REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] E 5
Poslovni broj: Us I-1513/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu tužitelja EP (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Ivan Milanović (OIB: [osobni identifikacijski broj]), odvjetnik u Umagu, 8. ožujka 6, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (OIB: 72910430276), Uprave za politički sustav i opću upravu, Sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Službe za državne matice, Zagreb, Ulica grada Vukovara, radi poništenja rješenja – upisa u maticu rođenih, **.**.2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za politički sustav i opću upravu, Sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Službe za državne matice, KLASA: UP/II-223-01/25-01/10, URBROJ: 514-07-03/02-25-02 od 24. lipnja 2025. godine.
Obrazloženje
1. Točkom 1. izreke prvostupanjskog rješenja Istarske županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I-223-06/21-01/05, URBROJ: 2163-24-03/1-25-12 od 15. travnja 2025., u obnovi postupka pokrenutoj po službenoj dužnosti, poništeno je rješenje Ureda državne uprave u Istarskoj županiji, Službe za opću upravu i društvene djelatnosti, KLASA: UP/I-223-06/07-01, URBROJ: 2163-05-05-07-2 od 30. listopada 2007. radi naknadnog temeljnog upisa tužitelja u maticu rođenih, te je poništen upis u maticu rođenih matičnog ureda Pula, za matično područje Pula, redni broj upisa 1726 za 2007. godinu. Točkom 2. izreke naloženo je Matičnom uredu Pula, ovlaštenom matičaru da po pravomoćnosti rješenja izvrši točku 1. rješenja, te poništi spomenuti upis u maticu rođenih.
2. Tuženik je rješenjem, KLASA: 514-07-03/02-25-02 od 24. lipnja 2025., odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja.
3. Tužitelj je rođen **.**.1990. u [adresa], tada na području SAP Kosovo u okviru SR Srbije i SFRJ, danas na teritoriju Republike Kosovo. Osporavana rješenja javnopravnih tijela temelje su, u osnovi, na tome da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Puli – Pola, poslovni broj: K-647/13 od 18. siječnja 2019. utvrđeno da je tužiteljev izvadak iz matice rođenih (izdan 18. ožujka 2006.) lažna isprava, nakon čega je dodatnom provjerom kod nadležnih tijela Republike Kosovo utvrdilo da u toj državi nema upisanog podatka o ocu hrvatskom državljaninu DP, već je kao tužiteljev otac upisan SP.
4. Tužitelj osporava zakonitost tuženikove odluke i tvrdi, u bitnome, sljedeće. U kaznenom predmetu Općinskog suda u Puli tužitelj nije sudjelovao u svojstvu okrivljenika ni u svojstvu svjedoka, niti je imao saznanja o tom postupku. Tužitelju je trebalo omogućiti da sudjeluje u konkretnoj upravnoj stvari, kako bi štitio svoja prava i interese, te se izjasnio tko mu je otac. Tužitelj predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika.
5. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda osporavanog rješenja i dodaje, u bitnome, sljedeće. Upravna stvar može biti riješena i bez vođenja ispitnog postupka, za što su ovdje bile ispunjene propisane pretpostavke. Upis u maticu rođenih ne može se temeljiti na netočnim podacima navedenima u krivotvorenoj ispravi, niti nevjerodostojan podatak sâmim upisom u evidencije postaje vjerodostojan i točan, te izvan mogućnosti kasnijeg ispravka. Tuženik predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.
6. Sud je izveo dokaze čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje, te u spisu ovoga spora. Raspravnim rješenjem odbijen je prijedlog tužitelja da u ovome sporu bude saslušan kao stranka, budući da izvođenje tog dokaza, pri mjerodavnom normativnom okviru i postojećem stanju spisa spora, nije nužno za rješavanje ovoga spora (načelo učinkovitosti, čl. 8. Zakona o upravnim sporovima, „Narodne novine“, broj 36/24, u nastavku teksta: ZUS).
7. Na raspravu provedenu 25. veljače 2026. uredno pozvane stranke nisu se odazvale.
8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
9. U osporavanim rješenjima citirane su mjerodavne odredbe Zakona o državnim maticama („Narodne novine“, broj 96/93, 76/13, 98/19 i 133/22). Te su odredbe stoga poznate tužitelju.
10. Prema članku 123. stavku 2. točki 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21, u nastavku teksta: ZUP), obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti bez vremenskog ograničenja ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka ili je posljedica kakvog kaznenog djela. Sadržaj citirane odredbe ZUP-a korespondira sa sadržajem odredaba članka 249. stavka 1. točke 2. i članka 252. stavka 4. prijašnjeg Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91 i 103/96). Javnopravna tijela pogrešno su se, naime, pozvala na odredbe prijašnjeg Zakona o općem upravnom postupku, budući da se postupci u kojima se primjenjuju izvanredni pravni lijekovi, uključujući obnovu postupka, vode prema odredbama važećeg ZUP-a. Tome u prilog ide stabilna i ustaljena upravnosudska praksa.
