Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž-39/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
i
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Vesne Gašparuš-Horvat predsjednice vijeća, Gorana Škugora suca izvjestitelja i Nikole Ramušćaka člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice ZB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelja GB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tužiteljice MB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. tužitelja GB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Martini Tončić Bota, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73, OIB: 38922958547, zastupan po punomoćnicima Trpimiru Gugiću i Damjanu Kriviću, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Gugić, Kovačić & Krivić, Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn-1067/2015-245 od 26. studenog 2024., u sjednici vijeća 25. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbijaju se kao neosnovane žalbe 1. tužiteljice ZB, 2. tužitelja GB, 3. tužiteljice MB i 4. tužitelja GB te potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn-1067/2015-245 od 26. studenog 2024. pod točkama VI., VII. VIII., dijelu točke IX. izreke kojim je odbijen zahtjev 4. tužitelja GB u dijelu kojim potražuje isplatu iznosa od 6.775,70 eur sa zakonskim zateznim kamatama od 26. studenog 2024. do isplate i pod točkom X. izreke.
II. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje i potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn-1067/2015- 245 od 26. studenog 2024. pod točkama I., II. i III. izreke, u točki IV. izreke u dijelu kojim je tužitelju GB dosuđen iznos od 31.523,07 eur te u točki V. izreke.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn-1067/2015- 245 od 26. studenog 2024. u dijelu točke IV. izreke kojim je dosuđena zakonska zatezna kamata tekuća od 26. studenog 2024. do isplate i u dijelu točke IX. izreke kojim je odbijen kao neosnovan zahtjev 4. tužitelja GB u dijelu kojim potražuje isplatu zakonskih zateznih kamata tekućih:
- na iznos od 209,60 EUR počam od 01.09.2005.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 200,86 EUR počam od 01.10.2005.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 135,36 EUR počam od 01.11.2005.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 131,00 EUR počam od 01.12.2005.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 135,36 EUR počam od 01.01.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 141,86 EUR počam od 01.02.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 128,14 EUR počam od 01.03.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 141,86 EUR počam od 01.04.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 137,29 EUR počam od 01.05.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 141,86 EUR počam od 01.06.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 137,29 EUR počam od 01.07.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 141,86 EUR počam od 01.08.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 141,86 EUR počam od 01.09.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 137,29 EUR počam od 01.10.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 114,46 EUR počam od 01.11.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 84,20 EUR počam od 01.12.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 88,78 EUR počam od 01.01.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 92,64 EUR počam od 01.02.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 78,54 EUR počam od 01.03.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 92,64 EUR počam od 01.04.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 87,94 EUR počam od 01.05.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 92,64 EUR počam od 01.06.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 87,94 EUR počam od 01.07.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 92,64 EUR počam od 01.08.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 92,64 EUR počam od 01.09.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 87,94 EUR počam od 01.10.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 92,64 EUR počam od 01.11.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 87,94 EUR počam od 01.12.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 92,64 EUR počam od 01.01.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 104,66 EUR počam od 01.02.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 94,48 EUR počam od 01.03.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 104,66 EUR počam od 01.04.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 99,57 EUR počam od 01.05.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 104,66 EUR počam od 01.06.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 99,57 EUR počam od 01.07.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 104,66 EUR počam od 01.08.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 104,66 EUR počam od 01.09.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 99,57 EUR počam od 01.10.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 104,66 EUR počam od 01.11.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 86,30 EUR počam od 01.12.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 91,38 EUR počam od 01.01.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 97,31 EUR počam od 01.02.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 81,47 EUR počam od 01.03.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 97,31 EUR počam od 01.04.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 92,03 EUR počam od 01.05.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 133,70 EUR počam od 01.06.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 158,39 EUR počam od 01.07.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 163,67 EUR počam od 01.08.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 163,67 EUR počam od 01.09.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 158,39 EUR počam od 01.10.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 163,67 EUR počam od 01.11.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 158,39 EUR počam od 01.12.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 163,67 EUR počam od 01.01.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 161,28 EUR počam od 01.02.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 145,68 EUR počam od 01.03.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 161,28 EUR počam od 01.04.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 156,08 EUR počam od 01.05.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 161,28 EUR počam od 01.06.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 156,08 EUR počam od 01.07.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 161,28 EUR počam od 01.08.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 161,28 EUR počam od 01.09.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 156,08 EUR počam od 01.10.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 161,28 EUR počam od 01.11.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 156,08 EUR počam od 01.12.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 161,28 EUR počam od 01.01.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 166,47 EUR počam od 01.02.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 150,36 EUR počam od 01.03.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 166,47 EUR počam od 01.04.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 161,10 EUR počam od 01.05.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 166,47 EUR počam od 01.06.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 161,10 EUR počam od 01.07.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 166,47 EUR počam od 01.08.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 166,47 EUR počam od 01.09.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 161,10 EUR počam od 01.10.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 166,47 EUR počam od 01.11.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 161,10 EUR počam od 01.12.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 166,47 EUR počam od 01.01.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 167,62 EUR počam od 01.02.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 156,81 EUR počam od 01.03.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 167,62 EUR počam od 01.04.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 162,21 EUR počam od 01.05.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 167,62 EUR počam od 01.06.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 162,21 EUR počam od 01.07.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 167,62 EUR počam od 01.08.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 167,62 EUR počam od 01.09.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 162,21 EUR počam od 01.10.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 167,62 EUR počam od 01.11.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 162,21 EUR počam od 01.12.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 167,62 EUR počam od 01.01.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 168,77 EUR počam od 01.02.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 152,44 EUR počam od 01.03.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 168,77 EUR počam od 01.04.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 163,33 EUR počam od 01.05.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 168,77 EUR počam od 01.06.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 163,33 EUR počam od 01.07.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 168,77 EUR počam od 01.08.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 168,77 EUR počam od 01.09.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 163,33 EUR počam od 01.10.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 168,77 EUR počam od 01.11.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 163,33 EUR počam od 01.12.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 168,77 EUR počam od 01.01.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 168,77 EUR počam od 01.02.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 152,44 EUR počam od 01.03.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 168,77 EUR počam od 01.04.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 163,33 EUR počam od 01.05.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 168,77 EUR počam od 01.06.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 163,33 EUR počam od 01.07.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 168,77 EUR počam od 01.08.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 168,77 EUR počam od 01.09.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 159,43 EUR počam od 01.10.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 164,74 EUR počam od 01.11.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 159,43 EUR počam od 01.12.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 164,74 EUR počam od 01.01.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 170,42 EUR počam od 01.02.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 153,93 EUR počam od 01.03.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 170,42 EUR počam od 01.04.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 164,92 EUR počam od 01.05.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 170,42 EUR počam od 01.06.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 164,92 EUR počam od 01.07.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 170,42 EUR počam od 01.08.