Poslovni broj: Pn-1003/2023-26

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ireni Šafar, po prijedlogu više sudske savjetnice Jelene Krčelić, u pravnoj stvari tužitelja MB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Lidija Horvat, odvjetnica u Zagrebu, Berislavićeva 12, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, koju zastupa zakonski zastupnik Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, nakon zaključene glavne i javne rasprave 15. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika, 24. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, isplatiti tužitelju MB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 5.308,91 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24. studenog 2022. pa do isplate s time da se kamata do 31. prosinca 2022. računa prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na temelju stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. do 31. srpnja 2015. godine obračunava po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. godine do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, naknaditi tužitelju MB, [adresa], troškove parničnog postupka u iznosu od 1.750,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 24. veljače 2026. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

III Odbija se zahtjev tužitelja MB, [adresa] , za isplatu troškova parničnog postupka u preostalom iznosu od 49,77 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 24. veljače 2026. pa do isplate, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi koju je podnio ovom sudu dana 14.4.2023. i tijekom postupka navodi da se nalazio u zatvoru u Zagrebu od 17. rujna 2021. do 3. listopada 2022., dakle ukupno 381 dan. Tužitelj navodi da je od 17 . rujna 2021. do 24. kolovoza 2022. bio u istražnom zatvoru u Zagrebu dok je 24. kolovoza 2022. premješten u Centar za dijagnostiku u zatvoru u Zagrebu odakle je 3. listopada 2022. premješten u zatvor u Splitu. Tužitelj, nadalje, u bitnome navodi da je u cjelokupnom razdoblju u kojem je boravio u zatvoru u Zagrebu bio smješten u nehumanim i ponižavajućim uvjetima koji su suprotni Ustavu Republike Hrvatske, Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, CPT standardima vijeća Europe kao i praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava. Tužitelj navodi da je 22. travnja 2022. podnio zahtjev za sudsku zaštitu zbog nehumanih i ponižavajućih uvjeta u zatvoru u Zagrebu. Navodi da je po zaprimanju u Zatvor u Zagrebu, bio smješten u sobu na III. Odjelu. Navedena soba površine je 21,10 m2 te se u istoj nalazi sanitarni čvor površine 1,57 m2. Dakle, relevantna površina sobe iznosi 19.53 m2, a s obzirom na to da u istoj boravi ukupno 7 zatvorenika, tužitelj je na raspolaganju imao samo 2.79 m2 osobnog prostora što je suprotno zahtjevima Konvencije za zaštitu ljudskih prava i praksi Europskog suda za ljudska prava kojom su prihvaćeni Standardi CPT-a. Navedeni standardi zahtijevaju da svaki od zatvorenika ima na raspolaganju najmanje 4 m2 osobnog prostora. Tužitelj je 21. rujna 2021. godine prebačen u sobu 130 na VIII. Odjelu u Zatvoru u Zagrebu, koja je jednake površine kao i soba u kojoj je prvotno boravio, s jednako velikim sanitarnim čvorom. U navedenoj sobi je također tužitelj boravio sa 6 drugih zatvorenika, što znači da je ukupan broj zatvorenika bio 7 pa je tužitelj također na raspolaganju imao svega 2.79 m2 osobnog prostora. Dana 24. kolovoza 2022. tužitelj je prebačen u sobu broj 83 na V. Odjelu (Centar za dijagnostiku). Navedena soba je jednake površine kao i sobe u kojima je ranio boravio te se u istima nalazio i sanitarni čvor jednake površine. U sobi broj 83 tužitelj je također boravio sa 6 drugih zatvorenika, što znači da je ukupan broj zatvorenika bio 7 pa je tužitelj također na raspolaganju imao svega 2.79 m2 osobnog prostora . Iz navedenog proizlazi da je tužitelj MB za cijelo vrijeme boravka u Zatvoru u Zagrebu, u razdoblju od 381 dana, boravio u uvjetima s manje od 3 m2 osobnog prostora na raspolaganju. Radi navedenog tužitelju je izdržavanjem kazne u uvjetima koji ne odgovaraju propisanim standardima povrijeđeno pravo osobnosti iz čl. 19. st. 2 ZOO te čl. 1046. ZOO i to osobito kroz povredu prava na tjelesni, psihički i duševni integritet odnosno povredu prava na dostojanstvo slijedom čega predlaže da sud tužitelju dosudi naknadu štete radi boravka u nehumanim uvjetima u vrijeme izdržavanja kazne zatvora u ukupnom iznosu od 5.308,91 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja zahtjeva 24.11.2025. do isplate uz naknadu troškova postupka sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude do isplate.