Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

Psp-36/2020

(spojen Psp-153/2021)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja- protuženika ČU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku PU iz Odvjetničkom društvu Ivančević Marinković i Partneri iz Splita, protiv tuženika-protutužitelja J.A.G. DOMUS d.o.o. OIB: 22839042784, zastupan po zz UU, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa sjedištem u [adresa], a ovaj po punomoćniku Filip Ivan Žuro, odvjetnik u Splitu, radi smetanja posjeda radi smetanja posjeda, na održanoj glavnoj i javnoj raspravi zaključenoj dana 22.siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 24.veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Time što je dana 28.02.2020. tuženik J.A.G. DOMUS d.o.o. [adresa], OIB:22839042784, uklonio željeznu rampu prikazanu na Skici vještaka Tomislav Čipčić u predmetu Općinskog suda u Splitu Psp-36/2020, dalje Skica, prikazanu slovima A-B, na dijelu č. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] kao i žičanu ogradu na željeznim stupićima na Skici prikazanu slovima B-C koja predstavlja granicu č. zem. [katastarska čestica] (kat.čest zem. 9047/5) sa č. zem. [katastarska čestica] (kat.čest zem. 9050/2) je zametao tužitelja ČU OIB: [osobni identifikacijski broj] u zadnjem mirnom posjedu pa se nalaže tuženiku da uspostavi radnije posjedovno stanje na način da se nalaže tuženiku da postavi željeznu rampu dijelu č. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] na Skici prikazanu slovima A-B, kao i žičanu ogradu na željeznim stupićima na granici č. zem. [katastarska čestica] (kat.čest zem. 9047/5) K. O. [katastarska općina] sa č. zem. [katastarska čestica] (kat.čest zem. 9050/2) K. O. [katastarska općina] na Skici prikazanu slovima B-C, kao što mu se zabranjuje svako isto ili slično daljnje smetanje posjeda.

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.750,00 eura.

III. Odbija se protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj-protutuženik ČU tokom rujna 2021.godine zasmetao tuženika-protutužitelja u zadnjem mirnom posjedu k. č. br. [katastarska čestica] (čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] na način da je potajno postavio žičanu ogradu sa stupovima unutar čestice k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to cijelom dužinom istočnog ruba/granice predmetne k. č. br. [katastarska čestica] (čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina], pa se nalaže tužitelju-protutuženiku ČU da uspostavi ranije posjedovno stanje i ukloni postavljenju žičanu (spojen Psp-153/2021)

ogradu sa k. č. br. [katastarska čestica] (čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] te mu se zabranjuje svako isto ili slično smetanje posjeda predmetne nekretnine." kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je vlasnik i kvalificirani posjednik nekretnina označenih kao čest. zem [katastarska čestica] (kat oznake 9048/1) i čest. zem [katastarska čestica] (kat oznake 9048/4) upisanih u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu u ZU 8033 k. o [katastarska općina]. Nadalje, da je tužitelj ujedno posjednik dijela čest. zem [katastarska čestica] ( kat oznake 9047/5) ZU 8531 k. o [katastarska općina] i dijela čest. zem [katastarska čestica] ( kat oznake 9047/1 ) ZU 12579 k. o [katastarska općina]. Nadalje, da predmetne nekretnine predstavljaju put i obiteljsku kuću anagrafske oznake [adresa] u [adresa], te dvorište – okućnicu koju tužitelj posjeduje kontinuirano od 1965.

2. Nadalje, da je tuženik u trenutku smetanja bio upisan kao vlasnik čest. zem [katastarska čestica] ( kat oznake 9050/2) ZU 8987 te da je naručio geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta, a kojem je tužitelj prigovorio nezadovoljan međama, pa je pred ovim sudom pokrenut postupak uređenja međa poslovni broj R1- 16/20.

