REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-2074/25-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice SL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica VL, dipl.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 25. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica SL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. OL, JMBG [jedinstveni matični broj građana], rođen **.**.1954. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 7. travnja 1985. do njegove smrti 6. studenoga 2007.

Obrazloženje

1. Predlagateljica SL podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. GL, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu navodi da je sa pok. GL postojala izvanbračna zajednica od 7. travnja 1985. do njegove smrti 6. studenoga 2007. Navodi da je pok. supruga upoznala 1983. u poduzeću gdje su oboje radili, da nakon trajno poremećenih odnosa u prijašnjim brakovima, već neko vrijeme nisu živjeli s formalnim bračnim partnerima te su počeli živjeti početkom 1984. u zajednički iznajmljenom podstanarskom stanu i uspostavili su životnu zajednicu koja je u svemu odgovarala zajednici bračnih drugova. Prethodni brakovi su formalno razvedeni. Rodila im se zajednička kćer JL. Navodi da su tijekom 23 godine zajedničkog kućanstva u istom kućanstvu dijelili sve emocionalne, ekonomske, obiteljsko životne i financijske prilike, zajedno brinuli o kćeri, zajedno otkupili stan.

2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog, opreza radi, protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza. Tijekom postupka osporava pravo predlagateljice na obiteljsku mirovinu s obzirom da je pokojni preminuo prije 2008., odnosno prije stupanja na snagu zakona kojim se priznaje pravo na obiteljsku mirovinu.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka SLŽ i EL.

4. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi utvrđenja statusa izvanbračne zajednice s pok. GL, preminulim **.**.2007., a radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu, tvrdeći kako je s njim živjela u izvanbračnoj zajednici od 7. travnja 1985. do njegove smrti.

5. Odredbom čl. 25. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 96/25 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice iz stavka 3. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu.

6. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 25. st. 3. ZOMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku.

7. U ovoj pravnoj stvari odlučuje se o pitanju koje predstavlja prethodno pitanje (čl. 12. ZPP-a) za upravni postupak, a u kojem će se odlučivati o pravu neke osobe iz mirovinskog osiguranja, u konkretnoj pravnoj stvari o pravu predlagateljice na obiteljsku mirovinu.

8. Dakle, o pravu predlagateljice na eventualno ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu odlučivati će se u upravnom postupku primjenom odredbi ZOMO kao lex specialis, dok u ovom postupku sud donosi odluku o postojanju ili nepostojanju izvanbračne zajednice predlagateljice s pok. GL primjenom odredbe čl. 3. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 116/03, 17/04, 136/04 – dalje ObZ) kao lex specialis, a koji je zakon bio važeći u vrijeme postojanja/nepostojanja pravnog odnosa, primjenom odredbe čl. 551. st. 2. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ).

9. Pri tome valja istaknuti da je važećim ZOMO radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu izvanbračnog druga brisan uvjet postojanja izvanbračne zajednice na dan 28. ožujka 2008.

10. Odredbom čl. 3. ObZ-a propisano je da se odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

11. Uvidom u izvadak iz matice umrlih i smrtni list (list 6-8) sud je utvrdio da je pok. OL umro **.**.2007.

12. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu (list 3-4) sud je utvrdio da je bila u braku s TL, a koji je brak razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-1833/84-3 od 10. prosinca 1984.

13. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. OL (list 14-15) sud je utvrdio da je bio u braku s AL, a koji je brak razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-697/84 od 7. travnja 1985.

14. Uvidom u elektronički zapis o prebivalištu za predlagateljicu (list 25) sud je utvrdio da je prijavljena do 24. svibnja 1984. na adresi [adresa], od 24. svibnja 1984. do 26. prosinca 1986. na adresi [adresa], od 26. prosinca 1986. do 8. veljače 1996. na adresi [adresa], a od 8. veljače 1991. do danas na adresi [adresa].

15. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. OL od 13. listopada 2025. (list 26) sud je utvrdio da je bio prijavljen od 6. veljače 1984. do 8. veljače 1991. na adresi [adresa], a od 8. veljače 1991. do dana smrti, **.**.2007. na adresi [adresa].

16. Uvidom u elektronički zapis iz matice rođenih (list 9) sud je utvrdio da je JL, rođena **.**.1984., od majke SL i oca OL.

17. Uvidom u rješenje o nasljeđivanje javnog bilježnika Lidije Peović-Fumić iz Zagreba poslovni broj O-8252/07 od 28. svibnja 2008. (list 16-17), a koje je postalo pravomoćno 29. svibnja 2008., sud je utvrdio da su u ostavinskom postupku iza pok. OL utvrđeni kao zakonski nasljednici prvog nasljednog reda izvanbračna supruga SL te sin ĐL i kći JL.

