REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-511/2024-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji tog sutkinji Ivani Galić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TĐ iz [adresa], Kardinala dr. Alojza Stepinca 13, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Bačić i Partneri odvjetničkog društva j.t.d., Zadar protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., Ulica Stjepana Širole 4, Zagreb, OIB: 080391688, zastupanog po punomoćnici ŠĐ, mag. iur., zaposlenici tuženika, temeljem generalne punomoći Su-521/24, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćnici IĐ, mag. iur., zaposlenici umješča, temeljem generalne punomoći Su-121/23, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 24. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Ivana Ražnjevića, odvjetnika, punomoćnice tuženika ŠĐ, mag. iur., zaposlenice tuženika, temeljem generalne punomoći Su-521/24 i u odsutnosti uredno pozvanog umješača, dana 25. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku Hrvatske autoceste d.o.o., Ulica Stjepana Širole 4, Zagreb, OIB: 080391688 isplatiti tužitelju BĐ iz [adresa], Kardinala dr. Alojza Stepinca 13, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 3.561,69 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24.12.2022. pa do isplate,

kao i naknaditi tužitelju parnični trošak ovog postupka u iznosu od 2.098,11 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25.02.2026. pa do isplate, s tim da se stopa zakonske zatezne kamate za razdoblje do 31.12.2022. određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena prosječne kamate stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, a koju prosječnu kamatnu stopu za referentno razdoblje utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 01.01.2023. do 29.12.2023. određuje se za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 08.03.2024. navodi da je u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 08.11.2022. god. na kolniku državne autoceste A1, tužitelj pretrpio štetu na osobnom automobilu reg. oznaka i br. [registarska oznaka]. Predmetnog dana SĐ upravljao je motornim vozilom u vlasništvu tužitelja Škoda Octavia reg. oznaka i br. [registarska oznaka] te se pravilno kretao, brzinom u skladu s ograničenjem i uvjetima koji su vladali na kolniku - maglom, kolnikom državne autoceste A1 u smjeru Zagreba kad je dolaskom kod 180 km + 200 m kolnika prednjim dijelom vozila naletio na komad - klupko crne gume koji se nalazio na kolniku, a uslijed čega je nastalo oštećenje na prednjem dijelu vozila tužitelja. Predmetno jutro, osim vozila tužitelja, u kratkom vremenskom intervalu, još su četiri druga motorna vozila naletjela prednjim dijelom na veliko klupko gume koje se nalazilo na kolniku pri čemu među vozilima nije došlo do kontakta već su sva oštećenja nastala izravnim udarcima vozila o gumu. Predmetna guma na kolniku uslijed naleta na koju je došlo do štete uobičajeno se koristi kao zaštita na teretnim motornim vozilima za prijevoz vozila - tzv. "labudicama" prilikom prijevoza gusjeničara. U prometnoj nezgodi na vozilu tužitelja marke Škoda Octavia, reg. oznake i br. [registarska oznaka] nastupila je djelomična šteta, a o čemu je sastavljen izvid štete od strane društva Croatia osiguranje d.d. Tužitelj je nastala oštećenja popravio kod ovlaštenog servisera Matešković d.o.o. i to za iznos od 3.561,59 eura / 26.835,59 kn. Predmetna prometna nezgoda dogodila se na kolniku državne autoceste A-1, a kojom cestom temeljem odredbe čl. 81. Zakona o cestama upravlja, gradi je i održava tuženik. Tuženik nije sukladno Zakonu o cestama, Zakonu o sigurnosti prometa na cestama i Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta osigurao uvjete za siguran i nesmetan promet već je propustima u održavanju kolnika doveo do nastanka opasnosti za vozače, a koja opasnost se očitovala u neobilježenom i neoznačenom predmetu koji se nalazio na dijelu kolnika namijenjenom samo za promet motornih vozila. SĐ kritične zgode nije imao tehničke mogućnosti za izbjegavanje naleta na klupko gume na kolniku, a uslijed naleta na motornom vozilu tužitelja nastala je imovinska šteta. Kako se radi o imovinskoj šteti tužitelj ima pravo sukladno čl.1090. ZOO-a na potpunu naknadu, odnosno pravo na iznos koji je potreban da bi se njegova materijalna situacija dovela u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje. SĐ se pravilno kretao kolnikom, brzinom koja je bila prilagođena stanju i uvjetima u prometu, te ni na koji način nije pridonio nastanku štete, a sam nalet je bio neizbježan. Tužitelj se prije podnošenja tužbe obratio tuženiku s zahtjevom za mirno rješenje spora, a isti zahtjev je upućen tuženikovu osiguratelju na obradu - Croatia osiguranju d.d. Croatia osiguranje d.d. odbilo je odštetni zahtjev smatrajući da ne postoji odgovornost - propust i krivnja njegovog osiguranika za nastalu štetu.

2. S obzirom da pokušaj mirnog rješenja spora nije dao rezultate, tužitelj u tužbi predlaže donošenje slijedeće presude:

''1. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade štete iznos od 3.561,69 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24.12.2022. god. pa do isplate i to za razdoblje do 31.12.2022. god. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. god. pa do 29.12.2023. god. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. god. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine.

2. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate i po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, , i sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.''

