Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    R1 Ob-2371/2025-26

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari predlagateljice HOČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Jasminka Biloš, odvjetnica u Zagrebu, protiv protustranke HO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Teuta Palčić, odvjetnica u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. EO, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. HO, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje mlt. djece zastupani po posebnom skrbniku RO iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb i uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Maksimir, radi donošenja privremene mjere, 25. veljače 2026. godine

    r i j e š i o je

    Odbija se prijedlog predlagateljice za donošenje privremene mjere koji glasi: „I. Mijenja se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu R1 Ob-1407/25 od 27. lipnja 2025. na način:

    II. Osobni odnosi mlt. HO, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. EO, OIB: [osobni identifikacijski broj] s protustrankom HO, OIB: [osobni identifikacijski broj] tijekom vikenda ostvarivati će se svaku drugu subotu i nedjelju od 9h-19h na način da će otac djecu preuzeti u mjestu stanovanja majke u subotu, a majka će ih preuzimati na očevoj adresi, U dijelu održavanja osobnih odnosa tijekom radnog tjedna, rješenje ostaje neizmijenjeno.

    III. Nalaže se ocu HO, OIB: [osobni identifikacijski broj] da u vrijeme dok djeca borave kod njega, svakodnevno omogući majci HOČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] komunikaciju u trajanju od pola sata.

    IV. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja postupka donošenja nove odluke o roditeljskoj skrbi ili do drugačije odluke suda.

    V. Žalba protiv ovog rješenje ne odgađa njegovu provedbu.

    VI. Nalaže se HO, OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknaditi troškove ovog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a koje na taj iznos teku od donošenja odluke do isplate. „

    Obrazloženje

    1. Predlagateljica je podneskom od 10. listopada 2025. podnijela prijedlog za izmjenu ovosudne privremene mjere R1 Ob-1408/2025 od 27. lipnja 2025., kojom je odlučeno o prestanku nadzora nad osobnim odnosima oca HO i djece, mlt. EO i mlt. HO (točka I. izreke) te su osobni odnosi oca i djece određeni svaki drugi vikend od petka do ponedjeljka na način da otac preuzima mlt. djecu u vrtiću u petak poslijepodne u 16:00 sati te ih u ponedjeljak do 08:00 ujutro odvodi u vrtić; a u tjednu kada mlt. djeca ne provode vikend kod oca, srijedom od 16:00 do 19:00 sati na način da otac preuzima mlt. djecu po završetku vrtića, a majka ih preuzme na adresi stanovanja oca po završetku osobnih odnosa, pri čemu, ukoliko mlt. djeca u navedenim terminima ne idu u vrtić, majka djecu dovodi na adresu stanovanja oca te ih preuzima po završetku osobnih odnosa (točka II. izreke). Predmetna je mjera određena u trajanju do pravomoćnog okončanja postupka radi razvoda braka s mlt. djecom koji se između stranaka vodi pred ovim sudom u predmetu P Ob-78/2025 (točka II.I. izreke).

    1.1. U podnesku navodi kako je od početka provođenja predmetne privremene mjere mlt. EO nekoliko puta bila u izrazito velikom otporu od oca, pa je tako jednom prilikom otac nije niti preuzeo radi osobnih odnosa; kao i da je EO svaki puta nakon provedenog vikenda kod oca izuzetno promjenjivog raspoloženja, zbunjena je, zatvorila se u sebe i na psihičkoj razini su kod nje vidljive negativne posljedice koje je ostavila činjenice da sada više vremena provodi s ocem. Kada ona kao majka djeci objašnjava da je vrijeme da idu kod oca, djeca postaju izuzetno uznemirena i nesretna te iskazuju želju da ostanu kod nje, a EO je prilikom svakog odlaska kod oca grli toliko snažno i jako kao da se od nje oprašta do kraja života. Iznosi da su djeca, za vrijeme kad se nisu ostvarivali osobni odnosi s ocem ili su osobni odnosi bili pod nadzorom, nadošla i pokazivala su radost i opuštenost što je primijećeno i u vrtiću. Mlt. DO bolje razumije sudsku odluku i razlog zbog kojeg mora ostati vikendom kod oca, no također istim izražava nezadovoljstvo, a kad se vrati od oca, majci prepričava kako im otac ne dozvoljava da zovu majku kad oni to požele, pa čak ni onda kada EO plače i traži svoju majku. Dozvoli im vrlo rijetko da je nazovu, a kada do toga dođe, ne dozvoljava im da pričaju s majkom već im nameće da kratko kažu „laku noć mama, sve je ok“. Time, kad su djeca kod oca, ona od petka do ponedjeljka o njima nema saznanja i ne može s njima stupiti u kontakt, što djeci teško pada. Mlt. DO je majci prepričavao i o narušenim odnosima između oca i njegove majke, odnosno bake, samoinicijativno joj govoreći kako se tata i baka stalno svađaju, budući su svaki vikend, kada djeca spavaju kod oca, tamo prisutni očeva majka i njegova sestra; potom joj je prepričavao kako su se jednom, kada ih je otac odveo u Ramu u Bosnu kod bake, tata i baka ispred njih svađali, te je baka stalno ponavljala „ ZO, smiri se“, a kada je otac shvatio da ga sin gleda, kao objašnjenje za takvo svoje ponašanje mu je rekao da ga je „naživcirala“ mašina koja buči, za što je mlt. DO odmah znao da nije istina; dana 06. listopada 2025., nakon što su djeca provela 4 dana kod oca, mlt. DO je po povratku k majci bio vrlo vidno uznemiren te je plačući ispričao majci kako misli da otac laže, da odgađa i ne dozvoljava pozive kada je oni požele čuti; potom joj je govorio o već poznatoj nemogućnosti samokontrole oca na način da je jednom prilikom mlt. EO od oca nešto tražila, a otac je burno reagirao budući da ga je to „naživciralo“ te da je usmjeren prema EO naglo i agresivno podizao ruku, ali ju nije udario. U podnesku dalje navodi da je ona o svemu tome u početku obavještavala Područni ured, ali su joj kasnije izrekli mjeru upozorenja tvrdeći da ona ispituje dijete o događajima kod oca i da time zlostavlja djecu što nije točno, pa se nakon toga više ne obraća Područnom uredu. Smatra da Područni ured iznenada ima potpuno drugačija mjerila prema roditeljima, pa tako primjerice njezina prijava oca da djecu vozi u osobnom vozilu nevezane nije uopće utjecala na to da ocu izreknu mjeru upozorenja, a kada ona nije dopustila susret, navodeći kako on postupa i dovodi život djece u opasnost, njoj izriču mjeru upozorenja. Iznosi i kako otac i dalje nije prijavljen u adekvatnu ustanovu na psihosocijalni tretman što i nadalje ograničava njegove kompetencije i nema dovoljnu dozu samokritičnosti. Smatra stoga da je privremena mjera od 27. lipnja 2025. preuranjena i da predlagatelj nije spreman brinuti o djeci i prepoznavati njihove potrebe, kao i da je odvajanje djece od majke od petka do ponedjeljka za djecu preteško i da nije u njihovom interesu, niti to djeca žele. Pritom čini nesporenim da djeca vole svog oca, što i ona podržava, međutim, s obzirom na uzrast djece, prijašnji život stranaka koji je bio obilježen nasiljem supruga prema njoj i djeci te odbijanjem djece da spavaju kod njega, smatra da su u potpunosti ispunjeni uvjeti da se postojeća privremena mjera izmijeni. Prema prijedlogu preciziranom na ročištu od 27. studenoga 2025., predložila je sudu donijeti odluku kojom je mijenja ovosudno rješenje R1 Ob- 1408/2025 od 27. lipnja 2025. na način da se osobni odnosa mlt. djece i oca ostvaruju svaku drugu subotu i nedjelju od 09:00 do 19:00 sati na način da otac preuzima djecu na adresi stanovanja majke, a majka ih preuzima na očevoj adresi, dok u dijelu osobnih odnosa tijekom tjedna rješenje ostaje neizmijenjeno. Preložila je i naložiti ocu da u vrijeme kada djeca borave kod njega, svakodnevno omogući majci komunikaciju s djecom u trajanju od pola sata. Zatražila je i nadoknadu prouzročenog troška postupka.