18. Uvidom u Ugovor o kupoprodaji stana od 15. ožujka 1993. i rješenje zemljišno- knjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Zs-14643/93 od 25. rujna 1996. (list 11-17) sud je utvrdio da su predlagateljica i pok. OL zajednički kupili stan na adresi u [adresa] te da su upisani u zemljišnim knjigama kao suvlasnici navedenog stana.

19. Iz iskaza predlagateljice SL sud je utvrdio da je pokojnog supruga upoznala u firmi 1983. gdje su zajedno radili. Kada su se upoznali oboje su još bili u brakovima i oboje pred rastavom braka, tada niti jedan, niti drugi nisu više živjeli sa bivšim supružnicima. 1984. dobili su zajedničku kćer i za vrijeme trudnoće predlagateljice počeli su živjeti zajedno u podstanarstvu. Nakon nekih godinu dana od upoznavanja pokojni suprug je otišao raditi u drugu firmu, dakle tijekom 1984. Oboje su podnijeli zahtjeve u firmama za dodjelu stana, a na kraju je pokojni suprug u svojoj firmi dobio stan, to je bilo 1989. na adresi [adresa], gdje su preselili i gdje su živjeli zajedno bez prekida sve do smrti pokojnog supruga. Taj stan su zajedno otkupili. Pokojni suprug se nije odmah prijavio na podstanarskim adresama, a s obzirom da su na adresi [adresa] i [adresa] njegovi roditelji imali stanarsko pravo i on zajedno s njima kao njihov sin, te se zbog toga bojao da ne bi došlo do nekog problema. Pokojni suprug je 1996. otvorio obrt u kojem mu je pomagala i u kojem je radio sve do 2002. Zajedno su brinuli o zajedničkoj kćeri, posjećivala ih je obitelj i oni su njih posjećivali. Pokojni suprug je imao sina iz prvog braka koji ih je također posjećivao. Svake godine odlazili su na ljetovanje u Vodice gdje je svekar imao kuću. Kako se suprug razbolio, imao je problema sa srcem i nekih drugih bolesti, podnio je zahtjev za invalidsku mirovinu 2002. Zajedno su odlazili na suprugove pretrage s obzirom na njegove bolesti. Pokojni suprug je preminuo kod kuće iznenada jedno jutro, od puknuća aorte srca. Predlagateljica je organizirala pogreb i platila trošak pogreba. U ostavinskom postupku kao nasljednici su uz nju utvrđeni zajednička kćer i suprugov sin iz prvog braka.

20. Iz iskaza svjedoka VLŽ sud je utvrdio da je krsna kuma zajedničkoj kćeri predlagateljice i pok. OL. Svi zajedno su se često družili, a njihove kćeri išle su u isti razred. Predlagateljica se brinula o svemu vezanom za obitelj, a njih oboje zajedno su brinuli o njihovoj zajedničkoj kćeri. Upoznala ih je 1990. i njih dvoje su već tada bili zajedno te su živjeli zajedno bez prekida sve do smrti pokojnoga. Izgledali su kao da su u formalnom braku, a nije ih ništa pitala vezano za vjenčanje. Dijelili su zajedničke financije. Odlazili su na ljetovanje na more u obiteljsku kuću, i ona je odlazila kod njih na more. Bili su jako društveni i puno su se družili s prijateljima i obitelji. Pokojni je preminuo kod kuće. Bila je na pogrebu gdje je predlagateljica stajala uz odar pokojnog. Predlagateljica je organizirala i platila trošak pogreba.

21. Iz iskaza svjedoka EL sud je utvrdio da je bratić pokojnog OL. Predlagateljica i pokojni imaju zajedničku kćer, a njih dvoje bili su zajedno još od 80-tih godina, te su živjeli zajedno bez prekida, sve do smrti pokojnoga. Svi zajedno su se družili i posjećivali, a imali su i zajedničku kuću u [adresa] gdje su zajedno i odlazili na ljetovanja. Zna da nisu bili vjenčani, ali nije s njima razgovarao o razlozima zašto se nisu vjenčali, to su preintimni detalji. Zajedno su doprinosili u kućanstvo i dijelili financije te su zajedno brinuli o kćeri. Pokojni je preminuo iznenada kod kuće od srca. Bio je na pogrebu gdje su svi zajedno, kao i predlagateljica, stajali uz odar pokojnoga.

22. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagatelja, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

23. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

24. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni OL bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], gdje su i oboje bili prijavljeni, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojnog, s time da su dobili i zajedničku kćer JL. Predlagateljica je bila neudana, a pokojni OL neoženjen za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

25. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 3. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine.

26. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 25. veljače 2026.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu, odnosno e-komunikacijom.

DNA:

1. Predlagatelju uz rj. o naplati sudske pristojbe za prijedlog i rješenje

2. Protustranci