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 170,42 EUR počam od 01.09.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 164,92 EUR počam od 01.10.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 170,42 EUR počam od 01.11.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 164,92 EUR počam od 01.12.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 170,42 EUR počam od 01.01.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 178,57 EUR počam od 01.02.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 167,04 EUR počam od 01.03.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 178,57 EUR počam od 01.04.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 172,81 EUR počam od 01.05.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 178,57 EUR počam od 01.06.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 172,81 EUR počam od 01.07.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 178,57 EUR počam od 01.08.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 178,57 EUR počam od 01.09.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 172,81 EUR počam od 01.10.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 178,57 EUR počam od 01.11.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 172,81 EUR počam od 01.12.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 178,57 EUR počam od 01.01.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 195,35 EUR počam od 01.02.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 176,45 EUR počam od 01.03.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 195,35 EUR počam od 01.04.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 189,05 EUR počam od 01.05.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 195,35 EUR počam od 01.06.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 189,05 EUR počam od 01.07.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 195,35 EUR počam od 01.08.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 195,35 EUR počam od 01.09.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 189,05 EUR počam od 01.10.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 195,35 EUR počam od 01.11.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 189,05 EUR počam od 01.12.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 195,35 EUR počam od 01.01.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 191,65 EUR počam od 01.02.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 173,10 EUR počam od 01.03.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 191,65 EUR počam od 01.04.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 185,47 EUR počam od 01.05.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 191,65 EUR počam od 01.06.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 185,47 EUR počam od 01.07.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 191,65 EUR počam od 01.08.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 191,65 EUR počam od 01.09.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 185,47 EUR počam od 01.10.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 191,65 EUR počam od 01.11.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 185,47 EUR počam od 01.12.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 191,65 EUR počam od 01.01.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 200,95 EUR počam od 01.02.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 181,50 EUR počam od 01.03.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 200,95 EUR počam od 01.04.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 194,47 EUR počam od 01.05.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 200,95 EUR počam od 01.06.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 194,47 EUR počam od 01.07.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 200,95 EUR počam od 01.08.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 200,95 EUR počam od 01.09.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 194,47 EUR počam od 01.10.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 200,95 EUR počam od 01.11.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 194,47 EUR počam od 01.12.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 200,95 EUR počam od 01.01.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 210,66 EUR počam od 01.02.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 197,07 EUR počam od 01.03.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 210,66 EUR počam od 01.04.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 203,86 EUR počam od 01.05.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 210,66 EUR počam od 01.06.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 203,86 EUR počam od 01.07.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 210,66 EUR počam od 01.08.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 210,66 EUR počam od 01.09.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 203,86 EUR počam od 01.10.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 210,66 EUR počam od 01.11.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 203,86 EUR počam od 01.12.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 210,66 EUR počam od 01.01.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 225,63 EUR počam od 01.02.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 203,80 EUR počam od 01.03.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 225,63 EUR počam od 01.04.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 218,36 EUR počam od 01.05.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 225,63 EUR počam od 01.06.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 218,36 EUR počam od 01.07.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 225,63 EUR počam od 01.08.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 225,63 EUR počam od 01.09.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 218,36 EUR počam od 01.10.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 225,63 EUR počam od 01.11.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 218,36 EUR počam od 01.12.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 225,63 EUR počam od 01.01.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 242,34 EUR počam od 01.02.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 218,89 EUR počam od 01.03.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 242,34 EUR počam od 01.04.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 234,52 EUR počam od 01.05.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 242,34 EUR počam od 01.06.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 234,52 EUR počam od 01.07.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 242,34 EUR počam od 01.08.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 242,34 EUR počam od 01.09.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 234,52 EUR počam od 01.10.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 242,34 EUR počam od 01.11.2022g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 234,52 EUR počam od 01.12.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 242,34 EUR počam od 01.01.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 272,62 EUR počam od 01.02.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 246,24 EUR počam od 01.03.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 272,62 EUR počam od 01.04.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 263,83 EUR počam od 01.05.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 272,62 EUR počam od 01.06.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 263,83 EUR počam od 01.07.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 272,62 EUR počam od 01.08.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 272,62 EUR počam od 01.09.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 263,83 EUR počam od 01.10.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 272,62 EUR počam od 01.11.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 263,83 EUR počam od 01.12.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.
- na iznos od 272,62 EUR počam od 01.01.2024.g. pa do 25. studenoga 2024., i u dijelu pod točkama XI. i XII. izreke, te se u navedenom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
II. O zahtjevima stranaka za naknadom troška žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku isplatiti: 1. tužiteljici ZB iznos od 36.049,83 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. studenoga 2024. do isplate (točka I. izreke), 2. tužitelju GB iznos od 23.981,93 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. studenoga 2024. do isplate (točka II. izreke), 3. tužiteljici MB iznos od 23.981,93 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. studenoga 2024. do isplate (točka III. izreke), 4. tužitelju GB iznos od 31.523,07 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. studenoga 2024. do isplate (točka IV. izreke), 4. tužitelju GB rentu u mjesečnom iznosu od 221,98 eura počevši od 1. siječnja 2024. pa ubuduće s time da obroke nastale do donošenja presude isplati odjednom zajedno s pripadajućim zakonskom zateznim kamatama po referentnoj stopi uvećanoj za tri postotna poena tekućim od 26. studenoga 2024. do isplate, a buduće i dospijevajuće kako budu dospijevali i to svaki mjesečni iznos do desetog dana u mjesecu (točka V. izreke). Nadalje, odbijeni su kao neosnovani zahtjevi: 1. tužiteljice ZB u dijelu kojim potražuje isplatu iznosa od 7.748,70 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 1. rujna 2008. do isplate, kao i u dijelu kojim potražuje isplatu zakonskih zateznih kamata tekućih na iznos od 36.049,83 eura od 1. rujna 2008. do 25. studenoga 2024. (točka VI. izreke), 2. tužitelja GB u dijelu kojim potražuje isplatu iznos od 5.880,70 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 1. rujna 2008. do isplate, kao i u dijelu kojim potražuje isplatu zakonskih zateznih kamata tekućih na iznos od 23.981,93 eura od 1. rujna 2008. do 25. studenoga 2024. (točka VII. izreke), 3. tužiteljice MB u dijelu kojim potražuje isplatu iznosa od 5.880,70 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 1. rujna 2008. do isplate, kao i u dijelu kojim potražuje isplatu zakonskih zateznih kamata tekućih na iznos od 23.981,93 eura od 1. rujna 2008. do 25. studenoga 2024. (točka VIII. izreke), 4. tužitelja GB u dijelu kojim potražuje isplatu iznosa od 6.775,70 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 26. studenoga 2024. do isplate, kao i u dijelu kojim potražuje isplatu zakonskih zateznih kamata tekućih od svakog pojedinog mjesečnog iznosa u razdoblju od 1. rujna 2005. do 1. siječnja 2024. (točka IX. izreke), 4. tužitelja GB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u dijelu kojim potražuje plaćanje rente u iznosu od 47,71 eura mjesečno počevši pod 1. siječnja 2024. (točka X. izreke). Odlukom o trošku postupka naloženo je tuženiku platiti tužiteljima troškove postupka u iznosu od 30.422,23 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. studenoga 2024. do isplate (točka XI. izreke) te je odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 120.213,08 eura (točka XII. izreke).
2. Navedenu prvostupanjsku presudu pobijaju 1. do 4. tužitelji u dijelu pod točkama VI., VII., VIII., IX., X. i XII. izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlažu u pobijanom dijelu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda, podredno ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak uz naknadu cjelokupno zatraženog troška, uključujući i trošak žalbenog postupka u iznosu od 203,13 eur.
3. Navedenu prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkama I., II., III., IV. i XI. izreke žalbom pobija tuženik zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti presudu u pobijanom dijelu i odbiti u cijelosti zahtjev svih tužitelja, podredno ukinuti presudu u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje uz naknadu troška žalbenog postupka od 3.745,44 eur.
4. Tužitelji u odgovoru na žalbu osporavaju žalbene navode kao neosnovane i predlažu žalbu odbiti uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu od 650,00 eur.
5. Tuženik u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode kao neosnovane i predlaže žalbu odbiti uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu od 2.416,39 eur.
6. Žalbe su djelomično osnovane.
7. Predmet spora je zahtjev 1. – 3. tužitelja s osnove naknade neimovinske štete zbog naročito teškog invaliditeta člana obitelji (4. tužitelja), te zahtjev 4. tužitelja za isplatom rente, a sve kao posljedica ozljeđivanja tužitelja u prometnoj nesreći koju je 14. svibnja 2005. oko 21,30 u [adresa] skrivio JB, upravljajući neosiguranim vozilom pod utjecajem alkohola.
8. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud nalazi da nije ostvarena navedena bitna povreda zakona. Presuda naime, ima jasne razloge o odlučnim činjenicama koje ne proturječe izvedenim dokazima te ne sadrži nejasnoće i proturječnosti zbog kojih se ne može ispitati.
9. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio niti bilo koju drugu povredu odredaba parničnog postupka na koju pazi po službenoj dužnosti, a i materijalno pravo je pravilno primijenjeno.
10. Neosnovano tuženik ističe i počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 190. ZPP.
10.1. Prvostupanjski sud pravilno je utvrdio kako su do konačnog postavljenog tužbenog zahtjeva (podneskom od 10. siječnja 2024.), 1. do 3. tužitelji preinačavali tužbu više puta te su prvi puta preinačili zahtjev podneskom od 21. prosinca 2020., nakon čega su zahtjev podneskom od 8. prosinca 2023. prikazali dvojno u kunama i eurima, da bi konačno podneskom od 10. siječnja 2024. zahtjev bio postavljen samo u eurima. Nadalje, prvostupanjski sud je raspravnim rješenjem s ročišta 4. srpnja 2024. pravilno dopustio posljednju preinaku (u kojoj su sadržajno što se tiče povišenja i proširenja zahtjeva sadržane sve prethodne preinake) unatoč tuženikovu protivljenju, pravilno ocjenjujući istu svrsishodnom za konačno rješenje spora među strankama u smislu odredbe iz čl. 190. st. 3. ZPP. Pri tome prvostupanjski sud pravilno utvrđuje kako se radi o vrlo kompleksnom i dugotrajnom postupku u kojemu su provedena brojna vještačenja i stoga sud ocjenjuje da tužitelji bez svoje krivnje, a zbog provedenih vještačenja nisu prije mogli postaviti konačni zahtjev.
11. Kako je s obzirom na preinaku tužbe tuženik istaknuo i prigovor zastare potraživanja tužitelja u ovome postupku, prvostupanjski sud je odlučujući o istome pravilno utvrdio da su 1. do 3. tužitelji tužbu podnijeli sudu 1. rujna 2008., dok je 4. tužitelj tužbu u predmetu (koji je naknadno spojen na ovaj postupak) podnio 14. lipnja 2008. Nadalje, pravilno je utvrđeno da je u predmetu poslovni broj K-378/05 donesena presuda protiv okrivljenika ŠB koji je osuđen za kazneno djelo izazivanje prometne nezgode, a koja je pravomoćna 23. veljače 2006.
11.1. Kako je odredbom čl. 376. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01 - dalje: ZOO) propisano da potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva za tri godine od kad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila (st. 1.), a da u svakom slučaju ovo potraživanje zastarijeva za pet godina od kada je šteta nastala (st. 2.), a odredbom čl. 377. st. 1. ZOO propisano je kad je šteta uzrokovana krivičnim djelom, a za krivično gonjenje je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru krivičnog gonjenja, prvostupanjski sud pravilno utvrđuje kako su tužbe podnesene 14. lipnja 2008. i 1. rujna 2008. podnesene unutar zastranih rokova iz navedenih odredaba ZOO.
11.2. U odnosu na žalbene navode vezane uz preinake zahtjeva koje su nesporno podnesene nakon proteka svih zastranih rokova u smislu citiranih odredba ZOO, valja odgovoriti kako su neosnovani jer prvostupanjski sud pravilno utvrđuje da u slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (čl. 190. i 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg zahtjeva, slijedom čega je već samim podnošenjem tužbi prekinuta zastara i u odnosu na sve kasnije preinake, posljedično i u pogledu podneska od 10. siječnja 2024. kojim je konačno postavljen zahtjev u ovoj pravnoj stvari (pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske s druge sjednice Građanskog odjela održane 27. svibnja 2024.).
12. Neosnovano stranke osporavaju pravilnost i potpunost utvrđenja svih odlučnih činjenica u postupku, jer je iste sud utvrdio i cijenio u skladu s odredbom čl. 8. ZPP.
13. U odnosu na spornu odgovornost za nastanak štetnog događaja prvostupanjski sud svoju odluku donosi nakon što je u postupku proveo predložene dokaze.
14. Prvostupanjski sud utvrđuje da je presudom Općinskog suda u Samoboru poslovni broj K-378/05, okrivljenik JB proglašen krivim za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće, opisano i kažnjivo po čl. 272. st. 1. KZ-a, jer je 14. svibnja 2005. oko 21,30 u [adresa] protivno čl. 199. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23 – dalje: ZSPC), pod utjecajem apsolutnog alkohola u krvi od najmanje 2,46 g/kg, zbog čega su mu vozačke sposobnosti bile bitno smanjene, upravljao vozilom reg. oznake [registarska oznaka] kolnikom Samoborske ulice u smjeru sjevera te je dolaskom do raskrižja s kolnikom ulice Podvrh uslijed pijanog stanja postupio protivno čl. 47. st. 2. ZSPC-a, jer je nakon izvršenog skretanja u ulicu Podvrh u potpunosti prešao na lijevu stranu kolnika ulice Podvrh te je prednjim djelom osobnog automobile udario u prednji dio bicikla kojim je iz suprotnog smjera po svojoj desnoj strani kolnika ulice Podvrh upravljao GB, uslijed čega je GB zadobio teške tjelesne ozljede u vidu puknuća kosti lubanje i natučenje mozga. U konkretnom slučaju način kretanja bicikliste, odnosno činjenica da se kretao ne predstavlja bitno obilježje kaznenog djela, već je to isključivo postupanje okrivljenika koji je radi alkoholiziranosti prešao na lijevu stranu kolnika te je došlo do naleta na oštećenika, te je u kaznenom postupku okrivljenik priznao kazneno djelo i stoga sud nije provodio dokaz saslušanjem oštećenika te prometno vještačenje.
15. Nakon što je u postupku izveden dokaz prometnim vještačenjem po vještacima ing. Srećku Hlišču, ing. Ivanu Bedenikoviću, očevid na licu mjesta s rekonstrukcijom po vještaku Ivanu Bedenikoviću saslušanjem svjedoka IB, LB, HB, KB, OB i 4. tužitelja GB, prvostupanjski sud pravilno zaključuje da do nesreće ne bi došlo da se vozač ŽB kretao kako je to prometnim oznakama na cesti kojom se kretao bilo naznačeno, odnosno da je u Ulicu Podvrh ušao ne prelaskom preko pune linije, već zaobilaženjem prometnog otoka. Prvostupanjski sud pravilno zaključuje da se nalet dogodio na lijevoj strani kolnika, dakle na strani kolnika na kojoj se vozač ŽB nije trebao nalaziti, te da je na tom djelu ulica jednosmjerna. Dinamiku štetnog događaja prvostupanjski sud je pravilno utvrdio zaključujući da se vozač ŽB kretao većom brzinom, da je skrenuo na lijevu stranu kolnika i tu udario u oštećenika koji je bio zaustavljen na kolniku i nije se kretao, te je njega i njegov bicikl "ponio" na haubi i tako nastavio kretanje te se tek potom zaustavio na desnoj strani kolnika. Utvrđenu dinamiku nastanka štetnog događaja potvrđuje i činjenica kako iz zapisnika o očevidu proizlazi da nema tragova kočenja osiguranika tuženika, a saslušani svjedoci iskazuju da je osobno vozilo bez zaustavljanja udarilo oštećenika slijedom čega prvostupanjski sud pravilno zaključuje da 4. tužitelj pri takvoj dinamici događanja nije mogao izbjeći nastanak štetnog događaja, a niti da je ičim doprinio njegovom nastanku kao i šteti koja mu je nastala.
16. Na žalbene navode tuženika da je istinit iskaz svjedoka ŠB da se 4. tužitelj GB vozeći bicikl nalazio na njegovoj desnoj strani i kretao prema njemu, a na što ukazuju i materijalni tragovi, valja odgovoriti kako nisu osnovani jer su utvrđeni samo materijalni tragovi koji su nađeni nakon mjesta naleta kao posljedica činjenice da je 4. tužitelj uslijed naleta vozila na njega završio na haubi vozila te je vozač njega i njegov bicikl "ponio" na haubi i tako nastavio kretanje te se tek potom zaustavio na desnoj strani kolnika, slijedom čega su i svi materijalni tragovi nađeni na desnoj strani. Iz stanja spisa jasno proizlazi kako očevidom policije nije konstatirano gdje su ostali primarni tragovi (krhotine svjetala i boje) koji bi omogućili točnu lokaciju mjesta kontakta, kako je to utvrđeno i u prometnom vještačenju.
17. Nadalje na žalbene navode kojima tuženik osporava utvrđenje suda da do prometne nesreće ne bi došlo da je vozač ŽB skrenuo iz prometnog otoka s obzirom da je dopisom MUP-a izričito potvrđeno da na dan štetnog događaja nije postojala prometna signalizacija prema kojoj bi postojala obveza zaobilaženja prometnog toka, valja odgovoriti kako prvostupanjski sud ni ne tvrdi da je postojao prometni znak koji bi nalagao način obilaženja prometnog otoka, no pravilno utvrđuje kako je na tom mjestu bila puna linija preko koje je vozač ŽB skrenuo iz Samoborske ulice u Ulicu Podvrh, umjesto da je to učinio na mjestu gdje se nalazila isprekidana linija pravilno zaobilazeći prometni otok sa sjeverne strane.
18. Neosnovano tuženik tvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio kako alkoholiziranost 4. tužitelja nije bila u uzročnoj vezi s nastankom štetnog događaja te je osiguranik tuženika jedini odgovoran za nastanak štetnog događaja, ističući činjenicu da je 4. tužitelja imao koncentraciju apsolutnog alkohola u krvi od 1,34 g/kg.
19. Provedenim toksikološkim vještačenje utvrđeno je da je osoba s izračunatom koncentracijom od 1,34 g/kg apsolutno nesposobna za sigurnu vožnju vozilom u prometu. Vještak potvrđuje s obzirom na utvrđenu alkoholiziranost da je takva osoba mogla samo sjediti na biciklu oslonjena na noge, međutim ni u tom položaju nije bila apsolutno svjesna i sigurna. No, cijeneći ranije utvrđenu dinamiku štetnog događaja i pravilan zaključak prvostupanjskog suda kako tuženik nije dokazao da se 4. tužitelj nepravocrtno kretao biciklom sredinom kolnika, što sve zajedno u konačnici upućuje na pravilnost zaključka prvostupanjskog suda kako nesporno utvrđena alkoholiziranost 4. tužitelja nije u uzročnoj vezi s nastankom štetnog događaja jer je utvrđeno kako se u trenutku naleta 4. tužitelj nije vozio na svom biciklu na način kako to tvrdi tuženik.
20. Slijedom navedenog, neosnovano tuženik osporava pravilnost primjene odredaba čl. 154. st. 1. ZOO i čl. 192. st, 2. ZOO u pogledu utvrđene isključive odgovornosti osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja.
21. U odnosu na tužbene zahtjeve 1. - 3. tužitelja kojima potražuju naknadu štete zbog naročito teškog invaliditeta 4. tužitelja, neosnovano tuženik žalbom pobija utvrđenja prvostupanjskog suda tvrdeći da 1. - 3. tužitelji nisu dokazali osnovanost svog zahtjeva.
22. Posljedice zadobivenih ozljeda kod 4. tužitelja utvrđene su interdisciplinarnim medicinskim vještačenjem. Nalazom i mišljenjem kirurga dr. BB, neurologa dr. TB, otorinolaringologa dr. DB, oftalmologa dr. PB utvrđeno je da je 4. tužitelj GB u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio ozljede: natučenje u predjelu desne sljepoočno tjemene regije, prijelome lubanje u predjelu desne sljepoočno tjemene regije i lijeve slijepoočne regije, prijelom baze lubanje, prijelom jagodične kosti obostrano, krvarenje u maksilarnom i etmoidalnom sinusu, prijelom maksile Le Fort III, natučenje mozga u predjelu desne tjemene regije i lijeve sljepoočne regije, posttraumatsko krvarenje ispod meke moždane ovojnice u predjelu fisure SYlvil obostrano, zrak u području sljepoočnog vrška, lamenarno epiduralno krvarenje vrška desnog sljepoočnog režnja, politraumu i prijelome II. i III. rebra desno s natučenjem desnog plućnog krila i pneumotoraksom. Neposredno po ozljeđivanju pružena mu je stručna medicinska pomoć u Kliničkoj bolnici "Sestre milosrdnice" gdje je zadržan na liječenju do 18. svibnja 2005. Zatim se premješta na Kliniku za kirurgiju čeljusti, zuba i usta KBC-a Zagreb, Šalata gdje je 20. svibnja 2005. podvrgnut operacijskom zahvatu radi prijeloma čeljusti. U daljnjem tijeku liječenja bio je na kontrolama psihijatra, oftalmologa i liječen je na klinici za oftalmologiju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice od 18.10. -19.10.2006. Na klinici za kirurgiju lica, čeljusti i usta Kliničke bolnice Dubrava liječi se od 10.5.-15.05.2006. gdje je 12.05.2006 operiran. Po vještaku psihijatru dr. Petru Skočiću, nakon pregleda tužitelja, utvrđen je nastanak teške forme posttraumatskog psihoorganskog sindroma, koji poremećaj je po svojim karakteristikama kroničnoprogredijentalnog tipa (kronično trajanje sa vrlo postupnim, ponekad i skokovitim pogoršanjima). Oštećenja obuhvaćaju set kognitivnih funkcija, ali i emocionalnu sferu (volja, motivacija, emocionalna kontrola), promjene u pogledu ponašanja i reakcija, dakle odnosa u svim socijalnim relacijama.
22.1. Objedinjeno s neurološkog, kirurško-traumatološkog, ORL i oftalmološkog te psihijatrijskog motrišta trajne posljedice umanjuju opću, životu i radnu sposobnost tužitelja za 85% u kojem će omjeru morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu. Vještačenjem je utvrđeno da je u štetnom događaju oštećenik zadobio vrlo teške životno ugrožavajuće ozljede, koje su u nalazima već navedene, a kao posljedica tih ozljeda zaostale su psihičke smetnje, oslabljen sluh, nestabilnost pri hodu, gubitak njuha, otežano disanje, oštećenje vida. Oštećenik je pokretan, ali ima izrazite psihičke poremećaje iz kruga anksiozno-depresivnog sindroma, smetnje pamćenja i usmjeravanje pamćenja. Vještaci navode da iako je oštećenik pokretan kod njega se radi o oštećenju više tjelesnih sustava: mozga sa psihičkim posljedicama, vidnog sustava sa ispadima organa njuha, okusa, smetnjama disanja kroz nos, uz posljedicu ozljeda sinusa sa čestim upalama i posljedicama nagnječenje mozga sa nagnječenjem pluća i zrakom u plućima. Ima i oslabljen sluh, deformirano oko (udubljenje očne jabučice kao posljedicu ozljede lubanje), nos je deformiran sa uvučenim korijenom, spušten vršak nosa, uvučene stjenke ličnih kostiju, sa metalnim stranim tijelima, gubitak mirisa, uz smetnje žvakanja.
23. Pravilno je prvostupanjski sud nakon što je ocijenio nalaz i mišljenje vještaka potpunim, obrazloženim i u skladu s pravilima struke utvrdio kako su posljedice ozljeda koje je 4. tužitelj zadobio rezultirale invaliditetom od 85%, koji se zbog utvrđenih posljedica nakon dovršetka liječenja smatra osobito teškim invaliditetom, pa 1. do 3. tužitelji na temelju odredbe čl. 201. st. 3 ZOO kao oštećenici i to 1. tužiteljica kao supruga, a 2. tužitelj i 3. tužiteljica kao djeca oštećenika 4. tužitelja GB, osnovano potražuju pravičnu novčanu naknadu zbog duševnih boli koje trpe zbog naročito teškog invaliditeta bliske osobe.
24.Neosnovano tuženik u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud propustio postupiti po ranijoj uputi ovog drugostupanjskog suda i utvrditi postoji li naročito teški invaliditet ne samo na temelju njegova postotka već i kroz njegove pojave oblike, kao i da 1. do 3. tužitelji niti dokazuju, niti obrazlažu postojanje duševnih boli.
24.1. Naročito teški invaliditet je osim kroz postotak smanjenja životnih aktivnosti od 85% jasno objektiviziran i nalazom vještaka koji su jasno opisali posljedice i promjene strukture ličnosti kod 4. tužitelja, a posljedice su jasno opisali i 1. do 3. tužitelji u svojim iskazima koje je prvostupanjski sud pravilno cijenio istinitim.
24.2. Suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud pravilno cijeni kako se osobito teški invaliditet ne mora očitovati samo u sferi fizičke cjelovitosti i funkcionalnosti nego i u sferi psihičkoga kad zbog teškog oštećenja mozga, koji je nenadoknadiv i nezamjenjiv činitelj kakvoće ljudskog života, dolazi do propadanja psihičkih i smanjenja mentalnih i intelektualnih funkcija do te mjere da se životna i radna sposobnost svodi na oko 15% pa se takvo stanje ukazuje osobito teškim invaliditetom, iako vanjske manifestacije nemaju osobito težak karakter (tužitelj samostalno funkcionira u osnovnim životnim potrebama).
24.3. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud pravilno cijeni iskaze 1. do 3. tužitelja i utvrđuje da je nesreća dovela do radikalne promjene u njihovim životima uzimajući u obzir da je do tada potpuno zdrava i radno sposobna osoba postala osoba koja se više nije sposobna potpuno samostalno brinuti o sebi. Prvostupanjski sud pravilno utvrđuje kako se promijenio i emocionalni odnos 1. do 3. tužitelja sa 4. tužiteljem zbog oštećenja (utvrđenih medicinskim vještačenjem) koja obuhvaćaju set kognitivnih funkcija, ali i emocionalnu sferu (volja, motivacija, emocionalna kontrola) i promjene u pogledu ponašanja i reakcija, dakle odnosa u svim socijalnim relacijama, o čemu su 1. do 3. tužitelji jasno iskazivali da trpe posljedice u svakodnevnom odnosu s 4. tužiteljem i to upravo zbog promjene u njihovom međusobnom odnosu zbog promjene i u pamćenju i u karakternim osobinama i u svakodnevnim reakcijama tužitelja prema njima.
24.4. Suprotno žalbenim navodima tuženika kojim osporava osnovanost zahtjeva 1. do. 3. tužiteljima, a posebno u odnosu na 3. tužiteljicu ističući kako živi u inozemstvu, prvostupanjski sud pravilno utvrđuje kako 1. do 3. tužitelji trpe duševne boli. Pri tome pravilno cijeni da su u odnosu na 1. tužiteljicu i 2. tužitelja dodatno i izraženiji budući da žive u istoj kući s 4. tužiteljem, ali ta činjenica ne umanjuje težinu duševnih boli 3. tužiteljice koja privremeno radi u Njemačkoj jer druge obitelji nema i često dolazi u posjetu ocu te po ocjeni suda između svih troje tužitelja i oštećenika postoji jednako trajna i čvrsta emocionalna veza i to 1. tužiteljice kao supruge s kojom živi u istom kućanstvu, te 2. tužitelja i 3. tužiteljice kao njegove djece.
24.5. Uzevši u obzir sve navedeno, prvostupanjski sud pravilno ocjenjuje da je 1. tužiteljici ZB, supruzi oštećenika, koja je s njim u bračnoj zajednici dugi niz godina i koja najviše trpi zbog invaliditeta supruga ima pripasti pravična novčana naknada zbog duševnih boli koje trpi zbog naročito teškog invaliditeta supruga u iznosu od 330.000,00 kn, dok 2. tužitelju i 3. tužiteljici također pripada pravična novčana naknada zbog duševnih boli koje trpe zbog naročito teškog invaliditeta oca u iznosu od 225.000,00 kn, svakome.
25. Odlučujući o zahtjevu 4. tužitelja, na naknadu štete za tuđu pomoć i njegu koji on temelji na tvrdnji da mu je zbog zadobivenih ozljeda trebala tuđa pomoć i njega kao i da mu je po stabilizaciji zdravstvenog stanja ona potrebna trajno, prvostupanjski nakon uvida u postupak koji je vođen između istih stranaka u predmetu poslovni broj Pn-187/15 koji je pravomoćno okončan utvrđuje da je 4. tužitelj potraživao naknadu na ime tuđe pomoći i njege za period od 60 dana nakon otpuštanja iz bolnice (od 7. lipnja 2005. do 7. kolovoza 2005.) dok u ovom predmetu potražuje tu naknadu od 8. kolovoza 2005. Posljedično navedenom, prvostupanjski sud pravilno cijeni neosnovanim prigovor dvostruke litispendencije koji je isticao tuženik.
26. Na okolnost potrebe za tuđom pomoći 4. tužitelj u svom iskazu navodi da mu je nakon rehabilitacije tuđu pomoć i njegu pružala supruga, te mu pomaže kod oblačenja jer si ne može sam odabrati odjeću već mu ona priprema odjeću koju sam oblači, kod obuvanja jer si sam ne može zavezati cipele, nema osjet njuha pa ga supruga mora paziti u pogledu toga da nije primjerice ostavio upaljen plin ili kod obavljanja osobne higijene budući da ne osjeti mirise. Supruga obavlja sve poslove oko spremanja i čišćenja, u početku je mogao jesti samo hranu na cjevčicu kad mu ju je pripremala supruga. Ne može ići sam u nabavu niti na tržnicu i to obavlja supruga jer on više ne može nositi. Također ne može nositi niti drva za ogrjev, budući da se griju na drva, te to obavlja ili supruga ili sin. Nuždu može obavljati sam, i jednostavnu kupovinu primjerice odlazak do kioska, dok sve druge kupovine obavlja supruga. Bicikl više nema i ne može ga niti voziti. Od nezgode ima probleme s vidom te mora nositi naočale, dok ih prije nezgode nije morao nositi.
27. Nalazom i mišljenjem vještaka dr. Jakše Filipovića i dr. PB utvrđeno je postojanje potreba za trajnom tuđom pomoći i njegom u minimalnom trajanju od 2 sata dnevno zbog nestabilnosti tužitelja pri hodu uz značajno oštećenje vidnog organa čime je nestabilnost i nesigurnost povećana zbog izgubljenog binokularnog vida (kojem nalazu stranke nisu prigovorile).
28. Radi utvrđivanja visine cijene sata za tuđu pomoć i njegu provedeno je financijsko vještačenje po sudskom vještaku Zrinku Ručeviću, tijekom kojeg je 4. tužitelj dostavlja rješenje Centra za socijalnu skrb po kojemu mu je priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu u iznosu od 400,00 kn mjesečno počevši od 16. listopada 2006., pribavljen je podatak od Centra za socijalnu skrb Samobor o uplatama 4. tužitelju na ime doplatka za tuđu pomoć i njegu u periodu od 16. listopada 2006. do 14. svibnja 2009. i potvrda od Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni Ured Samobor od 14. travnja 2023. iz koje proizlazi da 4. tužitelj od 14. svibnja 2009. pa do dana izdavanja potvrde nije dobivao doplatak za pomoć i njegu, a na provedena vještačenja stranke nisu imale prigovora.
29. U skladu s provedenim financijskim vještačenjima, 4. tužitelj je postavio konačni zahtjev na isplatu dospjelih iznosa tuđe pomoći i njege za period od 8. kolovoza 2005. pa do 31. prosinca 2023., koji mjesečni iznosi za taj period iznose 38.298,77 eura, a od 1. siječnja 2024. pa ubuduće potražuje rentu s osnove tuđe pomoći i njege u mjesečnom iznosu od 269,69 eura s dospijećem do svakog desetog dana u mjesecu.
29.1. Prvostupanjski sud pravilno je utvrdio da ukupni zbrojeni iznos odgovara iznosima koji su navedeni u dvama posljednjim financijskim vještačenjima sudskog vještaka Zrinka Ručevića od 27. kolovoza 2014. i 17. prosinca 2023. (na koje stranke nisu imale primjedbi) i da 4. tužitelj osnovano potražuje isplatu iznosa tuđe pomoći i njege od podnošenja tužbe pa do 31. prosinca 2023. u ukupnom iznosu u skladu s postavljenim zahtjevom od 38.298,77 eura, odnosno da mjesečni iznos rente na ime tuđe pomoći i njege za 4. tužitelja od 1. siječnja 2024. pa ubuduće iznosi 269,69 eura.
30. Kako je u odnosu na konačno postavljen zahtjev svih tužitelja istaknut prigovor limita svote osiguranja, a u kojem dijelu odluku prvostupanjskog suda žalbama pobijaju sve stranke u postupku, valja navesti kako su njihovi žalbeni navodi odbijeni kao neosnovani jer je odluka o istaknutom prigovoru pravilna iz razloga kako to utvrđuje prvostupanjski sud.
31. Cijeneći činjenicu da se štetni događaj dogodio 14. svibnja 2005., prvostupanjski sud pravilno primjenjuje odredbe Zakona o osiguranju („Narodne novine“, broj 9/19, 20/19, 50/19, 116/19, 11/20, 140/20, dalje: ZO) koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja. Odredbom čl. 86. ZO propisano je da oštećena osoba kojoj je šteta nanesena uporabom vozila čiji se vlasnik, odnosno korisnik nije osigurao od automobilske odgovornosti podnosi odštetni zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje, dok je odredbom iz čl. 80. st. 1. ZO propisano da obveza društva za osiguranje na naknadu štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti ne može po jednom štetnom događaju biti veća od iznosa što ga na prijedlog Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga utvrdi Vlada Republike Hrvatske (što je nesporno iznosilo 1.400.000,00 kn), ako ugovorom o osiguranju nije utvrđen veći iznos. Odredbom čl. 80. st. 3. ZO propisano je ako ima više oštećenih osoba, a ukupna naknada premašuje iznos iz stavka 1. ovoga članka, prava oštećenih osoba prema društvu za osiguranje razmjerno se smanjuju.
32. Suprotno žalbenim navodima tužitelja iz odredbe čl. 86. ZO koja propisuje odgovornost tuženika za štetu nastalu uporabom vlasnika ili korisnika koji automobil nije osigurao ne upućuje da odgovornost tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje može biti veća od iznosa što ga na prijedlog Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga utvrdi Vlada Republike Hrvatske slijedom čega prvostupanjski sud pravilno primjenjuje opću odredbu iz čl. 80. st. 1. ZO koja propisuje navedeno ograničenje. Pravilno prvostupanjski sud tumači navedenu odredbu zaključujući kako intencija zakonodavca nije bila da štete koje su prouzročene neosiguranim vozilom budu privilegirane u odnosu na štete koje su počinjene osiguranim ili nepoznatim vozilom (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Revx-283/14 od 16. prosinca 2014.). Stoga su žalbeni navodi 1. do 3. tužitelja kojima tvrde suprotno odbijeni kao neosnovani.
33. Na konkretni slučaj s obzirom na vrijeme nastanka štetnog događaja primjenjuje se visina utvrđena Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 12. veljače 1998. („Narodne novine“ broj 20/98) o utvrđivanju iznosa za naknadu štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti po kojoj obveza društva za osiguranje za naknadu štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti ne može po jednom štetnom događaju biti veća, ako ugovorom o osiguranju nije utvrđen veći iznos, za štete na osobama, od iznosa 1.400.000,00 kuna.
34. U pogledu razmjernog ograničenja prvostupanjski sud pravilno utvrđuje sukladno odredbi iz čl. 80. st. 3. ZO kako se izračun vrši se tako da se utvrdi novčana šteta koja je nastala, nematerijalna šteta se utvrđuje prema cijenama (kriterijima) u vrijeme štetnog događaja dok se visine štete na ime renti utvrđuju kapitaliziranjem rente prema cijenama u vrijeme štetnog događaja.
35. Prvostupanjski sud pravilno utvrđuje da su:
- iz štetnog događaja zbog kojeg se vodi ovaj postupak proizašle četiri oštećene osobe, sve četiri tužitelji u ovome postupku, s time da se u ovoj pravnoj stvari postupak vodi radi isplate nematerijalne štete 1. do 3. tužiteljima za duševne boli zbog naročito teškog invaliditeta 4. tužitelja, te zbog isplate rente na ime tuđe i pomoći i njege 4. tužitelju kao oštećeniku iz štetnog događaja;
- da se iz istog štetnog događaja pred istim sudom vodio postupak pod poslovnim brojem Pn-187/15 koji je pravomoćno dovršen, a za isplatu tužitelju u tom postupku (ovdje 4. tužitelju) iznosa s osnova duševne boli zbog pretrpljenih bolova i straha te zbog naruženja i smanjenja životnih aktivnosti te zbog imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u kući za period od 60 dana nakon otpusta iz bolnice, za uništeni bicikl kao i rentu na ime izgubljene zarade od 1. lipnja 2005. pa ubuduće;
- među strankama nije sporno da je u mirnom postupku izvansudski tuženik na ime štete 4. tužitelju isplatio iznos od 145.450,00 kn i da je u predmetu Pn-187/15 na ime naknade nematerijalne štete (duševne boli) 4. tužitelju pravomoćno dosuđen iznos od 580.550,00 kn kao i da mu je dosuđena renta na ime izgubljene zarade koja od 1. travnja 2017. iznosi 623,48 kn mjesečno.
36. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud pravilno je rješenjem naložio vještaku davanje očitovanja na prigovore stranaka uzimajući u obzir i naknadno utvrđenu činjenicu da je presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru poslovni broj Pn-187/17 djelomično preinačena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1965/2020-6 od 6. srpnja 2021. (djelomično je preinačena prvostupanjska presuda i odbijen dio zahtjeva) i da je predmet Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom poslovni broj Pn-962/15 rješenjem od 27. listopada 2022. spojen na ovaj spis te se nastavio voditi kao jedinstveni postupak radi isplate 1. do 3. tužiteljima na ime naknade nematerijalne štete, a 4. tužitelju radi isplate rente na ime tuđe pomoći i njege, sve za isti štetni događaj.
37. Temeljem zadatka postavljenog od prvostupanjskog suda vještak je dostavio dopunu nalaza i mišljenja od 14. ožujka 2023. u kojoj dopuni je uzeo u obzir sve parametre bitne za odlučivanje o pokrivenosti šteta limitom osiguranja od 1.400.000,00 kn uzimajući u obzir nesporno plaćeni iznos od 145.540,00 kn, pravomoćno dosuđeni iznos nematerijalne naknade štete u predmetu Pn-187/15 u iznosu od 580.550,00 kn, pravomoćno dosuđenu rentu u predmetu Pn-187/15, zahtjev za isplatu rente na ime tuđe pomoći i njege, te zahtjevi tužitelja za isplatu nematerijalne štete koji po orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske na dan štetnog događaja iznose 220.000,00 kn za 1. tužiteljicu te po 150.000,00 kn za 2. tužitelja i 3. tužiteljicu. Vještak je kapitalizirao rentu na ime izgubljene zarade uzimajući u obzir pravomoćna utvrđenja iz presude Pn-187/15 tako što je razdoblje od kolovoza 2015. do veljače 2017. kapitalizirao iznosom od 1.975,33 kn, razdoblje ožujka 2017. u iznosu od 1.228,51 kn te razdoblje od travnja 2017. pa doživotno je kapitaliziran iznos od 623,48 kn, čime je dobio konačne kapitalizirane iznose za pojedina razdoblja (s obzirom na različite visine rente u tim pojedinim razdobljima), koji su potom primjenom indeksa porasta cijena na malo svedeni na dan nastanka štetnog događaja i koji iznose 13.442,48 kn, 183.169,79 kn, 27.227,59 kn, 1.228,51 kn i 63.206,82 kn. Nadalje, vještak je izračunao kapitalizirani iznos zahtjeva za tuđu pomoć i njegu uzimajući u obzir njegovu potrebu za tom njegom od dva sata dnevno, što daje mjesečnu potrebu od 60,83 sata odnosno godišnju od 10.130,46 sati koja po prosječnoj cijeni NKV radnika za mjesto prebivališta oštećenika iznosi 16,45 kn po satu, odnosno kapitalizirani ukupni iznos za tuđu pomoć i njegu prema cijenama u vrijeme nastanka štetnog događaja iznosi 166.646,07 kn. Zbrojivši sve iznose, vještak konačno dolazi do zaključka da sve štete iz predmetnog događaja, iskazana prema cijenama i kriterijima na dan štetnog događaja iznose 1.700.921,26 kn, pa uzimajući u obzir limit od 1.400.000,00 kn dolazimo do pokrivenosti osiguranom svotom u omjeru od 82,3083%.
38. Po prigovorima stranaka prvostupanjski sud saslušao je vještaka na ročištu 4. srpnja 2024. te je vještak u svom iskazu u odnosu na tuženikov prigovor koji se odnosi na iznos od 236.429,93 kn koji smatra da bi se u obzir trebao uzeti navedeni iznos kao materijalna novčana šteta i kao takav uzeti u nominalnom isplaćenom iznosu, naveo da se taj iznos odnosi na dio renti po osnovi izgubljene zarade, a takve štete koje imaju karakter renti u skladu sa sudskom praksom i pravilima struke se uračunavaju u limit obveze osiguratelja tako da se izračunava kapitalizirani iznos renti, prema očekivanom razdoblju isplate i prema cijenama na dan štetnog događaja. U tom smislu, ne može se s jedne strane uzimati kapitalizirani iznos rente koji pokriva jedno razdoblje, a onda s druge strane taj nominalni iznos rente koji je za to isto razdoblje bio isplaćen. Vještak je dodatno istaknuo da navedena metodologija koju je primijenio u ovom kao i u više desetaka izračuna u analognim sudskim postupcima odnosno u predmetima u kojima se ispituje pokrivenost šteta svotom osiguranja je metodologija koja omogućava sve štete svesti na dan štetnog događaja odnosno konkretno sve štete po osnovi renti svesti na cijene i iznose važeće u vrijeme nastanka štetnog događaja.
39. Suprotno žalbenim navodima stranaka, prvostupanjski sud pravilno je utvrdio kako je u usmenom saslušanju vještak je u bitnome ponovio sve što je kao odgovor iznio u pisanom očitovanju na primjedbe te u cijelosti ostao kod pisanih nalaza i mišljenja koja je dao. Pravilno je utvrđeno kako je nalaz i mišljenje od 29. studenoga 2023. dopunjen nalazom od 14. ožujka 2023. vještak dao u skladu s nalogom suda, pisano i usmeno u cijelosti otklonio prigovore stranaka te ga je stoga prvostupanjski sud u cijelosti pravilno prihvatio te je posljedično navedenom pravilno odbijen dokazni prijedlog za provođenjem novog financijskog aktuarskog vještačenja u ovoj pravnoj stvari.
40. Slijedom navedenoga, prvostupanjski sud pravilno je zaključio da je djelomično osnovan tuženikov prigovor prekoračenja limita odgovornosti i da su štete, a s obzirom na konačan izračun vještaka, u ovoj pravnoj stvari pokrivene u omjeru od 82,3083% što u konačnici znači da se svi osnovani iznosi štete koji bi se strankama dosudili namiruju razmjerno u iznosu od 82,3083% pa je u konačnici 1. tužiteljici utvrđena visina štete u iznosu od 43.798,53 eura (330.000,00 kn), a 2. tužitelju i 3. tužiteljici u iznosu od po 29.862,63 eura (225.000,00 kn) svakome, ali je tužbeni zahtjev djelomično usvojen uzimajući u obzir omjer pokrivenosti štete 1. tužiteljici dosuđen iznos od 36.049,83 eura i 2. i 3. tužiteljima iznos od 23.981,93 eura, dok je tužbeni zahtjev neosnovan za 1. tužiteljicu za iznos od 7.748,70 eura, a za 2. i 3. tužitelje za iznos od 5.880,70 eura, svakome.
41. Suprotno žalbenim navodima 1. do 3. tužitelja, prvostupanjski sud je zateznu kamatu na pravični iznos naknade nematerijalne štete navedenim tužiteljima dosudio od dana donošenja prvostupanjske presude s obzirom da je i visina naknade štete utvrđena prema kriterijima u trenutku donošenja prvostupanjske presude, a odbio zahtjeve 1. do 3. tužitelja za naknadu kamate do dana donošenja prvostupanjske presude, a prema visini stope zatezne kamate iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22).
42. U odnosu na zahtjev 4. tužitelja koji je postavljen na plaćanje rente za tuđu pomoć i njegu koji u zbroju mjesečnih iznosa za razdoblje do 31. prosinca 2023. iznosi 38.298,77 eura i uzimajući u obzir omjer pokrivenosti štetom od 82,3083 %, pravilno je dosuđen iznos od 31.523,07 eura dok je u preostalom dijelu zahtjev za isplatu iznosa 6.775,70 eura pravilno odbijen kao neosnovan, što žalbenim navodima nije dovedeno u sumnju.
42.1. U odnosu na zahtjev 4. tužitelja za isplatu rente s osnove tuđe pomoći i njege od 1. siječnja 2024. koji je konačno postavljen u iznosu od 269,99 eura mjesečno, uzimajući u obzir omjer pokrivenosti štetom od 82,3083 %, pravilno je dosuđen iznos od 221,98 eura dok je u preostalom dijelu zahtjev za isplatu iznosa od 47,71 eura mjesečno pravilno odbijen kao neosnovan, što žalbenim navodima nije dovedeno u sumnju.
43. Slijedom svega navedenog, a temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP žalbe 1. do 4. tužitelja i tuženika valjalo je odbiti kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu, kako je i odlučeno u točkama I. i II. izreke ove presude.
44. No, osnovano 4. tužitelj u žalbi ističe kako prvostupanjski sud pogrešno zaključuje kako na iznos materijalne štete na tuđu pomoć i njegu koja nije plaćena već su je 4. tužitelju pružali ukućani, zatezne kamate mogu teći tek od momenta kada je visina štete izražena u novcu, odnosno od trenutka presuđenja. Kako je visina cijene sata tuđe pomoći od strane vještaka utvrđena prema cijenama sata NKV radnika u Zagrebačkoj županiji u vrijeme kada je ta tuđa pomoć pružana, osnovano 4. tužitelj ističe kako je navedenu kamatu trebalo dosuditi od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Rev-x 484/16 od 18. listopada 2016.).
44.1. Zbog takvog pogrešnog pravnog pristupa suda prvog stupnja nisu utvrđene odlučne činjenice o visini svakog pojedinog dospjelog iznosa mjesečne rente uz umanjenje svakog mjesečnog iznosa uzimajući u obzir utvrđeni omjer pokrivenosti štetom od 82,3083 %
45. Stoga je osnovan žalbeni razlog koji ističe 4. tužitelj iz čl. 355. ZPP, pa je prvostupanjsku presudu valjalo ukinuti u dijelu točke IV. izreke kojim je dosuđen tijek zatezne kamate od 26. studenog 2024. do isplate na dosuđeni iznos od 31.523,07 eur i dijelu točke IX. izreke u dijelu kojim je odbijen zahtjev 4. tužitelja za isplatom zatezne kamate na dosuđene mjesečne iznose i predmet u navedenom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja (čl. 370. ZPP). Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari valjalo je ukinuti i odluku o trošku, jer još uvijek nije izvjestan konačni uspjeh stranka u ovome postupku.
46. Ostali žalbeni razlozi nisu cijenjeni, jer nisu od odlučnog značenja (čl. 375. st. 1. ZPP).
47. U ponovnom postupku sud prvog stupnja otklonit će propust u pogledu potpunog utvrđenja odlučnih činjenica na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će prije svega polazeći od činjenice kako je pogrešan njegov pravni stav da zatezne kamate mogu teći tek od momenta kada je visina štete izražena u novcu, odnosno od trenutka presuđenja, utvrditi iznose (po potrebi i dodatnim financijskim vještačenjem) svakog pojedinog dospjelog mjesečnog iznosa tuđe pomoći (do pravilno dosuđenog iznosa od 31.523,07 eur) uzimajući u obzir utvrđeni omjer pokrivenosti štetom od 82,3083 % i na tako utvrđen svaki mjesečni iznos naložiti plaćanje zatezne kamate od dana dospijeća pa do isplate. Nakon što prvostupanjski sud postupi po ovoj uputi biti će u mogućnosti donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku imajući pri tome u vidu i žalbene navode stranaka kojima su pobijale odluku prvostupanjskog suda o troškovima postupka o kojima je bilo odlučeno pod točkama XI. i XII. izreke.
48. Temeljem odredbe čl. 166. st. 3. i 4. ZPP odlučeno je da će se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.
U Velikoj Gorici 25. veljače 2026.
Predsjednica vijeća
Vesna Gašparuš-Horvat