Republika Hrvatska

Općinski građanski sud u Zagrebu

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P Ob-1329/2024-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Nedi Šoli, u parničnom predmetu tužiteljice ZD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] protiv tuženika OD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], trenutno u zatvoru Zagreb, Zagreb, Ulica dr. Luje Naletilića 1, uz sudjelovanje maloljetnog LD, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2011. u Zagrebu i maloljetnog SD, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2017. u Zagrebu , oboje zastupanog po posebnoj skrbnici ZDK iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, te Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB: 52966791065, Zagreb (Grad Zagreb), Trg Nevenke Topalušić 1, Područni ured Peščenica, radi odlučivanja o izmjeni odluke o roditeljskoj skrbi i povećanju iznosa uzdržavanja, nakon održane glavne i tajne rasprave zaključene 17. veljače 2026. u prisutnosti stranaka osobno te predstavnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Peščenica, a u odsutnosti uredno pozvane posebne skrbnice, 25. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Mijenja se točka I. izreke Rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. R1 Ob-482/2020-8 od 3. veljače 2021. kojom je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 25. rujna 2020., u dijelu u kojem je odlučeno o načinu ostvarivanja roditeljske skrbi na način kako slijedi:

Tužiteljica ZD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kao majka, potpuno samostalno će ostvarivati roditeljsku skrb za maloljetnog LD, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2011. u Zagrebu i maloljetnog SD, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2017. u Zagrebu i potpuno samostalno će zastupati djecu u svim bitnim osobnim pravima djece iz čl. 100. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) (promjena prebivališta odnosno boravišta djece i izbor ili promjena vjerske pripadnosti), uz obavještavanje tuženika o navedenim odlukama.

II. Mijenja se točka I. izreke Rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. R1 Ob-482/2020-8 od 3. veljače 2021. kojom je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 25. rujna 2020., u dijelu u kojem je odlučeno o načinu ostvarivanja osobnih odnosa roditelja s kojim djeca ne stanuju na način kako slijedi:

Osobni odnosi između maloljetnog LD, OIB: [osobni identifikacijski broj] i maloljetnog SD, OIB: [osobni identifikacijski broj] te njihova oca, ovdje tuženika OD, OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivat će se na sljedeći način:

- pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Peščenica i to svakog drugog četvrtka od 18,00 sati do 19,00 sati u Centru za pružanje usluga u zajednici Zagreb-Dugave, u trajanju od 6 mjeseci, a sve nakon izlaska tuženika iz zatvora.

III. Mijenja se točka I. izreke Rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. R1 Ob-482/2020-8 od 3. veljače 2021. kojom je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 25. rujna 2020., u dijelu u kojem je odlučeno o uzdržavanju na način kako slijedi:

Nalaže se tuženiku kao ocu, OD, OIB: [osobni identifikacijski broj] plaćati za uzdržavanje maloljetnog djeteta LD, OIB: [osobni identifikacijski broj], umjesto ranije određenog iznosa od 132,72 EUR[1] (slovima: stotridesetdva eura i sedamdesetdva centa)/1.000,00 kn (slovima: tisuću kuna), iznos od 290,00 EUR (slovima: dvjestodevedeset eura) mjesečno, počevši od 25. veljače 2026., kao dana donošenja prvostupanjske odluke pa nadalje, sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, tako da će dospjele, a neplaćene obroke uzdržavanja, platiti odjednom u roku od 15 dana, dok će dospjevajuće mjesečne obroke uzdržavanja plaćati najkasnije do 15. – tog dana u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sve uvećano za zateznu kamatu koja se obračunava na svaki dospjel i, a neplaćeni obrok uzdržavanja, pa sve do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice maloljetnog tužitelja, ZD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], broj računa: IBAN [broj bankovnog računa] otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d.

IV. Mijenja se točka I. izreke Rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. R1 Ob-482/2020-8 od 3. veljače 2021. kojom je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 25. rujna 2020., u dijelu u kojem je odlučeno o uzdržavanju na način kako slijedi:

Nalaže se tuženiku kao ocu, OD, OIB: [osobni identifikacijski broj] plaćati za uzdržavanje maloljetnog djeteta SD, OIB: [osobni identifikacijski broj], umjesto ranije određenog iznosa od 132,72 EUR[1] (slovima: stotridesetdva eura i sedamdesetdva centa)/1.000,00 kn (slovima: tisuću kuna), iznos od 264,00 EUR (slovima: dvjestošezdesetčetiri eura) mjesečno, počevši od 25. veljače 2026., kao dana donošenja prvostupanjske odluke pa nadalje, sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, tako da će dospjele, a neplaćene obroke uzdržavanja, platiti odjednom u roku od 15 dana, dok će dospjevajuće mjesečne obroke uzdržavanja plaćati najkasnije do 15. – tog dana u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sve uvećano za zateznu kamatu koja se obračunava na svaki dospjeli, a neplaćeni obrok uzdržavanja, pa sve do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice maloljetnog tužitelja, ZD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], broj računa: IBAN [broj bankovnog računa] otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d.

V. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak ovoga postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovome sudu predlaže da sud odluči o izmjeni odluke o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju djece.

1.1. U tužbi tužiteljica ističe u bitnome da je pokrenula postupak jer tuženik ne sudjeluje u roditeljskoj skrbi niti uzdržavanju djece. Radi navedenoga morala je pokrenuti i postupak prisilne naplate.

1.2. U tužbi majka opisuje da samostalno odlučuje o školstvu, zdravlju svim obvezama djece i da tuženik kao otac nije uključen u to. Pored navedenoga, tuženik ima zabranu prilaska tužiteljici u kontinuitetu već pet godina zbog ponavljanja više kaznenih djela počinjenih na njenu štetu.

1.3. Tuženik se nalazi u zatvoru jer je u prisutnosti djece počinio ponovo kazneno djelo na njenu štetu.

1.4. Slijedom navedenoga, predlaže da se donese odluka kojom će se odrediti da ona ima samostalnu roditeljsku skrb, zatim da tuženik doprinosi za uzdržavanje djece u iznosu od 229,60 EUR za maloljetnog SD i u iznosu od 252,56 EUR za maloljetnog ZD.

1.5. Nakon što je s tuženikom postigla sporazum, tužiteljica je predložila donošenje presude prema sporazumu opisanom u točki 4. ovog obrazloženja presude.

2. Tuženik u odgovoru predložio je donošenje presude prema sporazumu opisanom u točki 4. ovog obrazloženja presude.

3. U skladu s odredbom čl. 240. st. 1. t. 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023), maloljetnom djetetu imenovana je posebna skrbnica u osobi ZDK iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb.

3.1. Nakon mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Peščenica, opisanog u točki 10. ovog obrazloženja presude, podneskom od 15. rujna 2025. posebna skrbnica navela je da se ne protivi njihovom mišljenju.

4. Na ročištu održanim kod ovoga suda 17. veljače 2026. stranke su postigle sporazum u odnosu na sve točke tužbenih zahtjeva te nisu imale daljnjih izvođenja dokaza i predložile su donošenje odluke na temelju postignutog sporazuma.

4.1. S tim u vezi se ističe da su stranke navele sljedeće:

- maloljetna djeca će stanovati s majkom na adresi [adresa]

- majka će ostvarivati samostalnu roditeljsku skrb u cijelosti te u odnosu na bitna prava za vjeroispovijest i promjenu prebivališta, uz obavještavanje oca,

- tuženik neće ostvarivati osobne odnose s djecom dok ne izađe iz zatvora, odnosno do 29. ožujka 2026., a nakon toga osobni odnosi će se ostvariti pod nadzorom svakog drugog četvrtka od 18,00 do 19,00 sati u Centru za pružanje usluga u zajednici Zagreb- Dugave, a koju stručnu osobu će imenovati HZZSR, PU Peščenica

[broj bankovnog računa]

- svaka stranaka snosi svoj trošak postupka.

5. U tijeku dokaznog postupka, radi razjašnjenja spornih i odlučnih činjenica te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid svu dokumentaciju priloženu spisu (list 1-110 spisa).

5.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 17. veljače 2026. nije izveden dokaz saslušanja stranaka, a s obzirom na to da su stranke nakon postignutog sporazuma odustale od daljnjeg izvođenja dokaza.

5.2. S obzirom na to da stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, kao i da su u bitnome postigle sporazum na ročištu održanim 17. veljače 2026. pred ovim sudom raspravljanje je dovršeno i glavna rasprava je završena.

6. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) te u vezi s čl. 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023), uzimajući pritom i postignuti sporazum stranaka, kao i da je on u skladu sa interesom i dobrobiti djece, odlučeno je kao u izreci presude.

7. Među strankama nije sporan način ostvarivanja roditeljske skrbi, posebice imajući u vidu odnose stranaka, činjenicu da se tuženik nalazi na izdržavanju kazne zatvora i da navedeno odgovara trenutnoj situaciji.

