REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Stalna služba u Benkovcu

Benkovac, Ul. Stjepana Radića 10

Posl.br. P-2243/2024-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, po sucu toga suda Luki Smoljanu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice TĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Draganu Jurjeviću, odvjetniku iz Zadra, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi ispravka upisa, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 13. siječnja 2026. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice i punomoćnice tuženice, 25. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Ispravlja se pogrešan zemljišnoknjižni upis u zemljišnoknjižom ulošku br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za č.z. 6455, površine 321 m2 upisan na ime tužene Republike Hrvatske, koji je određen Rješenjem br. Z-751/2012/1675 od 12.10.2016., koja čestica je prikazana na Skici mjerenja 1 likom i točkama A-B-C-D-E-A, označena žutom bojom, izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Ivana Brkića, dipl. ing. geod. od 26.11.2025., koja skica čini sastavni dio presude, na način da se u zemljišnoj knjizi kao vlasnik ima upisati tužiteljica ZĆ, temeljem ove presude, a nakon pravomoćnosti iste, za cijelo, uz istodobno brisanje toga prava s imena tužene, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj naknaditi tužiteljici TĆ troškove postupka u iznosu od 2.258,10 eura (slovima: dvijetisućedvjestopedesetosam eura i deset centi) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25. veljače 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se zahtjev za više traženo od dosuđenog odbija kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tuženice, da joj tužiteljica naknadi troškove postupka u iznosu od 400,00 eura (slovima: četristo eura).

Obrazloženje

1.1. Tužiteljica u tužbi navodi da je rješenjem Općinskog suda u Zadru, br. Z- 29119/2024 (Z-19650/18) od 2. listopada 2024. u odnosu na č.z. 6455, površine 321 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] odbijen prigovor tužiteljice TĆ od 30. kolovoza 2018. te je ista upućena u parnicu u skladu sa čl. 202. st. 3. i čl. 203. st. 6. Zakona o zemljišnim knjigama, te da je za predmetnu česticu vođen postupak preoblikovanja zemljišnih knjiga i da je zapisnikom br. Z-751/2012/1675 od 12. 10. 2016. riješen upis, odnosno uknjižba prava vlasništva predmetne čestice 6455 na ime tuženika za cijelo. Međutim, da ovakav upis na tuženu Republiku Hrvatsku da ne odgovara stvarnom stanju, jer da je tužiteljica vlasnica za cijelo, č.z.6455, površine 321 m2, k. o. [katastarska općina], koja je nastala od nekretnine stare oznake č.z.1612 k. o. [katastarska općina], a vlasništvo da je stekla nasljeđivanjem i diobom sa svojom braćom KĆ i PĆ, dok da je otac tužiteljice vlasništvo stekao nasljeđivanjem svoga oca MĆ, pok. PĆ, a MĆ da je vlasništvo stekao nasljeđivanjem svoga oca EĆ, pri čemu da je predmetna nekretnina nastala od nekretnine stare oznake č.z.1612 zajedno sa ostalim nekretninama koje da su u postupku preoblikovanja već upisane kao vlasništvo braće tužiteljice ĆĆ i EĆ, a tužiteljica i njezina braća da su sačinili skicu iskolčenja 25.02. 2011. po kojoj da su i izvršili upis prijavu, odnosno upis u novoj zemljišnoj knjizi. Nadalje, da je predmetna nekretnina u posjedu tužiteljice, a prije toga u posjedu i vlasništvo da je bila od pok. oca SĆ pok. T, a prije toga bila je posjed i vlasništvo djeda pok.JĆ i u posjedu je obitelji PĆ da je kontinuirano ova nekretnina više od 200 godina, tako da je stari upis na Republiku Hrvatsku pogrešan i samo formalan i samo zbog toga što prednici tužiteljice nisu nikada rješavali zemljišnoknjižno stanje, a predmetna nekretnina da je obrađivana i na njoj su sađene povrtlarske kulture, a dijelom je ova nekretnina pašnjak, dok da su braća tužiteljice i to AĆ u odnosu na č.z. 6450, č.z.6408, č.z.6465, č.z.6463, č.z.6445, te DĆ za č.z. 6467, č.z.6444, č.z.6457, č.z.6454 i č.z.6466, sve k. o. [katastarska općina], se upisali kao vlasnici i da su njihovi prigovori usvojeni, obzirom da se radi o identičnim prigovorima i identičnom pravnom slijedu stjecanja prava vlasništva kao i tužiteljice TĆ, jer da su sve ove nekretnine nastale od č.z. 1612, koja je bila od prve revizije 1956. upisana na oca tužiteljice i njezine braće.

