REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž-252/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sucu toga suda Biljani Pamić, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pok. CK pok. C iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1938., a umrle **.**.2020., hrvatske državljanke, odlučujući o žalbi ČK protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, poslovni broj: O- 5093/2025-2 od 10. prosinca 2025., 25. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba ČK, i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, poslovni broj: O-5093/2025-2 od 10. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog nasljednice ČK od 13. rujna 2021. radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine, te je ista obavještena da svoja prava može ostvarivati u parnici.

2. Protiv tog rješenja žalbu, pravovremeno, podnosi nasljednica ČK zbog svih zakonskih žalbenih razloga iz čl. 353. st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/19., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 57/11., 25/13., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje ZPP) predlažući uvažiti žalbu i ukinuti pobijano rješenje te predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak, a podredno preinačiti pobijano rješenje na način da se prihvati prijedlog žaliteljice za raspoređivanje naknadno pronađene imovine.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet postupka je prijedlog nasljednice CK ovdje žaliteljice da se naknadno pronađenom imovinom ostaviteljice utvrde pojedine nekretnine koje su, prema prijedlogu, samo formalno upisane kao vlasništvo HK, a da u stvarnosti predstavljaju bračnu stečevinu njega i ostaviteljice CK.

5. Prema stanju u spisu predmeta, u bitnom proizlaze slijedeća utvrđenja prvostupanjskog suda;

- da je ostaviteljica CK preminula dana **.**.2020.,

- da je za života bila u braku sa HK, a u tom je braku rođeno troje djece: sin CKD te kćeri ČKD i žaliteljica ČK;

- da je ostaviteljica sačinila oporuku koja sadržajno predstavlja zajedničku oporuku ostaviteljice i njezinog supruga HK, proglašenu na zapisniku od 6. travnja 2021., prema kojoj su ostaviteljica i njezin suprug imovinu ostavili jedno drugom ovisno o tome koji od njih prvi umre, a tek nakon smrti oboje supružnika određen je način diobe imovine i to kako imovine ostaviteljice tako i njezinog supruga HK;

- da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju O-4393/20 UPP/OS 210/20-6 od 9. kolovoza 2021. utvrđena njezina ostavinska imovina te su nasljednicima temeljem vlastoručne oporuke te sporazuma nasljednika proglašeni suprug HK, sin CKD i kćerka ČKD, ovisno o kojoj se imovini radi;

- da nekretnine obuhvaćene predmetnim prijedlogom nisu bile utvrđene ostavinskom imovinom ostaviteljice ni raspoređene na nasljednike;

- da je na ročištu od 23. listopada 2024. održanim povodom prijedloga ovdje žaliteljice radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine održanim pred javnim bilježnikom, predlagateljica ustrajala u svom traženju te je opreza radi, istakla zahtjev za utvrđenjem njezina nužnog dijela;

- da su se ostali nasljednici u cijelosti usprotivili prijedlogu nasljednice ČK, navodeći kako je u provedenom ostavinskom postupku oporuka ostaviteljice i njezinog supruga priznata od strane svih nasljednika, u istoj da je jasno navedeno kako poslije smrti jednog od roditelja, drugi preživjeli roditelj može raspolagati predmetnom imovinom, prodavati je i upravljati njome kako želi, stoga da je sva imovina stečena za vrijeme života ostaviteljice i njezinog supruga pripada preživjelom bračnom drugu te su osporili navodi iz prijedloga da bi predmetne nekretnine predstavljale naknadno pronađenu imovinu ostaviteljice, s osnova bračne stečevine, a također, osporili su navode predlagateljice da bi ista bila oštećena u svom nužnom dijelu iz razloga što je ista u skladu s dogovorom sa ostalim nasljednicima, namirena i u puno većem dijelu od njezina nužnog dijela.

6. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odbio prijedlog nasljednice ČK radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine zaključivši da u konkretnom slučaju, kraj činjenice da su ostali nasljednici ostaviteljice osporili da bi nekretnine obuhvaćene prijedlogom predstavljale naknadno pronađenu imovinu ostaviteljice, nema uvjeta za udovoljenje prijedlogu jer da bi sud nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju postupio prema odredbi čl. 234. („Narodne novine“ broj: 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19.) i naknadno pronađenu imovinu rasporedio na nasljednike, među nasljednicima mora postojati suglasnost da pojedina imovina predstavlja naknadno pronađenu ostavinsku imovinu, a što u konkretnom nije slučaj. Pri tome, a obzirom na postojanje pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju, zaključio je kako u konkretnom slučaju nema mjesta prekidanju ostavinskog postupka uz upućivanje na parnicu, jer je postupak već pravomoćno okončan te je predlagateljicu uputio da svoje zahtjeve pokuša ostvariti u parnici.

7. Takvo rješenje pravilno je i zakonito.

8. Protivno žalbenim navodima žaliteljice prvostupanjski sud je potpuno i istinito utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio materijalno pravo odbivši njezin prijedlog i pritom nije počinio bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 365. u svezi čl. 381. ZPP i u svezi odredbe čl. 175. st. 2. ZN

9. Odredbom čl. 234. st.1. ZN propisano je da ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina za koju su u vrijeme donošenja rješenja nije znalo da pripada ostavini, sud neće ponovno raspravljati ostavinu već će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju. U smislu čl. 223. tog Zakona, ako se nasljednici spore bilo o činjenicama bilo o primjeni prava, sud će prekinuti ostavinsku raspravu i uputiti stranke provesti parnicu, pored ostaloga, i ako između nasljednika postoji spor o tomu ulazi li neka imovina u ostavinu.

10. Dakle, ostavinski će sud, kada se radi o naknadno pronađenoj imovini, odlučivati samo pod uvjetom da je među nasljednicima nesporno da li naknadno pronađena imovina spada u ostavinu. Međutim, ukoliko između nasljednika o tome postoji spor, tada nema uvjeta za prekidom ostavinskog postupka, budući da je ostavinski postupak okončan donošenjem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju, već stranka koja želi ostvariti svoje pravo, može pokrenuti odgovarajući parnični postupak.

11. Budući da je među nasljednicima sporno da li predmetne nekretnine obuhvaćene prijedlogom predstavljaju naknadno pronađenu imovinu ostaviteljice prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je predmetni prijedlog odbio i predlagateljicu uputio da svoj zahtjev može ostvarivati u parnici.

12. Glede žalbenih navoda koji se u bitnom odnose na to da bi pobijanom odlukom prvostupanjski sud pogrješno primijenio materijalno pravo, jer da se naknadno pronađenom imovinom smatra se svaka imovina koja nije bila obuhvaćena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, neovisno o tome iz kojeg razloga nije bila obuhvaćena te da je pobijanim rješenjem žaliteljici onemogućeno ostvarivanje prava na nužni dio valja ponoviti kako prema shvaćanju ovog suda sva pitanja koja se tiču možebitno naknadno pronađene imovine, u okolnostima kada se nasljednici spore o činjenicama i između nasljednika postoji spor o tomu ulazi li ta imovina u ostavinu, nije moguće meritorno raspraviti u ovom ostavinskom postupku, pa time ni o prigovoru povrede nužnog dijela, već se o tim pitanjima može odlučiti u parničnom postupku.

13. Slijedom iznijetog, valjalo je odbiti žalbu žaliteljice kao neosnovanu i primjenom čl. 380. st. 2. ZPP u vezi s čl. 175. st.2. ZN potvrditi prvostupanjsko rješenje.

Pula - Pola, 25. veljače 2026.

Sudac

Biljana Pamić