Poslovni broj: Us I-2671/2025-16

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice KĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po opunomoćenicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Kruno Peronja i Antica Zorzina Peronja, Split, Domovinskog rata 29b/V, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, OIB: 84891127540, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi promjene katastarskog upisa, nakon javne i usmene rasprave zaključene 18. veljače 2026. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužiteljice, a u odsutnosti uredno pozvanih tuženika i zainteresirane osobe, objavljene 24. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/24-07/253, Urbroj: 541-11/4-24-2 od 12. rujna 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi pravnog prednika tužiteljice podnesenoj ovom sudu 21. listopada 2024. protiv rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/24- 07/253, Urbroj: 541-11/4-24-2 od 12. rujna 2024., tužiteljica u bitnom najprije reproducira izreku osporenog rješenja tuženika, nakon čega navodi kako je pobijano rješenje u cijelosti neutemeljeno, pogrešno i nezakonito. Pravni prednik tužiteljice je prema pobijanom rješenju upućen na pokretanje upravnog postupka, jer prema rješenju: „ u odnosu na žalbene navode glede puta (940/41 k. o. [katastarska općina]) valja reći kako predmet ovog postupka nije evidentiranje ožalbenog puta, pa samim time predmet nije niti evidentiranje širine toga puta u ožalbenog dijelu o kojoj širini žalitelji iznose želje. Evidentiranje ožalbenog puta može biti predmet novog, o ovome neovisnog upravnog postupka, po zahtjevu osobe koja ima pravni interes prema čl. 94. Zakona.“ Sukladno čl. 94. st. 2. tužiteljica ističe kako u ovoj pravoj stvari ima pravni interes i to prema čl. 94. st. 3.: „Dokazom pravnog interesa iz stavka 2. ovoga članka smatra se: …“ , pod D: „zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa podnesen nadležnom tijelu“. Iz obrazloženja pobijanog rješenja razvidni su razlozi radi kojih je odbijena žalba pravnog prednika tužiteljice. Naime, pobijanim rješenjem odbija se zahtjev VĆ, u tom postupku žalitelja, glede spornog puta katastarske oznake 940/1 k. o. [katastarska općina] koji se nalazi između njegove nekretnine označene k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s pripadajućom zgradom *1301 k. o. [katastarska općina] i nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s pripadajućom zgradom zgr *1800 k. o. [katastarska općina]. Pravni prednik tužiteljice u žalbi ističe problem širine spornog puta koji se proteže uz južnu granicu nekretnine označene kao zk.č.br. 940/32 k. o. [katastarska općina], na način da širina puta zk.č.br. 940/1 k. o. [katastarska općina] završava na 2 m širine, a gdje bi ta širina trebala biti najmanje 3 m. U navedenom rješenju ističe kako je pogrešno označena kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja sporni put, i to kao 940/41 k. o. [katastarska općina] koja u stvarnosti ne postoji (stranica 4. rješenja), stoga je rješenje pogrešno s obzirom da se ne odnosi na predmetnu česticu. Tužitelj u cijelosti pobija kao nezakonito osporeno rješenja tuženika, a samim time i Geodetski elaborat br. 98/23, izrađen od društva GEOART d.o.o. za arhitektonsko projektiranje i geodeziju, Kneza Trpimira 9, Trogir. Prilikom izrade navedenog geodetskog elaborata nije uzeta u obzir činjenica da se između tužitelja i naručitelja geodetskog elaborata vodi sudski postupak u vezi nezakonito izgrađenog zida na južnom dijelu nekretnine označene k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tijekom postupka pred Općinskim