3. Nadalje, da je Grad Split, inače u zemljišnoj knjizi upisan kao nositelj prava korištenja čest. zem [katastarska čestica] ( kat oznake 9047/5), a u katastru upisan kao posjednik, naručio od Roza projekti d.o.o. skicu izmjere kojoj skici je tužitelj također prigovorio jer nije suglasan s prikazanim međama.

4. Dakle, da je između nekretnine tužitelja i to upravo puta čest. zem [katastarska čestica] (kat oznake 9048/1) i nekretnine tuženika čest. zem [katastarska čestica] (kat oznake 9050/2) bila postavljena žičana ograda, živica i rampa na kojoj je pisalo privatni posjed.

5. Nadalje, da je predmetna rampa, ograda i živica u produžetku iste i zid s druge strane postavljeni davno kao razgraničenje međa između svih čestica i to upravo kat čest. [katastarska čestica] ( čestica puta u vlasništvu Grada Splita), kat.čest 9050/2 (nekretnina u vlasništvu tuženika), kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] (nekretnine u vlasništvu tužitelja) i kat. čest. [katastarska čestica] (nekretnine u vlasništvu MU i drugih), a upravo je u odnosu na navedeno i pokrenut postupak radi uređenja međa.

6. Nadalje, da je tuženik dana 28.02.2020.g. unatoč svim saznanjima i prigovorima tužitelja jasno određenim međama na predmetne nekretnine uputio radnike koji su uz pomoć građevinskog stroja bagera srušili dio željeznih stupova i žičane ograde zajedno sa živicom, te rampu tužitelja a što je sve bilo postavljeno kao međa između predmetnih nekretnina i oznaka granica posjeda tužitelja o čemu su djelatnici policije na licu mjesta sačinili službenu bilješku u vidu zapisnika.

7. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže kao u tužbi odnosno kao u podnesku od 12.lipnja 2022. kojim je preciziran tužbeni zahtjev nakon provedenog očevida na licu mjesta.

8. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava istu kao neosnovanu, te ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije odnosno prigovor promašene pasivne legitimacije (spojen Psp-153/2021)

navodeći da je jedina namjera tužitelja osujetiti gradnju na nekretnini tuženika koja graniči sa nekretninom tužitelja.

9. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem skice izmjere Roza Projekt j.d.o.o., povijesti promjena na katastarskim česticama, izvatka iz zemljišne knjige, prerisa katastarskog plana, očevidom na licu mjesta uz vještaka mjernika Tomislav Čipčić te čitanjem nalaza i mišljenja vještaka od 28.rujna 2021., saslušanjem svjedoka AU, NU, JU, TU, EU, VU, te saslušanjem tužitelja i zz tuženika UU u svojstvu parničnih stranaka, te je sud temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) sud nalazi da je tužbeni zahtjev osnovan, a protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja neosnovan.

10. U parnicama povodom tužbi za smetanje posjeda raspravljanje o tužbi ograničeno je na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalo smetanje. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda, ili o zahtjevima za naknadu štete (članak 441. ZPP-a).

11. Nadalje, materijalno pravo koje valja ovdje primijeniti su odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 96/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01,79/06,141/06,146/08, 38/09 i 153/09 - dalje ZV).

12. Sukladno čl. 10. ZV osoba koja ima faktičnu vlast glede stvari njezin je posjednik, a sukladno čl. 20. ZV samovlast je zabranjena te bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, dalje, svatko tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava samovlasno je smetao njegov posjed, te posjednik sukladno čl. 21. ZV ima pravo na zaštitu posjeda, i to posjednik koji ga je stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo na zaštitu svog posjeda osim od osobe od koje ga je samovlasno oduzeo, a i protiv nje nakon što mu posjed postane miran ( stavak 2.), dok pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od nastalog smetanja (stavak 3.) Sudska zaštita se zahtjeva na način da se utvrdi čin smetanja, uspostava posjedovnog stanja u trenutku smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju (članak 22. ZV).