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz obvezu tužitelja nadoknaditi tuženici troškove parničnog postupka. Navodi da je soba površine 21,10 m2 i volumena 49,80 m3, a u sobi se nalazi sanitarni čvor površine 1,57 m2, odvojen od ostatka sobe zidom visine 180 cm. U navedenim sobama se nalazi stol sa dvije klupe, a prema potrebi i odgovarajući broj stolica. Objekt zatvore nema zajedničke blagovaonice za zatvorenike, pa stoga svi zatvorenici, neovisno o statusu, dnevne obroke konzumiraju u zatvoreničkim sobama. Sanitarni čvor u navedenoj sobi je opremljene „čučavcem", umivaonikom sa toplom i hladnom vodom i ogledalom. Posebna ventilacija nije ugrađena, ali navedene sobe imaju 4 prozora visine 86 cm, širine 67 cm. Svi prozori se mogu otvoriti i na taj način je omogućen dotok svježeg zraka u svakom trenutku, samim time i prozračivanje zatvoreničke sobe, a zatvorenicima je omogućena i kupovina ventilatora u zatvorskoj prodavaonici. Objekt zatvora nije klimatiziran, a temperatura zraka u zatvoreničkim sobama tijekom sezone grijanja je iznad 22°C danju i 15°C noću, a regulira se automatikom ovisne o vanjskoj temperaturi zraka. Umjetna rasvjeta je omogućena u vremenu od 07,00 do 23,00 sata ovisno o vremenu i potrebama zatvorenika. Sukladno odredbama Zakona o izvršavanju kazne zatvora i Dnevnom rasporedu za zatvorenike, zatvorenicima je omogućen boravak na svježem zraku u trajanju najmanje 2 sata dnevno. Prostor namijenjen zatvorenicima za boravak na svježem zraku ima rastavljene nadstrešnice ispod kojih se zatvorenici mogu skloniti u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta. Tijekom boravka na svježem zraku zatvorenicima je omogućeno igranje stolnog tenisa. Zatvoreniku je omogućeno svakodnevno pranje tijela, tuširanje najmanje dva puta tjedno, na zahtjev i po potrebi zatvorenika i češće, a u zatvoreničkim sobama zatvorenici imaju stalno dostupnu hladnu i toplu vodu, što dodatno omogućava održavanje osobne higijene. Ukoliko je zatvoreniku tijekom zimskih mjeseci hladno, na njegov zahtjev mu se osiguravaju dodatni pokrivači (deke). Zatvoreniku su također, nakon zaprimanja sukladno odredbama Zakona o izvršavanju kazne zatvora, dana sredstva za održavanje osobne higijene, čistoće rublja, odjeće, obuće i posteljine kao i toaletni papir u dostatnoj količini, a navedena sredstva se zatvoreniku daju sukladno njegovim potrebama i na njegov zahtjev. Plahte i jastučnice mijenjaju se svakih 15 dana!, dok se deke (pokrivači) peru i mijenjaju po potrebi, a madraci i jastuci se zamjenjuju ako su oštećeni. Navodi da je tužitelj bio tijekom boravka u Zatvoru u Zagrebu bio smješten na III i VIII zatvoreničkom odjelu u zatvoreničkim sobama broj 49 (III odjel) i 130 (VIII odjel) te 4 dana po dolasku u sobi broj 151, koja je zbog više sile uslijed epidemije corona virusom služila kao soba za izolaciju neposredno nakon prijama osoba lišenih slobode, radi sprječavanja širenja zaraze i zaštite zdravlja ostalih zatvorenika. Kako je iz podataka razvidno isti je bio smještan u zatvoreničke sobe pretežno sa 2, 3, 4 do 5 zatvorenika, kratko sa 1 zatvorenikom, a povremeno i u kraćim vremenskim razdobljima i sa 6 zatvorenika. Tuženik smatra da boravak tužitelja nije bio u neadekvatnim i/ili nehumanim uvjetima koji bi doveli do povreda prava osobnosti, odnosno uzrokovali trajne psihičke posljedice na štetu podnositelja zahtjeva, budući da se uvjeti u Zatvoru u Zagrebu ne mogu smatrati nehumanim i ponižavajućim, a skrb sa svih aspekata života u zatvoru neadekvatna, slijedom čega predlaže da sud njegov tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan uz nadoknadu parničnog troška.

2.1. U odnosu na prigovor mjesne nenadležnosti ovoga suda valja navesti kako je isti neosnovan u cijelosti. Naime, tuženik se u svom odgovoru na tužbu poziva na odredbu iz čl. 48. st. 3 ZPP-a kojom je propisana opća mjesna nadležnost, zanemarujući pritom odredbu iz čl. 52 st. 1 ZPP-a kojom je propisano da je za suđenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, osim suda općemjesne nadležnosti, nadležan i sud na čijem je području štetna radnja počinjena ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila. Dakle, kako se u konkretnom slučaju radi o izberivoj nadležnosti, a štetna radnja i štetna posljedica su u konkretnom slučaju nastupile u Zagrebu (u zatvoru), to je prigovor mjesne nenadležnosti ovoga suda neosnovan.

3. Sud je u svrhu dokaza pročitao zahtjev za mirno rješenje spora (list 246-252 spisa), zahtjev za sudsku zaštitu (list 10-12 spisa), saslušan je tužitelj (list 137-138 spisa), svjedok EB, pročitan je dopis Centra za dijagnostiku i zatvora u Zagrebu (list 345-347 spisa) i ostala dokumentacija te presude dostavljene u spis.

4. Temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti.

5. Među strankama nije sporno da se tužitelj nalazio u istražnom zatvoru u Zatvoru u Zagrebu od 17. rujna 2021. do 24. kolovoza 2022., dok je 24. kolovoza 2022. premješten u Centar za dijagnostiku u zatvoru u Zagrebu odakle je 3. listopada 2022. premješten u zatvor u Splitu.

Među strankama nije sporno da je tužitelj bio smješten u sobama kako je to navedeno u dopisu Centra za dijagnostiku u Zagrebu (list 345 spisa) te odgovoru na tužbu tuženika (list 259 spisa).

6. Među strankama je sporno je li smještajem u navedenim uvjetima tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na čovječno postupanje i dostojanstvo tužitelja odnosno da li je tužitelju povrijeđeno drugo pravo osobnosti zbog kojeg bi isti imao pravo na novčanu naknadu, kao i to u čemu se eventualna povreda ogleda.

7. Odredbom čl. 19. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, u daljnjem tekstu: ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom te da se pod pravima osobnosti razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i dr.

8. Nadalje, odredbom čl. 1100. ZOO propisano je da će sud dosuditi pravičnu novčanu naknadu ako nađe da težina povreda i okolnosti slučaja to opravdavaju, time da se pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade treba voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, kao i o tome da se dosuđenom naknadom ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

9. Razmatrajući zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, a za koju povredu tužitelj tvrdi da je uzrokovana uvjetima boravka u Zatvoru u Zagrebu, sud je pošao od toga da se dužnost tuženice (Republike Hrvatske) u zaštiti dostojanstva pritvorenika i zatvorenika temelji na Ustavu Republike Hrvatske koji u čl. 23. zabranjuje podvrgavanje ikoga bilo kakvom obliku zlostavljanja, a čl. 25. proklamira da se sa svakim uhićenikom i osuđenikom mora postupati čovječno i poštivati njegovo dostojanstvo.

10. Dužnost zaštite dostojanstva osuđenika temelji se i na Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja u čl. 3. proklamira zabranu mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja.

11. Nadalje, dostojanstvo svake osobe se štiti i Ustavom Republike Hrvatske (čl. 23., 25. i 35.) kao i odredbama Zakona o izvršavanju kazne zatvora (Narodne novine, br. 128/99., 55/00., 59/00. – ispravak, 129/00., 59/01., 67/01. – ispravak, 11/02. – ispravak, 190/03. – pročišćeni tekst, 76/07., 27/08., 83/09., 18/11., 48/11.

– Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 125/11. – Kazneni zakon, 56/13. i 150/13. dalje: ZIKZ).

12. Odredbom čl. 3. ZIKZ u st. 1. propisano je da kaznenik uživa zaštitu temeljnih prava utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim ugovorima i ovim Zakonom. U st. 2. propisano je da izvršavanjem kazne zatvora kaznenika se može ograničiti u temeljnim pravima samo u granicama nužnim za ostvarenje svrhe izvršavanja kazne i u postupku propisanom ovim Zakonom. U st. 3. kaznenika se u pravima smije ograničiti samo iznimno i ako je to prijeko potrebno radi zaštite reda i sigurnosti kaznionice ili zatvora i samih kaznenika. U st. 4. ograničenja temeljnih prava kaznenika iz ovoga Zakona moraju biti razmjerna razlozima radi kojih se primjenjuju.