1.2. Nakon provedenog uviđaja tužitelj je podneskom od 24. prosinca 2025. (l.s.147) uredio tužbeni zahtjev kako glasi u izreci.

2. Tuženica se usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu, te da iz zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] posl. br. Z- 751/2012/1676 od 12. listopada 2016. slijedi kako nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara nekretnini stare izmjere kat. čest. [katastarska čestica] a koja nekretnina je bila upisana u vlasništvu Republike Hrvatske. Nadalje, da tužba za ispravak, sukladno čl. 197. ZZK, predstavlja prejudicijalnu tužbu stvarno pravnog karaktera, te da sud prvotno treba ocijeniti pravilnost zemljišnoknjižnog upisa u ispravnom postupku i istom se pobijaju prvotni upisi u postupku ispravka zemljišne knjige, pa da tužiteljica u konkretnom slučaju prije svega treba dokazati da je upis prava vlasništva Republike Hrvatske na gore navedenoj nekretnini bio nevaljan, odnosno da je sud naprijed navedenim rješenjima nepravilno upisao tuženicu, te da je upis protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa, a isto tako tužiteljica da bi trebala dokazati u čemu bi se očitovala predmetna nepravilnost i u tom smjeru predložiti dokaze, odnosno dokaze iz kojih bi bilo razvidno da je predmetnim upisom došlo do pogreške kod zemljišnoknjižnog upisa, a tek onda dokazivati svoje navodno pravo vlasništva temeljeno prije svega na materijalnim dokazima, ali da tužiteljica nije dostavila niti jedan dokaz koji bi govorio u korist naprijed navedenoj tvrdnji, odnosno dokaz iz kojega bi slijedilo da bi predmetni upis bio nevaljan. Također, da uz tužbu nije dostavila niti jedan dokaz koji bi upućivao na činjenicu posjeda tužiteljice i njenih prednika, dok da iz dostavljenog rješenja o nasljeđivanju iza smrti oca tužiteljice pok. GĆ ne slijedi da je predmetna nekretnina bila predmetom tog ostavinskog postupka, a tužiteljica u tužbi ističe da je vlasništvo predmetne nekretnine stekla diobom sa svojom braćom, međutim ista da nije dostavila dokaz o tome pa se predlaže tužiteljicu pozvati na dostavu diobenog ugovora, pri čemu da iz skice iskolčenja od 25. veljače 2011. je vidljivo da su na navedenoj skici tužiteljica označene parcele samo u odnosu na braću tužiteljice dok da za tužiteljicu isto nije razvidno, te iz dostavljene povijesti posjedovanja slijedi da je na temelju zahtjeva stranaka i prijavnog lista izvršen upis dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere na ime KĆ, PĆ i ĆĆ, ali ne i na ime tužiteljice. Napominje da je tužiteljica temeljem iste dokumentacije zatražila ispravak upisa i za druge nekretnine koje su također formirane od kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere (P-2241/2024 i P-2242/2024).

3. Sud je u postupku izveo dokaz čitanjem: zapisnika Općinskog suda u Zadru posl. br. Z-29119/2024 (Z-19650/18) od 2. listopada 2024. (l.s. 5,6), prigovor od 30. kolovoza 2018. (l.s. 7,8), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] posl. br. Z-751/2012/1676 od 12. listopada 2016. (l.s. 9-11), prijepisa posjedovnog lista 4675 za k. o. [katastarska općina] (l.s.14), rješenja o nasljeđivanju posl. br. O -153/81 od 12.11.1981 (l.s. 15-17), povijest promjena na katastarskim česticama s privicima (l.s. 18-57), izjave od ĆĆ (l.s. 59), zapisnici ovog suda Z-19659/2018, Z-19661/2018, Z-19662/2018, Z-19663/2018, Z-19664/2018, Z- 19655/2018, Z-19654/2018, Z-19653/2018, Z-19657/2018, Z-19658/2018 (l.s.60-79), uvjerenje od 16.10.2025. (l.s.107), prijepisa posjedovnih listova (l.s.110-125), uvidom u izvod iz katastarskog plana (l.s. 12,13,109,126,127), skicu iskolčenja (l.s.58), kopiju snimke iz zraka (l.s.108), proveden je uviđaj uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka Ivana Brkića (l.s. 128,129) koji je dostavio skicu mjerenja 1 (l.s.136), skicu mjerenja 2 (l.s.137) i uvjerenje o identifikaciji (l.s.138), te su saslušani svjedoci OĆ, NĆ, ČĆ i HĆ (l.s. 151,152), kao i tužiteljica (l.s. 152,153).

