Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-200/2023

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mladena Genca kao predsjednika vijeća, te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika CRVENO MORE j.d.o.o., Donji Miholjac, kao pravne osobe, i ŠU, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20.) i članka 35. stavka 1. točke 1. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“, broj: 133/12., 115/16., 106/18.,121/19. i 138/20.), odlučujući o žalbi okrivljenika CRVENO MORE j.d.o.o., Donji Miholjac, kao pravne osobe, i ŠU, kao odgovorne osobe, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Vijeća za prekršaje, od 17. listopada 2022., Klasa: 413-01/22-26/1805, Ur.broj: 513-02-7002/18-22-7, na sjednici vijeća održanoj 12. studenog 2025. i 25. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I U povodu žalbe okrivljenika CRVENO MORE j.d.o.o., Donji Miholjac, kao pravne osobe, i ŠU, kao odgovorne osobe, i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijano rješenje o prekršaju u točki 2) izreke, te se izriče:

Na temelju članka 182. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenici CRVENO MORE j.d.o.o., Donji Miholjac, kao pravna osoba, i ŠU, kao odgovorna osoba,

oslobađaju se optužbe

da:

nisu dana 13.07.2022. godine u poslovnom prostoru trgovine 3tr, 3r, tj, povezali oznaku operatera na naplatnom uređaju s osobnim identifikacijskim brojem operatera naplatnog uređaja, budući da je kao operater na računima broj 8308/MP3/01 i 8309/MP3/01 od 13.07.2022., plaćenih gotovim novcem navedena GU, radnica koja je radila prvu smjenu, a naplatu su izvršili MU (račun broj 8308/MP3/01) i FU (račun broj 8309/MP3/01) koji su zatečeni u poslovnom prostoru, čime da bi postupili protivno odredbi članka 10. stavka 1. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, pa da bi time počinili prekršaj iz članka 35. stavka 1. točke 1. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

II Uslijed odluke pod točkom I ove presude žalba okrivljenika CRVENO MORE j.d.o.o., Donji Miholjac, kao pravne osobe, i ŠU, kao odgovorne osobe, je u tom dijelu bespredmetna.

III Djelomično se prihvaća žalba okrivljenika CRVENO MORE j.d.o.o., Donji Miholjac, kao pravne osobe, i ŠU, kao odgovorne osobe, a u povodu žalbe i po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjsko rješenje o prekršaju u pravnoj oznaci djela i odluci o novčanoj kazni, tako da se djelo pod točkom 1) izreke pobijanog rješenja o prekršaju pravno označava kao prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20.), te se na temelju citiranog propisa, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenoj pravnoj osobi CRVENO MORE j.d.o.o., Donji Miholjac, utvrđuje novčana kazna u iznosu od 1.500,00 (tisućupetsto) eura, a okrivljenog odgovornoj osobi ŠU utvrđuje novčana kazna u iznosu od 420,00 (četristodvadeset) eura, koje novčane kazne su okrivljenici dužni platiti u 4 (četiri) jednakih mjesečnih obroka, s tim da prvi obrok dospijeva u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ove presude, a svaki sljedeći obrok 15.-tog dana u svakom narednom mjesecu do isplate. Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici plate dvije trećine izrečenih novčanih kazni u navedenom roku, novčane kazne smatrat će se plaćenima u cijelosti.

IV Okrivljeniku CRVENO MORE j.d.o.o., Donji Miholjac, kao pravnoj osobi, ima se vratiti imovinska korist u iznosu od 76,90 kn, sada 10,21 euro, oduzeta prema Potvrdi o privremenom oduzimanju gotovine od 13. srpnja 2022.g.

V U ostalom dijelu odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika CRVENO MORE j.d.o.o., Donji Miholjac, kao pravne osobe, i ŠU, kao odgovorne osobe, i u preostalom pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje se pobijano rješenje o prekršaju.

VI Okrivljenici CRVENO MORE j.d.o.o., Donji Miholjac, kao pravna osoba, i ŠU, kao odgovorna osoba, obvezni su platiti paušalne troškove Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od po 30 (trideset) eura, svaki, na temelju članka 138. stavka 2. točka 3.c) Prekršajnog zakona, u roku od 8 (osam) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem o prekršaju okrivljenici su proglašeni krivima i kažnjeni ukupnim novčanim kaznama, i to: CRVENO MORE j.d.o.o., Donji Miholjac, kao pravna osoba, u iznosu od 36.600,00 kn (tridesetšesttsućašesto kuna) / 4.857,65 eura, a ĐU, kao odgovorna osoba, novčanom kaznom u iznosu od 10.200,00 kn (desettisućadvjesto kuna) / 1.353,77 eura, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona i članka 35. stavka 1. točke 1. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, činjenično opisanih u izreci pobijanog rješenja o prekršaju.

