REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ČAKOVCU

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Poslovni broj: Ovr-160/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Čakovcu, po sucu toga suda Hrvoju Novaku, a na prijedlog sudske savjetnice Lucije Milinović, u pravnoj stvari ovrhovoditelja CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, zastupanog po punomoćnici Dori Hanžeković Žuža, odvjetnici u Zagrebu, protiv ovršenika IŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici majci NŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], povodom prijedloga ovršenika temeljem čl. 210. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje u tekstu: OZ), 24. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika IŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate na temelju zadužnice poslovni broj Ov-7572/13 od 7. kolovoza 2013.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik IŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, radi proglašenja ovrhe – postupka izravne naplate pokrenutog kod Financijske agencije dana 4. prosinca 2025. na temelju zadužnice poslovni broj Ov-7572/13 od 7. kolovoza 2013., nedopuštenom iz razloga što ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno što nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika (čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a).

Obrazloženje

1. Ovršenik IŽ je ovome sudu 16. veljače 2026. podnio podnesak naslovljen kao zahtjev za utvrđivanje vrijednosti naslijeđene imovine i ograničenje odgovornosti za dugove – hitno postupanje zbog neposredne opasnosti štete nasljedniku, a iz sadržaja kojeg bi proizlazilo da se radi o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika nedopuštenim i prijedlogu za odgodu ovrhe. Ovršenik u svom prijedlogu navodi da je nasljednik iza svog pokojnog oca ČŽ te da je od oca naslijedio tek simbolični iznos ostavine od nekoliko stotina eura, dok ukupne obveze ostavitelja iznose otprilike 16.000,00 eura. Nadalje, ističe kako postoji neposredna opasnost da bi odgađanje postupka moglo dovesti do umanjenja vrijednosti naslijeđene imovine. Navodi da postoje vjerovnici – Croatia osiguranje, koji već poduzimaju radnje naplate zbog čega je ugrožena egzistencija nasljednika. Ovršenik se nadalje poziva na odredbe Zakona o nasljeđivanju prema kojima nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Slijedom svega navedenog, predlaže da sud hitno utvrdi vrijednost naslijeđene imovine iza pok. ČŽ, da se ograniči odgovornost za dugove do visine naslijeđene imovine i da se postupak vodi bez odgađanja s obzirom na neposrednu opasnost nastanka štete nasljedniku.

2. Ovrhovoditelj je podneskom od 17. veljače 2026. u cijelosti osporio prijedlog ovršenika, ističući da je prijedlog neosnovan, zakonski neutemeljen, paušalan i nejasan. Navodi da je ovršeniku, kao nasljedniku iza pok. ČŽ, uputio dopis s pozivom na plaćanje predmetnog duga. Nadalje, navodi da se ovršenik očitovao na predmetni dopis na način da ne osporava postojanje predmetnog dugovanja, ali osporava svoju odgovornost za dugove prednika te da je nasljedstvo prihvatio ne znajući za postojanje dugova ostavitelja, da zbog lošeg imovnog stanja nije u mogućnosti podmiriti predmetno dugovanje, te da je spreman ustupiti vlasništvo naslijeđenih nekretnina i vozila radi namirenja tražbine. Ovrhovoditelj nadalje ističe da s obzirom na to da nije bilo evidentiranih uplata od strane ovršenika, da je zadužnicu poslovni broj Ov-7572/13 dostavio Financijskoj agenciji na izravnu naplatu 4. prosinca 2025. i da je 23. siječnja 2026. pred Općinskim sudom u Čakovcu podnio prijedlog za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na naslijeđenim nekretninama povodom kojeg je doneseno rješenje o osiguranju poslovni broj Ovr-62/2026 od 28. siječnja 2026. na koje ovršenik nije podnio žalbu. Napominje i da nasljednik u nijednom trenutku nije dokazao vrijednost naslijeđene imovine. U odnosu na prijedlog ovršenika da sud hitno utvrdi vrijednost naslijeđene imovine pok. ČŽ i na prijedlog da se ograniči odgovornost za dugove pok. ČŽ do visine naslijeđene imovine, ovrhovoditelj ističe da su ti prijedlozi zakonski neutemeljeni i da im nije moguće udovoljiti u predmetnom postupku. U odnosu na prijedlog ovršenika da se postupak vodi bez odgađanja s obzirom na neposrednu opasnost nastanka štete ovrhovoditelj smatra da se nisu ispunili uvjeti iz čl. 65. Ovršnog zakona jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Nadalje, ovrhovoditelj u svom podnesku još navodi i da sukladno Zakonu o nasljeđivanju nasljednik stječe nasljedno pravo u trenutku ostaviteljeve smrti, da u tom trenutku nasljednici stječu i obveze vezane uz njihovo svojstvo nasljednika te da nasljednik koji se prihvatio nasljedstva trajno ostaje nasljednikom čime su na ovršenika, kao nasljednika, prešla prava i obveze njegovog prednika. Navodi da ovršenik ničim nije dokazao vrijednost naslijeđene imovine te u odnosu na navode kako postoje dugovanja drugih vjerovnika ničim ne dokazuje da bi isplatio dugove iza prednika. Slijedom navedenog, predlaže da sud odbije prijedlog za odgodu ovrhe i druge prijedloge ovršenika kao neosnovane.

4. Sud je izvršio uvid u dostavljenu dokumentaciju i to : smrtni list pok. ČŽ (list 9 spisa), rodni list ovršenika (list 10 spisa), preslike osobnih iskaznica (listovi 11 i 12 spisa), potvrdu o isplaćenoj mirovini i mirovinskim primanjima punomoćnice ovršenika (list 13 spisa), podatke o primanjima ovršenika (list 14 spisa), popis nekretnina i pokretnina koje je ovršenik naslijedio iza pok. ČŽ (list 15 spisa), Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj O-790/20- 6 od 27. kolovoza 2020. (listovi 16-18 spisa), Zahtjev za izravnu naplatu s prilozima (listovi 19-26 spisa), obavijest društva Veraltis Asset Managment d.o.o. o postojanju dugovanja (listovi 27-31 spisa), Rješenje o osiguranju Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Ovr-61/2026-4 od 28. siječnja 2026. (listovi 32 i 33 spisa), prijedlog za osiguranje zasnivanjem prisilnog založnog prava na nekretnini zajedno s p rilozima (listovi 34-52 spisa), očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje sa specifikacijom naplate od 7. veljače 2026. (listovi 53 i 54 spisa).

5. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi čl. 209. st. 5. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Nadalje, st. 2. istoga članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. istoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. istoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53. OZ-a).

6. Odredbom čl. 50. st. 1. OZ-a propisano je da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu: 1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava, 2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti, 3. ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka, 4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovršne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj neće na temelju ovršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti ovrhu, 5. ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha, 6. ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena, 7. ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, 8. ako nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano, 9. ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, 10. ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili 11. ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

7. Prema odredbi čl. 52. st. 3. OZ-a ako ovrhovoditelj ospori postojanje žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7., toč. 9. do 11. OZ-a ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz čl. 51. st. 1. OZ-a zbog kojeg je izjavio žalbu. Iznimno od navedenog, prema odredbi čl. 52. st. 4. OZ-a, sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz čl. 51. st 1. OZ-a općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

8. Pazeći po službenoj dužnosti, u skladu s odredbom čl. 50. st. 5. OZ -a, na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1., toč. 1., toč. 3. i toč. 5. OZ-a, te na okolnost da je u slučaju iz čl. 50. st. 1. toč. 6. OZ-a ovrha određena na predmetima iz čl. 4. st. 4. i 5. OZ-a, te na pogrešnu primjenu materijalnog prava, kao i na bitne povrede ovršnog postupka kada se na njih pazi prema odredbama Zakona o parničnom postupku, ovaj sud nije utvrdio da bi bio ostvaren neki od navedenih žalbenih razloga.

9. Ovršenik u svom prijedlogu tek općenito navodi da je vrijednost naslijeđene ostavine manja od dugova ostavitelja te pri tom ne dostavlja konkretne dokaze o vrijednosti naslijeđene imovine niti dokaze da bi već podmirio pojedine dugove ostavitelja. Nadalje, poziva se na odredbu čl. 139. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 ) kojom je propisano da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika. Navedeno, u suštini predstavlja žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a.

10. S obzirom na to da se ovršenikov prijedlog odnosi na čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a, a ovrhovoditelj je svojim podneskom u cijelosti osporio navode ovršenika, te se nisu ispunile pretpostavke za primjenu čl. 52. st. 4. OZ-a, sud je na temelju čl. 52. st. 3. OZ- a odlučio kao u izreci ovog zaključka.

11. Na prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, sukladno čl. 210. st. 2. OZ-a, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe. Temeljem čl. 65. st. 1. OZ-a, sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ako se ispuni jedan od uvjeta iz čl. 65. st. 1. toč. 1-.11. OZ-a.

12. Ovdje je bitno je napomenuti da odredbe OZ-a koje uređuju materiju odgode ovrhe treba tumačiti restriktivno. One predstavljaju izuzetak, a ne pravilo prilikom provođenja postupka ovrhe, jer je postupak ovrhe hitan postupak u okviru kojeg žalba nema suspenzivan učinak i kao takvog ga treba tretirati.

13. U konkretnom slučaju, ovršenik tek paušalno navodi da je ugrožena njegova egzistencija jer postoje vjerovnici koji već poduzimaju radnje naplate - i to konkretno navodeći samo ovdje ovrhovoditelja, dok u odnosu na druge vjerovnike iz spisa predmeta ne proizlazi da su pokrenuli ovršne postupke. Ovršenik tim svojim navodima i dostavljenim dokazima nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje. Naime, ovrha je po svojoj naravi uvijek određeno opterećenje za ovršenika, pa sama ta okolnost ne može predstavljati pravno relevantan razlog za odgodu.

14. Osim toga, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li njegova imovina dostatna za eventualnu naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikova računa i prenesen ovrhovoditelju. Ovršenik je bio dužan učiniti vjerojatnim da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika u slučaju uspjeha u parnici. U ovom postupku ovrhovoditelj je pravna osoba, i to osiguravajuće društvo, stoga je i teško učiniti vjerojatnim da ovršenik, u slučaju uspjeha u parničnom postupku, se ne bi mogao naplatiti od ovrhovoditelja.

15. Budući da se nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodom ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ, sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

U Čakovcu 24. veljače 2026.

Sudac:

Hrvoje Novak

Sudska savjetinca:

Lucija Milinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi ovome sudu u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. Ovršnog zakona).

Dostaviti:

1. Ovrhovoditelju po pun.

2. Ovršenik po pun. Majci NŽ

3. FINA, na znanje