    2. Protustranka se usprotivio izmjeni aktualne privremene mjere na predloženi način. U podnesku od 24. listopada 2025. ukazuje kako je privremena mjera R1 Ob-1408/25 od 27. lipnja 2025. potvrđena rješenjem Županijskog suda u Splitu GžOb-161/25 od 29. srpnja 2025., kao i da se navodi predlagateljice temelje na vlastitim dojmovima i interpretacijama dječjeg ponašanja, pritom bez ikakvih objektivnih i stručnih nalaza te ne predstavljaju okolnosti koje bi imale značaj za izmjenu pravomoćne odluke. Ukazuje i da spisu prileži psihologijska obrada od 06. travnja 2025. iz koje proizlazi da na njegovoj strani nema zapreka za adekvatnu skrb o djeci, pri čemu da su stručni tim Zavoda i posebna skrbnica potvrdili kako su osobni odnosi djece i oca uredni, stabilni i u najboljem interesu djece. Preložila je odbiti prijedlog.

    3. Mlt. HO i mlt. EO su u ovom postupku zastupani po posebnom skrbniku iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb.

    4. Radi donošenja odluke o prijedlogu predlagateljice, sud je cijenio raniju obiteljsku dinamiku uređivanu ovosudnim rješenjima R1 Ob-2529/2024 od 19. prosinca 2024., R1 Ob- 608/2025 od 20. ožujka 2025. i R1 Ob-1408/2025 od 27. lipnja 2025., koja prileže spisu predmeta, potom je primjenom odredbe čl. 536. st. 6. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje ObZ) od nadležnog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad zatražen prijedlog i mišljenje, koje je na spis dostavljeno 11. studenoga 2025. i u vidu očitovanja na dalje dostavljane isprave od strane stranaka, podneskom od 13. siječnja 2026., te su na ročištu od 27. studenoga 2025. saslušane stranke.

    5. Iz prijedloga i mišljenja nadležnog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 11. studenoga 2025. slijedi kako je pred ovim sudom u tijeku postupak razvoda braka stranaka i uređenja roditeljske skrbi, P Ob-78/2025, u kojem je predviđeno saslušanje stranaka i razgovor mlt. DO s psihologinjom suda za dan 12. studenoga 2025., kao i da je u obitelji trenutno izrečena mjera intenzivne stručne pomoć i nadzora koja je započela s provođenjem 25. kolovoza 2025.

    5.1. Mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora roditeljima je izrečena nastavno na raniju mjeru stručne pomoći i potpore te po ispunjavanju Lista za procjenu razvojnih rizika koje na strani djece nisu utvrdile postojanje razvojnog rizika, već je visoka razina rizika utvrđena na strani roditelja zbog izrazito narušenog roditeljskog odnosa. Potonja je mjera određena u trajanju od 6 mjeseci i sa svrhom intenzivnog praćenja obiteljskih prilika, rada na uspostavi bazične roditeljske komunikacije i razmjene informacija o djeci, kao i rada s roditeljima na osvještavaju negativnih obrazaca koji narušavaju dobrobit djece. U okviru mjere je s ocem potrebno raditi na adekvatnom izvršavanju roditeljskih zadaća i motriti njegove odgojne metode, po potrebi ih korigirati te voditi računa da ne upotrebljava nasilne odgojne postupke, dok je s majkom potrebno raditi na osvještavanju važnosti roditeljske suradnje, uviđanju vlastitih propusta i ograničenja u odnosu na djecu i s manjim fokusom na očeva ograničenja. Također, mlt. DO je s obzirom na izrazito konfliktan i narušen odnos roditelja, potrebno uključiti u timsku obradu Poliklinike za djecu i mladih Grada Zagreba.

    5.2. Iz mišljenja slijedi kako iz izviješća voditeljice mjere nisu uočene negativne posljedice susreta oca i djece, već se spominju teškoće na razini roditeljskog odnosa. Vezano uz telefonske pozive djece s majkom kad su kod oca, proveden je razgovor s oba roditelja. Majka je tom prilikom iznijela primjedbu kako otac djeci ne dozvoljava telefonske pozive kad su kod njega i vezano uz konfliktan odnos oca i njegove majke. Navela je i kako je mišljenja da su djeca dobro, pri čemu je za mlt. EO navela da je odlično, no da je primijetila promjene u ponašanju kad je tema obiteljska situacija. Otac je odnos s djecom također opisao odličnim. Naveo je kako dane provode u igri, kuhanju, odlasku u trgovinu i slično, kao i da djeci omogućava telefonske pozive s majkom, navodeći i da je posljednji poziv trajao pet minuta što je dokazao ispisom poziva na mobitelu, dok je glede odnosa sa svojom majkom naveo da su u dobrim odnosima, no da povremeno imaju nesuglasice jer ona ima tendenciju preuzimati više odgovornosti nego bi trebala. Otac je tom prilikom ponovno upozoren da djeci omogući telefonske pozive s majkom.

    5.3. Glede uključivanja oca u psihosocijalni tretman koji je naložen odlukom Prekršajnog suda u Zagrebu, stručni tim Zavoda u mišljenju navodi kako je navedeno u više navrata raspravljeno tijekom postupka, kako privremene mjere, tako i postupka roditeljske skrbi, kada je utvrđeno da se otac ne odbija uključiti u tretman. Otac je nakon ročišta održanog 20. veljače 2025. obavijestio Područni ured da je kontaktirao Dom Duga radi uključivanja u psihosocijalni tretman te mu je rečeno kako provođenje tog tretmana ne može započeti do pravomoćnosti sudske odluke. Otac je po donošenju presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj Pp-13309/24, kojom mu je izrečena mjera obveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju od najmanje 6 mjeseci, uložio žalbu, radi čega ista nije bila pravomoćna. Presudom Visokog prekršajnog suda broj Ppž-1682/25 od 19. ožujka 2025. je njegova žalba djelomično usvojena te je ukinuta prvostupanjska presuda Prekršajnog suda u Zagrebu u odnosu na prekršaj navodnog psihičkog nasilja u obitelji spram supruge te su ukinute mjere opreza. U istoj se dalje navodi kako se „temeljem odredbe čl. 15. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljeniku DO izriče mjera obveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju od najmanje 6 mjeseci, te će se po pravomoćnosti presude okrivljenik uputiti na provođenje zaštitne mjere pravnoj ili fizičkoj osobi s kojom je Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa sklopilo ugovor za pružanje takvih usluga“. Praksa započinjanja takvog tretmana je kontakt od strane ustanove prema korisniku, a prema saznanju Područnog ureda, oca HO do sada nitko nije kontaktirao u svrhu početka navedenog tretmana. Otac je u međuvremenu završio školu za roditelje Udruženja Djeca prva iz čijeg se izvješća saznaje da je redovito dolazio na grupne susrete i da je sudjelovao na svih 12 susreta, da je poštivao i uvažavao grupna pravila, povezao se s drugim članovima grupe te aktivno sudjelovao u svim ponuđenim aktivnostima, a također se dobrovoljno uključio i u savjetodavni rad u Obiteljskom centru u cilju jačanja roditeljskih kompetencija i unapređenja roditeljskih komunikacije, o čemu je priložio potvrdu. Iz iste slijedi da je ostvareno ukupno 11 savjetodavnih razgovora pri kojima je otac bio suradljiv pokazao je razumijevanje te prihvaćanje realiteta, pri čemu je bio fokusiran na jačanje roditeljskih kapaciteta. Stručni tim navodi i kako je netočan navod majke da je mjera Upozorenja na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o djeci od 06. kolovoza 2025. izdana majci stoga što ispituje mlt. DO o događajima kod oca i time zlostavlja djecu, već se izricanje iste mjere majci HOČ očituje u „vršenju emocionalnog pritiska na djecu nakon susreta s ocem na način detaljnog ispitivanja istih o provedenom vremenu s naglaskom na očeve propuste kao i kršenju sudske odluke u dijelu ostvarivanja osobnih odnosa oca i djece“ te je majka upozorena „da je dužna suzdržavati se od bilo kojeg oblika vršenja emocionalnog pritiska na djecu nakon susreta djece s ocem te da je dužna omogućiti djeci nesmetano ostvarivanje osobnih odnosa sukladno važećoj sudskoj odluci“. Stručni tim Zavoda temeljem tako iznesenih činjeničnih navoda i utvrđenja, smatra kako se u obitelji nisu ostvarile okolnosti koje bi upućivale na potrebu izmjene postojeće privremene mjere. Predlažu da na snazi ostane važeća privremena mjera.

    6. Predlagateljica se usprotivila tako danom mišljenju navodeći da isto ne odgovara trenutnom činjeničnom stanju u obitelji te da Zavod njezine izjave i činjenice koje crpi iz izviješća ne valorizira u skladu s najboljim interesom djece. Ukazuje kako ciljevi izricanja mjere ukazuju na postojanje razvojnih rizika za djecu uslijed ponašanja oca, što da dodatno proizlazi iz činjenice kako Zavod predlaže uključivanje mlt. DO u obradu Poliklinike, kao i da nije razumljivo što znači „raditi s majkom na osvještavanju važnosti roditeljske suradnje“ s manjim fokusom na očeva ograničenja. Nadalje, ukazuje kako ona nema apsolutno nikakvih propusta u izvršavanju roditeljskih zadaća, a u odnosu na navode mišljenja da voditeljica mjere nije uočila negativne posljedice susreta oca i djece, navodi kako voditeljica niti nema zadatak isto utvrđivati, ukazujući ponovno kako je svaki drugi vikend koji djeca provode kod oca za njih drastična promjena jer je riječ o dugom odvajanju od majke bez prilagodbe na isto, a što djeci nije donijelo nikakvu dobrobit. Navodi i da otac neistinito prikazuje da ima odličan odnos s djecom, da je prvi vikend kad su djeca boravila spriječio da voditeljica mjere KO uđe u njegovu kuću i vidi interakciju njega i djece; da otac sprečava telefonske pozive djece s majkom kad su kod njega; da ona kao žrtva nasilja počinjenog od strane protustranke nije dužna surađivati s njim kako se od nje traži; da je ona tražila izuzeće članova stručnog tima, što je Zavod odbacio čime da je članovima tima dao poruku da su nedodirljivi; kako ima saznanja da je zamjenica ravnatelja HZSR, UO, iako ne bi trebala imati saznanja o pojedinim slučajevima, osobno zainteresirana za ovaj postupak te da je do detalja s njime upoznata, pa da je tako iznijela pred drugima da je „slučaj težak, da odvjetnice ne prestaju slati dopise, da su to i njegova djeca,…“. Iznosi da je ta osoba iz malog mjesta u Hercegovini iz kojeg je i protustranka te predlagateljica smatra da je njezin interes za ovaj postupak osobne naravi.

    6.1. U prilogu podneska je dostavila pravno stajalište o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa u okolnostima visokokonfliktnih odnosa roditelja sastavljeno od strane prof.dr.sc. OO s Katedre građanskog o obiteljskog prava Pravnog fakulteta u Osijeku za potrebe spisa P Ob-78/25, zapisničku izjavu danu Zavodu 28. srpnja 2025. i 07. listopada 2025., kao i transkript razgovora mlt. DO i majke.

    6.2. Uvidom u zapisničku izjavu od 28. srpnja 2025. utvrđeno je da se odnosi na prijavu majke Zavodu kako otac ne vodi djecu vezane sigurnosnim pojasom te pojašnjenje razloga kako je zbog toga uskratila osobne odnose djece i oca. Navodi kako joj je na poruku da je zabrinuta za sigurnost djece, protustranka odgovorio da zdravlje i sigurnost djece nisu ugroženi, a da joj je potom i priložio sliku sjedalica i napisao da djecu dovede na njegovu adresu stanovanja u 18:00, na što nije odgovorila već se obratila voditeljici mjere. Zapisnička izjava od 07. listopada 2025. sadrži navode predlagateljice vezane uz nezadovoljstvo privremenom mjerom, telefonske pozive djece kad su kod oca, preseljenje na novu adresu i komunikaciju stranaka. Uvidom u priloženi transkript razgovora, sud primjećuje kako na navod djeteta „Rekao sam mu da je mama rekla da mogu u svakom trenutku nazvati, ali on ništa i dalje ne da“, majka nastavlja „I opet nije dao, iako sam ja rekla da možeš nazvati u svako doba“; „Kaže li išta ljubavi ili samo ne da“. Na navod djeteta „On kaže, kasnije ćemo, al to kasnije je navečer ono kad se ne možemo sjetiti, što kasnije, pa možemo barem sada, a ne ono kasnije …“, majka odgovara „da, ljubavi, bilo bi lijepo“, „aha, jel to tebe rastuži što ti ne da“, pa dječak nastavlja „da, znaš ono kad meni uđe… kad uđe u grlo…ali da ne plačem…“. Majka dalje navodi „dođe ti da plačeš, stegne ti se grlo“ „aha, a to kad ti se dogodi“, …“miš mamin, ljubavi moja… ja sam vas isto bila jako poželila“