2. Za pojedine prekršaje okrivljenoj pravnoj osobi su utvrđene novčane kazne u iznosu od 22.500,00 kn (dvadesetdvijetisućepetsto kuna) / 2.986,26 eura i, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, u iznosu od 14.100,00 kn (četrnaesttisućasto kuna) / 1.871,39 eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi u iznosu od 9.000,00 kn (devettisuća kuna) / 1.194,51 eura i, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, u iznosu od 1.200,00 kn (tisućudvjesto kuna) / 159,27 eura.

3. Navedenim rješenjem o prekršaju temeljem članka 76. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz primjenu članka 192. stavka 6. Općeg poreznog zakona, okrivljenoj pravnoj osobi oduzeta je imovinska korist ostvarena počinjenjem prekršaja u iznosu od 76,90 kn / 10,21 eura.

4. Istim rješenjem okrivljenici su dužni naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu od po 100,00 kn / 13,27 eura, svaki.

5. Protiv prvostupanjskog rješenja o prekršaju okrivljenici CRVENO MORE j.d.o.o., Donji Miholjac, kao pravna osoba, i ŠU, kao odgovorna osoba, pravodobno su podnijeli žalbu zbog, kako navode, svih žalbenih razloga, navodeći u bitnome da u cijelosti ostaju kod navoda iz pisane obrane od 14.10.2022.g., te vezano uz utvrđeni višak od 76,90 kn ističu da se radilo o kovanicama od 5,10,20 i 50 lipa (0,5 kn) koje nisu zatečene u kasi nego u plastičnoj posudi u donjoj ladici ormarića, ispod pulta, gdje se novac odlagao, a koji novac prilikom uzvraćanja kupci nisu uzimali. Navode da im nije bila namjera činiti nikakve prekršaje jer su kineski državljani i strahuju da bi im se dozvola boravka mogla ukinuti. Smatraju i da su izrečene novčane kazne previsoke, te su mišljenja da je trebalo primijeniti Zakon o porezu na dodanu vrijednost jer su propisane novčane kazne u tom Zakonu blaže od kazni iz Općeg poreznog zakona.

6. Žalitelji predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

7. Žalba je djelomično bespredmetna i djelomično osnovana.

8. Ispitujući prvostupanjsko rješenje o prekršaju po službenoj dužnosti, u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak povrijedilo odredbe materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika budući djelo iz točke 2) izreke pobijanog rješenja o prekršaju za koje se okrivljenici optužuju nema bitna obilježja, odnosno djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak na način kako je to činjenično opisano u točki 2) izreke nije prekršaj.

9. Naime, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak proglasilo je krivim okrivljenike u točki 2) izreke pobijanog rješenja o prekršaju „što nisu dana 13.07.2022. godine u poslovnom prostoru trgovine ewtg, rg, rh, povezali oznaku operatera na naplatnom uređaju s osobnim identifikacijskim brojem operatera naplatnog uređaja, budući da je kao operater na računima broj 8308/MP3/01 i 8309/MP3/01 od 13.07.2022., plaćenih gotovim novcem navedena GU, radnica koja je radila prvu smjenu, a naplatu su izvršili MU (račun broj 8308/MP3/01) i FU (račun broj 8309/MP3/01) koji su zatečeni u poslovnom prostoru“, čime da bi postupili protivno odredbi članka 10. stavka 1. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, te je okrivljenoj pravnoj i odgovornoj osobi izreklo novčane kazne radi prekršaja iz članka 35. stavka 1. točke 1. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

10. Člankom 35. stavkom 1. točkom 1. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom u vrijeme počinjenja prekršaja bilo je propisano da će se novčanom kaznom od 20.000,00 do 500.000,00 kuna kazniti pravna osoba, obveznik fiskalizacije ako: 1. za potrebe dostave elemenata računa ne poveže oznaku operatera i OIB operatera na naplatnom uređaju te ne dostavi OIB operatera Ministarstvu financija, Poreznoj upravi (članak 10. stavak 1.), a stavkom 3. istog članka navedenog Zakona bilo je propisano da će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti odgovorna osoba u pravnoj osobi, obvezniku fiskalizacije.

11. Odredbom članka 10. stavka 1. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koja se sankcionira odredbom članka 35. stavka 1. točke 1. i stavkom 3. istog Zakona, a za koji prekršaj su okrivljenici proglašeni krivima propisano je:

(1) Oznaku operatera na naplatnom uređaju, kao oznaku osobe koja je izvršila naplatu iz članka 9. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, obveznik fiskalizacije dužan je povezati s osobnim identifikacijskim brojem te osobe. Osobni identifikacijski broj (OIB) operatera naplatnog uređaja, dostavlja se Ministarstvu financija, poreznoj upravi kao element računa, kod provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa.

