Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž-1271/2024-3

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Ramušćaka, predsjednika vijeća, Božidara Horvata, suca izvjestitelja i člana vijeća te Tihane Cišper, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivo Franjić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Gospiću, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Gospiću poslovni broj Pn-8/2024-17 od 16. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 25. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja LČ i potvrđuje presuda Općinskog suda u Gospiću poslovni broj Pn-8/2024-17 od 16. listopada 2024.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška za sastav žalbe u iznosu 375,00 eura.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod toč. I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev na isplatu pojedinačnih iznosa u ukupnom iznosu od 6.800,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama te zahtjev za naknadu parničnih troškova, dok je pod toč. II. izreke naloženo tužitelju nadoknaditi tuženici troškove postupka u iznosu od 600,00 eura.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj, a zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Ujedno potražuje trošak sastava žalbe od 375,00 eura.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijanu presudu u okviru žalbenih navoda, kao i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP), drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio bilo koju povredu odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti.

5. Također, nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na način kako to ističe tužitelj u žalbi. To stoga što izreka pobijane presude ne proturječi razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, dok je odbijanje prijedloga za izvođenjem dokaza financijskim vještačenjem pravilno obrazloženo na način da je zbog neosnovanosti zahtjeva bilo suvišno utvrđivati visinu izmakle koristi.

6. Predmet ovog postupka je zahtjev za isplatu 6.800,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama po osnovi naknade štete zbog izmakle koristi, a koja je tužitelju kao autotaksi prijevozniku nastala zbog toga što mu je njegov kombi privremeno oduzet od 23. listopada 2022. do 12. svibnja 2023. u prekršajnom postupku, koji se protiv tužitelja vodio pred Općinskim sudom u Gospiću Stalne službe u Otočcu pod brojem Pp-1762/2022-11, a u kojem je postupku tužitelj pravomoćno oslobođen od optužbe da je počinio prekršaj iz čl. 249. st. 8. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20 – dalje: ZS).

7. Prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio da je prilikom kriminalističkog istraživanja predmetni kombi 23. listopada 2022. privremeno oduzet tužitelju, nakon što je zatečen kako prevozi troje stranih državljana, od kojih se pokazalo da dvoje ilegalno borave na području Republike Hrvatske, da je tužitelj prvotno osumnjičen za počinjenje kaznenog djela propisanog čl. 326. st. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21) „Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnicima Šengenskog sporazuma“, da je potom tijekom kriminalističkog istraživanja zaključeno da se ne radi o tom kaznenom djelu, nego o prekršaju iz čl. 53. st. 1. ZS kažnjivom po čl. 249. st. 8. ZS, da je u optužnom prijedlogu protiv tužitelja zatražena mjera oduzimanja predmetnog vozila, da je prekršajni postupak okončan 14. travnja 2023. presudom kojom se optuženik oslobađa te da su tužitelju svi oduzeti predmeti, uključujući predmetni kobi, vraćeni s danom pravomoćnosti presude 12. svibnja 2023.

8. Pobijanom presudom tužbeni zahtjev je odbijen uz obrazloženje da niti jedan dokaz ne upućuje na nepravilnost u postupanju tijela državne uprave jer su policijski službenici prilikom privremenog oduzimanja predmetnog kombija postupali u skladu sa zakonskim ovlastima, tužitelju je predmetni kombi vraćen s danom pravomoćnosti presude, a prekršajni postupak nije trajao dugo, dok sama činjenica da je prekršajni postupak završio oslobađajućom presudom samostalno nije dostatna da se može zaključiti da je privremeno oduzimanje predmeta predstavljalo nezakonit i nepravilan rad državne uprave.

9. Prethodno navedena zaključci prvostupanjskog suda nisu dovedeni u pitanje žalbenim navodima tužitelja.

10. Prije svega, za pitanje postojanja odgovornosti tuženice za štetu koja je nastala tužitelju zbog privremenog oduzimanja predmeta u kaznenom odnosno prekršajnom postupku, pravilno se prvostupanjski sud pozvao na odredbu čl. 14. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19 – dalje: ZSDU), prema kojoj odredbi štetu koja fizičkoj ili pravnoj osobi nastane nezakonitim ili nepravilnim obavljanjem poslova državne uprave nadoknađuje Republika Hrvatska.