    6.3. Protustranka na mišljenje Zavoda nije imao primjedbi.

    7. Pozvani očitovati se na primjedbe predlagateljice, Zavod u podnesku od 27. studenoga 2025. navodi kako se mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi, izrečena za razdoblje od 25. kolovoza 2025. do 25. veljače 2026. provodi te da roditelji uredno surađuju s voditeljicom mjere. Ukazuju kako roditelji na rješenje o određivanju mjere nisu izjavljivali žalbu, kao i da je u rješenju obrazloženo značenje „lista za procjenu razvojnog rizika“. Također, da voditeljica mjere navodi zapažanja koja su relevantna za procjenu dobrobiti djece, a što uključuje i reakcije nakon susreta s djece s ocem. U odnosu na telefonske pozive djece prema majci, Zavod navodi kako je o navedenom s ocem proveden razgovor te da ponovno apeliraju da roditelji omoguće telefonski poziv drugog roditelja za vrijeme dok se djeca nalaze kod jednog od njih, te da će o istome biti obavještena voditeljica mjere kako bi se utvrdilo postoje li odstupanja u istome, obzirom isto kroz izviješća nije uočeno. Vezano pak uz reakciju djece i rečenice koje se citiraju, navode kako se ponovno uočava da su djeca izložena dobno neprimjerenim informacijama i konfliktnom roditeljskom odnosu, dok činjenica da otac nije pustio voditeljicu ranije mjere KO u kućanstvo ne proizlazi iz njezinih izviješća, pri čemu da navodi da je „psihologinja Zavoda od nje zatražila da taj događaj izgladi i da ne piše izvanredno izviješće, predstavljaju ozbiljne optužbe na račun stručnih radnika Područnog ureda i drugih koji se spominju u podnesku te iste odbacuju kao neosnovane, navodeći i kako stručni radnici postupaju u skladu s važećim propisima, etičkim kodeksom i profesionalnim standardima. Zavod u podnesku zaključno navodi kako apelira da se fokus roditelja usmjeri na sigurnost, dobrobit i zaštitu mlt. djece, kao i uređenje roditeljske skrbi, a ne na postupanja toga ureda obzirom je isto već utvrđeno provedenim nadzorom od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, kao i da je rješenjem Središnje službe Zavoda Klasa: UP/I-050-03725-01/51 od 02. listopada 2025. odbačen zahtjev HOČ za izuzećem stručnih radnika i upraviteljice Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Maksimir, na koje da je rješenje postojala mogućnost žalbe, koja pak nije izjavljena. Slijedno tome, ostaju kod mišljenja od 11. studenoga 2025. da se u obitelji nisu ostvarile okolnosti koje bi upućivale na potrebu izmjene postojeće privremene mjere.

    8. Predlagateljica HOČ je u iskazu za potrebe ovog postupka navela da joj je gospođa koja provodi mjeru nadzora već od prvog vikenda ostvarivanja osobnih odnosa rekla da taj gospodin stvarno nije za suradnju i da će to napisati u izvanrednom izvješću, a nakon toga i da to ipak nije napisala već da je od Zavoda dobila uputu da to nekako izgladi. Od mlt. DO dobiva informacije kako im je kod tate, pa joj je tako dijete reklo da traže od oca da nazove mamu, no da im je tata to zabranio te da su bili tužni i izgubljeni i tako svaki vikend; plakao joj je govoreći da EO traži mamu, a tata im je rekao da kada zovu moraju reći da je sve ok, pusa i laku noć; također da je bilo trenutaka kada je tata bio uzrujan zbog EO i da je zamahnuo rukom prema njoj, ali i prema svojoj majci; da mu je tata rekao „ti mene ne voliš“, „ti mene ne zoveš, a što ako ti tata umre“, „pa da mu se u grlu napravi loptica i da mu bude teško kada tata tako govori“; da tata ispušta čudne zvukove kad se naljuti i da zna zamahnuti rukom. Ona je sve to prenijela Zavodu, no to se u izvješćima nigdje ne navodi. Ovih dana je saznala od mlt. DO i mlt. EO da ih otac vikendom vozi nevezane, da su bili u Remetama i Gardenu, što je saznala tako što joj je EO govorila da bi ona sjedila između sjedalica, a onda se DO nadovezao navodeći da oni to tako i kod tate. Ona je potom od nadzora tražila informaciju vezano uz to i prijavila je isto Zavodu, no od tog trenutka joj djeca više nisu govorila da ih otac vozi nevezane. Posebno upitana od svoje punomoćnice da obrazloži odakle joj saznanje da bi UO posredno ili neposredno utjecala na Područni ured radi donošenja mišljenja, navela je da je prije završetka mjere i donošenja nove privremene mjere od strane suda, bila pozvana na razgovor u Zavod i da su joj tada djelatnice stručnog tima rekle da razmišljaju o još jednoj suboti i još jednom danu u tjednu, s čim se ona složila, a da je četiri do pet dana nakon toga bilo ročište, no prijedlog Zavoda nije bio ni blizu onoga kako su tamo pričale. Iznenadila ju je takva iznenadna promjena stava prema njoj, a onda je u tom periodu i do nje došla informacija da bi UO mogla utjecati na takav stav. Upitana od strane suda o iznesenoj informaciji, navela je kako nema dozvolu reći od koga je dobila tu informaciju, no da je to bila sumnja koja se pojavila u njezinoj obitelji u mjestu odakle potječu. Jedan gospodin je rekao da joj to može provjeriti i potom je rekao da je od UO dobio informaciju da je upoznata s predmetom, da odvjetnice pišu podneske i da je komplicirano kao i da je rekla " jebiga, što ona hoće, djeca su i njegova, mora to prihvatiti". Također da je UO rekla da njezina dobra prijateljica radi u stručnom timu u Područnom uredu Maksimir i da je ona jako dobro upoznata s tim predmetom, a na daljnji upit da li je imala primjedbe na voditelja mjere ŽO dok je trajao nadzor, navela je da je imala i da je to vidljivo iz svih njezinih mailova koje je upućivala Centru. Upitana dalje od punomoćnice protustranke ima li primjedbe na sadašnju voditeljicu mjere JO, iskazala je da trenutno nema, jedino je tražila obrazloženje Centra vezano uz njezin nenajavljeni dolazak u Polikliniku radi pregleda djece. Djecu svaki puta pita kako im je bilo kod oca, jednako kao što ih pita kako im je bilo u vrtiću, parku. Upitana zašto je snimala djecu, navela je da to učinila stoga što god da kaže je u Zavodu „blijedo gledaju“, pa se tako u njihovim izviješćima ne pojavi „da tata plače“, „da tata zamahuje rukom“. Iskazala je da više nije imala načina kako da to dokaže nego da snimi, a upitana zašto na kraju te snimke dijete kaže „ "Mama jesam li sve dobro rekao?", navela je da to na snimci sigurno ne postoji. Na daljnji upit da li je ovo ljeto za vrijeme godišnjeg odmora u Hercegovini, kada ju je suprug zamolio da ne vozi djecu u Zagreb i da se primopredaja obaviti dolje, unatoč tome vozila 5 sati u Zagreb, navela je da je to bilo u vrijeme kada je već organizirala godišnji odmor i kada se dogovorila na poslu. Upitana od strane suda da li joj mlt. DO govori da bi otac njega ili mlt. EO fizički zlostavljao, odgovorila je da joj dijete to ne govori.

    8.1. Protustranka je u iskazu naveo kako je predlagateljica iznijela niz neistina. Djecu podiže u 16:00 sati u vrtiću u petak i vraća ih u ponedjeljak u 8:00 u vrtić. Razlika je od vikenda do vikenda kako provode vrijeme, te je laž da bi rukom zamahivao prema djeci i da bi djeci uskraćivao telefonske pozive s majkom. Nekada se zna dogoditi da se telefonski poziv odgodi, kao primjerice kada su nedavno kada smo bili u Amazingi. Ivanov ruksak u kojem je bila rezervna odjeća, hrana i mobitel je tada bio kod njega, a kad su se vraćali autom doma, mlt. DO je rekao da bi nazvao mamu, a on mu je rekao da će to učiniti poslije kad dođu doma jer u trenutku vožnje nije mogao iz ruksaka uzeti mobitel. Kada su došli doma, istuširali su se, mlt. EO je odmah zaspala, a mlt. DO je omogućio da nazove mamu. Slušao je njihov razgovor, pa je tako čuo da je mlt. DO pitao majku kako je, ali i što je posebno zapamtio, "a zašto ti mene mama ništa ne ispitaš?". Kad su djeca kod njega, ne plaču i ne traže da bi išli kod mame. Bude trenutaka da traže da čuju mamu, što je obično pred spavanje i tada im to omogući. Nekad bude i trenutaka kad ih treba odgojno usmjeriti. Na primjer, DO se penjao po trampolinu, a on je u to vrijeme držao EO, pa mu je rekao "ljube, moraš paziti, nemoj se penjati" i morao je u tom trenutku spustiti EO, no ne odgovara istini da bi se u tim trenucima prema njima izderavao. Upitan da li je djetetu rekao što ako tata umre, naveo je da je to bilo retoričko pitanje. Pitao ga je zašto ga ne nazove, a mlt. DO mu je rekao da ne stigne, nakon čega mu je on rekao, a što ako ti tata umre. Ne zna kako je to dijete protumačilo. Upitan dalje o psihosocijalnom tretmanu iskazao je da mu je sutkinja Šiprak rekla da se ne može uključiti dok mu sud ne izda uputnicu. Ured za probaciju nije kontaktirao. Kontaktirao je Centar Duga, a oni su mu rekli da mora postojati uputnica Centra za probaciju. Upitan dalje od suda znači li mu što ime UO, naveo je da ju ne poznaje osobno, ali zna koja je to osoba fizički, jer su dolje iz istog sela. Nije pokušao do nje doći, nije niti znao da ona ima taj nivo. On nema primjedbi na trenutnu voditeljicu mjere, ali ima na navode CO da on ne bi bio u subotu kod kuće, opisujući da su on i djeca su bili na trampolinu te da je oko 17:30, kad je počela padati kiša, na traženje djece s njima otišao prema Garden Mallu. Kada je voditeljica nazvala oko 17:45 rekao joj je da dođe u Garden da neposredno vidi kako funkcionira s djecom, na što je rekla da ne može jer da nema auto, a kada joj je ponudio da će se vratiti po nju, rekla je da ima drugih obaveza. Iskazao je i da mu je supruga jedan vikend uskratila viđanje djece, pokupila ih je u petak i rekla da ih on ne smije nigdje voziti. Također je jedno jutro došla pred vrtić i rekla da ona želi predati djecu u vrtić. Na upit svoje punomoćnice da li je utjecao na Visoki prekršajni sud da ukine mjere opreza, odgovorio je da nije, a na upit da li je na bilo koji način utjecao na MO da napiše drugačije rješenje u odnosu na ono kako je majka htjela, odgovorio je da je on niti ne poznaje i da komunicira u Zavodu s ČO i GO. U odnosu na godišnji odmor, on je majci u ponedjeljak poslao poruku da ne vozi djecu 1500 km već da ih preuzme dolje, no ona se s time nije složila. On je stoga djecu vidio u Zagrebu, a već u utorak su ponovno bili dolje u selu. Na daljnji upit je naveo da mu mlt. DO nije nikada rekao da je dosadan, čak mu je nedavno rekao da dođe da ga zagrli i izljubi jer da se cijeli dan s njime igra. Upitan od strane predlagateljice da li mu je prije vikenda kada mu je uskratila viđanje djece, poslala poruku da djecu ne smije voziti nevezane, naveo je da nije i da on djecu u autu veže, a upitan da li je točno da je mlt. EO jednom toliko plakala da je odustao da bi je uzeo, odgovorio je da nije toliko plakala. Točno je da je rekla da ona ne bi išla, mlt. DO je odmah rekao da se idu igrati, pitao ju je „ljube, pa zašto ne bi išla, pa idemo se igrati“, na što mu je rekla da ne bi išla i on je rekao u redu. Kasnije je mlt. DO rekao da su bili na bazenu i da je vjerojatno umorna. Na upit da li mu je poznato zašto je gospođa JO došla u Polikliniku, naveo je da ne zna i da je i on bio iznenađen. Naveo je da je laž da supruga nije bila upoznata da će on doći u Polikliniku jer joj je o tome napisao mail, kao i da je laž da majka ne vozi djecu u krilu jer je bio prisutan tome, a i mlt. DO mu je rekao da ga mama u Bosni uči voziti auto.

    9.2.1. Protustranka je podneskom od 02. prosinca 2025. dostavio email korespodenciju sa Poliklinikom za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i s ovdje predlagateljicom vezano uz termin i njegov dolazak na isti.

    10. Predlagateljica je dalje podneskom od 05. prosinca 2025. na spis predmeta dostavila psihologijsku procjenu mlt. HO sačinjenu za potrebe predmeta P Ob-78/25 od strane psihologije suda, ukazujući je iz iste razvidno da su činjenice koje je iznosila na ročištu pred ovim sudom istinite; navodi da i dalje ostaje kod tvrdnje da je dobila poziv i obavijest za obradu djece u Poliklinici te da su joj djelatnici iste rekli da će protustranka biti pozvan u svom terminu; ustraje kod prijedloga da se saslušaju obje voditeljice mjere na okolnost kontradiktornosti iskaza stranaka u ovom postupku; potom dostavlja korespodenciju sa voditeljem nadzora ŽO gdje ga, kako navodi, obavještava da su djeca rekla kako ih otac vozi nevezane u osobnom vozilu i njegov odgovor, te navodi kako nakon termina u Poliklinici od 03. prosinca 2025., gdje su došla oba roditelja, mlt. EO nije željela nakon toga otići s ocem, pa je otac odveo samo DO, koji je pak po preuzimanju naveo da ga je tata odveo na prevaru obećavajući mu igru na play stationu koju da mu na kraju nije omogućio, što je njega rastužilo; kao i da je nakon što je mlt. DO ušao u vozilo majke, otac je bez najave otvorio zadnja vrata vozila kako bi još jednom pozdravio DO, što smatra pretjerivanjem i neprimjerenim ometanjem predlagateljice jer je upravo kretala s vozilom. Dalje je podneskom od 23. prosinca 2025. predlagateljica dostavila sudu mjesečna izviješća voditeljice mjere KO za razdoblje od veljače do kolovoza 2025., dva završna izviješća voditelja mjere nadzora nad osobnim odnosima ŽO, kao i službenu bilješku od 15. srpnja 2025. ukazujući kako je u završnom izviješću ŽO sugerirano da bi se osobni odnosi djece i oca mogli proširiti na cjelodnevni boravak uz kontrolu tih susreta i nadzor, a da je stručni tim potom predložio održavanje osobnih odnosa od petka do nedjelje ujutro bez prilagodbe; da iz izviješća voditeljice mjere KO slijedi kako otac i dalje nije kritičan prema događaju počinjenog nasilja u odnosu na mlt. DO te tvrdi da nije reagirao preburno; da u razgovoru voditeljici mjere od 11. veljače 2025. navodi kako ne zna odakle su počeli njegovi problemi u braku čime smatra da odaje dojam nekritičnosti; da je iz izviješća za ožujak 2025. vidljivo da je i dalje usmjeren na odnos s predlagateljicom, a ne djecom, na što da je ona i upozoravala, a da je isto vidljivo i iz izviješća za travanj i svibanj te lipanj 2025; da je KO izvijestila Područni ured kako je otac s njom izbjegao susret u prvom vikendu koji je proveo s djecom, ali je tom prilikom Područni ured istu uputio da uputi majku kako i ona djecu opterećuje pitanjima o susretima s ocem i da je to emocionalno zlostavljanje, a da je postupanje oca ostalo bez komentara stručnog tima; da iz postupanja Zavoda slijedi kako nema jednake kriterije prema oba roditelja; da u spisu Područnog ureda ne postoji bilješka niti upozorenje ocu za vožnju djece bez autosjedalice te u konačnici da je mišljenje Područnog ureda kako ne postoji razlozi za izmjenu privremene mjere od 27. lipnja 2025. očekivano i u skladu s njihovom pristranošću.

