REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] B 5

Poslovni broj: Us I-517/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu koji je pokrenuo tužitelj BNJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica LNJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), odvjetnica u Rijeci, Šetalište A. K. Miošića 3b, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova (OIB: 36162371878), Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, kojeg zastupa službena osoba BN, radi primitka u hrvatsko državljanstvo, 25. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, KLASA: UP/I-224- 02/23-01/2097, URBROJ: 511-01-203-25-9 od 7. ožujka 2025., radi primitka tužitelja u hrvatsko državljanstvo, te radi naknade troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-224-02/23-01/2097, URBROJ: 511-01- 203-25-9 od 7. ožujka 2025., odbijen je zahtjev tužitelja, talijanskog državljanina, za primitak u hrvatsko državljanstvo na temelju braka s hrvatskom državljankom (članak 10. Zakona o hrvatskom državljanstvu, „Narodne novine“, broj 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15, 102/19 i 138/21, u nastavku teksta: ZHD). Zahtjev je zaprimljen 14. studenoga 2022. godine. Tužitelj ima odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj. Tuženik obrazlaže, u bitnome, sljedeće:

„Navodi u bitnom daje u Republiku Hrvatsku prvi put došao 2012. g., radio kao vozač, oženio se sa hrvatskom državljankom LN s kojom ima dijete te iz posłovnih i privatnih razloga želi steći hrvatsko državljanstvo. Živi u mjestu Matulji, Pobri i ima odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj.

Zahtjevu su, uz popunjeni upitnik, priloženi izvornici: zamolbe za stjecanje hrvatskog državljanstva, suglasnost stranke za provjeru priloženih stranih isprava, rodnog i vjenčanog lista, službene zabilješke o terenskoj provjeri, uvjerenja o nekažnjavanju Općinskog suda u Rijeci i Državnog odvjetništva u Bergamu da se ne vodi u registru oštećenih osoba, potvrdu Porezne uprave da nema duga u Republici Hrvatskoj, elektronički zapis o radnom stažu u Hrvatskoj, ovjerene preslike osobnih iskaznice iz Italije te punomoć odvjetnika Marka Ferri, Jadranska ulica 5/1, Rijeka. Naknadno dostavlja potvrdu Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske da nije prekršajno osuđivan i punomoć odvjetnika Nikole Pranjića iz Rijeke. (…)

Naknadno je u spis predmeta dostavljena potvrda Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Rijeka, Ispostava Opatija, Klasa: 034-04/24- 10/6589, Ur.broj:513-07-08-02-24-2 od 23.12.2024.g. iz koje je razvidno da BNJ ima dugovanje u iznosu 6.686,55 eura.

U službenoj zabilješci Policijske postaje Opatija od **.**.2025.g. BNJ navodi da je u braku s hrvatskom državljankom LN, ali da više od godinu dana ne žive zajedno, živi na prijavljenoj adresi i ima odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj. Policijska postaja Opatija obavijestila je ovo Ministarstvo da je Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci podignulo optužnicu protiv ŠNJ zbog kaznenog djela iz članka 247. stavak 2. i dr. Kaznenog zakona (”Narodne novine", broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24).

Obzirom na iznesene činjenice koje se odnose na osobe koje su u kaznenom postupku pozvane na odgovornost, ako taj postupak nije dovršen oslobađajućom presudom ili na drugi odgovarajući način kao i na porezno dugovanje stranke, ocjena je ovog Ministarstva da BNJ ne poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, zbog Čega imenovani ne ispunjava pretpostavke za stjecanje hrvatskog državljanstva iz članka 8. Zakona, propisane odredbom članka 8. stavka l . točke 5. Zakona.

Prema ocjeni ovog Ministarstva, BNJ ne može se smatrati osobom iz čijeg se ponašanja može zaključiti da poštuju pravni poredak Republike Hrvatske.“

2. Tužitelj u tužbi i poslije u sporu osporava zakonitost tuženikove odluke i tvrdi, u bitnome, sljedeće. Obrazloženje osporavanog rješenja neutemeljeno je i nezakonito, te nema nikakvog pravnog ni činjeničnog uporišta. Tuženik propušta utvrditi da je tužitelj protiv rješenja Porezne uprave izjavio žalbu, čije podnošenje ne odgađa izvršenje rješenja, ali je žalbom tužitelj koristio dopušteni pravni lijek. Okolnost da žalba ne odgađa izvršenje rješenja ne podrazumijeva automatizmom da je takvo rješenje osnovano, ispravno ili zakonito. Temeljno je načelo hrvatskog pravnog poretka da se nitko ne može smatrati krivim dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. Tužitelj je kazneno neosuđivana osoba, pa se sâmom činjenicom da je protiv njega podignuta optužnica ne može smatrati da tužitelj ne poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, jer se to kosi s Ustavom zajamčenom presumpcijom nevinosti. Donošenjem osporavanog rješenja tuženik je počinio bitne povrede odredaba postupka, pogrešno je utvrdio činjenično stanje, te je na tako pogrešno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo. U osporavanom rješenju tuženik se nije pozvao na kaznenu osuđivanost tužitelja u Italiji. Tužitelj tu činjenicu ne osporava. Županijski sud u Rijeci je u odnosu na tužitelja suspendirao europski uhidbeni nalog, a tužitelj se u cijelosti pokorava svim nalozima hrvatskih tijela. Za negativnu odluku o zahtjevu tužitelja u hrvatsko državljanstvo nije dovoljna sâma činjenica kaznene osude u Italiji. U tom bi smislu odlučna bila isključivo pravomoćna kaznena osuda u Hrvatskoj, koje nema. Drugi tužiteljev brak razveden je u travnju 2025., pri čemu su ovdje odlučne činjenice na dan 7. ožujka 2025., kada je postupak razvoda braka još trajao. Tužitelj predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i da sam riješi stvar usvajanjem predmetnog zahtjeva tužitelja. Traži i naknadu troškova spora, u iznosu od 1.250,00 eura (PDV uključen).

3. Tuženik u odgovoru na tužbu i u nastavku spora ostaje kod navoda osporenog rješenja i dodaje, u bitnome, sljedeće. Brak između LN i tužitelja razveden je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Rijeci od 22. siječnja 2025., pri čemu je njihova zajednica života prestala prije formalnog razvoda braka. Više je razloga za odbijanje predmetnog zahtjeva tužitelja. Prvi je razlog prestanka braka s hrvatskom državljankom u situaciji u kojoj je zahtjev podnesen upravo po toj osnovi. Drugi razlog čine porezni dugovi, više kaznenih postupaka u Hrvatskoj, kao i kaznena osuđivanost u Italiji. Tuženik predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.

4. Sud je izveo dokaze čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je donesena osporena odluka te u spis ovog upravnog spora. Tužitelj je, na vlastiti prijedlog, u ovom sporu saslušan kao stranka. Raspravnim rješenjima od 29. listopada 2025. i 28. siječnja 2026. odbijeni su daljnji dokazni prijedlozi tužitelja, zbog razloga iznesenih u tim rješenjima, kao i razloga koji proizlaze iz nastavka ovog obrazloženja.

5. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je, nakon provedene rasprave 29. listopada 2025., utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Prema članku 10. ZHD-a, stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom i kojem je odobren stalni boravak i živi na području Republike Hrvatske, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1.-4. toga Zakona.

7. Za prirođenje (naturalizaciju) po osnovi braka s hrvatskim državljaninom potrebno je, između ostalog, ispunjenje pretpostavke iz članka 8. stavka 1. točke 5. ZHD-a, tj. da stranac poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.

8. Spisu predmeta upravnog postupka prileže, između ostalog: potvrde o prekršajnoj i kaznenoj neosuđivanosti tužitelja u Republici Hrvatskoj (uključujući isprave o rehabilitaciji); dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Službe za međunarodnu policijsku suradnju od 28. siječnja 2025. upućen Službi za državljanstvo u kojem je navedeno da je tužitelj u Italiji osuđen na kaznu zatvora u trajanju od devet godina zbog kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama (kao pripadnik zločinačke organizacije sudjelovao je u nabavci najmanje 11 kilograma kokaina i 1,8 kilograma marihuane); potvrda Porezne uprave od 23. prosinca 2024. o tužiteljevu poreznom dugu u iznosu od 6.686,55 eura; službena zabilješka Policijske postaje Opatija od 26. siječnja 2025. prema kojoj tužitelj već više od jedne godine ne održava bračnu zajednicu sa suprugom LN.

9. Tijekom spora Sud je putem eSpisa pribavio presudu Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: P Ob-469/2024-9 od 22. siječnja 2025., kojom je razveden brak između tužitelja i LN, uz priležeću potvrdu prema kojoj je ta presuda pravomoćna od 7. travnja 2025. godine. O pribavi navedene isprave Sud je obavijestio stranke na ročištu za raspravu održanom 28. siječnja 2026. godine.

10. Raspravno saslušan kao stranka, tužitelj iskazuje, u bitnome, sljedeće. U Hrvatsku sam prvi put došao 2012. nakon što sam u Italiji upoznao svoju prvu suprugu L. U Italiji sam imao tvrtku koja se bavila prijevozom, a takvu sam osnovao i u Hrvatskoj. S L sam sklopio brak i odlučio ostati u Republici Hrvatskoj. Nakon dvije godine sam se razveo i upoznao drugu suprugu, s kojom sam nakon dvije godine dobio dijete. Otprilike od 2020. zaposlenik sam druge tvrtke. Od druge supruge razveo se u travnju 2025. godine. Zajednica života sa drugom suprugom je prestala otprilike u svibnju 2024., kada sam odselio u Matulje, što se vidi i od prijave boravka u Matuljima. Do tada smo za vrijeme trajanja braka živjeli zajedno. U Italiji mi i dalje žive roditelji i dva brata te jedna sestra. U Italiju bi odlazio vikendima, a posljednji put je u Italiji bio 2017. godine. Na upit Suda, potvrđuje da je u Italiji osuđen na kaznu zatvora od devet godina (dopis Službe za međunarodnu policijsku suradnju od 28. siječnja 2025.), ali osporava da je počinio djela za koja je osuđen, tu presudu smatra pogrešnom te je protiv nje poduzeo pravna sredstva. Ta osuda nije razlog zbog koje je prestao odlaziti u Italiju, jer je to prestao činiti već ranije, budući da nije želio da njegovo malo dijete putuje na tako dugi put, a njegovi su ga roditelji posjećivali u Hrvatskoj. Kada je sklopio brak s LN, njihovo zajedničko dijete Š imao je sedam godina. Nije sudjelovao ni u jednoj fazi kaznenog postupka u Italiji, već je presuda donesena u odsutnosti. Sudjelovao je u tijeku postupka u Hrvatskoj, a postupak izručenja Italiji prekinut je do okončanja kaznenog postupka u Hrvatskoj. Ističe da ne bježi o talijanskog pravosuđa, te da nikada nije pobjegao za vrijeme boravka u Hrvatskoj, a da je htio mogao je to učiniti, da se odazivao svim pozivima hrvatske policije i hrvatskih sudova, te im je bio dostupan. Želi ostati u Hrvatskoj, gdje mu je dijete i to je i razlog zbog kojeg je zatražio hrvatsko državljanstvo. Poznato mu je da u Hrvatskoj može legalno boraviti i bez hrvatskog državljanstva, ali ističe da ovdje živi već 14 godina. Tužiteljeva odvjetnica poduzima radnje radi osporavanja odluka u poreznim predmetima i spreman je platiti sve što je dužan platiti. Kazneni postupak u Hrvatskoj i dalje traje i za sada nije donesena presuda protiv tužitelja.

11. Četiri su kumulativne pretpostavke za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem stranca po osnovi braka s hrvatskim državljaninom: (1) odobren stalni boravak stranca; (2) brak s hrvatskim državljaninom; (3) faktični život na području Republike Hrvatske; (4) da stranac poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo. Među strankama je sporno ispunjava li tužitelj pretpostavke navedene pod (2) i (4).

12. Točno tužitelj navodi da je za rješavanje upravne stvari mjerodavno činjenično stanje na dan donošenja osporavanog rješenja (7. ožujka 2025.). Međutim, Sud ne nalazi da smisao i svrha prirođenja po osnovi braka s hrvatskim državljaninom mogu biti ispunjeni formalnim postojanjem braka u kojem je zajednica života nesporno prestala više od jedne godine prije donošenja rješenja. K tomu, u situaciji u kojoj su tužitelj i njegova onodobna supruga prijedlog za sporazumni razvod braka zajednički podnijeli još 4. rujna 2023., te u kojoj je presuda o razvodu braka donesena prije donošenja osporavanog rješenja tuženika, a pravomoćnost presude nastupila je jedan mjesec nakon donošenja toga rješenja. Sud, stoga, utvrđuje da tužitelj u predmetnom slučaju nije ispunio kumulativnu pretpostavku braka s hrvatskom državljankom. Izneseno u ovoj točki obrazloženja i samo za sebe dovoljno za odbijanje tužbenog zahtjeva.

13. Nadalje, kada zakonodavac priznavanje pojedinog prava ili nametanje određene obveze veže uz pravomoćnu kaznenu i/ili prekršajnu osuđivanost ili neosuđivanost, on to čini izričito (niz je primjera takvih pravnih odredaba). No, odredba članka 8. stavka 1. točke 5. ZHD-a ne odnosi se samo na pravomoćnu osuđivanost, već i na druge razloge koji utemeljeno upućuju da stranac ne poštuje hrvatski pravni poredak i/ili da za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo postoje sigurnosne zapreke. Tome u prilog ide stabilna i ustaljena upravna te upravnosudska praksa, pri čemu nema valjanog razloga da u tom pogledu u odnosu na tužitelja budu primijenjeni drukčiji kriteriji nego u odnosu na druge stranke u usporedivoj situaciji. Za utvrđenje da tužitelj ne ispunjava pretpostavku za prirođenje propisanu člankom 8. stavkom 1. točkom 5. ZHD-a dovoljno je postojanje jedne od triju sljedećih ovdje nespornih činjenica: (a) porezni dug utvrđen izvršnim rješenjem; (b) podignuta optužnica zbog kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju (vezano uz kriterij poštivanja hrvatskog pravnog poretka); (c) kaznena osuđivanost u Italiji zbog kaznenog djela povezanog sa zlouporabom droga (po kriteriju sigurnosne zapreke). Pritom nije odlučno što kaznena osuđivanost tužitelja u Italiji nije navedena u obrazloženju osporavanog rješenja, ne samo zato jer je riječ tek o jednom od više zasebnih razloga za ishod rješavanja upravne stvari te zato što nije riječ o nedostatku koji utječe na rješavanje predmeta postupka (tj. na ocjenu zakonitosti izreke osporavanog rješenja), nego i zato što je ta činjenica nesporno bila poznata tuženiku u vrijeme donošenja osporavanog rješenja, a tužitelj je u ovome sporu imao mogućnost izjasniti se o njoj, što je tužitelj i učinio. Izneseno u ovoj točki obrazloženja i samo za sebe dovoljno za odbijanje tužbenog zahtjeva.

14. Naposljetku, odbijanjem konkretnog tužiteljeva zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo nije dovedena u pitanje mogućnost nastavka njegova zakonitog boravka u Republici Hrvatskoj. Time nije došlo ni do ograničavanja tužiteljeva prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života. Tužiteljevo upiranje na to da za vrijeme boravka u Hrvatskoj nije bježao (iako navodi da je to mogao učiniti) i da se odaziva na pozive hrvatskih vlasti može biti od utjecaja na to hoće li tužitelj kao stranac ugroziti svoj zakoniti boravak u Hrvatskoj, ali ne i na utvrđivanje pretpostavki za primitak u hrvatsko državljanstvo prirođenjem.

15. Uzevši u obzir navedeno, osporavana odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Trebalo je stoga, na temelju članka 116. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24), vezano uz članke 144. i 147. toga Zakona, tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

16. Ishod ovog upravnog spora nije zapreka da tužitelj ponovno podnese zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo, ako i kada bude smatrao da ispunjava za to propisane pretpostavke. Ova presuda ni na koji način ne prejudicira ishod odlučivanja o možebitnom novom zahtjevu tužitelja za primitak u hrvatsko državljanstvo.

U Rijeci 25. veljače 2026.

S u d a c

dr. sc. Alen Rajko

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

Dostaviti:

- Odvjetnici Ivani Dedić Golić, Rijeka, Šetalište A. K. Miošića 3b

- Ministarstvu unutarnjih poslova, Upravi za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33