sudom u Trogiru posl.br. P-318/00 tužitelj je odbijen u zahtjevu za zaštitu prava služnosti puta, ali je rješenjem Županijskog suda u Splitu, posl.br. Gž-2522/03 od 25. svibnja 2004., utvrđeno: „ utvrđuje se tuženik time što je dana 19. srpnja 2000. na dijelu č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to baš na onom dijelu koji je u vještvu Mate Čuline, vještaka geodeta od 18. svibnja 2001. označen linijom A-H-L iskopao kanal u dubini od 40 do 60 cm, te nabacao kamenje, zasmetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti puta - prava kolnika i staze u korist svoje nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].“ Navedenim rješenjem određena je uspostava stanja prije smetanja. Rješenjem Županijskog suda u Splitu posl.br. Gž Ovr-870/2017, od 7. kolovoza 2017. određena je ovrha radi ostvarivanja tražbine na radnju koju može obaviti i druga osoba na način kako je to navedeno u prijedlogu za ovrhu, pod točkom I.a) kao i u dijelu kojim je ovršeniku naloženo da u roku 3 dana na račun Općinskog suda u Trogiru položi iznos od 20.000,00 kn, potreban za namirenje troškova koji će nastati izvršenjem te radnje, na način kako je to navedeno u prijedlogu za ovrhu pod točkom II. b), te u dijelu kojim je ovrha određena na pokretninama ovršenika radi naplate parničnog troška u iznosu od 5.284,78 kn, te u dijelu koji se odnosi na trošak ovršnog postupka, u iznosu od 900,00 kn. Dakle, navedenim rješenjem naloženo je rušenje nezakonito izgrađenog zida, polaganje novčanog iznosa radi obavljanja navedene radnje i plaćanje sudskih troškova. Do zastoja u rušenju istog došlo je zbog smrti prednika naručitelja geodetskog elaborata. Postupak je ponovno pokrenut određivanjem nasljednika, te je doneseno rješenje o ovrsi. Tužiteljica ističe kako uživa pravo služnosti puta do vlastite nekretnine označene kao 940/19 k. o. [katastarska općina] preko k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da joj je to pravo povrijeđeno s obzirom da je nezakonito izgrađen zid na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojim je širina puta smanjena na 2 m. U pobijanom rješenju tuženika navodi se: „Uvidom u skicu izmjere iz geodetskog elaborata, koji odgovara Izvodu iz katastarskog plana koji je sastavni dio pobijanog rješenja, vidljivo je kako je južna granica k. č. br. [katastarska čestica] (prema putu k. č. br. [katastarska čestica], a u njegovom ožalbenom dijelu) snimljena i prikazana prema stvarnom stanju na terenu, konkretno prema zatečenoj ogradi na terenu…“ Dakle, apsolutno je pogrešno obavljeno geodetsko mjerenje s obzirom da je ranijim odlukama nadležnih sudova određeno rušenje nezakonito sagrađenog zida na dijelu č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a danas ograde, koja je kao „legalna“ zabilježena u prethodno navedenom geodetskom elaboratu kao dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je razvidno iz podcrtane rečenice. U prilog tužiteljevim tvrdnjama ide i odluka Socijalističke Republike Hrvatske, Općine Trogir, Komiteta za urbanizam, građevinarstvo, komunalne i stambene poslove, KLASA: 350-04/88-05/1, URBROJ: 2184-05-03/01-88-1 od 15. studenog 1988., gdje se jasno utvrđuje kako je prijašnji vlasnik nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kolokvijalno rečeno dobio prilaz objektu s javnog puta u širini od 3 m, u čijem prilogu je i skica. Slijedom izloženog, tužiteljica tužbenim zahtjevom predlaže sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporeno rješenje tuženika, a pored toga predlaže i da sud naloži tuženiku naknaditi joj trošak upravnog spora.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