    10.1. Uvidom u službenu bilješku od 15. srpnja 2025. utvrđeno je da se odnosi na pritužbu voditeljice mjere KO glede suradnje s HO navodeći da je dogovarala dolazak kod oca za prvi vikend kad su djeca kod njega i da joj je otac ponudio da dođe u 16,15 kad su djeca kod njega, no da je ona navela kako će doći u 17:00 jer ranije ne stigne. Kasnije se uputila na adresu, no oca tamo nije bilo. Naknadno je otac voditeljici mjere ponudio nedjelju, što njoj nije odgovaralo te je dalje dogovoren susret za srijedu. Iznosi se kako voditeljica mjere navodi da otac ne cijeni njezino vrijeme i kako će prekinuti suradnju ukoliko se ocu ne sviđaju njezine metode. Glede odlazaka kod majke, navela je da je majci bilo teško pustiti djecu prvi vikend kod oca.

    10.2. Uvidom u psihologijsku procjenu djeteta mlt. HO (6,5 godina), u odnosu na koju se protustranka nije usprotivio korištenju u ovome postupku, utvrđeno je kako je mlt. dijete privrženo kao oba roditelja te iznosi pozitivne doživljaje o provođenju vremena s oba roditelja. U odnosu na neprimjerena postupanja oca iznosi događaj s mobitelom kada je obitelj bila cjelovita i u odnosu na koji je otac prekršajno kažnjen te navodi kako i sada otac ponekad navodi nešto što ga rastuži. Psihologinja suda iznosi i kako se stječe dojam da dječakov prijedlog o provođenju samo tri sata s ocem, kao i pojedine izjave (spominjanje policije) mogu biti rezultat utjecaja informacija koje je čuo ili dobio od majke.

    11. Stručni tim Zavoda nastavno na tako iznesene navode predlagateljice, u podnesku od 13. siječnja 2026. osporava da bi prijedlog osobnih odnosa djece i oca kakvi su aktualno bio dan od strane Zavoda bez razloga i prilagodbe, ukazujući kako je Zavod u više navrata u spis dostavio očitovanja na dano mišljenje gdje su pojašnjeni razlozi istoga, ukazujući i kako voditelji mjera imaju mogućnost davanja svojeg mišljenja, no da konačno mišljenje donosi stručni tim uvažavajući sve prikupljene informacije, činjenice i okolnosti vezano uz obitelj. Ponavljaju da je nadzor nad osobnim odnosima predložen s ciljem zaštite sigurnosti djece te da se od oca ovdje očekivalo da pokaže angažman i interes za ostvarivanje adekvatne roditeljske skrbi te da se osobni odnosi dalje ostvaruju redovito i bez nadzora. Navode kako je isti svojim interesom da se uključi u psihosocijalni tretman te pohađanjem Škole za roditelje te uključivanjem u Obiteljski centar pokazao da je spreman raditi na roditeljskim kompetencijama i biti adekvatan roditelj te je dalje protekom 6 mjeseci zamijećeno da otac ne predstavlja prijetnju sigurnosti za djecu i kod istoga je zamijećen pozitivan pomak. U odnosu na navode da otac nije kritičan prema događaju nasilja prema djetetu i da odaje dojam nekritičnosti, Zavod ukazuje kako se radi o izviješću voditeljice mjere za veljaču 2025. i da je otac naknadno bio uključen u savjetovalište Obiteljskog centra prema potvrdi koje ustanove od 09. lipnja 2025. je tijekom savjetovanja „bio suradljiv, pokazivao je razumijevanje i prihvaćanje realiteta, bio je fokusiran na jačanje roditeljskih kapaciteta, angažman oko postizanja kompetentnog roditeljstva te da je spreman na usvajanje novih komunikacijskih vještina“. Dodatno se uputnicom Zavoda uključio u Školu za roditelje u Udruženju Djeca prva prema čijem je izviješću protustranka sudjelovao na svih 12 susreta i uspješno je završio školu za roditelje. U odnosu pak na navode da je prema izviješćima voditeljice mjere otac pokazao veću usmjerenost na partnerski odnos negoli na roditeljski, Zavod navodi kako je otac uključivanjem u tretmane pokazao da je spreman raditi na svojim kompetencijama i biti adekvatan roditelj koji upotrebljava primjerene odgojne metode. Glede pak navoda o službenoj bilješci od 15. srpnja 2025., Zavod navodi kako je ista sastavljena nastavno na telefonski razgovor s voditeljicom mjere koja je kontaktirala Područni ured vezano uz suradnju s ocem, s kojom tada nije bila zadovoljna jer se susret s ocem nije održao radi izmijenjenih planova istoga. Navode i da je u istom razgovoru spomenuta i majka, obzirom se mjera provodi prema oba roditelja. O događaju s voditeljicom je otac zapisnički saslušan 28. srpnja 2025. kada je objasnio da se radilo o nesporazumu, nakon čega je s voditeljicom dogovorio novi susret kada su djeca bila ponovno s njim i koji se održao. Iako tijekom razgovora nije utvrđena ugroza djece, otac je zapisnički upozoren da je dužan voditi računa o sigurnosti djece s naglaskom na sigurnost u prometu i nužnost vožnje djece u autosjedalicama. Zaključno navode kako su sve radnje Zavoda provedene sukladno zakonskim propisima RH, pravilima struke i etičkom kodeksu, imajući u vidu najbolji interes djece.

    12. Uvidom u eSpis predmeta P Ob-78/25 u pravnoj stvari ovdje stranaka radi razvoda braka s mlt. djecom utvrđeno je da je postupak i dalje u tijeku.

    13. Činjeničnu (i pravnu) osnovu zahtjeva za izmjenom ovosudne privremene mjere R1 Ob-1408/25 od 27. lipnja 2025. predlagateljica temelji na tvrdnji kako je mjera preuranjena te da otac nije spreman prepoznati potrebe djece i na iste reagirati, kao i da odvajanje djece od majke svaki drugi vikend nije u interesu djece. Pritom upire na otpor djece ka kontaktima s ocem i činjenicu da neizvršenje psihosocijalnog tretmana po prekršajnoj presudi, koje je ocu određeno, ograničava očeve roditeljske kapacitete. Pri sagledavanju takvih navoda i prosuđivanju rezultata dokaznog postupka na način kako je ranije iznesen, ovaj je sud cijenio raniji tijek obiteljske dinamike kako je uređivana kroz postupke u predmetnom spisu i ovosudna rješenja R1 Ob-2529/24 od 19. prosinca 2024., R1 Ob-628/2025 od 20. ožujka 2025. i R1 Ob-1408/2025 od 27. lipnja 2025. Naime, ovosudnim rješenjem R1 Ob-2529/24 od 19. prosinca 2024. određena je privremena mjera prema kojoj mlt. djeca stanuju s majkom, a s ocem ostvaruju osobne odnose iz nadzor stručne osobe Zavoda jednom tjedno, srijedom u trajanju od 16:30 do 18:00 sati u kućanstvu oca ili na mjestu prikladnom za djecu. Razlog donošenja navedene mjere bila je osuda oca HO za psihičko nasilje nad suprugom u prisutnosti mlt. djeteta HO od 27. listopada 2024. i fizičko nasilje nad mlt. DO tijekom mjeseca rujna 2024. počinjeno na način da je dijete otvorenim dlanom desne ruke udario u predjelu djetetove desne podlaktice; niska kronološka dob djece i potreba opservacije odnose oca i djece, uz naznaku da otac nije vidio djecu od 27. listopada 2024. pa do vremena donošenja privremene mjere jer je majka s djecom iselila iz ranije zajedničkog kućanstva te je ocu priječila viđanje djece. Dodatno tome, ocu su bile izrečene mjere opreza zabrane približavanja prema supruzi u trajanju od 3 mjeseca. Navedenom događaju od 27. listopada 2024. i rujna 2024. prethodio je posvemašnje narušen odnos roditelja koji se nije uspio korigirati niti uz sudjelovanje supružnika u savjetovalištu krajem 2023., a niti savjetodavnim razgovorima sa djelatnicima Zavoda, kojima se roditelji međusobno pritužuju od rujna 2023. Sud je glede naravi odnosa roditelja primijetio kako je otac HO u razgovoru u Zavodu od 29. rujna 2024. naveo kako tretmani u savjetovalištu nisu bili uspješni jer je „savjetovateljica rekla kako su previše zakopani u svojim pozicijama“. Po određivanju mjere nadzora evidentirano je kako osobni odnosi oca i djece protječu uredno i u svemu prikladno. Tijekom susreta je uočena emocionalna usmjerenost djece prema ocu i njihova kvalitetna međusobna veza. Otac je upućen u Školu za roditelje te je roditeljima dodatno izrečena mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djeci. Otac je, međutim, već u siječnju 2025. podnio prijedlog za ukidanjem nadzora nad osobnim odnosima, koji je prijedlog rješenjem suda R1 Ob-382/25 od 12. ožujka 2025. odbijen. Tada provedenim dokaznim postupkom utvrđeno je kako je odnos supružnika i kao roditelja i kao partnera narušen, prožet međusobnim negativnim emocijama i vrijeđanjima, kao i da su u takav odnos već dulje vrijeme uvučena djeca, posljedica čega je prisutnost djece verbalnim sukobima roditelja tijekom kojih su djeca bila sredstvo. Ovdje predlagateljica je u spis bila dostavila snimku uvidom u koju je sud utvrdio da su oba roditelja izlagala djecu njihovom narušenom odnosu. Također je utvrđena činjenica očeva verbalno neprimjerenog izričaja spram djece glede kojeg mu je ukazano na potrebu promjene ponašanja. Ovosudnim rješenjem R1 Ob-608/25 od 20. ožujka 2025. (list 187 spisa) izmijenjena je ranija privremena mjera u dijelu osobnih odnosa na način je određeno ponovno ostvarivanje istih uz nadzor stručne osobe na vrijeme od 3 mjeseca i uz povećanje opsega osobnih odnosa. Daljnja opservacija osobnih odnosa i praćenja obiteljske dinamike kroz izrečenu mjeru stručne pomoći i potpore evidentirala je dalje egzistentan narušen odnos roditelja, nepostojanje međusobnog povjerenja, ali i na želju oca za uspostavljanjem komunikacije s majkom djece i odbijanjem majke iste komunikacije. Glede pak odnosa oca i djece zamijećen je pozitivan pomak u odnosu na oca. Isti je bio fokusiran na djecu i njihove zajedničke aktivnosti; uspostavljao je adekvatnu komunikaciju s voditeljicom mjere i voditeljem nadzora, kao i sa članovima stručnog tima Zavoda; uspješno je završio Školu za roditelje, gdje je evidentirano da je sudjelovao na svim susretima grupnog rada, da je poštivao grupna pravila i uvažavao članove grupe, uključivao se u rasprave i aktivno sudjelovao u svim aktivnostima, a također se uključio u savjetovalište Obiteljskog centra. Stručni tim Zavoda tada je cijenio da je otac učinjenim pokazao da je spreman raditi na svojim roditeljskim kompetencijama i biti adekvatan roditelj koji upotrebljava primjerene roditeljske metode. Također je provedbom nadzora nad osobnim odnosima utvrđeno da otac ne predstavlja prijetnju sigurnosti za mlt. djecu. Mjera nadzora nad osobnim odnosima je stoga ovosudnim rješenjem R1 Ob 1408/25 od 27. lipnja 2025. (list 291 spisa) ukinuta te su određeni osobni odnosi kakvi egzistiraju aktualno i kakve predlagateljica predlaže izmijeniti iz uvodno navedenih razloga i na način da se ukine noćenje djece kod oca te da se uredi obveza svakog roditelja da omogući telefonske pozive djece prema roditelju s kojim u tom trenutku ne borave. U odnosu na proteklo vrijeme je presudom Visokog prekršajnog suda u Zagrebu broj Ppž-1682/25 od 19. ožujka 2025. ukinuta prvostupanjska presuda Prekršajnog suda u Zagrebu u dijelu psihičkog nasilja u obitelji spram supruge i ukinute su mjere opreza. Predlagateljica je tokom čitavog postupka upirala na obvezu izrečenu ovdje protustranci presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Pp-13309/24 i to obvezu psihosocijalnog tretmana u trajanju od 6 mjeseci. Iz stanja spisa predmeta slijedi da je uvjet započinjanja navedenog tretmana pravomoćnost prekršajne presude i da se na isti obveznik upućuje od strane Probacijskog ureda, kao i da otac do sada nije kontaktiran od strane istog ureda. Otac se ranije obraćao Domu Duga radi uključivanja u psihosocijalni tretman, no ukazano mu je na ranije navedeni redoslijed radnji. Ovaj sud prihvaća mišljenja Zavoda kako je potrebno cijeniti da otac ne odriče obvezu uključivanja u psihosocijalni tretman, ali i da je u međuvremenu uspješno završio Školu za roditelje te da se dobrovoljno uključio u savjetovalište Obiteljskog centra sa svrhom jačanja roditeljskih kompetencija i unapređenja roditeljske komunikacije, te da je prema potvrdi toga centra ostvario 11 savjetodavnih razgovora na kojima je bio fokusiran na jačanje roditeljskih kapaciteta. Dodatno tome, za oba roditelja je psihologijskom dijagnostikom Zavoda od 25. ožujka 2025. utvrđeno da ne postoje zapreke za adekvatnim izvršavanjem roditeljske skrbi. Roditeljima je s počekom od 25. kolovoza 2025. izrečena mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora rezultati koje ne ukazuju na negativne posljedice susreta djece s ocem. Također, psihologijskom procjenom mlt. ZO utvrđeno je da je dječak privržen ka oba roditelja te da iznosi pozitivne dojmove za oba roditelja. Zamjerka djeteta koju iznosi psihologinji, a uvelike majci, jest nemogućnost uspostave telefonskog poziva majci kada je kod oca. Prema utvrđenju suda temeljenom na transkriptu koji je predlagateljica dostavila u spis, iskazima obje stranke te izviješću Zavoda, mlt. djeca imaju dopuštenje od oca da kontaktiraju majku, međutim, otac ponekad s navedenim oteže što obrazlaže činjenicom da je mobitel jednom prilikom bio u torbi kada su se vraćali iz igraonice, pa da je djeci rekao da će čuti majku kada dođu u kuću. Ovaj sud afirmira kako mlt. djeca ne mogu odložiti potrebu da čuju majku koja im se javlja u datom trenutku, ali i težnju oca da djeca budu posvećena njemu u čemu se ogledaju naznake i dalje narušenog odnosa roditelja i potrebe za rivalstvom koja je kao takva prisutna prema mišljenju suda na obje strane. Majka u tom odnosu, barem prema onome što je vidljivo iz dostavljenog transkripta, potencira djetetovu tugu i vodi dijete ka svojim pretpostavljenim željama. Otac s druge strane, povrijeđen nedostatkom angažmana oko djece i postupanjem majke te zauzimanjem uloge u kojoj smatra da treba pobijediti, također mlt. DO uvlači u svoj svijet povrijeđenosti i zamjerki. Time je mlt. DO dijete koje je sigurno najviše izloženo ovom prolongiranom sukobu roditelja, radi čega i jest, jednako kao i mlt. EO, upućen u Polikliniku. Već je u ranijem rješenju ovoga suda od 27. lipnja 2025. ukazano na temeljno pravo djeteta da uživa u društvu svojih roditelja. Oboje mlt. djece stanuju s majkom, koja je, premda uključena u odgovarajući tretman, prema ocjeni suda temeljenoj na ocjeni njezina iskaza pred sudom, i dalje preplavljena emocijama i uznemirena prilikom razgovora o suprugu i njegovim postupcima, čime takav stav neminovno prenosi i na djecu. Posljedica toga jest učestalo traženje djece kad su kod oca da čuju majku i poneko odbijanje mlt. EO koja je izrazito niske kronološke dobi da ide k ocu. U tom smislu ovaj sud u potpunosti prihvaća mišljenje Zavoda kako je nužno da roditelji stanu s pritužbama na svakoga tko se ne rukovodi njihovim željama te da se usmjere na potrebe djece koja doista jesu u potrebi normalnog i zdravog roditeljskog odnosa koji aktualno izostaje. Iz iskaza obiju stranaka, ali i stranačkih navoda, ovaj je sud utvrdio tendenciju davanja socijalno poželjnih odgovora i prikazivanja sebe u pozitivnoj ulozi, što je donekle i razumljivo s obzirom na pozicije u kojima se nalaze, ali i u skladu s psihologijskom procjenom roditelja. Ovaj sud nije povjerovao iskazu oca da djecu nije vozio izvan auto sjedalice, ali prihvaća da je otac isto po upozorenju na navedeno od strane stručnog tima korigirao. U postupku nije utvrđeno da su djeca lišena kontakta s majkom, kada su kod oce, ali i, nastavno na ranije navedeno, da otac s istim kontaktom oteže, no sud prihvaća da je navedeno korigirao po upozorenju stručnog tima. Cijeneći stoga potrebu djece za oba roditelja, odnos njihove sigurne privrženosti, privremenom mjerom od 27. lipnja 2025. određeni opseg osobnih odnosa, utvrđenje da otac za djecu ne predstavlja opasnost, kao i činjenicu da je strankama izrečena mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora izrečena sa svrhom korekcije roditeljske skrbi, ovaj sud cijeni da nije u interesu djece skraćivati im vrijeme koje imaju s ocem. Dodatno tome, između stranaka je u tijeku parnični postupak uređenja roditeljske skrbi koji će konačno i trajno urediti opseg sudjelovanja roditelja u skrbi za djecu. Cijeneći da telefonski pozivi djece prema majci nisu dio osobnih odnosa, jer su isti ovdje određeni ocu, ali i da nije utvrđeno da otac iste ne dozvoljava, sud nije našao potrebnim niti u ovom dijelu intervenirati u privremenu mjeru. Glede navoda predlagateljice o utjecaju oca na osobu imena UO i na članove stručnog tima, za navesti je da ovaj sud odluku ne donosi samo na temelju mišljenja Zavoda već na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka i neposredne ocjene iskaza stranaka. Time se ovaj sud, čija je primarna zadaća zaštita djece, ne bavi odnosima utjecaja, no svakako upućuje stranke da isto prijave pravosudnim tijelima čija je zadaća baviti se istim. Mlt. djeca stranaka su niske kronološke dobi. Mlt. EO je u dobi od 3,5, a mlt. DO u dobi od 6,5 godina. U tom kronološkoj dobi, kada bi neopterećeno i s roditeljskom zaštitom trebala uživati u svojem djetinjstvu, oni su uvedeni u roditeljski sukob koji traje već dulje vrijeme i na njima neminovno ostavlja posljedice. Ova djeca imaju prirodnu potrebu za oba roditelja i na ovim strankama je da uz pomoć stručnjaka iznađu intrizične snage da im tu potrebu učine mogućom i dostupnom. Time je ovaj sud u cijelosti prihvatio mišljenje stručnog tima kako nije u interesu djece izmjena aktualne privremene mjere R1 Ob-1408/25 od 27. lipnja 2025., te je stoga primjenom odredbe čl. 534. ObZ-a odlučeno kao u izreci.

    U Zagrebu, 25. veljače 2026. godine

    Sutkinja

    Valentina Vedrina Parlov

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu ovom sudu u roku od 8 dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi pisanim putem u 5 istovjetnih primjeraka, a o njoj odlučuje županijski sud.

    DNA

    1. pun. predlagateljice

    2. pun. protustanke

    3. posebna skrbnica

    4. HZSR, po pravomoćnosti

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.