Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Poslovni broj Gž Ovr-373/2025-2
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Nikoli Ramušćaku, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, protiv protivnice osiguranja KŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Splitu Stalne službe u Supetru poslovni broj Ovr-2495/2025 od 13. listopada 2025. 25. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protivnice osiguranja KŠ, kao neosnovana te se potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Splitu Stalne službe u Supetru poslovni broj Ovr-2495/2025 od 13. listopada 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda na temelju ovršnog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Split, klasa: UP/I-415- 02/2019-001/02412 od 20. svibnja 2019. radi namirenja novčane tražbine od 3.779,65 eura (glavnica 3.732,83 eura, kamate 46,82 eura) sa zateznim kamatama koje na iznos od 3.732,83 eura teku od 21. svibnja 2019. do isplate određeno je osiguranje uknjižbom založnog prava na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja i to na 4. vlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) dijela označenog u etažnom prikazu crvenom bojom, prvi kat koji u naravi predstavlja: - 1 dvosobni stan koji se sastoji od ulaza, kuhinje, blagovaonice, kupaonice, dnevnog boravka, dvije sobe, terase i balkona položen na čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
2. Protiv tog rješenja žali se protivnica osiguranja ne navodeći određeno zakonom propisane žalbene razloge. U bitnom navodi da smatra da nije dužna platiti predmetni porezni dug koji se odnosi na porez na promet nekretnina jer ona nikada nije živjela u stanu koji je bio predmet darovanja niti ga posjedovala na bilo koji način, niti je uknjižena kao vlasnica istog. Naime, navodi da je njezin prijedlog za uknjižbu na temelju ugovora o darovanju te dopune ugovora o darovanju odbijen te je ona s prodavateljem ĐŠ sporazumno raskinula ugovor o darovanju. Stoga, moli da ju se oslobodi plaćanja duga za nekretninu za koju nikad nije bila uknjižena i za koju je napravila raskid ugovora. Također, ističe da je zalog zasnovan na njezinoj jedinoj nekretnini, a ona je majka školskog djeteta, nezaposlena je i brine se za oca svog djeteta koji je bolestan, a nema nikoga tko bi se brinuo o njemu.
3. Žalba protivnice osiguranja je neosnovana.
4. U prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje: ZPP), na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti sukladno čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi s čl. 381. ZPP-a i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje: OZ), a i materijalno pravo je pravilno primijenjeno.
5. Prvostupanjski je sud pravilno i u skladu s odredbama čl. 296., 297. i 298. OZ- a odredio osiguranje novčane tražbine predlagateljice osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava u korist predlagateljice osiguranja na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja, a na temelju ovršne isprave u smislu čl. 23. toč. 4. OZ-a - rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured Split, klasa: UP/I-415-02/2019-001/02412 od 20. svibnja 2019.
6. To stoga što je odredbom čl. 296. OZ-a određeno da na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina, predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja.
7. U odnosu na žalbene navode kojima protivnica osiguranja ukazuje da nije dužna platiti predmetni porezni dug, valja reći da ista takve navode može s eventualnim uspjehom isticati u upravnom postupku iz kojeg potječe ovršna isprava, a ne u ovom postupku prisilnog zasnivanja založnog prava radi osiguranja tražbine koja proizlazi iz ovršne odluke upravnog tijela. Ovo stoga jer sud u postupku osiguranja nije ovlašten ispitivati okolnosti koje su prethodile utvrđenju ovršnosti ovršne isprave, niti se u postupku osiguranja mogu utvrđivati sporne činjenice između stranaka. Dakle, sve dok predmetno rješenje ima valjanu potvrdu o ovršnosti, odnosno sve dok ta potvrda eventualno ne bude ukinuta, takvo rješenje predstavlja valjanu ovršnu ispravu na temelju koje je sud ovlašten određivati osiguranje.
8. U odnosu žalbene navode kojima protivnica osiguranja ukazuje na svoju tešku materijalnu situaciju, valja reći da tim žalbenim razlozima ne može s uspjehom pobijati pravilnost i zakonitost predmetnog rješenja o osiguranju jer isti ne predstavljaju niti jedan od razloga navedenih u zakonu zbog kojih se može izjaviti žalba.
9. Zaključno, u odnosu na žalbene navode da je zalog zasnovan na njezinoj jedinoj nekretnini kojim navodima protivnica osiguranja sadržajno ukazuje na povredu odredbe čl. 80.b OZ-a, valja reći kako se sukladno čl. 290. st. 2. OZ-a na osiguranje tražbine ne primjenjuju odredbe toga Zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz članka 80.b toga Zakona. Stoga, s obzirom na izričitu zakonsku odredbu čl. 290. st. 2. OZ-a sukladno kojoj za osiguranje novčane tražbine zasnivanjem založnog prava ne vrijede ograničenja iz odredbe čl. 80.b OZ-a, to takvi žalbeni navodi protivnice osiguranja nisu odlučni niti utječu na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.
10. Slijedom svega navedenog, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. i čl. 290. OZ-a žalbu protivnice osiguranja odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje o osiguranju prvostupanjskog suda.
U Velikoj Gorici 25. veljače 2026.
Sudac
Nikola Ramušćak