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za ispravak upisa u zemljišnu knjigu za nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjižene kao vlasništvo tuženice za cijelo u postupku preoblikovanja zemljišne knjige.

6. Između stranaka nije sporno da je tuženica upisana vlasnicom predmetne nekretnine za cijelo u postupku preoblikovanja zemljišne knjige i to rješenjem donesenim na zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] posl. br. Z-751/2012/1676 od 12. listopada 2016. (l.s. 9-11), s time da je iz istog zapisnika razvidno da predmetna nekretnina ima površinu od 321 m2, a što je potvrđeno i skicom mjerenja 1 (l.s.136) koju je dostavio imenovani vještak geodetske struke.

7. Odredbom članka 205. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 63/19., 128/22. i 155/23., dalje: ZZK) propisano je da pravo zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja, kao i osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati, a stavkom 2. tog članka je propisano da pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje istekom rokova određenih tim Zakonom za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornoga upisa odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora.

8. Iz zapisnika sastavljen povodom prigovora ovdje označene tužiteljice podnesenog u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] pod posl.br. Z-29119/2024 (Z-19650/18) od 2. listopada 2024., razvidno je da je odbijen prigovor tužiteljice kao neosnovan, s time da je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 16. listopada 2024.

9. Nadalje, iz zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] posl. br. Z-751/2012/1676 od 12. listopada 2016. (l.s. 9-11), kao i uvjerenja o identifikaciji (l.s.138) proizlazi kako kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina].

10.1. Iz povijest promjena na katastarskim česticama s privicima (l.s. 18-57) je razvidno da je na kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina] od 1956. kao posjednik upisan UĆ, MĆ iz [adresa], odnosno da je nekretnina u posjedu fizičkih osoba od pedesetih godina prošlog stoljeća, tj. pravnih prednika tužiteljice (potvrđeno rješenjem o nasljeđivanju (l.s. 15-17) i suglasnim iskazima svjedoka), kao i da je kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina] imala površinu od 7640m2.

10.2. Ističe se da priložena povijest promjena na katastarskim česticama predstavlja javnu ispravu iz članka 230. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08-ispr., 57/11 i 148/11- proč. tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) u pogledu evidencije posjeda na nekretninama, a tuženica je nije osporila niti jednim dokazom u ovoj pravnoj stvari.

10.3. Nadalje, iz priloženih zapisnika (l.s.60-79) koji se dovodi u vezu s iskazima svjedoka, a osobito svjedoka OĆ, te skicom iskolčenja (l.s.58), proizlazi da je od kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina] nastalo više nekretnina koje su u postupku preoblikovanja zemljišne knjige upisane na braću tužiteljice sukladno diobi unutar obitelji.

10.4. U tom smislu, imajući u vidu da je da je kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina] imala površinu od 7640m2, te da je od iste nastalo više nekretnina nove izmjere u postupku preoblikovanja zemljišne knjige, to je logično da je tužiteljica temeljem iste dokumentacije zatražila ispravak upisa i za druge nekretnine koje su također formirane od kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere.

11.1. Iz suglasnih iskaza svjedoka ĆĆ, NĆ, IĆ i HĆ (l.s. 151,152), kao i tužiteljice (l.s. 152,153), proizlazi da se radi o nekretnini koja je prije bila vlasništvo LĆ, koji je u nekim ispravama zvan i SĆ, a na dijelu nekretnine je bila obradiva površina, dok na drugom pašnjak za stoku, s time da je diobom unutar obitelji predmet spora pripao upravo tužiteljici.