3.Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu u bitnom navodi kako tužiteljica u tužbi netočno navodi da je u tijeku sudski postupak, jer da je isti odavno završen, o čemu da svjedoče odluke i to obustava ovrhe od 24. svibnja 2018., odbijanje žalbe na obustavu ovrhe od 10. rujna 2018., te revizija Vrhovnog suda RH od 9. travnja 2019., koje odluke dostavlja u privitku odgovora na tužbu. Također, da nije točno kako je ranijim odlukama određeno rušenje zida i ograde, s obzirom da isti nisu ni bili predmet spora. Isto tako, uvidom suda i sudskog vještaka geodeta utvrđeno je da su zid i ograda sagrađeni na čestici 940/32 te da ne ometaju nesmetan pristup nekretnini tužiteljice, slijedom čega je zainteresirana osoba predložila sudu odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

4.Za istaknuti je kako je predmetni spis oformljen po tužbi tužitelja PĆ te se vodio pod poslovnim brojem: Us I-2455/2024, no s obzirom da je navedeni tužitelj preminuo **.**.2024., spor je prekinut rješenjem poslovni broj: UsI-2455/2024- 9 od 12. veljače 2025., koji je po utvrđenju nasljednice tužitelja KĆ, koja je preuzela spor nastavljen rješenjem poslovni broj: Us I-2455/2024-13 od 3. studenog 2025., nakon čega je predmet dobio novi poslovni broj: Us I-2671/2025 i u kojem je slijedom izloženog jedina tužiteljica upravo KĆ.

5.U sporu je održana rasprava 18. veljače 2026. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju je pristupila zamjenica opunomoćenika tužiteljice, dok nisu pristupili uredno pozvani tuženik i zainteresirana osoba, pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti.

6.U dokaznom postupku sud je pročitao cjelokupan spis upravnog spora zajedno sa svom priležećom dokumentacijom, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

7.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

8.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

10.Naime, prvostupanjskim rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Odjela za katastar nekretnina Trogir, Klasa: UP/I 932-07/23- 02/776, Urbroj: 541-28-02-05/3-23-2 od 22. studenog 2023. u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] mijenjaju se podaci o katastarskim česticama oznake k. č. br. [katastarska čestica] na način kako je to precizno iskazano u izreci tog rješenja pod A) dosadašnje stanje i pod B) novo stanje, a predmetno rješenje doneseno je pozivom na odredbu čl. 160. st. 1. toč. 8. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22).

11.Potom, osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II- 932-07/24-07/253, Urbroj: 541-11/4-24-2 od 12. rujna 2024. postupajući između ostalih i po žalbi pravnog prednika tužiteljice iz ovog spora, njegova žalba je odbijena, čime je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom rješenju, odnosno što je i tuženik smatrao da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa, slijedom čega je tuženik isto ocijenio pravilnim i zakonitim.

12.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu pravnog prednika tužiteljice podnesenu protiv prvostupanjskog rješenja, u svezi s čim je li u provedenom upravnom postupku pred prvostupanjskim tijelom činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.

13.Prema odredbi čl. 84. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22) u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta osnivanje novih katastarskih čestica provodi se u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno obnoviti na terenu i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku koje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom koordinata osnovanih katastarskih čestica, sukladno st. 2. istog članka koordinate lomnih točaka iskazanih u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se mijenjati, osim kada se pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku osniva nova katastarska čestica, prema st. 3. istog članka kada se u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta utvrdi da položaj lomne točke međa i drugih granica katastarskih čestica odstupaju u odnosu na one evidentirane u katastarskom operatu više od standarda položajne točnosti propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona, utvrđuju se nove koordinate lomnih točaka meda i drugih granica u postupku za osnivanje nove katastarske čestice, o čemu područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba donosi rješenje sukladno ovome Zakonu, dok prema st. 4. geodetski elaborati za čije je provođenje potrebno prethodno sastaviti tabularne isprave pogodne za uknjižbu u zemljišnoj knjizi provode se u katastru zemljišta nakon što te isprave budu sastavljene odnosno nakon njihove provedbe u zemljišnoj knjizi.

Prema odredbi čl. 89. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta, dok prema stavku 2. istog članka, nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu iz st. 1. ovog članka priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.

Sukladno odredbi čl. 91. st. 2. istog Zakona, da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

Prema odredbi čl. 94. st. 1. istog Zakona, zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta može podnijeti vlasnik ili ovlaštenik, odnosno pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes, sukladno st. 2. pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes u zahtjevu navodi svoj interes i podnosi odgovarajuće dokaze o istome, prema st. 3. dokazom pravnog interesa iz st. 2. ovoga članka smatra se: a) predugovor ili ugovor na temelju kojega je podnositelj zahtjeva stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja, b) odluka nadležnog tijela na temelju koje je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva ili pravo građenja, c) pisana suglasnost vlasnika zemljišta, d) zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa podnesen nadležnom tijelu, dok sukladno st. 6. dokazom pravnog interesa za provođenje promjene smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili zahtjev nadležnom tijelu za izvlaštenje odnosno zahtjev za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske

Sukladno čl. 6. st. 1. t. 14. Pravilnika o geodetskim elaboratima („Narodne novine" broj 59/18) geodetski elaborati mogu biti izrađeni u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama.

Prema čl. 6. st. 1. t. 14. istog Pravilnika geodetski elaborati mogu biti izrađeni u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica.

Sukladno čl. 20. istog Pravilnika geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica može se izrađivati za sve potrebe navedene u članku 7. stavku 1. ovoga Pravilnika.

Prema čl. 23. istog Pravilnika geodetski elaborat iz članka 20. ovoga Pravilnika izrađuje se uz primjenu površinskih kriterija propisanih Zakonom, a koji se odnose na razlike u površini između katastarskih čestica katastra zemljišta i osnovanih čestica katastra nekretnina.

Sukladno čl. 24. st. 1. istog Pravilnika geodetski elaborat iz članka 20. ovoga Pravilnika izrađuje se pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne, dok prema st. 2. istog članka međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovoga Pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

14.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi između ostalih i pravnog prednika tužiteljice iz ovog spora istu odbio, te potvrdio prvostupanjsko rješenje naprijed citirane izreke, a ovo stoga što i ovaj sud nalazi da su u konkretnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa kakve u vidu imaju mjerodavne naprijed citirane zakonske i podzakonske odredbe, kod kojeg stanja stvari je prvostupanjsko tijelo svoje rješenje donijelo pravilnom primjenom citiranih odredbi, te je stoga i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu pravnog prednika tužiteljice izjavljenu protiv tog rješenja, pa ovaj sud cijeni osporeno rješenje tuženika u cijelosti pravilnim i zakonitim, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

15.Sud nalazi potrebnim prije svega kazati kako iz podataka upravnog spisa dostavljenog uz odgovor na tužbu od strane tuženika, proizlazi da je prvostupanjsko tijelo donijelo svoje rješenje po zahtjevu DĆ, zainteresirane osobe u ovom sporu, zaprimljenog kod tog tijela 7. studenog 2023. za provedbu promjene u katastarskom operatu temeljem pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata od 24. kolovoza 2023., broja elaborata 98/23, koji je izrađen od GEOART d.o.o. za arhitektonsko projektiranje i geodeziju, Trogir, u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama te u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Geodetski elaborat potvrđen je od prvostupanjskog tijela da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe održavanja katastra zemljišta potvrdom KLASA: 932-06/2023-02/998, URBROJ: 541- 28-02-07/8-23-5 od 7. studenog 2023. Postupajući po citiranom zahtjevu prvostupanjsko tijelo donijelo je svoje rješenje od 22. studenog 2023. naprijed citirane izreke, protiv kojega su izjavljene dvije žalbe, između ostalih i pravnog prednika tužiteljice, nakon čega je prvostupanjsko podnositeljima žalbi omogućilo izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari na način da ih je pozvalo na usmenu raspravu zaključkom od 16. siječnja 2024., na koju se odazvala KĆ, u ovom sporu tužiteljica, a tada supruga podnositelja žalbe, a na kojoj je dotična u bitnom izjavila primjedbe vezano uz širinu puta navodeći željene dimenzije istog u prilog kojim navodima je dostavila i fotografije tog puta, ujedno je dodatno navela kako želi da se točke br. 36-38, 38-39 premjere sa skice prije sklapanja kupoprodajnog ugovora, o čemu je sastavljen zapisnik od 26. siječnja 2024., koji prileže spisu, a sljedećeg dana ona je u spis osobno dostavila skicu premjeravanja br. 24/04 od 9. ožujka 2004. za snimanje zgrade č.z. 940/32, č. zgr. [katastarska čestica] te skicu mjerenja od 15. travnja1988. za iskolčenje granice č.z. 940/32 u k. o. [katastarska općina], a u kojoj dokumentaciji se vidi, prema njezinim navodima, kako put treba ići. S obzirom da je predmetni elaborat potvrđen od strane prvostupanjskog tijela da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta, prvostupanjsko tijelo smatrajući da su ispunjene sve pretpostavke da se izvrši predmetna promjena katastarskog upisa donijelo je svoje rješenje od 22. studenog 2023. naprijed citirane izreke, protiv kojeg je između ostalih i pravni prednik tužiteljice izjavio žalbu, koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika, a u odnosu na koje je tužiteljica pokrenula predmetni upravni spor.

16.Sud nadalje primjećuje da su tužbeni prigovori koje tužiteljica ističe u tužbi identični onima koje je već istaknuo njen pravni prednik u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja, a koje je pak tuženik pravilno otklonio u obrazloženju svog akta, koje obrazloženje je u cijelosti prihvatljivo i ovom sudu, kod kojeg stanja stvari tužbeni prigovori tužiteljice koje ističe u ovom sporu nisu, niti mogu biti od utjecaja na donošenje drugačije odluke u konkretnoj upravnoj stvari.

17.Naime, glede temeljnih tužbenih prigovora u kojima tužiteljica ističe da u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene pretpostavke da se izvrši predmetna promjena katastarskog upisa uz razloge koje detaljno elaborira u tužbi, za kazati je kako sud takve navode ne nalazi osnovanima. Naime, s tim u vezi najprije je za kazati kako iz podataka upravnog spisa kojeg je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu, nedvojbeno proizlazi da je predmet upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje evidentiranje stvarnog položaja, oblika i veličine k. č. br. [katastarska čestica] i to prema stvarnom stanju na terenu, te evidentiranje četiriju zgrada za koje je doneseno rješenje o izvedenom stanju koje prileže geodetskom elaboratu, konkretno Splitsko- dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostave Trogir, KLASA: UP/I-361-02/13-09/2119, URBROJ: 2181/1-11-08/14-21-0013 od 22. rujna 2021., pravomoćno 22. listopada 2021., stambene i pomoćne zgrade uz stambenu zgradu na k. č. br. [katastarska čestica], zatim garaže na k. č. br. [katastarska čestica] te još jedne pomoćne zgrade uz stambenu zgradu smještene na k. č. br. [katastarska čestica], pri čemu se k. č. br. [katastarska čestica] spaja sa k. č. br. [katastarska čestica] jer se radi o spajanju dviju katastarskih čestica iste vlasničke strukture upisane u zemljišnoknjižnom ulošku br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojim česticama je izgrađena postojeća zgrada, dakle spomenuta ozakonjena stambena zgrada koja se ovim putem evidentira, s tim da se sve vrši na dosadašnje stanje upisanih osoba, tj. vlasnika, a koji su dali suglasnost na predmetni geodetski elaborat jer su potpisali izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju. Stoga, kod izloženog stanja stvari nedvojbeno je da je za predmetnu upravnu stvar zadovoljen ključan uvjet kakav u vidu ima naprijed citirana odredba čl. 94. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, tj. dokaz pravnog interesa za pokretanje postupka provedbe promjene u katastarskom operatu temeljem pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata, s obzirom da DĆ, zainteresirana osoba u ovom sporu kao podnositelj zahtjeva koji je suvlasnik svih predmetnih čestica navedeni uvjet neupitno zadovoljava.

18.Vezano za tužbene navode koji se odnose na put (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), za navesti je kako je tuženik i u tom pogledu u obrazloženju osporenog rješenja pravilno otklonio identične prigovore koje je pravni prednik tužiteljice naveo u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja, to pak stoga što je neprijeporno da predmet upravnog postupka, pa tako niti ovog spora nije evidentiranje tog puta, što znači da predmet postupka nije ni evidentiranje njegove širine, zbog čega je u pravu tuženik kada pravnog prednika tužiteljice u tom pravcu u obrazloženju rješenja upućuje da takvo što može biti predmet smo nekog novog, drugog upravnog postupka, ukoliko isti bude pokrenut od strane osobe koja bi za to bila ovlaštena, i uz koji je potrebno dostaviti odgovarajući geodetski elaborat, no takvo što nije niti može biti od utjecaja na zakonitost rješenja čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora.

19.Ujedno je za nadodati kako je nesporno da se geodetski elaborati koji se izrađuju u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačne već evidentirane katastarske čestice obavezno izrađuju pod uvjetom ispunjenja površinskog kriterija koji se odnosi na razliku površine izračunate iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat u smislu odredbi čl. 93. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i čl. 23. Pravilnika o geodetskim elaboratima, a u kojem slučaju ispunjenja površinskog kriterija se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima u smislu čl. 24. st. 1. istog Pravilnika, te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne na način kako to u vidu ima odredba čl. 24. st. 2. Pravilnika te odredbe čl. 90. st. 6.-7. i čl. 93. st. 1. istog Zakona, a koji su uvjeti prema podacima upravnog spisa zadovoljeni u konkretnoj uspravnoj stvari.

20.Također, prema skici izmjere iz geodetskog elaborata, koja pak odgovara izvodu iz katastarskog plana, a koji je sastavni dio prvostupanjskog rješenja, razvidno je kako je južna granica k. č. br. [katastarska čestica] (prema putu k. č. br. [katastarska čestica], a u njegovom dijelu u kojem se navodi u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja) snimljena i prikazana prema stvarnom stanju na terenu, odnosno prema zatečenoj ogradi na terenu, a što je nesporno u skladu s odredbom čl. 51. Pravilnika o geodetskim elaboratima, s tim da je posebice za naglasiti kako je oblik i veličina puta tj. k. č. br. [katastarska čestica], odnosno njegova širina, rezultat prilagodbe prikaza preostalih granica katastarskih čestica koje nisu predmet postupka, dakle onih katastarskih čestica granice kojih nisu mjerene, što je pak u skladu s čl. 90. st. 5. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, kod kojeg nedvojbenog stanja stvari, tužbeni navodi koji se odnose na širinu puta nisu niti mogu biti od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

21.Isto tako, skica premjeravanja iz 2004. te skica mjerenja iz 1988. na koje se poziva tužiteljica nisu od utjecaja na konkretnu upravnu stvar, to iz razloga što se radi o povijesnoj dokumentaciji koja se odnosi se katastarsku česticu koja uopće nije predmet konkretnog postupka jer kao što je to sud već istaknuo u prethodnom dijelu obrazloženja ove presude, predmet elaborata je evidentiranje stvarnog položaja, oblika i veličine predmetnih katastarskih čestica, dakle onog stanja kakvo je u realitetu, odnosno da dan podnošenja zahtjeva za promjenom katastarskog upisa. Također, pozivanje tužiteljice na sudske odluke koje dostavlja u privitku tužbe u cijelosti je bespredmetno, to najprije iz razloga što sudski postupak koji je prethodno vođen između istih stranaka nije postupak kakvog u vidu ima odredba čl. 24. st. 1. Pravilnika, odnosno ne radi se o sudskom postupku uređenja međa, koji da je bio u tijeku u vrijeme podnošenja zahtjeva za provedbom izmjene katastarskog upisa bi bio smetnja da se takvom zahtjevu udovolji, slijedom čega sudski postupak na koji se tužiteljica poziva nije od nikakvog utjecaja na zakonitost osporenog rješenja tuženika, s tim da sud primjećuje i kako je taj postupak pravomoćno okončan ne samo prije nego što je zainteresirana osoba iz ovog spora podnijela zahtjev za promjenom katastarskog upisa, već i prije izrade predmetnog elaborata koji je izrađen 24. kolovoza 2023., što sve samo dodatno ukazuje ne neosnovanost tužbenih navoda tužiteljice.

22.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, pa kako tužiteljica u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njezine tužbe.

23.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje, uslijed čega tužbeni prigovori tužiteljice nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

24.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

25.Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njezin zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 24. veljače 2026.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćenicima tužiteljice odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Kruno Peronja i Antica Zorzina Peronja, Split, Domovinskog rata 29b/V, uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz zapisnik od 18. veljače 2026., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- zainteresiranoj osobi DĆ, iz [adresa], uz zapisnik od 18. veljače 2026. i zapisnik o objavi,

- u spis.