7.1. Među strankama nije sporno da će tuženik na ime uzdržavanja maloljetnog SD plaćati iznos od 264,00 EUR i za maloljetnog ZD iznos od 290,00 EUR počevši od donošenja presude s dospijećem svakog iznosa do 15.-tog dana u mjesecu za mjesec za koji treba platiti uzdržavanje uplatom na tekući račun majke, a u slučaju kašnjenja uvećano za pripadajuću zateznu kamatu, kako je i navedeno u izreci presude. Isto tako nije sporno da je prema ranijoj odluci bio određen iznos od 132,72 EUR.

7.2. Među strankama također nije sporno da svatko snosi svoj trošak ovoga postupka.

8. Ocjenjujući provedene dokaze, sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi s time da je njihovu dokaznu snagu ocijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima te odredbama Obiteljskog zakona te je uzeo u obzir sporazum stranaka postignut na ročištu održanim pred ovim sudom 17. veljače 2026.

9. Prije svega ističe se da je tijekom postupka donesena sljedeća privremena mjera, Rješenje ovoga suda posl.br. P Ob-1329/2024-4 od 19. prosinca 2024. koja glasi:

" I. Osobni odnosi između oca OD i mlt. LD i mlt. SD se zabranjuju.

II. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovoga postupka ili do drugačije odluke suda.

III. Ova privremena mjera ovršna je sa danom donošenja 19. prosinca 2024. jer žalba protiv iste na zadržava ovrhu."

9.1. Iz obrazloženja rješenja proizlazi da je odluka donesena s obzirom na aktualnu situaciju gdje je tuženik agresivni obiteljski nasilnik koji je demonstrirao bezobzirnu upornost u napadima i nametljivom ponašanju, sud smatra da je nužno zabraniti mu kontakte s djecom, radi očuvanja njihovog života, mira i sigurnosti te imajući u vidu njihovu trenutnu dob (3 i 7 godina).

10. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Peščenica su u mišljenju Z:

552-04/24-11/66, Urbroj: 139-119-05/6-25-9 od 21. veljače 2025., između ostalog naveli sljedeće:

a) tužiteljica:

- rođena je **.**.1989. u Zagrebu od oca ZD i majke O. Zaposlena u HT- u. Prema osobnim navodima zdrava je osoba.

b) tuženik

- rođen je **.**.1989. u Zagrebu od roditelja L i S. Po zanimanju je alatničar. Trenutno se nalazi na izdržavanju zatvorske kazne u Zatvoru.

10.1. Stranke su bile su u braku u kojem je rođen LD OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2011.g. u [adresa]. Brak je razveden pravomoćnom odlukom suda. Supružnici su i nakon razvoda braka nakon proteka određenog vremena ponovno uspostavili izvanbračnu zajednicu u kojoj je kasnije rođen mlt. SD OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2017.g. u [adresa]. Djeca su zdrava i urednog razvoja.

10.2. Ističu da se obitelj se nalazi u tretmanu od travnja 2019.g. zbog prijava nasilničkog ponašanja u obitelji od strane oca OD u odnosu na tada izvanbračnu suprugu ZD. Po prestanku izvanbračne zajednice djeca nastavila su stanovati sa majkom, a s ocem ostvarivati redovite osobne odnose. Majka i djeca nastavili su stanovati u do tada zajedničkom domu na adresi u [adresa] dok se otac odselio natrag k svojim roditeljima na adresu u [adresa]. U obitelji se provodila mjera stručne pomoći i potpore kroz 2020./2021.

10.3. Zbog nasilničkog ponašanja u obitelji Općinski prekršajni sud u Zagrebu donio je presudu poslovni broj; 11 K-1711/19-23 od 12. ožujka 2020. kojim je presudio da je OD kriv jer je u alkoholiziranom stanju u namjeri da prestraši suprugu rekao da će ju ubiti, da će joj potrgati ruke i noge, polio ju čašom vode te joj rekao da će ju zapaliti. Rješenjem istog suda, poslovni broj: 11 K-1711/19-23 od 12. ožujka 2020. sud je izrekao MD zaštitne mjere zabrane približavanja oštećeno j RD na udaljenost manju od 50 metara; zabranu uspostavljanja i održavanja izravne i neizravne veze s oštećenijom te udaljavanje iz doma na adresi u [adresa].

10.4. Presudom Općinskog kaznenog suda (Poslovni broj: 11. K-1104/20-139) od **.**.2020. OD određena je kazna zatvora u trajanju od 8 mjeseci te presudom istoga suda (Poslovni broj: 28 Kzd-299/22-20) JD također je određena kazna zatvora, a sve radi nametljivog ponašanja prema bivšoj supruzi ZD.