11. Prema čl. 2. st. 1. toč. 8. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima („Narodne novine“, broj 76/09, 92/14 i 70/19 – dalje: ZPPO) kriminalističko istraživanje je ukupnost onih policijskih ovlasti, mjera i radnji koje se prema tom ili drugim zakonima poduzimaju kada postoji osnova sumnje da se priprema ili je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj ili postoji sumnja da određena pojava ugrožava ili bi mogla ugroziti živote ljudi, njihova prava, slobodu, sigurnost, nepovredivost ili imovinu te radi otkrivanja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaja, pronalaženja počinitelja, sprječavanja da se počinitelj sakrije ili pobjegne, da se otkriju ili osiguraju tragovi i predmeti koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica i da se prikupe obavijesti koje mogu biti od koristi za uspješno vođenje kaznenog ili prekršajnog postupka.

12. Nadalje, prema čl. 58. st. 1. ZPPO policijski službenik privremeno oduzima i čuva predmete pod uvjetima i na način propisan tim i drugim zakonom, a prema st. 2. tog članka policijski službenik izdaje potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. Prema čl. 59. ZPPO policijski službenik privremeno oduzima predmet i kad je: 1. vjerojatno da je predmet namijenjen za počinjenje ili pribavljen počinjenjem kaznenog djela ili prekršaja, osim ako se radi o kaznenim djelima uvrede ili klevete, 2. to potrebno radi zaštite opće sigurnosti, 3. predmet moguće uporabiti za samoozljeđivanje, napad, bijeg, te skrivanje ili uništenje tragova kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaja, 4. to određeno posebnim propisom.

13. S druge strane, odredbom čl. 261. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20 i 80/22 – dalje: ZKP) predviđeno je da će se predmeti koji se imaju oduzeti prema kaznenom zakonu, ili koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica u postupku, privremeno oduzeti i osigurati njihovo čuvanje, dok je prema st. 2. tog članka ovlast za poduzimanje navedene radnje dana državnom odvjetniku, istražitelju i policiji.

14. Suprotno navodima tužitelja, mogućnost privremenog oduzimanja predmeta u prekršajnom postupku, a i prije njegova pokretanja, izrijekom je predviđena u čl. 174. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18 – dalje: PZ), kojom je odredbom određeno da se na tu radnju primjereno prekršajnom postupku primjenjuju odredbe koje o tome važe u Zakonu o kaznenom postupku.

15. Konačno, prema čl. 249. st. 8. ZS kaznom zatvora do 60 dana ili novčanom kaznom u iznosu od 23.000,00 kuna, za svakog potpomognutog državljanina treće zemlje, kaznit će se fizička osoba koja pomaže ili pokuša pomoći državljaninu treće zemlje u nezakonitom prelasku, tranzitu i nezakonitom boravku u Republici Hrvatskoj (članak 53.), dok je odredbom st. 9. tog članka predviđeno da će se za prekršaje iz st. 8. tog članka obvezno izreći oduzimanje predmeta i sredstava ako je prijevoznik vlasnik prijevoznog sredstva.

16. Tužitelj u žalbi, između ostalog, navodi da je njegovo vozilo prvenstveno bilo privremeno oduzeto zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela, a za koje oduzimanje nisu postojale pretpostavke u sklopu kaznenog postupka, jer to vozilo nije poslužilo za utvrđivanje činjenica u postupku, niti to vozilo ulazi u kategoriju predmeta koji će se obligatorno oduzeti u kaznenom postupku, a za koje je isključivo predviđena mogućnost privremenog oduzimanja predmeta.

16.1. U odnosu na prethodno rečene žalbene navode, napominje se da tužitelj tijekom prvostupanjskog postupka uopće nije iznosio takve navode pri pozivanju na nezakonit i nepravilan rad policijskih službenika te, štoviše, spisu prvostupanjskog suda niti ne prileži potvrda o oduzimanju tužiteljeva kombija, a na temelju koje bi se moglo zaključiti iz kojeg točno razloga je prvotno tužitelju privremeno oduzeto vozilo (je li zbog nekog od razloga iz čl. 59. ZPPO ili čl. 261. st. 1. ZKP ili prethodno navedene odredbe, ali u svezi s čl. 174. PZ).

16.2. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj zahtjev za naknadu štete u dijelu koji se odnosi na nezakonit i nepravilan rad isključivo utemeljio na navodima da je pravomoćnom presudom oslobođen od optužbe da je počinio prekršaj iz čl. 249. st. 8. ZS-a, kao i to da ni tim, a ni drugim propisom nije predviđeno privremeno oduzimanje predmeta u prekršajnom postupku.

17. U svakom slučaju, optužnim prijedlogom Policijske postaje Otočac od 27. listopada 2022., koji je dakle podignut četiri dana nakon privremenog oduzimanja kombija, zatraženo je oduzimanje tužiteljeva vozila u skladu s čl. 249. st. 9. ZS.

18. Budući da je odredbom čl. 249. st. 9. ZS predviđeno obvezno oduzimanje vozila počinitelju prekršaja iz čl. 249. st. 8. ZS, to su u konkretnom slučaju, s obzirom na postojanje optužbe na počinjenje prekršaja iz čl. 249. st. 8. ZS, odgovarajućom primjenom čl. 261. st. 1. i 2. ZKP u vezi s čl. 174. PZ bile ostvarene pretpostavke za to da policijski službenici privremeno oduzmu tužiteljev kombi u sklopu prekršajnog postupka. Pritom se izraz „predmeti koji se imaju oduzeti prema kaznenom zakonu‟ primjereno prekršajnom postupku ima tumačiti u smislu čl. 174. PZ kao predmeti koji se imaju oduzeti prema zakonu kojim su propisane sankcije za počinjeni prekršaj.

19. Glede žalbenog navoda da nije jasno zašto je prvostupanjski sud odbio zahtjev za naknadu štete usprkos presudi kojom je tužitelj oslobođen optužbe da je počinio prekršaj iz čl. 249. st. 8. ZS, napominje se da je i Europski sud za ljudska prava u više predmeta istaknuo da oslobođenje od optužbe samo po sebi ne jamči pravo na naknadu štete pretrpljene uslijed privremenog oduzimanja predmeta tijekom kaznenog, odnosno prekršajnog postupka (tako npr. u predmetu Adamczyk protiv Poljske).

19.1. Naime, za postojanje odgovornosti za štetu iz čl. 14. ZSDU potrebno je dokazati da je šteta nastala kao posljedica nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave, dok donošenje oslobađajuće presude ne znači ujedno da prethodno nisu bile ostvarene pretpostavke za privremeno oduzimanje predmeta.

20. Konačno, vrijedi istaknuti da svako privremeno oduzimanje predmeta vlasniku nesumnjivo predstavlja određenu štetu za vlasnika, no takva šteta ne smije biti veća nego što je nužno radi zadovoljenja javnog interesa (tako i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-III/3455/2017 od 22. studeni 2018.).

20.1. U konkretnom slučaju tužitelju je njegovo vozilo bilo privremeno oduzeto 23. listopada 2022. pa sve do 12. svibnja 2023. te je mu je vozilo vraćeno istog dana kada je prvostupanjska oslobađajuća presuda postala pravomoćna. Iz takvih okolnosti ne proizlazi da je tužitelj štetu zbog nemogućnosti korištenja svog vozila trpio dulje nego što je bio dužan i što je bilo nužno.

20.2. Pored toga, prvostupanjski je sud glede postojanja pravične ravnoteže između tužiteljeva prava vlasništva i javnog interesa zaključio da tužitelj nije ništa poduzeo kako bi pokušao obavljati svoju taksi djelatnost s drugim vozilom, iako je imao druga dva vozila u svom vlasništvu te da bi i vozeći i manjim vozilom (za koje je tužitelj naveo da je manje traženo na području na kojem obavlja taksi djelatnost) izmakla dobit ipak bila manja. Pravilnost takvog zaključka prvostupanjskog suda nije dovedena u pitanje žalbenim navodom da ta druga njegova vozila nisu registrirana za taksi djelatnost, a s obzirom na to da takvim žalbenim navodom nije učinio makar vjerojatnim zašto ta vozila ne bi bilo moguće registrirati za tu djelatnost. Ujedno, budući da je tuženica u odgovoru na tužbu istaknula da je tužitelj imao i druga vozila u svom vlasništvu i da je prihode mogao ostvariti i bez privremeno oduzetog kombija, nije osnovan žalbeni navod da je prvostupanjski sud do osporenog zaključka došao mimo inicijative tuženice.

21. Slijedom svega navedenog, s obzirom na to da tužitelj žalbenim navodima nije uspio dovesti u sumnju zaključke prvostupanjskog suda, trebalo je na temelju čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu u cijelosti.

22. S obzirom na to da tužitelj u žalbi ne osporava visinu dosuđenih troškova postupka, a imajući na umu da drugostupanjski sud ne pazi na pogrešnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, to i ovaj sud odluku o troškovima postupka utemeljenu na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP nalazi pravilnom i zakonitom, kako po osnovi, tako i po visini odmjerenih troškova.

23. Zahtjev tužitelja za naknadu troška za sastav žalbe odbijen je kao neosnovan, jer tužitelj nije uspio u žalbenom postupku. (čl. 166. st. 1. ZPP).

U Velikoj Gorici 25. veljače 2026.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak