REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-1371/2026
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ivanki Romić-Ćukušić uz sudjelovanje Maria Vidanec kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika PU, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po branitelju Petru Šapina odvjetniku iz Zagreba, zbog prekršaja iz čl. 49. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23 i 145/24), kažnjiv po članku 49. st. 4. istog Zakona, povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog Policijske uprave Zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb, KLASA: 211-07/25-2/61134 od dana 01. prosinca 2025. godine nakon provedenog žurnog postupka, dana 25. veljače 2026. godine
p r e s u d i o j e
Okrivljenik: JU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa],
k r i v j e
što je dana 01. prosinca 2025. godine u 02:10 sati u mjestu Zagreb, križanje Selska-Savska, kao vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka], upravljao OA [registarska oznaka] sjevernim kolnikom Selske ceste u smjeru istoka namijenjenim za promet vozila iz suprotnog smjera, odnosno kretao se suprotnim smjerom,
- čime je počinio prekršaj iz čl. 49. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 49. st. 4. istog Zakona,
pa mu se na osnovi citiranog propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),
izriče
novčana kazna u iznosu od 130,00 eura (stotrideset eura)
II. Na temelju čl. 33. st.11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženoj uplatnici u roku od 6 (šest) mjeseci po primitku ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.
III. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u iznosu u korist Državnog proračuna, prema priloženoj uplatnici, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
IV. Temeljem čl. 139. st.6. Prekršajnog zakona, okrivljenik se u cijelosti oslobađa obveze da naknadi troškove prekršajnog postupka iz članka 138.st.2. točke
1. - 4. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Policijska uprava Zagrebačka, II. Postaja prometne policije Zagreb, KLASA: 211-07/25-2/61134 od dana 01. prosinca 2025. godine izdala je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja opisanog u izrijeku ove presude.
2. Na obavezni prekršajni nalog okrivljenik je u otvorenom zakonskom roku uložio prigovor. Sud je pregledom predmeta utvrdio da ne postoje razlozi za odbacivanje prigovora okrivljenika, te je obavezni prekršajni nalog stavio van snage i proveo žurni postupak.
3. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo: „Obaveznim prekršajnim nalogom broj:
211-07/25-2/61134 od 1. prosinca 2025. godine, okrivljenom se stavlja na teret da je dana 01.12.2025. godine u 02:10 sati u mjestu ZAGREB SELSKA-SAVSKA, 45.78870, 15 95501, kao vozač OA, marke WV reg. oznake oznake ZG1382IK, upravljao OA [registarska oznaka] sjevernim kolnikom Selske c. u smjeru istoka namjenjenim za promet vozila iz suprotnog smjera, odnosno kretao se suprotnim smjerom, čime je počinio prekršaj iz članka 49. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 49. stavku 4. istog Zakona, te mu se temeljem istog propisa izriče novčana kazna u iznosu od 260,00 EUR-a Okrivljeniku je temeljem članka 228./239. Prekršajnog zakona izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 1 mjeseca. Okrivljeniku je naloženo plaćanje troškova prekršajnog postupka u iznosu od 13,27 EUR-a. Okrivljenik ne spori da je navedenog dana i u navedeno vrijeme počinio djelo prekršaja koje mu se stavlja na teret. Prvenstveno, okrivljenik izražava svoje iskreno žaljenje i kajanje zbog počinjenja navedenog djela prekršaja koje mu se obaveznim prekršajnim nalogom stavlja na teret. Okrivljenik ističe kako je nekažnjavana osoba te da nikada nije kažnjavan ni za ovaj navedeni prekršaj. Pored navedenih olakotnih okolnosti, okrivljenik također napominje kako se brine za svoju baku koja živi u [adresa], odnosno kako istu posjećuje svakog vikenda kako bi joj pružio brigu i pomoć radi normalnog svakodnevnog funkcioniranja i življenja. Istoj je ponekad potrebna okrivljenikova pomoć u vidu vožnje do bolnice, trgovine te svih ostalih stvari koje su joj prijeko potrebne za život. Isto tako, okrivljenik ističe kako je redoviti student te da mu je radi studiranja i pristupa fakultetu nužno potrebno upravljanje motornim vozilom, a zbog navedenog razloga i izrečena novčana kazna u iznosu od 260,00 EUR-a predstavlja dodatno opterećenje za okrivljenika. Okrivljenik stoga moli Naslov da mu se stavi izvan snage zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od jednog mjeseca te da se u pogledu izrečene novčane kazne primijeni čl. 37. st. 1. PZ-a o ublažavanju kazne. Izdavanje prekršajnih naloga bez sagledavanja stvarnog stanja stvari i uzrok činjenja prekršaja protivno je osnovnim načelima prekršajnog postupka. Konačno i svrha samog kažnjavanja ima se ostvariti i u educiranju i odvraćanju počinitelja od činjenja prekršaja. Obavezni prekršajni nalog ne može sam sebi biti svrhom, već je nužno da sud sve izneseno svakako uzme u obzir kod odlučivanja o krivnji i visini prekršajnopravne sankcije. Pretjerani formalizam za kojim se poseže u pobijanom obveznom prekršajnom nalogu protivan je i stajalištu Ustavnog suda RH: Ustavni sud već godinama uporno ponavlja da su nadležna tijela, uključujući sudove, dužni tumačiti i primjenjivati mjerodavno pravo, uvijek i bez izuzetka, u svjetlu osobitih okolnosti svakog konkretnog slučaja. Ustavni sud podsjeća: pravna sigurnost - zajedno s načelom supremacije prava - podrazumijeva da je pravo stvoreno kako bi se primjenjivalo u praksi na konkretne životne situacije. Iako je apstraktno vrednovanje samog zakonodavstva važno za ostvarenje načela vladavine prava (što manjkavosti ZoRiRP-a/08-11 i ZObrt-a/93-10 u ovom slučaju jasno pokazuju), kategoričnost objektivnog prava nikako ne znači da se pravna pravila smiju primjenjivati na konkretne životne situacije toliko nefleksibilno, mehanički i slijepo da postaje nemoguće uvažavati imperative razumnosti i pravičnosti. U svakom takvom slučaju uvijek će biti riječ o pretjeranom formalizmu protivnom Ustavu. (Ustavni sud RH, U-III/5989/2013, od 09.02.2016.). Zbog svega navedenog, okrivljenik predlaže se da sud primijeni odredbu članka 37. st. 1. Zakona o prekršajima o ublažavanju kazne, obzirom da se svrha kažnjavanja u konkretnom slučaju može postići i blažim kažnjavanjem.“
4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u obavezni prekršajni nalog, prigovor, izvješće o počinjenom prekršaju, izvršio uvid u izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa iz kojeg je utvrđeno da okrivljenik nije prekršajno kažnjavan za istovrsni prekršaj, te izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja je priložena u spisu.
5. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika koji je priznao počinjenje prekršaja za koji ga se tereti i sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret.
6. Sud smatra da je činjenično stanje u potpunosti utvrđeno i daljnje dokaze ne treba provoditi.
7. Stoga je sud okrivljenika proglasio krivim i izrekao mu novčanu kaznu za koju smatra da je primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju njegove odgovornosti i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, a sud smatra da će se ovakvom novčanom kaznom utjecati na okrivljenika da ubuduće ne čini prekršaje. Primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona okrivljeniku je ublažena kazna jer se može osnovno smatrati da će se i sa ublaženom kaznom postići svrha kažnjavanja.
8. Prilikom odmjeravanja kazne a prilikom odlučivanja o prekršajnoj sankciji, vodeći računa o svim okolnostima iz čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona, sud je okrivljeniku kao olakotnu okolnost uzeo dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost za istovrsni prekršaj, priznanje počinjenja prekršaja dok otegotnih okolnosti nije našao.
9. Okrivljeniku nije primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije jer sud smatra da će se i novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja.
10. Temeljem u izreci citiranih propisa, okrivljenik je oslobođen obveze da naknadi troškove prekršajnog postupka u cijelosti jer bi plaćanje troškova dovelo u pitanje njegovo uzdržavanje.
U Zagrebu, dana 25. veljače 2026. godine
Zapisničar
Sudac
Mario Vidanec
Ivanka Romić-Ćukušić
Protiv ove presude nije dopuštena žalba.
Dostavna naredba:
1. Okrivljenik: JU, [adresa],
2. Odvjetnik: Petar Šapina, Jordanovac 15, Zagreb,
3. Tužitelj: Policijska uprava Zagrebačka, II. Postaja prometne policije Zagreb,
4. Pismohrana, ovdje