12. Međutim, činjenični opis prekršaja sadržan u točki 2) izreke osporavanog rješenja ne sadrži sva bitna zakonska obilježja prekršaja iz gore citirane zakonske odredbe, a koje odlučne činjenice tužitelj nije naveo niti u optužnom aktu (prekršajnom nalogu). Naime, u činjeničnom opisu prekršaja nije naveden OIB osobe koja je naplatila izvršenu ugostiteljsku uslugu, već se u bitnome navodi da porezni obveznik nije povezao oznaku operatera na naplatnom uređaju s osobnim identifikacijskim brojem operatera naplatnog uređaja…“ Kako je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu, jer u protivnom u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

13. Slijedom svega navedenog, imajući u vidu činjenični opis djela sadržan u točki 2) izreke pobijanog rješenja o prekršaju, zaključak je ovog suda kako su okrivljenici osporavanim rješenjem o prekršaju proglašeni krivima za djelo koje na opisani način nije prekršaj pa je time prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak na njihovu štetu počinilo ranije navedenu povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

14. Stoga je ovaj sud, u povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu odluku u točki 2) izreke i, sukladno odredbi članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenike oslobodio od optužbe, kako je to navedeno u točki I izreke ove drugostupanjske presude, a uslijed te odluke njihova žalba je u tom dijelu bespredmetna (točka II izreke ove presude).

15. Nadalje odlučujući o žalbi te ispitujući pobijano rješenje o prekršaju u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da rješenjem o prekršaju u točki 1) izreke nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. ovoga Zakona, a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

16. Naime, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, temeljem provedenog prekršajnog postupka, odnosno čitanja pisane obrane okrivljenika, kao i drugih dokaza provedenih na glavnoj raspravi, osnovano je zaključilo da su se u ponašanju okrivljenika u kritično vrijeme stekla sva bitna obilježja predmetnog prekršaja, odnosno prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona, obrazlažući svoju odluku o krivnji okrivljenika na način koji u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Iz obrazloženja prvostupanjske odluke o prekršaju razvidno je koji su dokazi provedeni i na kojima se temelji utvrđenje da su okrivljenici počinili prekršaj koji im je stavljen na teret. Analizirajući provedene dokaze te činjenice o kojima ovisi opstojnost prekršaja, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak je za svoja utvrđenja i stajališta dalo valjane pravne razloge i zašto su dokazi koji potvrđuju optužbu dostatni i prihvatljivi.

17. Stoga, navodi koje žalitelji ističu u žalbi nisu od utjecaja niti žalitelje ekskulpiraju od prekršajne odgovornosti za počinjeni prekršaj, budući u žalbi nisu iznijeli nikakve nove činjenice i dostavili dokaze kojima bi doveli u sumnju pravilnost prvostupanjske odluke, a o kojima nije odlučeno u provedenom postupku, jer je u postupku nesporno utvrđeno da su okrivljenici počinili predmetni prekršaj na način opisan u točki 1) izreke pobijanog rješenja, odnosno da „nisu dana 13.07.2022. godine u poslovnom prostoru trgovine rth, rg, rh, iskazali ostvareni gotovinski promet u iznosu od 34,00 kuna preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a što je utvrđeno neposrednim opažanjem ovlaštenih carinskih službenika kojima nije izdan račun za kupovinu plastične posude u iznosu od 34,00 kn, plaćeno gotovim novcem, te počinili prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona. Člankom 62. stavak 4. Općeg poreznog zakona propisano je da su „porezni obveznici koji isporuku dobara ili obavljanje usluga naplaćuju u gotovini obvezni promet iskazivati potpuno, točno, pravodobno i uredno putem naplatnih uređaja ili na odgovarajući način“. Stoga je u postupku, dakle, nesporno utvrđeno da okrivljenici nisu postupili u skladu s navedenom odredbom.

18. Nadalje, vezano uz žalbeni navod okrivljenika da s njihove strane nije postojala namjera za počinjenjem prekršaja, treba navesti da je odredbom članka 25. Prekršajnog zakona propisano da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a iznimno se propisom o prekršaju može propisati odgovornost samo za namjeru. U konkretnom slučaju za počinjeno djelo prekršaja propisom o prekršaju kao oblik krivnje nije propisana namjera, a navodi iz žalbe ne mogu okrivljenike ekskulpirati za najblaži oblik krivnje – nesvjesni nehaj, jer su okrivljenici s obzirom na djelatnost kojom se bave upoznati sa svojim obvezama i dužnostima u obavljanju iste, a koje proizlaze iz takve djelatnosti.