11.2. Također, svjedoci su suglasno iskazali kako tužiteljici i njezinim prednicima nitko nije osporavao niti smetao posjed i korištenje predmeta spora, niti je ikad na predmetnu nekretninu dolazio lugar ili netko od države.

11.3. Napominje se da su svi iskazi suglasni s materijalnom dokumentacijom u spisu, a osobito povijesti promjena na katastarskim česticama (l.s. 18-57).

12.1. Odredba članka 18. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV) propisuje da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, dok će se prema članku 11. stavku 3. ZV-a posjed smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

12.2. Odredbama članka 159. stavak 4. ZV-a, samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, čiji je posjed barem pošten, pravo vlasništva stvari stječe dosjelošću, protekom 40 godina, takvog posjedovanja, s time da se sukladno odredbi članka 160. stavka 2. ZV-a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

12.3. Odredbom članka 388. stavak 4. ZV bilo je određeno da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, no odlukom Ustavnog suda RH od 17. studenog 1999. (Narodne novine, broj 137/99) ta je odredba ukinuta. Ipak, ukinuta odredba članka 388. stavka 4. ZV/96, koja je bila na snazi i u primjeni od 1. siječnja 1997. do stupanja na snagu pravnih posljedica njezinog ukidanja objavom odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama, broj 137/99 od 14. prosinca 1999., prema odredbi članka 53. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Narodne novine“ broj: 99/99), te je u tom vremenskom razdoblju mogla proizvesti pravni učinak stjecanja vlasništva dosjelošću, u korist posjednika nekretnine u društvenom vlasništvu ukoliko su najkasnije do njenog ukidanja bile ispunjene sve potrebne pretpostavke koje se odnose na duljinu i kvalitetu posjeda.

13. Prema odredbi članka 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Sl. SFRJ broj 6/80 i 36/90 – dalje: ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., na nekretninama u društvenom vlasništvu pravo vlasništva nije se moglo steći dosjelošću, sve do donošenja Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine, broj 53/91, od 08.10.1991.) kad je ta odredba stavljena je izvan snage.

14. Europski sud za ljudska prava u presudama Z i dr. protiv [adresa], te K protiv Republike Hrvatske, u kojima su tužbe podnesene nakon 17. studenog 1999. kada je Ustavni sud ukinuo odredbe članka 388. stavka 4. ZV, zauzeo je shvaćanje da nije od značaja je li postupak pokrenut prije ili nakon 17. studenog 1999., te da dosjelost na nekretninama u ranijem društvenom vlasništvu neprekidno teče do 17. studenog 1999. pod pretpostavkama da time nisu povrijeđena prava trećih osoba odnosno da ne postoji suprostavljeni pravni interes. I Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je pravno shvaćanje da kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su do 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba računati i vrijeme prije 8. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju prava osoba koja ta prava nisu stekli na temelju odredaba članka 388. stavka 4. ZV, već drugih odredaba istog Zakona. (Rev-x-974/2017 od 7. svibnja 2019.).

15.1. Tužiteljica je u postupku dokazala, i to prvenstveno s povijesti promjena na katastarskim česticama (l.s. 18-57) te suglasnim izjavama svjedoka, ali i ostalim izvedenim dokazima, da su se njezini prednici nalazili u mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine preko 40 godina do 17. studenog 1999.

15.2. Na temelju izvedenih dokaza sud utvrđuje da su tužiteljica i njezini prednici predmetnu nekretninu držali u samostalnom posjedu jer su njome raspolagali kao vlasnici, koristeći je u vlastitu korist, te podizali nasade.

16. Što se tiče poštenja posjeda tužiteljice i njezinih prednika prvenstveno treba istaknuti kako se prema citiranoj odredbi članka 18. stavka 5. ZV-a posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, a tuženica Republika Hrvatska tijekom postupka nije osporavala poštenje tužitelja i njegovih prednika, niti je predlagala dokaze na tu okolnost.

17. Dakle, sud nalazi da bi prednici tužiteljice bili pošteni i samostalni posjednici preko 40 godina do 17. studenog 1999., pa su isti stekli pravo vlasništva dosjelošću, stupanjem na snagu ZV, sukladno odredbi članka 159. stavak 4. u vezi odredbe članka 388. stavak 4. ZV, odnosno prije početka postupka preoblikovanja zemljišne knjige.