11. Nedvojben je javni interes točnosti podataka upisanih u matične knjige. Zbog toga je prvostupanjsko tijelo bilo ovlašteno po službenoj dužnosti pokrenuti obnovu postupka dovršenog rješenjem od 30. listopada 2007., slijedom saznanja za spomenutu pravomoćnu kaznenu presudu. Nesporno je da je tom presudom utvrđeno da je prijašnje rješenje doneseno na temelju lažne isprave. Pritom nije odlučno što tužitelj nije sudjelovao u rečenom kaznenom postupku, jer spomenuta kaznena presuda nije bila jedini ni ključni temelj za donošenje osporavanog rješenja. Saznanje o toj presudi bio je osnovan razlog da prvostupanjsko tijelo obavi dodatnu provjeru kod nadležnih kosovskih tijela i da od njih pribavi točan službeni podatak o imenu tužiteljeva oca, što je prvostupanjsko tijelo i učinilo. I kaznena presuda Općinskog suda u Puli - Pola i službeni podaci kosovskih tijela daju valjano pravno uporište za zaključak da je dotad upisani podatak o tužiteljevu ocu u matici rođenih bio neistinit. U pogledu utjecaja činjenica utvrđenih u obnovi postupka na rješavanje ovog predmeta Sud je suglasan s argumentacijom tuženika, koja argumentacija je tužitelju poznata.
12. Tužitelj je u postupku donošenja osporavanih rješenja sudjelovao izjavljivanjem žalbe. Svoju argumentaciju imao je mogućnost iznijeti i u ovome sporu, što je učinio u okviru sadržaja tužbe, dok se na raspravu nije odazvao. Tužitelj nije dostavio dokaz kojim osporava točnost službenog podatka kosovskih tijela, premda je imao mogućnost to učiniti. Saslušanje tužitelja nije podesno dokazno sredstvo kojim se mogu dovesti u pitanje službenim dokumentima utvrđene činjenice u obnovi postupka. K tomu, tužitelj, na kojem je u ovome sporu teret tvrdnje o činjenicama (čl. 51. st. 1. ZUS-a), u tužbi izričito ni ne tvrdi tko mu je otac, već samo navodi da mu nije pružena mogućnost da se o tome izjasni.
13. U predmetnom slučaju bila je, dakle, ispunjena pretpostavka za obnovu postupka iz članka 123. stavka 2. točke 1. ZUP-a, a u obnovi je pravilno utvrđeno da je dotad upisan podatak o tužiteljevu ocu u matici rođenih bio neistinit, što je činilo utemeljen razlog za poništenje prijašnjeg rješenja o upisu tužitelja u maticu rođenih, u skladu sa člankom 127. stavkom 1. ZUP-a.
14. Što se tiče pozivanja javnopravnih tijela na odredbu pogrešnog zakona kao temelja za obnovu postupka (t. 10. ovog obrazloženja), Sud ukazuje na sljedeće. Spomenuti nedostatak ne čini osporavano rješenje nužno nezakonitim, već je u svakome konkretnom slučaju potrebno utvrditi utjecaj odnosne pogreške na rješavanje upravne stvari. Naime, odredbom članka 116. stavka 2. ZUS-a propisano je da će sud odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i kada utvrdi da je u postupku koji je prethodio donošenju pojedinačne odluke bilo nedostataka, ali nisu utjecali na rješavanje predmeta postupka te ako utvrdi da je pojedinačna odluka zasnovana na zakonu, ali zbog drugih razloga od onih navedenih u odluci. Odluka o upravnoj stvari sadržana je u izreci rješenja (čl. 98. st. 3. ZUP-a). Zbog toga bi ponovno vođenje postupka samo kako bi u rješenju tuženika bila navedena pravilna zakonska osnova za obnovu postupka, u stvari u kojoj sud nedvojbeno utvrdi da je izreka rješenja zakonita, bilo nesvrhovito te protivno načelima učinkovitosti i ekonomičnosti, što je i ratio odredbe članka 116. stavka 2. ZUS-a, koja odredba obvezuje sud da u takvoj situaciji tužbeni zahtjev odbije.
15. Uzevši u obzir navedeno, osporavana odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Trebalo je stoga, na temelju članka 116. stavka 2. ZUS-a, tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.
U Rijeci 25. veljače 2026.
S u d a c
dr. sc. Alen Rajko
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.
Dostaviti:
- Odvjetniku Ivanu Milanoviću, Umag, 8. ožujka 6
- Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Upravi za politički sustav i opću upravu, Sektoru za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Službi za državne matice, Zagreb, Ulica grada Vukovara