19. Dakle, kako su u konkretnom slučaju okrivljenici postupili protivno citiranoj odredbi, ovaj sud smatra da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak okrivljenike osnovano proglasilo krivima zbog prekršaja koji im je stavljen na teret optužnim prijedlogom, a za što je dalo valjane razloge, te da okrivljenici žalbenim navodima nisu ničim doveli u sumnju pravilnost i zakonitost iste odluke, tako da nije došlo do povrede materijalnog prekršajnog prava, te nije počinjena ni bitna povreda odredaba prekršajnog postupka, a kako to pogrešno smatraju žalitelji.

20. Vezano uz žalbeni navod okrivljenika da je trebalo primijeniti Zakon o porezu na dodanu vrijednost jer su propisane novčane kazne u tom Zakonu blaže od kazni propisanih Općim poreznim zakonom, valja navesti da u konkretnom slučaju kupac plastične posude nije porezni obveznik iz članka 78. stavak 1. točka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojemu bi okrivljenici na temelju tog propisa trebali izdati račun i koji bi zbog neizdavanja računa za navedenu kupljenu plastičnu posudu počinili prekršaj iz članka 131. stavak 1. točka 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, već se radi o prekršaju iz članka 192. stavka 1. točka 2., u svezi s člankom 62. stavak 4. Općeg poreznog zakona.

21. Postupajući po službenoj dužnosti, ovaj sud je pravilnom primjenom zakona preinačio pobijano rješenje u pravnoj oznaci djela, te izrekao i odgovarajuće novčane kazne, kako je navedeno u točki I izreke ove presude.

22. Ispitujući pobijano rješenje u dijelu koji se odnosi na visinu kazne, ovaj sud je, uzimajući u obzir žalbene navode te sve relevantne okolnosti iz članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, zaključio da se svrha kažnjavanja može ostvariti i izricanjem blažih novčanih kazni. Pri tome su cijenjene olakotne okolnosti utvrđene u prvostupanjskom postupku, a ovaj sud je uzeo u obzir i protek vremena od počinjenja prekršaja, što u svojoj ukupnosti predstavlja naročito olakotne okolnosti, pa su im ublažene novčane kazne, prema ocjeni ovog suda, primjerene težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja, odmjerene u granicama zakonskih okvira i prilagođene okolnostima konkretnog slučaja. Njihovim izricanjem ostvaruje se i posebna i opća svrha kažnjavanja – odvraćanje okrivljenika od ponavljanja sličnih prekršaja te jačanje svijesti u društvu o nužnosti poštivanja propisa fiskalne discipline.

23. Svakako treba naglasiti da je prema odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona propisano da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne ovom presudom. Stoga, ako okrivljenici plate dvije trećine novčane kazne u zato određenom roku za obročno plaćanje kazne, kako je to određeno u točki I izreke ove presude, novčane kazne smatrat će se plaćenima u cijelosti. Valja napomenuti kako je određivanje roka za plaćanje novčane kazne na način kako je to određeno u izreci prvostupanjskog rješenja o prekršaju protivno odredbi članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, kojom odredbom je između ostalog propisano da rok za plaćanje novčane kazne ne može biti kraći od osam dana ni dulji od tri mjeseca. Kako Opći porezni zakon kojim je sankcioniran prekršaj zbog kojeg su okrivljenici proglašeni krivima ne propisuje mogućnost određivanja duljeg roka za plaćanje novčane kazne, počinjena je povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava sukladno članku 196. točke 5. Prekršajnog zakona, ali u korist okrivljenika budući je tom odlukom prekoračena ovlast koju prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak ima po zakonu, te je u skladu s odredbom članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ali ne na štetu okrivljenika, rok za plaćanje novčane kazne određen kao u točki I izreke ove presude (točka IV izreke ove presude).

24. Također, vraća se okrivljenoj pravnoj osobi CRVENO MORE j.d.o.o. oduzeta imovinska korist u iznosu od 76,90 kn (sedamdesetšest kuna i devedeset lipa) jer su bitna obilježja djela iz točke 1) izreke pobijanog rješenja ispunjena s kupovinom plastične posude u iznosu od 34,00 kn, dok u odnosu na imovinsku korist od 76,90 kn nije razvidna analiza blagajne koja bi bila provedena kritične zgode i dovela do navedenog iznosa imovinske koristi. Stoga, trebalo je donijeti odluku da se okrivljenoj pravnoj osobi vrati iznos koji joj je oduzet prema Potvrdi o privremenom oduzimanju gotovine od 13. srpnja 2022.g., čime je otklonjena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika iz članka 196. točke 5. Prekršajnog zakona, budući je odlukom o oduzimanju imovinske koristi prekoračena ovlast koju prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak ima po zakonu.

25. Odluka o troškovima prvostupanjskog postupka je na zakonu utemeljena.

26. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenike određena u okviru raspona koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.

27. Slijedom navedenog, trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 25. veljače 2026.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Sanja Radeljak, v.r.

Mladen Genc, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinska uprava, Područni carinski ured Osijek, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.