18. Nadalje, kako je u postupku utvrđeno i da je tužiteljica predmet spora stekla nasljeđivanjem i diobom unutar obitelji od kad je u samostalnom i nesmetanom posjedu iste, tužbeni je zahtjev prihvaćen kao u izreci presude.

19. Također, za ukazati je da je pogrešan pravni stav tuženice koji je iznijela u odgovoru na tužbu navodeći da bi u tužbi za ispravak tužitelj trebao prije svega dokazati da je upis prava vlasništva Republike Hrvatske na navedenoj nekretnini pogrešan odnosno da je sud nepravilno upisao tuženicu kao vlasnicu predmetne nekretnine te da je upis protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa. Naime, predmet ove parnice nije tužba radi ispravka pogrešnog upisa u smislu odredbe članka 135. stavka 4. ZZK, već tužba za ispravak u smislu odredbe članka 205. ZZK, koja se može podnijeti u postupku osnivanja i preoblikovanja zemljišnih knjiga, odnosno u pojedinačnom ispravnom postupku. Stoga pogrešan je stav tuženice da je tužiteljica u konkretnom slučaju, prije svega, trebala dokazati da je sud nepravilno upisao tuženicu kao vlasnicu predmetne nekretnine i da je upis protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa jer se u parničnom postupku pokrenutom tužbom za ispravak izvode svi dokazi nužni za utvrđivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva, a sud donosi odluku na temelju svih izvedenih dokaza. Tužba za ispravak kojom se zahtjeva brisanje ili ispravak upisa provedenog u ispravnom postupku bit će osnovana ako parnični sud utvrdi da je na temelju odluke suda o prijavi ili prigovoru proveden upis za koji nisu bile ispunjene sve pretpostavke pa se zbog toga zemljišnoknjižno stanje razlikuje od stvarnog pravnog stanja nekretnine, a što je sud u konkretnom slučaju, na temelju naprijed izvedenih dokaza našao utvrđenim.

20.1. Odluka o trošku je donesena na temelju članka 154. stavka 1. ZPP te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23 i 107/25, dalje: OT).

20.2. Dakle, tužiteljici, zastupanoj po odvjetniku, su priznati troškovi za sastav tužbe 100 bodova (Tbr. 7. toč. 1. OT), 3x100 bodova za zastupanje na ročištima 13.10.2025., 11.11.2025.(uviđaj) i 13.1.2026. (Tbr. 9. toč. 1. OT), 2x100 bodova za sastav podnesaka od 1.8.2025. i 24.12.2025. (Tbr. 8. toč. 1. OT), 2x25 bodova za sastav podnesaka od 17.10.2025. i 10.11.2025. (Tbr. 8. toč. 4. OT), što zbrojeno i pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 eura te uvećano za PDV iznosi ukupno 1.625,00 eura. Nadalje, tužitelju je priznat plaćeni trošak uviđaja od 580,00 eura, te trošak sudskih pristojbi u ukupnom iznosu od 53,10 eura, čime ukupan tužiteljici priznati trošak iznosi 2.258,10 eura, koji je trošak naloženo tuženici Republici Hrvatskoj naknaditi joj, kao pod točkom II. izreke.

20.3. Na temelju članka 151. stavka 3. ZPP-a, tužiteljici je priznato pravo na zatražene zakonske zatezne kamate tekuće na dosuđeni mu iznos troškova ovog parničnog postupka od dana presuđenja do isplate, a visina istih je utemeljena na odredbi članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 31/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23).

20.4. Tužiteljici nije priznat zatraženi trošak Benkovac Karin Benkovac u iznosu od 80,00 eura s obzirom da isti nije postavljen sukladno Tbr. 50. toč. 3. OT. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke.

21. Slijedom svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Benkovac, 25. veljače 2026.

Sudac

Luka Smoljan

Uputa o pravnom lijeku:

1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se podnosi putem ovoga suda za sud drugog stupnja u dovoljnome broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se podnosi putem ovoga suda za sud drugog stupnja u dovoljnome broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se podnosi putem ovoga suda za sud drugog stupnja u dovoljnome broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. ODO u Zadru, Građansko - upravni odjel