13. Prilikom očevida na licu mjesta tužitelj je pokazao kao predmet spora prostor za kojeg tužitelj tvrdi da je bio zagrađen željeznom rampom te liniju za koju tvrdi da je bila postavljena žičana ograda od zapadne strane u smjeru sjevera. Također, da je predmetna rampa presjekla makadamski put na dva dijela, a bila je pričvršćena okomito do betonskog zida odnosno do željeznog stupića uz betonski zid. S druge strane tuženik tvrdi da je rampa bila na njegovoj čestici, a njegov posjed kreće od rampe prema sjeveru kada bi rampa bila u ravnini betonskog zida.

14. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je rampa bila položena kao na slici između točaka A-B, a žičana ograda na željeznim stupićima između točaka B-C. Rampa ( A- B) položena je na kat. čest. zem [katastarska čestica], a žičana ograda sa željeznim stupićima (spojen Psp-153/2021)

predstavlja granicu između čest. zem [katastarska čestica] (kat. čest. zem [katastarska čestica]) sa čest. zem [katastarska čestica] (kat. čest. zem [katastarska čestica]).

15. Iz navedenog proizlazi da je rampa bila položena na nekretnini koja je u zemljišnim knjigama upisana kao čest. zem [katastarska čestica] u površini 344 m2, neplodno, društveno vlasništvo, a kao nositelj prava korištenja upisana je "Općina Split". Nadalje, željezna ograda sa željeznim stupićima predstavlja granicu između naprijed opisane nekretnine i nekretnine koja je vlasništvo tuženika, a vodi se u zemljišnoj knjizi kao oranica, oznake čest. zem [katastarska čestica] u površini od 734 m2.

16. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je 70 godina u posjedu puta koji je jedini pristupni put do njegove nekretnine – kuće sa okućnicom koja se nalazi na kraju puta ( 7928/15 odnosno 9048/4) i ( 7928/1 odnosno 9048/1). Nadalje, da je davno prije sa susjedom MU dogovorio gdje je međa njihovih čestica te je na mjestu gdje je međa susjed Č napravio armirani betonski zid kao granicu između njegove čestice 9047/1 i čestice tužitelja 9048/4. Nadalje, da se u razu tog zida nalazila rampa koja se kačila za stup koji je uklonjen, a uklonjena je i željezna ograda sa dva željezna stupa i željeznom mrežom koju je postavio tužitelj prije 10 godina čime je ogradio svoj posjed koji se proteže od rampe prema sjeveru, a bio je omeđen sa jedne strane ( zapadne) željeznom ogradom koju je postavio, a s druge strane vrtom tužitelja. Nadalje, da je tuženik na silu pomaknuo međe kako bi dobio širi put za pristup na svoju nekretninu.

17. Iz iskaza zz tuženika UU proizlazi da nije nikome dao nalog da ukloni rampu ili željezni stup. Nadalje, da je prodao nekretninu 28.veljače 2020. odnosno na dan kada je intervenirala policija. Nadalje, da se ne sjeća rampe, a često je tuda prolazio sa psom. Nadalje, da su ga kupci obavijestili da je tužitelj pomaknuo ogradu u njihovu nekretninu pa da je zbog toga podnio protutužbu.

18. Iz iskaza svjedoka AU kćeri tužitelja proizlazi da je smetanju posjeda prethodilo to da se parkirao kombi tako da njezin tata nije mogao autom ulaziti niti izlaziti iz dvorišta. Nadalje, da su prije dolaska bagera s njim stupili u kontakt neki ljudi koji su htjeli s njim dogovoriti da im pusti dio svoje parcele radi pristupa njihovoj nekretnini. Nadalje, da su taj dan kada su došli s bagerom srušili dio zida od međe čestice tužitelja što je istog jako uzrujalo. Nadalje, da je rampa stajala na putu i dijelila put na dva dijela, a gornji dio puta je vlasništvo tužitelja. Nadalje, da su ljudi prolazili pješice preko parcele tužitelja kada bi išli na Marjan i mogli su zaobići rampu, a tužitelj je, kada je autom dolazio do svoje parcele gdje parkira auto, podigao rampu.

18.1. Nadalje, da je tužitelj postavio željeznu ogradu na među puta i susjedne parcele jer je stalno padao bršljan na put sa susjedne parcele.

18.2. Nadalje, da je tužitelj 2021. popravio ogradu koju su oštetili tuženici, a radi se o ogradi sa desne strane puta, a ne sa lijeve strane puta (na kojoj isti graniči sa nekretninom tuženika).

18.3. Nadalje, da istoj nije poznato niti da je tužitelj zasmetao odnosno ulazio u bilo čiji posjed, a ograda se nalazi na međi čest. zem [katastarska čestica].

19. Iz iskaza svjedoka NU proizlazi da se dobro sjeća spornog događaja jer je jedan dan ispred rampe bio parkiran bijeli kombi VW koji je zapriječio put tako da (spojen Psp-153/2021)

susjed AU ( tužitelj), ni on nisu mogli pješke proći, a kamoli autom. Nadalje, da su u taj kombi stavili rampu i otišli, a bager je ostao na mjestu na kojem je bio dva dana prije smetanja i nastavio širiti put pri čemu su oštećena cijev od vode i telefonske žice.

20. Iz iskaza svjedoka JU proizlazi da je godinu dana prije kupoprodaje bio na predmetnoj nekretnini te nije zatekao ni rampu ni željeznu ogradu, a kupoprodaja je uslijedila u ožujku. Nadalje, da se put oduvijek koristio za prolaz automobilom i pješice što da mu je poznato jer je tuda prolazio dok je bio u srednjoj školi. Nadalje, da nije intervenirala policija dok je on bio na terenu.

21. Iz iskaza svjedoka TU proizlazi da se za kupnju zemljišta zainteresirao u 2012. godini, nadalje, da se sjeća da rampa nije postojala ni 2005. godine, a da je AU počeo svojatati kada su počeli radovi čišćenja parcele jer su oni dobili lokacijsku dozvolu, a on nije, pa im zato nije dopustio da prošire put na tri metra kako bi dobili građevinsku dozvolu.

22. Iz iskaza svjedoka BU proizlazi da je kupio parcelu 2020 od J.A.G DOMUS d.o.o., a godinu prije kupnje je dolazio na predmetnu nekretninu te bi parkirao na uzbrdici na putu gdje bi se zadržao 20-ak minuta. Nadalje, da je istome poznato da je predmetni put koji se proteže još 30 metara uzbrdo vlasništvo grada, a ne privatni put.

23. Iz iskaza svjedoka VU proizlazi da je nekada davno prolazio predmetnim putem prema Marjanu te da nije postojala rampa niti žičana ograda uz put. Nadalje, da mu nitko nije branio prolaženje predmetnim putem jer da je to javni put za Marjan. Nadalje, da je nekretninu kupio od J.A.G DOMUS d.o.o. te mu nije poznato da je naručen elaborat od tvrtke Viro, niti da je policija intervenirala.

24. U konkretnom slučaju, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je sporna rampa bila postavljena na terenu na nekretnini oznake čest. zem [katastarska čestica] odnosno katastarske oznake 9047/5 u točkama A-B, a željezna ograda sa stupićima u točkama B-C na granici čest. zem [katastarska čestica] ( 7296/12).

25. U ovom postupku utvrđeno je iz iskaza tužitelja da je nekada davno prije 70 godina ( u dogovoru sa susjedom MU) postavio predmetnu rampu, a prije desetak godina i željeznu ogradu te da je bio u mirnom posjedu tako ograđenog posjeda do smetanja. Navedeno su potvrdili svjedoci AU ( kći ) i NU ( susjed) koji je svjedočio predmetnom smetanju toga dana kada je uklonjena rampa i nastavljeni radovi bagerom na širenju puta.

26. Tuženik je u ovom postupku istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da nije počinio smetanje, međutim iz iskaza tužitelja i svjedoka AU i NU kojima je sud povjerovao proizlazi da je rampa uklonjena od strane tuženika za potrebe širenja pristupnog puta na nekretninu 9050/2 jer navedeno proizlazi i iz policijskog izviješća MUP RH od 17.ožujka 2020. ( list 55 u spisu) u kojem je navedeno da su 28.veljače 2020. policijski službenici na terenu postupili po dojavi o parkiranom vozilu reg oznake [registarska oznaka] na zemljištu dojavitelja i vršenju radova s kojima nije upoznat, a u obavijesnim razgovorima na mjestu događaja utvrđeno je kako radove izvodi tvrka J.A.G Domus, a zatečena ovlaštena osoba tvrtke navodi kako imaju sve potrebne suglasnosti za zemljište.

(spojen Psp-153/2021)

27. Slijedom toga, proizlazi nedvojbeno da su spornog dana ovlaštene osobe iz tvrtke tuženika bili na terenu te da su vršeni radovi po nalogu iste, a iz iskaza tužitelja i svjedoka NU proizlazi da su toga dana ti isti uklonili rampu i stavili je u kombi kojim su prethodno prepriječili put tužitelju i svjedoku NU.

28. S druge strane, nije vjerodostojan niti životan iskaz svjedoka RU kada navodi da nije znao niti za radove niti za intervenciju policije obzirom je tada bio zz tuženika pa je logično bio upoznat ( bilo osobno bio posredstvom trećih) o navedenom smetanju odnosno intervenciji policije povodom istog, a i da nije, navedeno ne utječe na pasivnu legitimaciju jer je ovdje utvrđeno iz iskaza tužitelja i svjedoka kojima je sud povjerovao, kao vjerodostojnim i logičnim, da je smetanje počinjeno upravo od strane tužene tvrtke koja je na terenu, što je neposredno utvrđeno i zabilježeno, izvodila radove.

29. Nadalje, sud nije povjerovao iskazu svjedoka JU i TU jer isti paušalno navode da rampe nikada nije bilo kada su svojedobno prolazili predmetnim "putem" prema Marjanu, pri tome ne znajući da prolazeći putem dijelom prolaze i preko nekretnine tužitelja, a predmetna rampa nije im priječila prolazak pješice.

30. Dakle, u ovom postupku je utvrđeno iz iskaza tužitelja te susjeda NU da je predmetna rampa bila postavljena na mjestu koje je vještak evidentirao u točkama A- B kao i željezna ograda ( u točkama B-C) koje su bile postavljene kao razgraničenje posjeda tužitelja prema jugu ( Balto) i prema zapadu ( tuženik).

31. Naime, nesporno je da dio " puta" prema Marjanu predstavlja nekretninu u posjedu tužitelja koji tvrdi da je dopuštao prolaženje pješice, ali ne i autom, zbog čega je postavio rampu.

32. Nadalje, nije relevantno u ovom postupku ni to što je tužitelj rampu odnosno željeznu ogradu postavio na nekretnini koja nije njegovo vlasništvo jer se u parnici radi smetanja posjeda ne donosi odluka o nekom pravu ( je li imao tužitelj pravo istu postaviti ili nije) već o faktičnoj vlasti posjednika i činu smetanja, a u ovom postupku je utvrđeno da je tužitelj bio posljednji mirni posjednik do počinjenog smetanja.

33. Zbog navedenog, nije prihvaćen niti prijedlog za prekidom ovog postupka do okončanja postupka radi uređenja međa koji se vodi po prijedlogu tužitelja jer odluka koja će se donijeti u izvanparničnom predmetu ne predstavlja prethodno pitanje za ovu parnicu zbog smetanja posjeda, a to stoga, jer se ovdje radi o parnici zbog smetanja posjeda, a posjed predstavlja faktično stanje, a ne neko pravo ili pravni odnos prema čl. 22.stavak 1 ZV te se zaštita posjeda pruža u sudskom hitnom postupku za smetanje posjeda prema posljednjem stanu posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

34. Stoga, prigovori tuženika ( da je tužitelj uzurpirao put koji predstavlja javno dobro u društvenom vlasništvu) ne utječu na ishod ove parnice niti mogu biti predmet raspravljanja u ovom postupku.

35. Dakle, u ovom postupku sud je utvrdio iz iskaza tužitelja i svjedoka AU i NU da je tužitelj bio posljednji mirni posjednik nekretnine na kojoj je počinjeno smetanje (spojen Psp-153/2021)

od strane tuženika, koji navedeno dijelom i priznaje kada navodi da je namjera tužitelja uzurpirati nekretninu koja je "jedini" pristupni put do tuženikove nekretnine, a što je činom uklanjanja rampe i željezne ograde tuženik pokušao "ispraviti".

36. Tuženik je u ovom postupku ustao protutužbom 15.rujna 2021. protiv ovdje tužitelja navodeći da je tužitelj samovlasno odnosno viciozno izmijenio posjedovno stanje na predmetnim nekretninama na način da je potajno u ljeto 2021. postavio žičanu ogradu sa stupovima unutar čestice 9050/2 za što je tuženik saznao 10.rujna 2021. pa predlaže da istu ukloni te uspostavi prijašnje posjedovno stanje.

37. Međutim iz priloženih fotografija lica mjesta proizlazi da se radi o ogradi koja je davno postavljena, dok sporno mjesto na kojem je sporna ograda postavljena nije pokazano na očevidu, pa se može eventualno nagađati da se radi o ogradi postavljenoj na granici nekretnine tužitelja i nekretnine tuženika 9050/2 (za koju tužitelj ne spori da ju je postavio prije 10-ak godina ), dok nitko od svjedoka na strani tuženika i to UU ( zz tuženika) niti svjedoka (JU MU, VU, UU TU (inače kupaca predmetne nekretnine tuženika 9050/2 i suvlasnika iste ) ne navodi kada je predmetna ograda postavljena na njihovu nekretninu, niti da je istim učinjeno smetanje, a pogotovo ne navode da je išta takvo učinjeno potajno u ljeto 2021. jer su predmetnu ogradu u istom stanju na istom mjestu zatekli kod kupnje nekretnine u ožujku 2020. slijedom čega proizlazi, osim neosnovanosti protutužbenog zahtjeva i to da je tuženik- protutužitelj prekludiran u traženju posjedovne zaštite obzirom je protutužba podnesena nakon proteka roka od godine dana od postavljanja ograde, a na što sud pazi po službenoj dužnosti.

38. Slijedom navedenog, predmetni protutužbeni zahtjev odbijen je kao neosnovan.

39. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na čl.154.st.1 i 3 ZPP-a, pa tužitelju sukladno važećoj Tarifi („Narodne Novine“ broj 138/23) za zastupanje po punomoćniku odvjetniku pripada jednokratna nagrada za četiri radnje ( sastav tužbe te zastupanje na ročištu od 24.rujna 2020., 26.studenog 2020. te očevid 23.rujna 2021.) sukladno Tbr. 7 točka 2 OT u visini od 250 bodova te za sastav odgovora na protutužbu od 22.veljače 2022., te zastupanje na ročištu od 15.lipnja 2022., ročištu od 24.listopada 2022., 26.siječnja 2023., sastav podneska od 13.veljače 2023. zastupanje na ročištu od 22.svibnja 2023., zastupanje na ročištu od 11.ožujka 2024., te ročištu od 10.lipnja 2024., i ročištu od 22.siječnja 2026. za svaku radnju po 50 bodova odnosno sveukupno 700 bodova, što pomnoženo sa vrijednosti boda (sukladno Tbr 54 OT) iznosi 1.400,00 eura uvećano za PDV 25 % iznosi 1.750,00 eura.

U Splitu, 23. veljače 2026.

Sutkinja

Maja Anušić

(spojen Psp-153/2021)

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana, računajući od dana dostave prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud, pismenim podneskom u četiri istovjetna primjerka.

Dna:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku