Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž Zk-21/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Filki Pejković, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja ĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Stefani Požgaj, odvjetnici iz Rijeke, radi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, rješavajući žalbu predlagatelja izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci pod poslovnim broj Z-26385/2025 od 14. siječnja 2026., dana 25. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci pod poslovnim brojem Z-26385/2025 od 14. siječnja 2026. u točkama I i II izreke.

II Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu brisanje zabilježbe žalbe određene rješenjem Općinskog suda u Rijeci pod poslovnim brojem Z-2796/2026 od 12. veljače 2026. i brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga na nekretnini upisanoj u k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja u točki I izreke odlučeno je da se odbija prijedlog predlagatelja radi pokretanja otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka za nekretninu k. č. broj [katastarska čestica] [adresa], vrt 812 m2, dvorišna zgrada 22 m2 ukupno 834 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] [katastarska općina] kojim predlaže da se u navedenom ulošku ispravi i provede upis prava vlasništva na ime predlagatelja.

2. U točki II izreke naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu da se zabilježi odbijeni prijedlog na nekretnini opisanoj u točki I izreke tog rješenja.

3. Protiv citiranog rješenja žalbu podnosi predlagatelj zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP) koji se sukladno čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24; dalje ZZK) primjenjuje i u zemljišnoknjižnom postupku. Predlaže da se pobijano rješenje ukine jer da je sukladno čl. 208. st. 3. i čl. 210. st. 4. ZZK-a učinio vjerojatnim da postoji opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka jer da je priložio kupoprodajni ugovor i aneks kupoprodajnom ugovoru oba od 3. veljače 2021. prema kojima mu pripada pravo koji nije u njegovu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje u okviru istaknutog žalbenog razloga i pazeći po službenoj dužnosti iz odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a i to povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i čl. 381. ZPP-a da li je počinjena neka od apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka, ovaj sud nije utvrdio da bi donošenjem tog rješenja bila počinjena neka od navedenih bitnih povreda parničnog postupka.

6. Donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja utvrđuje:

- da je predlagatelj podnio prijedlog radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog i ispravnog postupka u kojem navodi da je uz suprugu upisan vlasnik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] od 274 m2, dvorište površine 142 m2, dvorišna zgrada površine 28 m2, kuća [adresa], površine 88 m2 i garaža površine 16 m2 sve upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] [katastarska općina],

- da je katastarsku česticu broj [katastarska čestica] koja je predmetom ovog spora koja predstavlja dvorišnu zgradu površine 22 m2 ukupne površine 834 m2 sve upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] stekao kupoprodajnim ugovorom i aneksom broj 1 kupoprodajnom ugovoru koji su zaključeni 3. veljače 2021. i ovjereni od strane javnog bilježnika, da su naveden ugovor i aneks sklopili predlagatelj kao kupac sa FN, PN i ZN kao prodavateljima,

- da je aneksom ugovora suglasno utvrđeno da je navedena nekretnina izvanknjižno vlasništvo prodavatelja koje stečeno nasljeđivanjem iza pokojnih roditelja i da će kupci moći upisati vlasništvo u postupku obnove zemljišnih knjiga, da postoji izjava AN kao jedne od upisanih suvlasnika da nikada nije koristila te nekretnine, da je TN prednik prodavatelja postavio ogradu oko te nekretnine i da mu nikada nitko nije osporavao posjed kao niti posjed njegovih potomaka,

- da postoji rješenje o izvedenom stanju i uvjerenje Državne geodetske uprave da je stambena građevina izgrađena prije 15. veljače 1968. pa da predlagatelj tvrdi da je zakonito stekao tu nekretninu i da je u posjedu više od 60 godina, uključujući i posjed prednika,

- da je uz prijedlog dostavljena kopija katastarskog plana, kupoprodajni ugovor od 3. veljače 2021. i aneks broj 1. kupoprodajnog ugovora od 3. veljače 2021.

7. Slijedom navedenih utvrđenja sud prvog stupnja navodi da pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provode se kada za to postoje opravdani razlog, da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka prema čl. 208. st. 3. ZZK-a postoji kada je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmetom zemljišnoknjižnog upisa.

8. Prosudba je suda prvog stupnja da iz priloženih isprava ne proizlazi vjerojatnost navoda iz prijedloga jer da je pojedinačni ispravni postupak podijeljen u dva dijela, postupak otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka i ispravni postupak što znači u ovoj fazi sud odlučuje samo o tome da li postoje opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, a ne raspravlja niti odlučuje o osnovanosti samog prijedloga.

9. Smatra nadalje sud prvog stupnja da zemljišnoknjižni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način kako se to utvrđuje u parnici kada se radi o stjecanju prava vlasništva dosjelošću jer ukoliko neka osoba smatra da je dosjelošću stekla pravo vlasništva na nekretnini, a nema adekvatne isprave koju ima u vidu odredba čl. 208.s t. 3. ZZK-a, tada svoje pravo može ostvarivati u parnici. Stoga utvrđuje da prijedlozi da se saslušaju svjedoci i da se izvrši uvid ovjerenu izjavu svjedoka ne mogu biti temelj za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

10. Navodi sud da činjenice što je predlagatelj zaključio ugovor o kupoprodaji predmetnih nekretnina sa prodavateljima FN, PN i ZN i da se u čl. 3. aneksa navodi da su prodavatelj izvanknjižni vlasnici predmetne nekretnine koju su stekli nasljeđivanjem iza svojih roditelja predlagatelj nije učinio vjerojatnim činjenice koje su potvrđuju u tom ugovoru, te nadalje da rješenje o izvedenom stanju nije dokaz o vlasništvu već da se postojeća građevinska situacija administrativno tretira kao zakonita u smislu propisa o prostornom uređenju i gradnji ali nema pravnih učinka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi, za koje doneseno i zemljište na kojem je ta zgrada izgrađena prema čl. 32. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

11. Slijedom navedenih utvrđenja sud prvog stupnja zaključuje da predlagatelj nema ispravu koja bi bila temelj za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka jer priloženim isprava nije učinio vjerovatnim da mu pripada pravo koje nije upisano u zemljišnu knjigu i radi čega bi trebalo ispraviti zemljišnoknjižni upis pa stoga primjenom odredbe čl. 208. st. 3. ZZK-a odbija prijedlog predlagatelja za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

12. Nisu osnovani žalbeni navodi predlagatelja da je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio činjenično stanje i da je pogrešno primijenio materijalno pravo u okviru odredbe čl. 208. i čl. 209. st. 4. ZZK-a jer je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da ne postoji opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka jer da predlagatelj nije dostavio isprave koje bi učinio vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a da se radi o pravu koje prema odredbama ovog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

13. Naime, sud prvog stupnja pravilno utvrđuje da zaključeni kupoprodajni ugovor od 3. veljače 2021. i aneks broj 1. kupoprodajnom ugovoru od 3. veljače 2021. nisu isprave koje bi predlagatelj učinio vjerovatnim da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano jer je u čl. 3. priloženog aneksa navedeno da su prodavatelji izvanknjižni vlasnici predmetnih nekretnina koje su stekli nasljeđivanjem iza svojih roditelja, a da predlagatelj nije dostavio isprave kojima bi učinio vjerojatnim da su ti navodi iz ugovora i aneksa točni.

14. Pravilno sud prvog stupnja utvrđuje da navedeni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem se saslušavaju svjedoci niti se vrši ocjena ovjerenih iskaza svjedoka niti se može utvrđivati pravo vlasništva dosjelošću pa stoga pravilno primjenom odredbe čl. 208. st. 3. u vezi čl. 209. st. 4. ZZK-a, odbija prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

15. Žalbeni navodi predlagatelja kojima se poziva na odluke Županijskog suda u Varaždinu pod poslovnim brojem Gž Zk-519/16 i na rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Revd-5068/2022 ne dovode u sumnju utvrđenja suda prvog stupnja, a samim time ni pravilnost primijenjenog materijalnog prava posebno u pogledu činjenice da dosjelost može biti predmetom raspravljanja u pojedinačnom ispravnom postupku jer je u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Rev-346/2023 od 14. svibnja 2024. zauzeo pravno shvaćanje koje glasi: "U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i drugo".

16. Slijedom obrazloženog žalbu predlagatelja kao neosnovanu je trebalo odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi pa je stoga primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučeno kao u točki I izreke ovog rješenja. Sukladno odredbi čl. 149. st. 3. ZZK-a budući da je ocjenjeno da žalba nije osnovana i potvrđeno je rješenje suda prvog stupnja, naloženo je i brisanje zabilježbe žalbe i zabilježbe odbijenog prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka pa je stoga odlučeno kao u točki II izreke ovog rješenja.

U Rijeci 25. veljače 2026.

Sutkinja

Filka Pejković