3. Tuženik u odgovoru na tužbu od 16.04.2024. navodi da osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Tuženik osporava odgovornost i uzročno- posljedičnu vezu između postupanja tuženika i štetnog događaja od dana 08.11.2022. godine, koji se dogodio na autocesti A1, na 180+200 kilometru, naletom vozila reg. oz. [registarska oznaka] na komad – klupko crne gume nepoznatog vozila. Iz ovako postavljenog tužbenog zahtjeva nije razvidno u čemu bi se točno sastojao propust tuženika radi kojeg bi došlo do prometne nesreće. Sama činjenica kako se predmet nalazio na kolniku autoceste ne znači i ne može značiti da tuženik nije u potpunosti u svemu postupio sukladno zakonskim propisima i pravilima struke. Radnici nadležne Tehničke jedinice održavanja Perušić postupili su u svemu sukladno propisima i pravilima struke u pogledu održavanja i zaštite javnih cesta, odnosno u skladu sa Zakonom o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14, 110/19 i 114/21), Pravilnikom o održavanju cesta (NN 90/14 i 3/21) i Pravilnikom o ophodnji javnih cesta (NN 75/14 i 7/21). Navedenim zakonskim i podzakonskim aktima propisane su radnje koje su pravne osobe, nadležne za održavanje javnih cesta, dužne poduzeti u svrhu održavanja cesta. Propisana je svaka radnja, mjera s rokom izvršenja, osobe nadležne za održavanje autoceste, način vođenja brige o nesmetanom i sigurnom odvijanju prometa na javnoj cesti, uspostava i učestalost ophodarske službe, a sve upravo iz razloga što ophodarska služba fizički ne može biti u svakom trenutku na svim dijelovima autoceste. Ophodnja na autocesti obavlja se od 0:00 do 24:00 na način da ophodarska služba redovito u određenim vremenskim razmacima obilazi autocestu i konstatira uočene nedostatke najmanje tri puta dnevno na autocestama s PGDP>10. - 000, a najmanje dva puta dnevno na ostalim autocestama. Na navedeni način bila je organizirana ophodnja i predmetnog dana te su poduzete sve mjere kako bi se osiguralo sigurno i nesmetano odvijanje prometa. Iz radne dokumentacije za predmetni dan nadležne Tehničke jedinice održavanja proizlazi kako je ophodnja dionice autoceste organizirana i obavljena u redovitim ophodnjama kojom prigodom nisu uočeni bilo kakvi nedostaci na kolniku autoceste niti je uočena bilo koja prepreka unutar ograđenog prostora autoceste. Dojava o predmetu nije bilo te je nastanak prometne nesreće bilo prvo saznanje o istom na autocesti.

4. Tuženik predlaže saslušanje svjedoka UĐ, djelatnika tuženika na okolnost stanja na kolniku prije i nakon nesreće, odnosno na okolnost poduzetih radnji održavanja predmetne dionice autoceste, obzirom je isti vršio ophodnju u smjeni u kojoj se dogodila nesreća, obavio zadnju ophodnju prije naleta i bio na očevidu te evidentirao nesreću na zapisnik. Dakle, u predmetnom slučaju do štetnog događaja nije došlo zbog neodržavanja ceste sigurnom za nesmetano odvijanje prometa već zbog činjenice da je predmet ispao s NN vozila. Riječ je o situaciji koju tuženik nije mogao spriječiti unatoč svim poduzetim mjerama koje je dužan poduzimati i koje je poduzeo. Do nesreće nije došlo zbog propusta tuženika u vidu uklanjanja predmeta s kolnika autoceste koji je tamo dospio neposredno prije naleta odnosno poslije obavljene ophodnje. Navedeno je razvidno iz Putnog radnog lista iz kojeg je vidljivo da je zadnja ophodnja na predmetnom dijelu dionice obavljena u razdoblju između 4.50 i 5.30 sati, odnosno u vremenu u kojem se potpuno isključuje odgovornost osobe koja gospodari autocestom. Krivnja za predmetnu prometnu nesreću postoji na strani neodgovornog vozača NN vozila koji je postupio protivno odredbi čl. 35., st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a koji ga je sukladno navedenoj odredbi bio dužan ukloniti s kolnika autoceste. Navedeno je razvidno i iz Potvrde PP Gospić u kojoj se navodi da je u tijeku kriminalističko istraživanje radi utvrđivanja NN vozila i NN vozača koji je prouzrokovao prometnu nesreću. Ujedno se ističe da u konkretnom slučaju prije štetnog događaja nije bilo dojavljeno od strane korisnika autoceste tuženiku, niti djelatnicima policije, da se na kolniku autoceste nalazi predmet, što također upućuje na činjenicu da je predmet (klupko gume) neposredno prije štetnog događaja pao s NN vozila na kolnik autoceste. U slučaju dojave bilo korisnika, ophodara ili djelatnika MUP-a, radnici Centra za nadzor i upravljanje prometom tuženika, putem portala iznad autoceste, svjetlosnom promjenjivom signalizacijom o tome obavještavaju, odnosno upozoravaju korisnike i ograničavaju brzinu kretanja. Tužitelj nije dokazao da bi tuženi propustili voditi brigu i poduzimati mjere za sigurno odvijanje prometa što bi za posljedicu imalo prometnu nesreću odnosno izostaje uzročno posljedična veza između prometne nesreće s postupanjem odnosno propuštanjem tuženika. U prilog navedenom govori i recentna sudska praksa koju tuženik dostavlja u prilogu; Presude Visokog trgovačkog suda Pž-2643/2022 i Pž-1918/2023 te presuda Vrhovnog suda RH br. Rev-850/2018 i Rješenje Vrhovnog suda Rev-x -35/2018. Tako je u presudi Vrhovnog suda Rev-850/2018 problematizirano pitanje primjene čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima odnosno otklanja li tuženikovu odgovornost za naknadu štete činjenica da je postupio u skladu sa zakonom i pravilnicima. Prema shvaćanju Vrhovnog suda nema krivnje tuženika za nastanak prometne nesreće kojoj je uzrok predmet na kolniku ako nije bilo propusta u održavanju prometnice u smislu odredbe čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima jer je ophodarska služba obavila svoj posao propisanom učestalošću, konkretno neposredno prije štetnog događaja čime je ispunjena propisana obveza ophodarske službe na autocesti.

5. Nadalje, tuženik ističe prigovor doprinosa vozača predmetnoj šteti jer je bio obvezan brzinu kretanja prilagoditi osobinama i stanju na cesti (noć i magla) tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom preprekom na cesti odnosno prigovor isključive odgovornosti vozača vozila po kriteriju objektivne odgovornosti kao imatelja opasne stvari-vozila u pokretu. Tuženik, opreza radi, osporava i visinu štete, kao i to da su sva oštećenja nastala u predmetnom štetnom događaju, odnosno da su sve stavke s računa koji je priložen uz tužbu bile nužne za saniranje štete nastale u štetnom događaju. Također ukazujemo kako tužbi ne prileži potvrda o plaćenom računu slijedom čega se osporava da je navedeni račun podmiren, a osporava se i zatraženi tijek kamata. U vrijeme štetnog događaja tuženik je imao zaključen ugovor o osiguranju od opće odgovornosti na predmetnoj dionici kod osiguravajućeg društva Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb pa tuženik predlaže sudu, sukladno čl. 211. Zakona o parničnom postupku, obavijestiti o parnici naznačeno osiguravajuće društvo s dostavom tuženikovog odgovora na tužbu s prilozima kako bi isto moglo sukladno čl. 206. Zakona o parničnom postupku stupiti u parnicu kao umješač. Slijedom navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, te da naloži tužitelju da nadoknadi tuženiku prouzročeni parnični trošak s pripadajućim zateznim kamatama.

6. Tužitelj u podnesku od 10.10.2024., a očitujući se na odgovor na tužbu, navodi kako su neosnovani su prigovori i navodi tuženika. Neosnovano tuženik osporava svoju odgovornost navodeći kako na strani istog ne postoji krivnja za nastanak štetnog događaja. U skladu s recentnom praksom viših sudova u RH djelatnost održavanja kolnika javne ceste, posebno autoceste, s obzirom na obvezu za projektiranjem, izgrađivanjem, opremanjem i održavanjem kolnika predstavlja opasnu djelatnost te stoga postoji objektivna odgovornost za štetu nastalu s obzirom da se radi o opasnoj djelatnosti. Djelatnost čija je svrha omogućavanje sigurnog i nesmetanog prometa motornih vozila kao opasnih stvari javnom cestom (autocestom kao posebno izgrađenom cestom namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila - čl.139. ZSPC-a) po samoj logici predstavlja opasnu djelatnost. U skladu s čl. 6. st. 1. ZOSPC-a ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet moraju se projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona. Nadalje, prema čl. 6. st. 2. ZOSPC-a, pravna ili fizička osoba nadležna za održavanje ceste dužna je voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Prema čl. 2. st. 1. t. 2. Zakona o cestama autoceste su javne ceste s tehničkim karakteristikama autoceste određenim propisima kojima se uređuje sigurnost prometa na cestama, što u ovom slučaju predstavlja ZOSPC. Prema čl. 2. st. 1. t. 3. te čl.139. ZOSPC-a, autocesta je javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila, njome se ne smiju kretati pješaci, zaprežna vozila, bicikl i životinje, sa zelenim pojasom i zaštitnom ogradom, u čiji se promet može uključiti, odnosno isključiti samo određenim i posebno izgrađenim priključnim prometnim trakama.

Imajući u vidu kako je motorno vozilo u pokretu opasna stvar (čl.1064. u vezi čl.1069. ZOO-a) djelatnost čija je svrha omogućivanje sigurnog i nesmetanog prometa opasnih stvari javnom cestom namijenjenoj samo za promet isključivo tih istih motornih vozila po

samoj logici stvari predstavlja opasnu djelatnost. Tužitelj se poziva na presudu VTS Pž-2737/2021 od 27.07.2021. god. i presudu VTS Pž-3293/2022 od 06.07.2023. god.

7. Podredno, tužitelj ističe se kako neosnovano tuženik navodi kako je isti poduzeo sve propisane mjere za odvijanje sigurnog i nesmetanog prometa. Predmetnog dana SĐ upravljao je motornim vozilom u vlasništvu tužitelja te se pravilno kretao, brzinom u skladu s ograničenjem i uvjetima na kolniku, kolnikom državne autoceste A1 u smjeru Zagreba kad je dolaskom kod 180 km + 200 m kolnika prednjim dijelom vozila naletio na komad - klupko crne gume koji se nalazio na kolniku. Vozač nije imao tehničke mogućnosti za izbjegavanje prelaska preko predmeta na kolniku, a uslijed prelaska preko istog na motornom vozilu nastala je imovinska šteta. Predmetno jutro osim oštećenja na vozilu tužitelja, još su četiri druga motorna vozila naletjela prednjim dijelom na veliko klupko gume koje se nalazilo na kolniku pri čemu među vozilima nije došlo do kontakta već su sva oštećenja nastala izravnim udarcima vozila o gumu. Predmetna prometna nezgoda dogodila se na kolniku državne autoceste A-1, a kojom cestom temeljem odredbe čl.81. Zakona o cestama upravlja, gradi je i održava tuženik. Sukladno odredbi čl.6. Zakona o cestama autoceste predstavljaju javne ceste, a prema čl.17. istog zakona javne ceste se moraju održavati na način da u svakom trenutku omogućuju sigurno prometovanje svih sudionika u prometu. Poslovi održavanja javnih cesta obuhvaćaju i osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste (čl.26.st.1. ZC). Također, u poslove upravljanja javnim cestama spada i osiguranje obavješćivanja javnosti o stanju i prohodnosti javnih cesta kao i izvanrednim događanjima na njima (čl.31. ZC). Podzakonskim aktom, Pravilnikom o održavanju cesta propisano je kako se pod redovitim održavanjem cesta podrazumijeva i čišćenje ceste (čl.13.Pravilnika), odnosno redovito održavanje prometnih površina koje čine sastavni dio ceste podrazumijeva upravo čišćenje (čl.22.st.1. Pravilnika). Upravitelj ceste tako je temeljem odredbe čl.30. Pravilnika u obvezi osigurati da izvođač radova održavanja ceste sve sastavne dijelove javne ceste očisti na način da odstrani sve što može utjecati na sigurnost prometa, njegovu funkcionalnost i uređeni izgled ceste te zaštitu okoliša. Također, čišćenje kolnika na autocesti sukladno čl.46. Pravilnika predstavlja neodgodive radove čije bi neizvođenje moglo ugroziti javnu cestu i sigurnost odvijanja prometa. Prema odredbi čl.45.st.2.t.14. ZC radi zaštite javne ceste i sigurnosti prometa na njoj zabranjeno je vršiti radnje u prometu koje mogu oštetiti javu cestu ili ugroziti sigurno odvijanje prometa na njoj. Sukladno st.4. i 5. navedene odredbe ZC pravna osoba koja upravlja javnom cestom mora bez odgode, nakon saznanja s ceste ukloniti sve zapreke koje mogu ugroziti sigurnost prometa, a do otklanjanja zapreke mjesto opasnosti osigurati propisnom prometnom signalizacijom. Ovdje je posebno bitno za istaknuti kako je autocesta kao i sami ulaz i izlaz s autoceste pokriven video nadzorom tako da se kao propust operatera na video nadzoru ima smatrati činjenica što je gumena traka dužine 5 metara, širine 30 cm i debljine 1 cm pala na kolnik kao teret NN vozila. Djelatnici tuženika, nedavno u srpnju 2024. god. daju intervju za Jutarnji list u kojem objašnjavajući rad kontrolne sobe HAC-a - Središnji centar za nadzor i vođenje prometa autocesta u RH navode : "Vidimo i najsitniji detalj u prometu ", a dokaz je ispis online članak Jutarnji list od 07.07.2024. god. Nedvojbeno se stoga radi o propustu operatera na video nadzoru u pogledu stanja tereta vozila s kojeg je pao gumeni sortiment jer je trebao spriječiti ulazak vozila na autocestu gdje je povećan intenzitet prometa i dozvoljena veća brzina kretanja što nesumnjivo predstavlja povećanu opasnost za nastajanje štete, a samim time nastaje i obveza tuženika na poduzimanje povećane pažnje prilikom obavljanja poslova održavanja, a napose u slučaju izvanrednih događaja o kojem je u konkretnom slučaju riječ. Tužitelj se poziva na odluku ŽS u Vukovaru Gž-776/2019 od 17.02.2020. god. Već sama činjenica nailaska više vozila na veliki komad gume na kolniku autoceste gdje je veliko kretanje ukazuje na propust tuženika. Temeljem navoda i dokaza tuženika ne može se zaključiti da se predmetni komad gume nalazio na autocesti samo kratki period prije nailaska vozila tužitelja, odnosno neposredno prije nezgode. Tumačenje tuženika ne može se prihvatiti i jer bi to imalo za posljedica da tuženik praktički ne bi ni odgovarao za štetu /tako i VSRH u odlukama Rev-345/10 i Rev-712/03 /. Tužitelj se protivi dokaznim prijedlozima tuženika, a posebice predloženom saslušanju svjedoka na okolnost održavanja autoceste s obzirom da je tuženik u spis već dostavio svu relevantnu dokumentaciju. Neosnovano je i paušalno osporavanje tuženika visine nastale štete s obzirom da je tužitelj obavio izvid štete kod Croatia osiguranja d.d., popravio nastala oštećenja kod ovlaštenog servisera te o obavljenom popravku dostavio račun.

8. Tuženik u podnesku od 07.11.2024. dodaje kako nije sporno da se sam nalet vozila tužitelja na klupko gume dogodio, niti je to sporio u svojem odgovoru na tužbu. Međutim s obzirom da tuženik odgovora po načelu pretpostavljene krivnje jasno je da je ovdje riječ o situaciji u kojoj ne postoji odgovornost tuženika za nastalu štetu. Naime tuženik bi odgovarao isključivo u situacijama kada bi šteta nastala kao posljedica nepropisnog održavanja autoceste, a u konkretnom slučaju do štetnog događaja nije došlo zbog neodržavanja autoceste, odnosno zbog propusta ili krivnje tuženika, slijedom čega nema odgovornosti tuženika za nastalu štetu.

9. Kako je sud uvidom u policu osiguranja broj [broj police osiguranja] zaključenu između tuženika i umješača dana 23.02.2022. s privitkom (list 77 – 80 spisa), koju je dostavio tuženik, utvrdio da je Croatia osiguranje d.d., Zagreb bio osiguravatelj tuženika od izvanugovorne (javne) odgovornosti za štetu nastalu trećim osobama na dan štetnog događaja u ovom predmetu (08.11.2022.), a tužitelj, kao treća osoba, u tužbi tvrdi da mu je tuženik nanio štetu, to sud smatra da Croatia osiguranje d.d., Zagreb ima opravdan pravni interes da tuženik uspije u ovoj parnici. Stoga, sud je, a primjenom odredbe čl. 206. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), na ročištu od 24.09.2025. (list 197 spisa) dopustio Croatia osiguranju d.d., Zagreb sudjelovanje u ovoj parnici kao umješač na strani tuženika.

10. Umješač Croatia osiguranje d.d., Zagreb u podnesku od 05.11.2024. navodi da prijavljuje miješanje u ovoj pravnoj stvari na strani tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB 57500462912 iz razloga što je tuženik u vrijeme štetnog događaja kod Croatia osiguranja d.d. imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti broj: 078700089525. Sukladno navedenom, predlaže sudu dopustiti miješanje Croatia osiguranju d.d. na strani tuženika. Umješač se u cijelosti pridružuje navodima i prigovorima tuženika iz odgovora na tužbu. Predlaže se odbiti tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti.

11. Na ročištu od 24.09.2025. tužitelj je predložio tužbeni zahtjev postavljen u tužbi usvojiti uz naknadu parničnog troška tužitelju, dok je tuženik predložio tužbeni zahtjev odbiti, navodeći da trošak ne traži.

12. Stranke su se suglasile, i to na način da je tužitelj isto predložio na pripremnom ročištu od 16.10.2024. (list 137 spisa), a tuženik se suglasio u podnesku od 07.11.2024. (list 164 spisa), da se umjesto saslušavanja svjedoka SĐ, OĐ i VĐ (a čije saslušanje je predložio tužitelj) i svjedoka PĐ (čije saslušanje je predložio tuženik), kako dokaz koriste iskazi koje su ovi svjedoci dali pred ovim sudom u predmetu posl.br. Pn-1567/23

13. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u potvrdu MUP-a RH, PU ličko-senjske, PP Gospić od 28.11.2022. (list 6 – 8 spisa), dopis MUP-a RH, PU ličko-senjske, PP Gospić upućen punomoćniku tužitelja dana 07.02.2023. (list 9 spisa), presliku prometne dozvole za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (list 10 – 11 spisa), dopis Croatia osiguranja d.d. upućen tužitelju dana 02.12.2022. sa izvidom štete u prilogu (list 12 – 15 spisa), račun trgovačkog društva Matešković d.o.o. broj 688/1/1 od 23.12.2022. (list 16 – 17 spisa), obavijest o neosnovanom odštetnom zahtjevu Croatia osiguranja d.d. upućenu tužitelju 05.12.2022. (list 18 spisa), fotografije oštećenih vozila (list 19 – 59 spisa), ophodarski dnevnik, dnevnik rada i putni radni list, te zapisnik o prometnoj nesreći s fotografijama koje je dostavio tuženik (list 69 – 76 spisa), policu osiguranja broj [broj police osiguranja] zaključenu između tuženika i umješača dana 23.02.2022. s privitkom (list 77 – 80 spisa), članak objavljen na portalu Jutarnji.hr 07.07.2024. i u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista naslova "VAR soba za autoceste" (list 122 – 123 i 154 spisa), zapisnike ovoga suda u predmetu posl.br. Pn-1567/23 o saslušanju svjedoka UĐ, OĐ, ZĐ i SĐ (list 140 – 145 spisa), dnevnik rada operatera Centra za nadzor i upravljanje prometom koji je dostavio tuženik (list 155 – 156 spisa) i u dopis MUP-a RH, PU ličko-senjske, PP Gospić od 13.01.2025. sa zapisnikom o očevidu i fotoelaboratom na CD mediju u prilogu (list 172 – 177 spisa). Sud je proveo prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Srećku Hlišću od 04.04.2025. (list 183 – 186 spisa).

14. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz pojedinačno, kao i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, a temeljem odredbe čl. 8. ZPP-a, te primjenjujući materijalno pravo na tako utvrđeno činjenično stanje, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

15. Uvidom u potvrdu MUP-a RH, PU ličko-senjske, PP Gospić od 28.11.2022. (list 6 – 8 spisa), dopis MUP-a RH, PU ličko-senjske, PP Gospić upućen punomoćniku tužitelja dana 07.02.2023. (list 9 spisa), presliku prometne dozvole za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (list 10 – 11 spisa), fotografije oštećenih vozila (list 19 – 59 spisa) i u dopis MUP-a RH, PU ličko-senjske, PP Gospić od 13.01.2025. sa zapisnikom o očevidu i fotoelaboratom na CD mediju u prilogu (list 172 – 177 spisa) sud je utvrdio:

- da je tužitelj na dan predmetnog štetnog događaja (08.11.2022.) bio vlasnik vozila

Škoda Octavia reg. oznaka [registarska oznaka],

- da se dana 08.11.2022. neposredno prije 6:00 sati na kolniku državne autoceste A1, na 180km + 200 m, općina Gospić, dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovao SĐ, upravljajući tužiteljevim vozilom Škoda Octavia reg. oznaka [registarska oznaka] (s tim da su s njim u vozilu tada bili i putnici LĐ i ovdje tužitelj BĐ), a kada je vozilo tužitelja naletjelo na gumenu traku dimenzija 5,00 x 0,50 metara koja se nalazila na kolniku i kojom prilikom je vozilo tužitelja oštećeno,

- da su policijski djelatnici, povodom dojave SĐ primijenjene u 5:57 sati, dana 08.11.2022. u 6:05 sati izišli na očevid i tom prilikom zatekli ukupno 4 vozila (među kojima i vozilo tužitelja), te vozače i putnike iz tih vozila (među kojima su bili i OĐ i ZĐ), a koja vozila su bila oštećena uslijed naleta na gore opisanu gumenu traku, s tim da su djelatnici policije zabilježili da je cesta na mjestu nezgode bila ravna, kolnički zastor od asfalta, mokar, širine kolnika 10,4 m, bez javne rasvjete, ograničenje brzine - 80 km/h, stanje prometa normalno, vremenske prilike i vidljivost - noć, magla.

16. Uvidom u dopis Croatia osiguranja d.d. upućen tužitelju dana 02.12.2022. sa izvidom štete u prilogu (list 12 – 15 spisa) i u obavijest o neosnovanom odštetnom zahtjevu Croatia osiguranja d.d. upućenu tužitelju 05.12.2022. (list 18 spisa) sud je utvrdio da se ovdje tužitelj prije podnošenja tužbe u ovom predmetu obratio Croatia osiguranju d.d. radi naknade štete koja mu je prouzročena u predmetnom štetnom događaju, da je na zahtjev tužitelja Croatia osiguranje d.d. izradila izvid štete s popisom oštećenja vozila tužitelja dana 30.11.2022. (list 13 spisa), no da je Croatia osiguranje d.d., sada umješač u ovom predmetu, odštetni zahtjev tužitelja dopisom od 05.12.2022. (list 18 spisa) otklonio uz obrazloženje da je ophodar njegovog osiguranika izvršio ophodnju u skladu s Pravilnikom o ophodnji te prošao dionicom prije prometne nezgode, pa da do štetnog događaja nije došlo uslijed povrede prometnih propisa o održavanju autoceste za siguran promet.

17. Uvidom u račun trgovačkog društva Matešković d.o.o. broj 688/1/1 od 23.12.2022. (list 16 – 17 spisa) sud je utvrdio da je ovdje tužitelj dana 23.12.2022. platio društvu Matešković d.o.o., Zadar, iznos od 26.835,59 kn (uključujući i PDV) za popravak automobila Škoda Octavia reg. oznake [registarska oznaka].

18. Uvidom u ophodarski dnevnik, dnevnik rada i putni radni list, te zapisnik o prometnoj nesreći s fotografijama koje je dostavio tuženik (list 69 – 76 spisa), te dnevnik rada operatera Centra za nadzor i upravljanje prometom koji je dostavio tuženik (list 155 – 156 spisa) sud je utvrdio da su ophodari tuženika iz Tehničke jedinice Perušić, a među kojima je i PĐ (čiji iskaz kao svjedoka je pročitan u ovom postupku), u ophodnji koja je trajala od 07.11.2022. u 19:00 sati do 08.11.2022. do 07:00 sati, prošli dionicom autoceste A1, s tim da su od 04:30 sati do 04:50 sati prolazili dionicu Perušić – Gospić – Otočac, a od 04:50 sati do 05:30 sati dionicu Otočac – Gospić i da tom prilikom nisu uočili nikakve prepreke na dijelovima autoceste kojima su prolazili, te su se u 06:20 sati zaustavili na mjestu predmetne nezgode (180 km + 200 m), s tim da iz zapisnika o prometnoj nesreći s fotografijama koje je dostavio tuženik (list 73 – 76 spisa) proizlazi da su djelatnici tuženika na mjestu predmetne nezgode zatekli, između ostalih, i vozilo tužitelja i konstatirali da je isto oštećeno uslijed "naleta na nepredvidivu prepreku", te da iz dnevnika rada operatera Centra za nadzor i upravljanje prometom koji je dostavio tuženik (list 155 – 156 spisa) proizlazi da je tuženik dana 08.11.2022. u 05:58 sati zaprimio prvu dojavu o više vozila koja su udarila predmet na kolniku između odmorišta Jadova i čvora Gospić (smjer Zagreb), nakon čega je upućen ophodar na mjesto nezgode, da je nakon toga tuženik zaprimio još jednu dojavu u 06:13 sati da je jedna korisnica udarila na isti predmet na kolniku. Također, iz istog dnevnika (list 155 – 156 spisa) proizlazi da je u 06:22 sati ophodar iz TJ Perušić dojavio da su četiri vozila naletjela na plastiku na kolniku, da se nalaze u zaustavnom traku, a u 06:29 sati ophodar je dojavio da je stigla policija, da su vozila lakše oštećena i da nije potrebna vučna služba, te je zabilježeno da snimka događaja nije dostupna.

19. Uvidom u policu osiguranja broj [broj police osiguranja] zaključenu između tuženika i umješača dana 23.02.2022. s privitkom (list 77 – 80 spisa) sud je utvrdio da je ovdje umješač Croatia osiguranje d.d., Zagreb bio osiguravatelj tuženika od izvanugovorne (javne) odgovornosti za štetu nastalu trećim osobama na dan štetnog događaja u ovom predmetu (08.11.2022.).

20. Uvidom u članak objavljen na portalu Jutarnji.hr 07.07.2024. i u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista naslova "VAR soba za autoceste" (list 122 – 123 i 154 spisa) sud je utvrdio da je djelatnik tuženika u Središnjem centru za nadzor i vođenje prometa autocestama u Republici Hrvatskoj AĐ dao izjavu za Jutarnji list u kojoj je u bitnome naveo da djelatnici tuženika vide i najsitniji detalj u prometu, ali da nije svaki metar autocesta pokriven videonadzorom.

21. Sud je uz suglasnost stranaka, iz razloga ekonomićnosti (jer ovi svjedoci nisu iz Zagreba), a umjesto provođenja dokaza saslušanjem ovih osoba kao svjedoka, pročitao zapisnike ovoga suda u predmetu posl.br. Pn-1567/23 o saslušanju svjedoka UĐ, OĐ, ZĐ i SĐ (list 140 – 145 spisa), te je sud iskaze ovih svjedoka analizirao, te usporedio međusobno i sa sadržajem dokumentacije koju je sud pregledao kao i s provedenim prometnim vještačenjem u ovom predmetu. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima OĐ (vozačice vozila koje je predmetne zgode također naletila na klupko gume), ZĐ (suvozača OĐ predmetne zgode) i SĐ (vozača tužiteljevog automobila u trenutku nastanka predmetnog štetnog događaja), a jer su svi oni iskazivali jasno, logično, međusobno suglasno i suglasno sadržaju pregledane dokumentacije, kao i suglasno provedenom prometnom vještačenju u ovom predmetu. Iz njihovih iskaza sud je utvrdio da se dana 08.11.2022. u rano jutro, dok je još bio mrak, na kolniku autoceste A1 u smjeru Zagreba, kod mjesta Perušić, a kada je zbog magle bila ograničena brzina kretanja, u desnom prometnom traku nalazila gumena prepreka, odnosno gumena traka dužine cca 4 do 5 metara, širine cca 50 do 60 cm i debljine nekih 1 cm, a za koju svjedok SĐ pretpostavlja da pripada tzv. labudici, te da su na ovu gumenu prepreku prvo naletjela dva vozila, zatim tužiteljevo vozilo kojim je upravljao svjedok SĐ, a nakon toga i vozilo kojim je upravljala OĐ, te da su se sva ova četiri vozila nakon naleta na ovu gumenu prepreku zaustavila na zaustavnom traku, da su vozila kojim su upravljali OĐ i SĐ bila oštećena, ali u voznom stanju, nakon čega su SĐ i ZĐ uklonili gumenu traku sa voznog traka i stavili ju na zaustavni trak, da je nakon toga policija obavila očevid, a ophodarska služba tuženika sa zaustavne trake uklonila gumenu traku i stavila ju u kamion te je uklonila i s ceste sve plastične dijelove od razbijenih vozila, s tim da iz iskaza svjedoka OĐ i SĐ, a koji su bili vozači predmetne zgode, proizlazi da oni prije samog naleta uopće nisu primijetili crnu gumenu traku zbog magle i mraka, te da su se oni prije naleta na prepreku pridržavali ograničenja brzine na 80 km/h. Nadalje, sud je poklonio vjeru i dijelu iskaza svjedoka UĐ, ophodara tuženika, u dijelu u kojem opisuje da su četiri vozila naletjela na gumenu traku veličine oko 4 metra dužine, 50 do 60 cm širine i 1 cm debljine, a kakve trake se voze na "labudicama" za prijevoz tereta, te da je on sat vremena prije štetnog događaja išao u ophodnju i te trake nije bilo na cesti kao i da je za predmetnu prometnu nezgodu saznao pozivom Tehničke jedinice Perušić, a jer je njegov iskaz u ovom dijelu suglasan iskazima ostalih saslušanih svjedoka, kao i sadržaju dokumentacije koju je sud pregledao. No, sud nije poklonio vjeru iskazu svjedoka UĐ u dijelu u kojem on navodi da kada je on došao na mjesto događaja, da je ta gumena traka bila na voznoj traci, a jer suprotno proizlazi iz iskaza ostalih saslušanih svjedoka koji opisuju kako su do dolaska ophodarske službe tuženika svjedoci ZĐ i SĐ uklonili gumenu traku sa vozne trake i stavili ju na zaustavni trak.

22. Sud je proveo prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Srećku Hlišću od 04.04.2025. (list 183 – 186 spisa), a koji u svom pisanom nalazu i mišljenju dalje sljedeće opće podatke o nesreći: vrsta nesreće: višestruki nalet osobnih vozila na gumenu traku u kojem je sudjelovalo i osobno vozilo tužitelja; mjesto nesreće:

Autocesta A1 na 180 km + 200 m; dan i sat nesreće: 08.11.2022. oko 06:00 sati; vremenski uvjeti: noć, magla; vrsta i stanje kolnika: asfalt, mokar, širine 10,4 m, jedno- smjeran, podijeljen isprekidanom linijom na dvije vozne trake i punom na zaustavnu traku; regulacija prometa: ograničenje brzine 80 km/h; vozilo tužitelja: osobno, Škoda Octavia 2.0 TDI/18, ZD¤185-MR, plave boje s efektom; smjer kretanja: Otočac – Brinje; broj putnika: vozač, SĐ putnici, LĐ i BĐ. Nakon izrade potrebnih izračuna i simulacija vještak je dao sljedeći zaključak: provedeno vještačenje pokazalo je sljedeće:

osobno vozilo tužitelja se u uvjetima noći i magle kretalo po mokrom kolniku autoceste, kada je kao jedno u nizu vozila prednjim donjim dijelom naletjelo na nepravilno smotano klupko crne gumene trake dužine 5,0 m i širine 0,5 m. S obzirom na vrstu kontakta i karakteristiku prepreke nije moguće utvrditi naletnu brzinu osobnog vozila neposredno prije i u trenutku naleta, pa tako niti isključiti mogućnost da se isto kretalo brzinom ograničenja od 80 km/h. Kod ograničene brzine zaustavni put bi iznosio snažnim kočenjem od oko 65,5 m, a skretanjem se moglo proći pored prepreke, koja bi bila ispred širine osobnog vozila, reagiranjem na oko 49,3 m ispred mjesta naleta, što nadilazi doseg kratkog svjetla i u povoljnim vremenskim uvjetima, pa je nesreća bila neizbježiva. Pri kojoj brzini bi bilo moguće izbjeći prepreku ne može se utvrditi jer se ne može odrediti kada ju je bilo moguće zapaziti, ali bi to svakako trebala biti neka bitno manja brzina od ograničenih 80 km/h, posebno zbog okolnosti da se radi o neočekivanoj i neoznačenoj prepreci, na koju je naletjelo niz vozača. Na vozilu tužitelja je nastala šteta u visini troškova popravka od 26.835,59 kn (3.561,69 €).

23. Stranke nisu imale primjedbi na provedeno prometno vještačenje, a i sud isto prihvaća u cijelosti, jer je provedeno stručno, objektivno i na temelju brižljive analize sve raspoložive dokumentacije koja prileži spisu.

24. Na temelju ovako provedenih i ocijenjenih dokaza, a osobito provođenjem prometnog vještačenja u ovom predmetu, kao i iz iskaza svjedoka OĐ, ZĐ i SĐ, sud je utvrdio da je vozilo tužitelja oštećeno u štetnom događaju koji se dogodio dana 08.11.2022. neposredno prije 06:00 sati ujutro, a kada je vozilo tužitelja kojim je tada upravljao vozač SĐ vozeći se u desnom voznom traku autocestom A1 u smjeru Otočac – Brinje naletjelo na neočekivanu i neoznačenu prepreku – gumenu traku većih dimenzija, dužine 5 metara, širine 0,5 metara i debljine 1 – 2 centimetra, a koju prepreku vozač vozila tužitelja zbog uvjeta na cesti (noć i magla) nije mogao na vrijeme uočiti, iako je vozač vozila tužitelja upravljao vozilom dozvoljenom brzinom koja je u trenutku nezgode bila ograničena na 80 km/h, s tim da su na istu prepreku prije vozila tužitelja naletjela dva druga vozila, a nakon što je vozilo tužitelja naletjelo na tu prepreku, na nju je naletjelo i vozilo kojim je upravljala OĐ. Sud je provođenjem prometnog vještačenja u ovom predmetu i uvidom u račun trgovačkog društva Matešković d.o.o. broj 688/1/1 od 23.12.2022. (list 16 – 17 spisa) utvrdio da je u predmetnom štetnom događaju na vozilu tužitelja Škoda Octavia reg. oznake [registarska oznaka] je nastala imovinska šteta u visini troškova popravka od 26.835,59 kn, odnosno 3.561,69 EUR (primjenom fiksnog tečaja konverzije koji iznosi 7,53450 kuna za 1,00 EUR), a za popravak koje štete je tužitelj dana 23.12.2022. platio društvu Matešković d.o.o., Zadar iznos od 26.835,59 kn (uključujući i PDV).

25. Odredbama čl. 81. st. 1. Zakona o cestama (''Narodne novine'' broj 84/11, 22/2013, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 133/23 i 156/25 – dalje: ZAC), čl. 6. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (''Narodne novine'' broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23 i 145/24 – dalje: ZOSPC), kao i odredbama čl. 2., čl. 4. st. 1., čl. 12. st. 1., čl. 13. i čl. 30. Pravilnika o održavanju cesta (''Narodne novine'' broj 90/14 i 3/21) određeno je da je tuženik zadužen za redovno održavanje autoceste A1, a što uključuje i čišćenje ceste, s tim da je odredbom čl. 30. Pravilnika o održavanju cesta (''Narodne novine'' broj 90/14 i 3/21) određeno da je upravitelj ceste, tj. u ovom slučaju tuženik, u obvezi osigurati da izvođač radova održavanja ceste sve sastavne dijelove javne ceste očisti na način da odstrani sve što može utjecati na sigurnost prometa, njegovu funkcionalnost i uređeni izgled ceste te zaštitu okoliša.

26. Imajući u vidu da je neočekivana i neoznačena prepreka na koju je naletjelo vozilo tužitelja na autocesti relativno velik predmet (gumena traka većih dimenzija - dužine 5 metara, širine 0,5 metara i debljine 1 – 2 centimetra), a na koju neočekivanu i neoznačenu prepreku su naletjela ukupno četiri vozila dana 08.11.2022. neposredno prije 06:00 sati ujutro, to sud upućuje na zaključak da se ova prepreka na cesti nalazila neko duže vrijeme. Iako je sud uvidom u ophodarski dnevnik, dnevnik rada i putni radni list, te zapisnik o prometnoj nesreći s fotografijama koje je dostavio tuženik (list 69 – 76 spisa) utvrdio da su ophodari tuženika prošli dionicom autoceste A1 u smjeru Otočac – Gospić od 04:50 sati do 05:30 i da tom prilikom nisu uočili nikakve prepreke na dijelovima autoceste kojima su prolazili, sud je imajući u vidu veličinu predmeta, prepreke koji se nalazio u desnom voznom traku (gumena traka većih dimenzija, dužine 5 metara, širine 0,5 metara i debljine 1 – 2 centimetra) očito duže vrijeme (jer su na njega naletjela ukupno 4 vozila), kao i činjenicu da su tu prepreku s voznog traka autoceste (pomicanjem na zaustavni trak) uklonili ZĐ i SĐ, a ne djelatnici tuženika, utvrdio da način na koji je tuženik organizirao svoju ophodarsku službu (broj posada i frekvencija prolaska svakom dionicom autoceste) nije adekvatan i efikasan za čišćenje autoceste od prepreke kao što je ova u predmetnom slučaju (gumena traka većih dimenzija, dužine 5 metara, širine 0,5 metara i debljine 1 – 2 centimetra). Naime, sama činjenica da se na autocesti, u desnom voznom traku, duže vrijeme nalazila neočekivana i neoznačena prepreka – gumena traka većih dimenzija, dužine 5 metara, širine 0,5 metara i debljine 1 – 2 centimetra, ukazuje na propust tuženika pri održavanju autoceste. Nadalje, sud je provođenjem prometnog vještačenja i saslušanjem svjedoka utvrdio da vozač vozila tužitelja nije niti u dijelu doprinio niti nastanku štetnog događaja, a niti nastanku štete, jer se prije naleta na prepreku, gumenu traku većih dimenzija kretao pridržavajući se ograničenja brzine na 80 km/h. Slijedom iznesenog, sud je utvrdio da je do nastanka štetnog događaja – naleta vozila tužitelja na neočekivanu i neoznačenu prepreku (gumena traka većih dimenzija, dužine 5 metara, širine 0,5 metara i debljine 1 – 2 centimetra) - došlo isključivo propustom tuženika pri održavanju autoceste.

27. Stoga, tuženik, kao pravna osoba zadužena za redovno održavanje autoceste A1, a što uključuje i čišćenje autoceste, te imajući u vidu da je do nastanka štetnog događaja - naleta vozila tužitelja na neočekivanu i neoznačenu prepreku (gumena traka većih dimenzija, dužine 5 metara, širine 0,5 metara i debljine 1 – 2 centimetra) došlo isključivo propustom tuženika pri održavanju autoceste (sve kako je gore obrazloženo), dužan je temeljem odredbi čl. 1084. i čl. 1085. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - dalje: ZOO) u vezi s čl. 81. st. 1. ZAC-a, čl. 6. st. 1. i 2. ZOSPC-a i čl. 2., 4. st. 1., 12. st. 1., 13. i 30. Pravilnika o održavanju cesta (''Narodne novine'' broj 90/14 i 3/21), naknaditi tužitelju imovinsku štetu koju je tužitelj pretrpio u predmetnom štetnom događaju. Kako je sud utvrdio (sve kako je gore obrazloženo) da je u predmetnom štetnom događaju na vozilu tužitelja Škoda Octavia reg. oznake [registarska oznaka] nastala imovinska šteta u visini troškova popravka od 3.561,69 EUR, a za popravak koje štete je tužitelj dana 23.12.2022. platio društvu Matešković d.o.o., Zadar, to je sud stoga i temeljem odredbe čl. 1086. i čl. 29. st. 1. ZOO-a usvojio tužbeni zahtjev u cijelosti, odlučivši kao u izreci ove presude glede glavnice potraživanja i tijeka zateznih kamata, dok je odluka o visini stope zatezne kamate donesena temeljem odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a imajući u visu da se radi o ''ostalim'' odnosima.

28. Odluka o naknadi parničnog troška tužitelju temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., čl. 155. i 164. st. 1. - 4. ZPP-a, a imajući u vidu da je tužitelj uspio u ovom sporu u cijelosti. Tužitelju je kao potreban priznat i dosuđen trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 41,04 EUR, sudske pristojbe na ovu presudu u iznosu od 82,07 EUR, trošak prometnog vještačenja u iznosu od 350,00 EUR, te trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, koji je odmjeren sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore, te imajući u vidu vrijednost predmeta spora. Trošak zastupanja tužitelja koji je tužitelju priznat kao potreban i dosuđen se sastoji od troška sastava tužbe (Tbr. 7/1), sastava podnesaka od 10.10.2024., 03.12.2024. i 30.04.2025. (Tbr. 8/1) i zastupanja na ročištima od 16.10.2024. i 24.09.2025. (Tbr. 9/1) od po 100 bodova za svaku radnju, te za sastav podnesaka od 07.10.2024. i 24.10.2024. (Tbr. 8/4) od po 25 bodova za svaku radnju, što ukupno iznosi 650 bodova. Uz vrijednost jednog boda s paušalom od 2,00 EUR, to ukupno iznosi 1.300,00 EUR, a uz PDV od 25% u iznosu od 325,00 EUR, to ukupno iznosi 1.625,00 EUR. Uz trošak sudskih pristojbi i vještačenja, to ukupno iznosi 2.098,11 EUR, pa je stoga sud upravo ovaj iznos dosudio tužitelju na ime naknade parničnog troška, a na ovaj iznos tužitelju je dosuđena i zatezna kamata tekuća od donošenja ove presude pa do isplate, a sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a i čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24 - dalje: OZ), te je stoga sud odlučio kao u izreci ove presude u odnosu na naknadu parničnog troška tužitelju.

U Zagrebu, dana 25. veljače 2026. godine

Sutkinja

Ivana Galić

Uputa o pravu na podnošenje pravnog lijeka:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana računajući od dana objave iste, odnosno u slučaju iz čl. 335. st. 11. ZPP-a od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, za županijski sud, pisanim podneskom u 4 primjeraka.

DNA:

1. Pun. tužitelja – uz rješenje nalog tužitelju za plaćanje sudske pristojbe na ovu presudu u iznosu 82,07 EUR

2. Tuženiku

3. Umješaču