REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj OVR-601/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Vladimiru Dimanovskom, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, OIB: 61817894937, protiv ovršenika GA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], bez održavanja ročišta, 24. veljače 2026.
r i j e š i o j e
I Odbija se prijedlog za ovrhu na nekretnini, podnesen 20. veljače 2026.
II Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu upis zabilježbe odbijenoga prijedloga za ovrhu, podnesenog 20. veljače 2026., u zemljišnim knjigama ovoga suda u pogledu nekretnine stana broj 76 na XIII. (trinaestom) katu desno koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u površini od 69,24 m2, koji je nedovojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i suvlasnički dijelovi ostalih suvlasnika, [adresa], u stambenoj zgradi br. 13, [adresa], sagrađenoj na z. k. č. [katastarska čestica], upisan kao etaža E-65 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1.20. veljače 2026. ovrhovoditelj je podnio prijedlog za ovrhu na nekretnini ovršenika radi namirenja tražbine od 5.446,34 EUR.
2. Prijedlog se odbija.
3. Odredbom iz čl. 80 b st. 2. Ovršnog zakona("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, u daljnjem tekstu OZ-a) određeno je da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 eura sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. U čl. 80 b st. 3. OZ-a određeno je da će sud, pri ocijeni je li narušena pravična ravnoteža, uzeti u obzir okokolnosti slučaja a osobito je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga te je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.
4. U čl. 75. st. 5. OZ-a određeno je da se smatra da je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla kojim preuzima obvezu izjavio da je suglasan da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini.
5.Ovrhovoditelj sudu nije dokazao da je prije pokretanja ovog postupka pokušao svoju tražbinu naplatiti na neki manje otegotan način za ovršenika , primjerice ovrhom na novčanoj tražbini ili na drugi način, što je potrebno sudu kako bi se uvjerio da su sve mogućnosti naplate tražbine pokušane i to s ciljem naplate tražbine na manje otegotnom predmetu i sredstvu ovrhe jer ovrha na nekretnini je najotegotniji oblik ovrhe obzirom da zadire u pravo vlasništva ovršenika na znatno vrijednijem predmetu ovrhe nego je predmetna tražbina.
6. Dakle, imajući u vidu odredbu iz čl. 80 b st. 2. OZ-a zaključuje se da je da je vrijednost tražbine nesrazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se treba provesti ovrha, da ovrhovoditelj nije dokazao da je ovrha na drugim sredstvima neuspjela, da predmetna nekretnina vrlo vjerojatno služi za stanovanje ovršenika i članova njihove obitelji (ovrhovoditelj nije osporio ili dostavio neki dokaz koji bi ukazao na suprotno), te da ovrhovoditelj nije dokazao osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine i da predmetna nekretnina nije predmet zaloga radi osiguranja predmetne tražbine.
7.Slijedom svega navedenog, sud je zaključio da je određivanje i provedba ovrhe na nekretninama u ovom konkretnom slučaju protivna citiranoj odredbi ovršnog zakona (čl. 80b. st. 2.) jer bi sud svojim postupanjem oštetio ovršenika, te je moguće da bi provedbom ovrhe bilo narušeno i pravo ovršenika na dom, a u svakom slučaju bi ostali bez nekretnine u ovom postupku zbog duga prema ovrhovoditelju koji je vjerojatno nesrazmjerno manji od vrijednosti nekretnine(vrijednost predmetne nekretnine u najgorem mogućem tržišnom stanju sigurno prelazi 100.000,00 EUR), pa je odlučeno kao u točki I izreke ovoga rješenja.
8. Sukladno odredbi iz čl. 95. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama(" Narodne novine" broj 63/19, 128/22, 155/23), odlučeno je kao u točki II izreke ovog rješenja.
U Zagrebu, 24. veljače 2026.
Sudac:
Vladimir Dimanovski
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u tri primjerka, a o žalbi odlučuje vijeće prvog stupnja ovoga suda.
DNA:
1. ovrhovoditelju
2. zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda radi zabilježbe(točka II izreke) uz prijedlog za ovrhu od 20. veljače 2026.
