnog posla, konkretno provjere deklaracija uskladištenih proizvoda. Ozlijeđen je na način da mu je viličar koji se kretao unazad zadnjim kotačem prešao preko desnog stopala. Pri tome je zadobio ozljede u vidu nagnječenja, prijeloma 3. donožne kosti i rane razderotine gornje strane desnog stopala. Isti dan ozljede su kirurški ambulantno zbrinute uz postavljenu fiksaciju prijeloma longetom. Kirurške kontrole provedene su 10. i 24.12.2019. te **.**.2020.g. T je skinuta 20 dana po ozljeđivanju uz preporuku razgibavanja prstiju, gležnja i koljena, te daljnjeg previjanja rana. Zadnja kirurška kontrola provedena je 21.1.2020.g. sa preporukom provođenja fizikalne terapije. Inicijalni fizijatrijski pregled je u tom smislu učinjen 6.2.2020. Tada je učinjen kontrolni rtg nalaz desnog stopala na kojem prijelom 3. donožne kosti više nije bio vidljiv, uz uredno zarastao ožiljak gornje strane stopala i zaostalu bolnost stopala. Provedena su dva ciklusa ambulantne fizikalne terapije za desno stopalo (ukupno 20 terapija) u razdoblju 10. - 21.2.2020. i 3.-13.3.2020. Zbog liječenja opisanih ozljeda desnog stopala gosp. TJ je koristio bolovanje u razdoblju 4.12.2019. -22.3.2020.g., a bolovanje je vođeno pod uzrokom ozljede na radu koja je gosp. TJ priznata od strane tužitelja 20.12.2019.g. pod dijagnozom MKB-10 šifre S92.3 (prijelom kostiju donožja). Prema navedenom može se zaključiti da je osiguranik tužitelja, gosp. TJ, u štetnom događaju od 4.12.2019.g. zadobio ozljede desnog stopala u vidu nagnječenja, prijeloma 3. donožne kosti i rane razderotine gornje strane stopala, te postoji izravna uzročno posljedična veza između štetnog događaja i navedenih ozljeda. Zbog navedenih ozljeda provedeno je opisano kirurško i fizijatrijsko liječenje tijekom kojeg je osiguranik tužitelja bio privremeno radno nesposoban, tj. koristio je bolovanje u razdoblju 4.12.2019. -22.3.2020.g. koje je izravno uzročno posljedično povezano sa štetnim događajem.

20. Saslušana na ročištu, otklanjajući prigovore na nalaz i mišljenje vještakinja prim. dr. sc. Jelena Macan, dr. med. je iskazala kako u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja od 25. veljače 2025. Iskazala je kako je u svom nalazu i mišljenju navela da je g. TJ u tom štetnom događaju od 4.12.2019. zadobio kompleksnu ozljedu desnog stopala kada je viličar prešao preko stopala te je pritom došlo do nagnječenja otvorene rane gornje strane stopala i prijeloma treće donožne kosti. Isti je u razdoblju od 4.12.2019. do 22.3.2020. bio na bolovanju radi liječenja od zadobivenih ozljeda i to je bolovanje s te strane opravdano. Istaknula je kako je bolovanje pa tako i trošak bolovanja koji je navela bilo opravdano u navedenom periodu dok se za same troškove liječenja mogu izjasniti da prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji je liječenje uključivalo inicijalni pregled kirurga sa dijagnostičkim i ter. postupcima i 4 kontrolna pregleda kirurga, zatim inicijalni pregled spec. fizijatra sa dijagnostičkim postupkom i rendgenskom snimkom, zatim provedenih 20 amb. fiz. terapija i na kraju kontrolni fizijatrijski pregled. Sve navedeno je očekivani slijed liječenja ovakve ozljede i smatra ga opravdanim.

21. Iz nalaza i mišljenja vještaka za financije Petre Blašković proizlazi kako u razdoblju od 04. prosinca 2019. godine do 22. ožujka 2020. godine, temeljem računa ispostavljenih za osiguranika TJ za troškove zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, ukupni troškovi koje je tužitelj podmirio iznose 3.344,46 EUR.

22. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja vještaka zaštite na radu Sandre Vuksan dipl.kem.ing., vještaka medicine rada prim. dr. sc. Jelena Macan, dr. med. te Petre Blašković kao stručne, izrađene sukladno pravilima struke pri čemu su svi prigovori na nalaz i mišljenje vještaka otklonjeni saslušanjem vještaka na ročištu dok tuženik nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka za financije.

23. Dakle, temeljem prethodno provedenih dokaza, prigovori tuženika kojima osporava nastanak štetnog događaja, odgovornost za isti te uzročno posljedičnu vezu ocijenjeni su neosnovanima primjenom pravila o teretu dokazivanja koja su propisana odredbom čl. 219. ZPP, kojom je propisano da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze kojim pobija navode i dokaze protivnika, kao i odredbom čl. 221.a ZPP, kojom je propisano da ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

24. Glede odgovornosti poslodavca za štetu koju pretrpi radnik obavljajući poslove za poslodavca ističe se da je odredbama članka 25. ZZR-a propisano: (1) Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. (2) Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

24. Dakle temeljem prethodnih utvrđenja, primarno temeljem prijave o ozljedi na radu, zapisnika o inspekcijskom nadzoru te nalaza i mišljenja vještaka zaštite na radu i medicine rada, ne proizlazi utvrđenim ispunjenje pretpostavki iz odredbe čl. 25. st. 2. ZZR-a za oslobođenje odgovornosti poslodavca za štetu ili pak umanjenje te odgovornosti jer nije utvrđeno da bi šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Naime u konkretnom slučaju utvrđeno je kako tuženik nije imao provedenu adekvatnu zaštitu na radu te su kod tuženika utvrđeni propusti odnosno povrede odredaba Zakona o zaštiti na radu, a koji propusti su u izravnoj vezi sa štetnim događajem. Pa tako iz nalaza i mišljenja vještaka zaštite na radu Sandre Vuksan proizlazi kako tuženik nije imao izrađenu procjenu rizika za poslove asistenta voditelja službe skladišta u Logističko distributivnom centru na lokaciji [adresa], a koje je ozlijeđeni radnik u trenutku ozljeđivanja obavljao, a što je tuženik bio dužan sukladno čl. 18. Zakona o zaštiti na radu, odnosno poslodavac nije imao procjenu rizika koja je odgovarala postojećim rizicima na radu i u vezi s radom. Prema dostavljenim zapisnicima o praktičnoj osposobljenosti radnika za rad na siguran način za TJ i KJ, razvidno je da oba nisu bila osposobljena za rad na siguran način za poslove koje su obavljali u trenutku ozljeđivanja već naknadno 08.01.2020. U vrijeme ozljeđivanja TJ isti nije bio osposobljen za poslove asistenta voditelja kako je naveo tuženik, već je bio osposobljen za poslove vozača viličara, dok istovremeno ĐJ nije bio osposobljen za poslove vozača viličara, već za poslove skladišnog radnika. Dakle, ne može se nastanak štetnog događaja propisati krajnjoj nepažnji radnika jer isti nisu niti bili osposobljeni za rad na siguran način na poslovima koje su obavljali te nisu stoga niti imali svijest o pažnji koju bi trebali primijeniti. Tuženik kao poslodavac je mogao i bio u mogućnosti utjecati na izbjegavanje štetnog događaja i utjecati da radnik ne poduzme opasnu radnju koju je poduzeo i koja je dovela do njegovog ozljeđivanja te je trebao osigurati da se poslovi izvode u skladu s pravilima zaštite na radu. Odredbama čl. 19. st. 1. i st. 5. ZZR-a je propisano da je poslodavac odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima, te da na njegovu odgovornost ne utječu propisane obveze radnika u području zaštite na radu. Nadalje, ujedno nisu dostavljeni te nisu sastavni dio spisa dokazi da je poslodavac radnicima osigurao rad pod neposrednim nadzorom drugog radnika osposobljenog za rad na siguran način, a što je bio dužan sukladno čl. 27 i 28 Zakona o zaštiti na radu. Nakon nastanka štetnog događaja poslodavac je bio dužan ispitati predmetni viličar na ispravnost od strane ovlaštene osobe iz čega bi se mogla ocijeniti ispravnost istog. Poslodavac nije planirao, pripremao i provodio radne postupke na način da ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika. U predmetnom skladištu nije osigurao dostatan sigurnosni prostor za kretanje pješaka, transportne linije nisu na svim mjestima navedenog prostora vidljivo obilježene linijama svijetle boje te nije poduzeo nikakve organizacijske i tehničke mjere kako bi sigurnost i zdravlje radnika sveo na najveću moguću mjeru, odnosno tuženik je postupio protivno Pravilniku o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13) kojim su propisani minimalni zahtjevi zaštite na radu za mjesta rada (svako mjesto, prostor odnosno prostorija pod nadzorom poslodavca gdje radnici obavljaju poslove odnosno do kojih imaju pristup tijekom rada te je U Prilogu I „Opći zahtjevi za sigurnosne znakove“ u toč. 2.1.4. Pravilnika o sigurnosnim znakovima (NN 91/15) propisano da prometni putovi moraju biti trajno označeni sigurnosnom bojom. Zapisnikom o inspekcijskom nadzoru je utvrđeno da transportni putovi u skladišnom prostoru komore nisu na svim mjestima navedenog prostora vidljivo obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje 5 cm jer su isti zbog korištenja navedenog prostora istrošeni, a što je u suprotnosti s Pravilnikom I, toč. 2.1.4. Pravilnika o sigurnosnim znakovima. Iz spisa i dostavljenih fotografija je razvidno da je u predmetnom skladištu predviđeno kretanje pješaka i prometnih sredstava. Uvidom u dostavljene fotografije u skladištu nisu označeni putevi za promet već samo transportni putevi i mjesta za odlaganje materijala/robe te poslodavac nije osigurao dostatan sigurnosni prostor za kretanje pješaka. Također se ne može utvrditi da li su postavljeni natpisi i svjetlosni signali odnosno zvučni signali koji upozoravaju na mogućnost nailaska prometnog sredstva te prometni znaci prema propisima za promet na javnim prometnicama niti se može utvrditi kojom se brzinom viličar kretao u trenutku ozljeđivanja, odnosno da li je brzina kretanja bila u skladu s najvećom dopuštenom brzinom kretanja u unutarnjim prostorima od 5 km/h, sukladno čl. 16. st. 7. Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13). Iz isprava u spisu je očito da rukovatelj viličarem nije primijetio ozlijeđenog radnika TJ, a navedeno proizlazi i iz iskaza TJ a ozlijeđeni radnik TJ nakon što je čuo zvučni signal nije imao dovoljno vremena da izbjegne opasnost koja mu je prijetila od strane viličara. Poslodavac je trebao provesti druge odgovarajuće mjere zaštite radnika posebno ako postoji potreba da se u skladištu istovremeno kreću radnici i viličari primjerice postavljanjem fizičkih ograda oko područja kretanja viličara ili ugradnja pomoćnih uređaja poput retrovizora na viličar kako bi se rukovatelju poboljšala vidljivost.

25. Dakle, uslijed neprovođenja mjera zašite na radu, došlo je do štetnog događaja nastanka ozljede na radu u kojem je događaju ozljede zadobio osiguranik tužitelja TJ, a uzročno posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i ozljeda istog je razvidna iz povedenog vještačenja po vještaku medicine rada te je stoga tuženik dužan nadoknaditi troškove liječenja na temelju čl. čl. 139. u svezi čl. 136. ZOZO, pa je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan, a visina zahtjeva je razvidna iz plaćanja tužitelja i iz provedenog medicinskog vještačenja da su sva potraživanja tužitelja u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem te temeljem provedenog financijskog vještačenja pa je odlučeno kao u točci I izreke ove presude.

26. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. i čl. 155 ZPP-a te je tužitelju kao osnovan priznat zatražen trošak predujma za provođenje vještačenja te za pristup vještaka na ročišta u ukupnom iznosu od 1.015,15 Eur. Na dosuđen iznos teku kamate od dana donošenja prvostupanjske presude, u skladu s odredbom čl. 30. st. 2. OZ.

U Sesvetama 25. veljače 2026.

Sudac:

Iva Raos

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. tužitelju

2. tuženiku po pun