10.5. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob- 482/2020 od dana 03. veljače 2021. godine odobren je Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi koji su roditelji sklopili prilikom postupka obveznog savjetovanja. Istim je određeno da će mlt. djeca stanovati s majkom na adresi prebivališta, dok će s ocem ostvarivati osobne odnose utorkom i četvrtkom od 17h do 19 h te svaki drugi vikend.

Ocu je određena obveza uzdržavanja.

10.6. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Peščenica od **.**.2024. LD i SD korisnici su privremenog uzdržavanja.

10.7. Nakon što je zaprimljena obavijest policije za tuženika zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela "Tjelesna ozljeda" i "Neizvršavanje sudske odluke" na štetu bivše supruge ZD, tužiteljica je saslušana na zapisnik te je istoj ponuđen smještaj u sigurnu kući te je upoznata sa sigurnosnim planom. Tužiteljica je navela da se bivši suprug OD trenutno nalazi u zatvoru. Nadalje, tužiteljica je navela da je 28,. rujna 2024. tuženik ušao u stan, unatoč sigurnosnim mjerama te pritom fizički nasrnuo na navedenu, na način da ju je primio za vrat i udario po licu. Isto se odvilo u prisutnosti djece, koja su zbog navedenoga bila u strahu.

10.8. Privremenom mjerom, Poslovni broj: P Ob-1329/2024-4 od dana 19. prosinca 2024. ocu OD zabranjeni su susreti s mlt. ZD i SD.

10.9. U postupku donošenja odluke o roditeljskoj skrbi, obavljen je razgovor s tuženikom, u Centru za dijagnostiku, Zatvora u Zagrebu. U razgovoru istom je objašnjen postupak koji se vodi na sudu te je upoznat sa privremenom mjerom koja je trenutno na snazi. Vezano za prijedlog majke o ostvarivanju djelomično samostalne roditeljske skrbi i prijedlogu o ostvarivanju susreta s djecom, tuženik je naveo da bi htio da djeca stanuju sa njim, a da majku viđaju kada god požele. Tuženik je naveo da redovno plaća uzdržavanje i da djeca imaju sve potrebno za život. Prilikom razgovora, isti je učestalo nesuvislo i nepovezano pričao. Često je, unatoč vraćanju na postupak, pričao o obitelji, prijetnjama koje ima, odnosu sa bivšom suprugom, djecom i slično. Nije se ostavljao dojam da imenovani shvaća značenje objašnjenja i postupaka koji se vode.

10.10. Rješenjem Općinskog kaznenog državnog odvjetništva, Broj: Kis-DO-442/2024 od dana **.**.2024. OD određeno je provođenje istrage, a radi sumnje da je: „od lipnja 2024. godine do 28. rujna 2024. godine u [adresa], u stanju teške duševne bolesti, psihotičnog poremećaja, zbog kojih nije mogao shvatiti značenje svojih postupanja niti vladati svojom voljom, iako svjestan da mu je Presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, Odjela za mladež od dana 10. siječnja 2023. godine, broj 28, Kzd-299/22-20, pravomoćna s danom 16. veljače 2023. godine, izrečena sigurnosna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja i li uhođenja žrtve ZD u trajanju od pet godina, iste se nije pridržavao te je u više navrata dolazio ispred stana na adresi prebivališta ZD, zvonio na portafon i tražio susrete sa sinovima, a 28. rujna 2024. godine, oko 19, 00 sati, došao na navedenu adresu i pokušao ući u stan u kojem prebiva ZD te naglo gurnuo i otvorio vrata, koja je ZD držala, pokušavajući ga spriječiti u ulasku, a potom je ušao u stan te primio ZD rukama za vrat i otvorenim dlanom u predjelu lica, ne bi li je tjelesno ozlijedio, uslijed čega je ZD zadobila tjelesne ozljede u vidu krvnog podljeva i oteklina gornje usne s manjim razdorom sluznice.“ U obrazloženju se nadalje navodi, iz Nalaza i mišljenja psihijatra, kako su kod OD dijagnosticirani sumanuti poremećaj i mješoviti poremećaj ličnosti disociranih i paranoidnih karakteristika te štetna upotreba više psihoaktivnih tvari.

10.11. Iz dopisa osnovne škole Vukomerec, koju pohađaju djeca te se doznaje da mlt. LD pohađa 6b. razred po redovnom programu. Mlt. LD ostvaruje sobar i vrlo dobar uspjeh, prihvaćen je u razredu od vršnjaka i poštuje autoritet škole. Mlt. Jakov učenik je 2b. razreda, po redovnom programu. Ima dobar odnos s vršnjacima i poštuje autoritet odraslih. Ostvaruje vrlo dobar i odličan uspjeh. U dopisu se navodi da suradnju sa školom ostvaruje isključivo majka mlt. djece.

10.12. Iz razgovora djece s psihologinjom utvrđuje se da su u kontaktu otvoreni i sklon spontano verbalizirati. Opisuje se kao dobrog, pristojnog i druželjubivog učenika 6. razreda Osnovne škole Vukomerec. Dječak navodi kako mu je u školi dobro, te kako s prijateljima voli ići vani, igrati igrice i ići u šetnju. Kroz razgovor se stekao dojam dječaka urednog razvoja i socijalnih odnosa. Vezano za obiteljske prilike, navodi kako živi s mamom i bratom. Dodaje kako s mamom voli gledati filmove i kuhati. Vezano uz odnos s tatom, mlt. LD navodi kako je isti u zatvoru zadnjih par mjeseci te kako ga je zadnji put vidio kad je došao kod njih doma, a kada je izbio sukob s mamom. Dodaje kako s njim voli igrati nogomet. Vezano uz sukob koji se dogodio kod kuće navodi kako je tada tata došao kod njih jer ih je želio vidjeti, no kako oni nisu mogli izaći jer je SD bio bolestan. Dječak navodi kako se trenutno osjeća da bi na neki način htio vidjeti tatu, a na neki ne te kako nema briga niti strahova vezano uz odnos s istim. Na poseban upit dječak navodi kako ga tata nikad nije fizički kažnjavao niti se na bilo koji način neprimjereno ponašao prema njemu, već da je samo često pričao ˝gluposti˝ o mami. Mlt. SD također bez teškoća prihvaća razgovor te je u kontaktu otvoren i spontano verbalizira. Opisuje se kao smotanog i pametnog dječaka koji ima bujnu maštu. Učenik je 2. razreda Osnovne škole Vukomerec te navodi kako mu je u školi dobro i kako voli provoditi vrijeme s ostalim vršnjacima na igralištu gdje pričaju, natječu se u crtanju i igraju nogomet. Dodaje kako u slobodno vrijeme voli igrati rukomet i nogomet, igrati se s lego kockicama i igrati igrice. Kroz razgovor se stekao dojam dječaka urednog razvoja i socijalnih odnosa. Vezano uz obiteljske prilike, mlt. SD navodi kako stanuje s mamom i bratom. Dodaje kako se s mamom voli maziti i kako imaju jako dobar odnos. Vezano uz odnos s tatom, navodi kako je isti trenutno u zatvoru te kako se nisu vidjeli unazad nekoliko mjeseci. Dodaje kako je ranije znao s tatom igrati nogomet, pričati i zezati se. Vezano uz sukob koji se dogodio između mame i tate navodi kako se tada osjećao loše i kako je bio ljut na tatu te kako se i sada tako osjeća u vezi navedenog i kako mu je teško to izbaciti iz glave. Dodaje kako tata nije nikad bio fizički ili verbalno neprimjeren prema njemu te kako nema briga vezano uz odnos s njim, a kako bi ga htio vidjeti i čuti. Zaključno, tijekom razgovora djeca djeluju autentično te ne ostavljaju dojam da kod njih postoji unutarnji konflikt oko tvrdnji koje iznose.

10.13. Slijedom navedenoga, imajući u vidu dosadašnja postupanja u obitelji, odnose među članovima te aktualnu obiteljsku situaciju i brigu djece oko svjedočenja nasilnom ponašanju od strane oca, smatramo kako je radi sigurnosti i zaštite važno da se odnosi između djece i oca odvijaju pod nadzorom stručne osobe. Uzimajući u obzir da su kod djece trenutno prisutne intenzivne emocije straha, ljutnje i zabrinutosti radi svjedočenja navedenom, a kao i činjenicu da se otac nalazi na izvršavanju zatvorske kazne te trenutno ne održava odnose s djecom, važno je da se odnosi postepeno ostvaruju u okruženju u kojem će se djeca osjećati sigurno i spremno ponovno ostvarivati kontakt s ocem. Predlaže se da maloljetni SD i LD i nadalje stanuje s majkom, ZD te da se istoj omogući djelomično samostalno izvršavanje roditeljske skrbi po pitanju zdravlja, odgoja i obrazovanja, slobodnih aktivnosti te ishođenja osobnih dokumenata. Po pitanju osobnih odnosa djece s ocem, predlaže se da se isti odvijaju pod nadzorom stručne osobe i to na način:

- svakog drugog četvrtka od 18,00 do 19,00 sati u Centru za pružanje usluga u zajednici Zagreb- Dugave, Ulica Sv. Mateja 70/a, Zagreb, pod nadzorom stručne osobe.

- Stručnu osobu koja će provoditi nadzor nad odvijanjem osobnih odnosa imenovat će nadležan Hrvatski zavod za socijalni rad.

11. Nakon postizanja sporazuma kod stranaka kao roditelja, nisu zaprimljene primjedbe.

12. Iz očitovanja stranaka proizlazi da su odnosi teško narušeni, te da trenutno majka sama brine o djeci te da je tuženik svojim ponašanjem utjecao na odnos s djecom zbog čega je nužno nakon zabrane osobnih odnosa. Tuženik se nalazi u zatvoru, te je radi daljnjeg razvoja djece i zaštite njihovih prava i interesa potrebno urediti roditeljsku skrb kako bi djeca mogla imati sigurno okruženje u kojem se ne smiju ponavljati situacije zbog koji su dječja prava bila ugrožena.

13. Odredbom čl. 413. st. 1. točka 1. Obiteljskog zakona navedeno je da će sud po službenoj dužnosti odlučiti s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanje djeteta i to odlukom kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi te u drugim slučajevima razdvojenog života roditelja.

13.1. Odredbom čl. 119. Obiteljskog zakona navedeno je da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Stavkom 2. istoga članka zakona navedeno je da roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su mu omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.

13.2. Odredbom čl. 104. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, a stavkom 4. određeno je da su roditelji dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja roditeljske sk rbi sporna pitanja rješavati sporazumno.

13.3. Nadalje, odredbom čl. 92. Obiteljskog zakona propisano je što čini temeljni sadržaj roditeljske skrbi. Treba reći da po odredbi čl. 105. st. 1. Obiteljskog zakona jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje obiteljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Po stavku 2., jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno čl. 416. st. 2. i 3. tog zakona. Po stavku 4. toga članka, roditelj koji se protivi zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi, odnosno sklapanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazumu dužan je dokazati da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta, u protivnom sud može samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.

13.4. Odredbom čl. 420. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da sud može odluku o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o načinu održavanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem i o ostvarivanju roditeljske skrbi donijeti na temelju sporazuma roditelja ako smatra da je taj sporazum u skladu s dobrobiti djeteta. Stavkom 2. istog članka određeno je da ako roditelji sporazumno odluče ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb, sporazum mora uređivati sva bitna pitanja iz plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u skladu s odredbom čl. 106. st. 2. Obiteljskog zakona.

13.5. Odredbom čl. 106. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da se planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mora detaljno urediti mjesto i adresa djetetova stanovanja, vrijeme koje će provoditi sa svakim od roditelja, način razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti pri donošenju odluka bitnih za dijete, razmjene važnih informacija u vezi s djetetom, visinu uzdržavanja kao obvezu roditelja kod kojeg dijete ne stanuje i način na koji će se rješavati buduća sporna pitanja.

14. Iz odredbe čl. 3. Konvencije o pravima djeteta proizlazi da u svim akcijama koje se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela najbolji interes djeteta mora imati prednost.

15. Pri donošenju odluke o ostvarivanju roditeljske skrbi, sud je imao u vidu prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Peščenica i posebne skrbnice kojeg je prihvatio na način da se osobni odnosi oca, ovdje tuženika s djecom ostvaruju kako je to i navedeno u točki II. izreke presude.

16. Stoga, kako je u ovom postupku potrebno ponajprije zaštiti dobrobit djece, prava, zdravlje i svekolike najbolje interese, a prema mišljenju Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Peščenica i posebne skrbnice, sud je uvažio prijedlog tužiteljice i tuženika kod određivanja načina ostvarivanja osobnih odnosa.

17. Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, sud je pri odlučivanju o zahtjevima rukovodio najboljim interesima djeteta i pravilima o zaštiti djece koja su, između ostalog, propisana odredbom čl. 3., 9. i 12. Konvencije o pravima djeteta (usvojena na 44. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989. godine (rezolucija br. 44/25), stupila na snagu 2. rujna 1990. godine).

18. Maloljetna djeca stranaka su pomoću Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Peščenica izrazili svoje mišljenje, a temeljem čl. 360. st. 4. Obiteljskog zakona, te sud nije dodatno utvrđivao mišljenja djece u odnosu na način ostvarivanja osobnih odnosa s ocem s obzirom na to da iz iskaza stranaka proizlazi da djeca nisu viđala oca, a okolnosti opisane u izvješću Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Peščenica pokazuju da je osnovano očekivati ostvarivanje osobnih odnosa pod nadzorom. Međutim, sud je prilikom donošenja ove presude uzimao u obzir ovlasti koje ima propisane Obiteljskim zakonom, a kojima će se omogućiti djeci odrastanje u sigurnom i zdravom okruženju, ostvarujući pritom osobne odnose s tuženikom u sigurnim i kontroliranim uvjetima. Posebice na način da će otac morati poraditi na kontroli emocija i izbjegavaju bilo kakvog nasilja.

19. U takvim okolnostima nužno je roditeljima ponovo omogućiti stručnu pomoć kroz mjeru stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djeci, a koja je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

20. Stoga je primjenom odredbi čl. 95., 96. i 124. Obiteljskog zakona, odlučeno kao u točki I. i II. izreke ove presude.

21. S obzirom na sve navedeno i utvrđeno tijekom postupka, a poglavito uzimajući u obzir dob djece i aktualnu obiteljsku dinamiku, kao i činjenicu da tuženik kao otac trenutno ne sudjeluje u životu djece jer se nalazi u zatvoru, zatim da majka trenutno adekvatno zadovoljava sve u vezi roditeljske skrbi oko djece, a posebice imajući u vidu nedvojbene probleme koje majka ima u svakodnevnom funkcioniranju zbog činjenice da joj je otac nedostupan, sud je utvrdio da je u interesu djece da majka potpuno samostalno ostvaruje pravo na roditeljsku skrb i u tom smislu je prihvatio prijedlog stranaka, a što je u skladu s čl. 3. Konvencije o pravima djeteta, jer je iz svih provedenih dokaza utvrđeno da zajednička roditeljska skrb nije u interesu i za dobrobit djece u trenutnim okolnostima.

22. Slijedom svega navedenoga, sud smatra da je opravdano i u skladu s dobrobiti djece da tužiteljica samostalno ostvaruje roditeljsku skrb i sama zastupa d jecu u bitnim osobnim pravima (osim kod promjene imena) bez suglasnosti tuženika, odnosno prihvatio je zahtjev tužiteljice i tuženika.

23. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude.

24. Odlučujući o visini doprinosa uzdržavanja, sud je također uzeo u obzir postignuti sporazum stranaka.

25. Nadalje, prema čl. 281. Obiteljskog zakona uzdržavanje je dužnost i pravo roditelja i djece, bračnih i izvanbračnih drugova, srodnika u ravnoj lozi te pastorka i maćehe i očuha, kad je to predviđeno Obiteljskim zakonom.

25.1. Prema čl.282. Obiteljskog zakona osobe iz čl. 281. međusobnom uzdržavanju pridonose prema svojim mogućnostima i potrebama uzdržavane osobe, uz uvjete i na način određen ovim Zakonom.

25.2. Opće pravilo utvrđivanja visine iznosa za uzdržavanje je sadržano u čl. 307. Obiteljskog zakona te je u stavku 1. toga članka propisano da će u sporu o uzdržavanju sud utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje. Prema stavku 2., pri procjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju. Prema stavku 3., pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja.

25.3. Prema čl. 309. Obiteljskog zakona uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu, dok je čl. 310. Obiteljskog zakona propisano izjednačivanje svakodnevne skrbi o maloljetnom djetetu i novčanog uzdržavanja.

25.4. Na temelju čl. 311. Obiteljskog zakona ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovom zdravlju i druge slične troškove djeteta (stavak 1.) i to prema životom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja (st. 2.).

25.5. Člankom 313. Obiteljskog zakona propisano je da ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na prihode u imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje (stavak 1.), te da roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan je prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja (stavak 2.), dok je sud kod utvrđivanja mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan osim prihoda i imovinskih prilika iz stavka 2. uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja (stavak 4.), a novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba (stavak 5.).

25.6. Prema čl. 314. st. 2. i 3. Obiteljskog zakona, propisano je da se minimalni iznos određuje u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to za dijete 2. za dijete od 7 do 12 godina, 20% prosječne plaće, dok se od navedenoga iznimno mogu potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece.

26. Opće pravilo utvrđivanja visine iznosa za uzdržavanje propisano je čl. 307 Obiteljskog zakona, prema kojem će sud u sporu o uzdržavanju utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje, te procijeniti potrebe uzdržavane osobe, kao i procijeniti mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati.

27. Prema odredbi čl. 310. st. 1. Obiteljskog zakona, roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje sa djetetom – obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

29. Odredbom čl. 317. Obiteljskog zakona je propisano da odluku o uzdržavanju sud u parničnom postupku donosi nakon što je utvrdio ukupne materijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogućnosti roditelja.

30. Dakle, sud mora voditi računa o ukupnim materijalnim potrebama djeteta kako je navedeno u čl. 311. Obiteljskog zakona, no isto tako i o ukupnim mogućnostima roditelja obveznika uzdržavanja, kako je propisano odredbom čl. 313 . i 314. Obiteljskog zakona.

31. S tim u vezi, ukazuje se i na odredbu čl. 311. st. 2 . Obiteljskog zakona da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja.

32. Tijekom postupka je utvrđeno da je da su se promijenile okolnosti od posljednje odluke i da su s obzirom na dob djece i povećane njihove potrebe kako je i opisano u točki 10. ovog obrazloženja presude.

33. Prilikom odluke o visini uzdržavanja djeteta sud nije vezan zahtjevima stranaka, po osnovi čl. 426. Obiteljskog zakona.

33.1. Prema odredbi čl. 309. Obiteljskog zakona uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu.

33.2. Pravna osnova tužbenog zahtjeva je u skladu s odredbom čl. 285. Obiteljskog zakona kojom su propisane promijenjene okolnosti u vezi s obvezom uzdržavanja pa je tako propisano da osoba koja prima i osoba koja daje uzdržavanje može tražiti da sud povisi ili snizi iznos uzdržavanja, odluči o prestanku uzdržavanja ili promijeni način uzdržavanja određenog prijašnjom ovršnom ispravom ako su se okolnosti promijenile.

33.3. Prema čl. 432. st. 1. Obiteljskog zakona sud će u presudi kojom se povećava iznos uzdržavanja utvrditi povećani iznos uzdržavanja i odrediti dan od kojeg ga treba plaćati.

34. Ocjenjujući mjesečne potrebe djece, za utvrditi je da imaju mjesečne životne potrebe kao što su: prehrana, odjeća, obuća, higijenski pribor i kozmetika, igračke, školski pribor i izleti.

35. Imajući u vidu postignuti sporazum stranaka oko iznosa uzdržavanja, te potrebe maloljetnog djeteta odnosno da je navedeni iznos u skladu s mjesečnim potrebama i dobi maloljetnog djeteta te da je isti iznos utvrđen i prema odredbi čl. 314. st. 2. Obiteljskog zakona u vezi s Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje djeteta („Narodne novine“, broj 75/2025) i Odlukom o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“, broj 75/2025) donesenim od strane nadležnog Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku prema kojima za dijete od 13 do 18 godina tuženik bi trebao minimalno plaćati 22 % prosječne neto plaće odnosno 290 EUR, a za dijete od 7 do 12 godina 20 % prosječne neto plaće 264 EUR.

36. Slijedom navedenoga, a primjenom odredbi čl. 288. st. 1., 307., 311., 313., Obiteljskog zakona, a u vezi s čl. 309., 310. i 314. Obiteljskog zakona, odlučeno je kao u točki III. i IV. izreke ove presude te je prihvaćen sporazum stranaka imajući u vidu odredbu čl. 6. Obiteljskog zakona.

37. Ovdje se ističe da je uzdržavanje dosuđeno donošenja presude pa nadalje, uzimajući u obzir sporazum stranaka.

38. O zakonskim zateznim kamatama i to prema odredbi čl. 29. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22) odlučeno je na dosuđene iznose uzdržavanja kako je navedeno u točki III. i IV. izreke ove presude (odlučujući u granicama postavljenog sporazuma stranaka opisanog u točki 4. ovog obrazloženja presude).

39. Stranke se ujedno upozoravaju da ako se okolnosti ponovo bitno promijene, uvijek mogu ponovo tražiti povišenje/smanjenje obveze uzdržavanja u skladu s odredbama Obiteljskog zakona.

40. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 366. Obiteljskog zakona, a imajući u vidu da su stranke i u odnosu na trošak postignule sporazum, te je odlučeno kao u točki V. izreke presude.

U Zagrebu, 25. veljače 2026.

SUDAC

Neda Šola

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.

Stranka koja je pristupila ročištu radi uručenja presude, rok za žalbu teče od dana kad je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u postupku.

O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužiteljici,

2. Tuženiku,

3. Posebnoj skrbnici maloljetnog djeteta,

4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područni ured Peščenica,

5. Spis