13. U čl. 9. ZIKZ propisano je da se kazna zatvora izvršava na način koji zatvoreniku jamči poštovanje ljudskog dostojanstva. Zabranjeni su i kažnjivi postupci kojima se kaznenika podvrgava bilo kakvu obliku mučenja, zlostavljanja ili ponižavanja, te liječničkim ili znanstvenim pokusima. U st. 2. zabranjenim postupcima iz stavka 1. ovoga članka poglavito se smatraju postupci koji su nerazmjerni održavanju reda i stege u kaznionicama i zatvorima ili su nezakoniti pa mogu proizvesti trpljenje ili neprimjereno ograničenje temeljnih prava kaznenika. U st. 3. kaznenik koji je bio žrtva zabranjenih postupaka iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu štete.

14. U čl. 14. ZIKZ, st. 1. propisano je da svaki zatvorenik ima, pod uvjetima predviđenim ovim Zakonom, pravo na: smještaj primjeren ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima, zaštitu osobnosti i osiguravanje tajnosti osobnih podataka, redovite obroke hrane i vode u skladu sa zdravstvenim standardima, rad, izobrazbu, stručnu pravnu pomoć i pravno sredstvo za zaštitu svojih prava, zdravstvenu zaštitu i zaštitu majčinstva, dodir s vanjskim svijetom, boravak na otvorenom prostoru kaznionice, odnosno zatvora najmanje dva sata dnevno, dopisivanje i razgovor sa svojim odvjetnikom, vjeroispovijedanje i razgovor s ovlaštenim vjerskim predstavnikom, vjenčanje u kaznionici, odnosno zatvoru, glasovanje na općim izborima, druga prava predviđena ovim Zakonom.

15. Odredbom čl. 74. ZIKZ propisano je da smještaj zatvorenika treba odgovarati zdravstvenim, higijenskim i prostornim zahtjevima te klimatskim prilikama, da se zatvorenika u pravilu smješta u zasebnu prostoriju, a zajednički se mogu smjestiti zatvorenici za koje se pretpostavlja da neće međusobno negativno utjecati, da se svakom zatvoreniku osigurava zasebna postelja, da slobodno vrijeme zatvorenici provode zajedno u prostorijama za dnevni boravak, da prostorije u kojima borave zatvorenici moraju biti čiste, suhe i dovoljno prostrane i za svakog zatvorenika u spavaonici mora biti najmanje 4 m2 i 10 m3 prostora, da svaka prostorija u kojoj zatvorenici žive ili rade mora imati dnevno i umjetno svjetlo koje omogućuje čitanje i rad bez smetnji za vid, da kaznionice i zatvori moraju imati sanitarne uređaje koji omogućuju obavljanje fizioloških potreba u čistim i primjerenim uvjetima kad god to zatvorenici žele te da pitka voda uvijek mora biti dostupna svakom zatvoreniku.

16. Odredbom čl. 76. ZIKZ propisano je da se sve prostorije i drugi prostori kaznionice, odnosno zatvora moraju propisno održavati i redovito čistiti, da navedene poslove obavljaju zatvorenici u trajanju do dva sata na dan bez novčane naknade, da se zatvorenicima omogućuje svakodnevno pranje tijela, da se od zatvorenika zahtijeva održavanje osobne higijene te da će kaznionica, odnosno zatvor osigurat vodu i toaletni pribor za održavanje osobne higijene i čistoće rublja, odjeće, obuće i posteljine. Nošenje brade, brkova i duge kose može se iznimno ograničiti iz sigurnosnih ili zdravstvenih razloga. Nadzor nad održavanjem osobne higijene i čistoće obavlja liječnik ili druga osoba medicinske struke.

17. Čl. 78. ZIKZ propisano je da se zatvoreniku u pravilnim razmacima osiguravaju odgovarajuće pripremljeni i posluženi obroci koji kakvoćom i količinom zadovoljavaju prehrambene i higijenske standarde, a primjereni su dobi, zdravlju, naravi posla koji obavlja, te prema mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora, njegovim vjerskim i kulturnim zahtjevima, da se zatvoreniku osiguravaju najmanje tri obroka dnevno kalorične vrijednosti od najmanje 3 000 kcal dnevno, da sastav i hranidbenu vrijednost hrane nadzire liječnik ili druga osoba medicinske struke, te da ako nije moguće udovoljiti zahtjevu zatvorenika za izuzećem nekih vrsta hrane, omogućit će mu se da se o svom trošku opskrbi prehrambenim proizvodima u prodavaonici kaznionice, odnosno zatvora.

18. U čl. 80. propisano je da se kazneniku omogućuje rad u skladu s njegovim zdravstvenim sposobnostima, stečenim znanjima i mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora, da se kaznenika potiče na rad radi održavanja i stjecanja stručnog znanja i iskustva, njegova osposobljavanja te radi tjelesnih i duševnih potreba, da se na temelju liječničkog mišljenja i pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora kaznenika koji je pristao na rad raspoređuje se na rad kroz uobičajeno radno vrijeme, da se organizacija rada i način rada moraju biti što sličniji organizaciji i načinu rada na slobodi, da se kaznenika može zaposliti na poslovima u kaznionici, odnosno zatvoru ili kod drugog poslodavca izvan kaznionice, odnosno zatvora, da se kaznenika, na temelju ugovora o radu, raspoređuje na radno mjesto u kaznionici, odnosno zatvoru prema Pravilniku o proizvodno-uslužnim djelatnostima, popisu i opisu radnih mjesta kaznenika, te naknadi za rad i nagradi, koji donosi ministar pravosuđa.

19. Čl. 91. ZIKZ propisano je da kaznionica, odnosno zatvor u skladu sa svojim mogućnostima organizira osnovnu i strukovnu izobrazbu i stjecanje dodatnih radnih vještina kaznenika.

20. Čl. 93. ZIKZ propisano je da se vrsta izobrazbe određuje programom izvršavanja, a ovisi o sposobnostima i sklonostima kaznenika, trajanju kazne i drugim okolnostima značajnim za ostvarivanje svrhe izvršavanja kazne, te mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.

21. Čl. 96. ZIKZ propisano je da će kaznionica, odnosno zatvor osigurat prostor i opremu za svrhovito korištenje slobodnog vremena, da kaznionica, odnosno zatvor organizira različite vrste aktivnosti za zadovoljavanje tjelesnih, duhovnih i kulturnih potreba kaznenika, da se slobodno vrijeme kaznenika organizira u: likovnim, tehničkim, glazbenim, literarnim, dramskim, novinarskim, informatičkim i sličnim radionicama, raspravnim klubovima, vježbaonicama i tome slično, da se sadržaj organiziranoga slobodnog vremena određuje programom izvršavanja, da će se kazneniku prema mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora omogućiti samoorganiziranje slobodnog vremena (hobby) na vlastiti trošak ako to ne narušava sigurnost i red i ne ometa druge kaznenike, da se radi organiziranog sudjelovanja u predlaganju načina korištenja slobodnog vremena kroz različite aktivnosti za zadovoljavanje tjelesnih, duhovnih i kulturnih potreba, mogu osnovati povjerenstva kaznenika, te da se broj, sastav, izbor i rad povjerenstava kaznenika utvrđuje kućnim redom.

22. Čl. 97. ZIKZ propisano je da će kaznionica, odnosno zatvor opremit knjižnicu dovoljnim brojem knjiga iz različitih područja.

23. U čl. 99. ZIKZ propisano je da će kaznionica, odnosno zatvor, u skladu sa svojim mogućnostima, osigurat kazneniku uvjete za tjelovježbu, šport i rekreaciju.

24. U čl. 101. ZIKZ propisano je da će kaznionica, odnosno zatvor organizirat praćenje radijskog i televizijskog programa u skladu s kućnim redom.

25. Čl. 103. ZIKZ propisano je da se zatvoreniku osigurava liječenje i redovita briga o tjelesnom i duševnom zdravlju.

26. Čl. 117. ZIKZ propisano je da kaznenik ima pravo na posjete članova obitelji dva puta mjesečno i blagdanom u trajanju najmanje jedan sat, da kaznenika po odobrenju upravitelja mogu posjećivati i druge osobe, te da se broj posjetitelja može se ograničiti do broja kojim se jamči sigurnost i red te sigurnost posjetitelja.

27. Čl. 3. Pravilnika o standardima smještaja i prehrane zatvorenika (NN 092/2002, dalje Pravilnik) propisano je da se zatvoreniku osigurava u sobi za smještaj ili izvan sobe mogućnost stalnog korištenja sanitarnog čvora i umivaonika, a tuša u skladu s njegovim potrebama i Kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora, da kaznionica, odnosno zatvor osigurava zatvoreniku brijanje i šišanje prema potrebama zatvorenika, potrebama održavanja higijene, odnosno zdravstvenim razlozima, da kaznionica, odnosno zatvor osigurava zatvoreniku osnovni toaletni pribor u vrstama, količinama i s rokovima uporabe navedenim u popisu koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, te da zatvoreniku koji želi raditi, a rad mu nije omogućen i zatvoreniku koji zbog bolesti ili starosti ne može raditi, osigurava se i dodatni toaletni pribor u vrstama, količinama i s rokovima uporabe navedenim u popisu koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

28. Čl. 4. Pravilnika propisano je da se zatvoreniku osigurava zasebna postelja, posteljina i ormar za osobne stvari, da postelje moraju biti međusobno razmaknute najmanje 80 cm, da postelja mora biti uredno složena, a osobne stvari uredno odložene u ormaru, te da zatvorenik može zadržati osobne stvari u količini koja se može uredno odložiti u ormar.

29. Čl. 5. Pravilnika propisano je da se prostorije u kojima borave zatvorenici moraju svakodnevno čistiti i uredno održavati, te da temperatura zraka u prostoriji u kojoj borave zatvorenici u tijeku sezone grijanja ne smije biti niža od 22°C danju i 15°C noću.

30. Čl. 7. Pravilnika propisano je da se zatvorenicima osiguravaju tri obroka hrane dnevno. Zatvorenicima koji rade poslužuje se i dopunski, topli ili hladni obrok prema Tablici 1. koja je prilog ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

31. Također, i odredbe Pravilnika o kućnom redu u zatvorima za izvršavanje istražnog zatvora (NN 8/10) propisuju postupanje sa zatvorenicima kojima je određen istražni zatvor te organizaciju dnevnog života zatvorenika i način ostvarivanja njihovih prava i obveza.

32. Radi potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja sud je proveo dokaz saslušanjem tužitelja i svjedoka EB.

33. Iz iskaza svjedoka EB proizlazi da je tužitelj u Centru za dijagnostiku boravio dva puta, iz dokumentacije proizlazi da je svjedok radio s njim, ali ga sada ne bi prepoznao. Tužitelj je u Centru za dijagnostiku boravio od 24.8. do 3.10.2022. u sobi broj 83 sa još četiri do sedam zatvorenika, ovisno kako koji dan. Svjedok navodi da Centar nije klasična ustanova već kazneno tijelo u kojoj se vrši procjena zatvorenika u roku od nekih 30 dana da bi se taj zatvorenik uputio na izdržavanje na daljnji izdržavanje kazne zatvora. Cijeli boravak zatvorenika u Centru za dijagnostiku podređen je dijagnostičkoj obradi koju provode liječnici opće prakse, psihijatri, socijalni radnici, psiholozi i pravnici i boravak zatvorenika u centru je podređen razgovorima i testiranjima. Veličina sobe je 21,10 metra kvadratnih ili 49,80 metra kubnih. U sobi se nalazi toliko kreveta koliko je zatvorenika. Kreveti su na kat i mogu se dodavati i oduzimati. U sobi se nalazi i stol sa dvije klupe te ormari i tv prijamnik koji zatvorenici mogu samostalno gledati. Unutar zatvoreničke sobe nalazi se sanitarni čvor koji je odvojen od ostatka prostorije zidom visine 1,80 metara i na kojem se nalaze leptir vrata. Unutar sanitarnog čvora nalazi se wc čučavac i umivaonik sa toplom i hladnom vodom kojima je zatvorenicima dostupna cijelo vrijeme također lavor i ogledalo. Zatvorenička soba ima 4 velika prozora od zida do zida. Svjedok navodi da se tužitelj nije žalio niti prigovarao bilo čemu kada je boravio u centru za dijagnostiku.

33.1. Sud je iskaz svjedoka ocijenio istinitim i u potpunosti ga prihvaća u dijelu u kojem svjedok opisuje kako izgleda soba u kojoj je tužitelj boravio sa još maksimalno sedam zatvorenika dok je bio smješten u Centru.

34. Iz iskaza tužitelja saslušanog zamolbenim putem pred Općinskim sudom u Šibeniku na ročištu za glavnu raspravu održanom 30.1.2025., proizlazi da je tužitelj bio u zatvoru u Zagrebu i to tijekom 2021. i 2022. godine. Kada je bio u istražnom zatvoru u Zagrebu, bio je smješten sa još 6 drugih zatvorenika, a sama soba je bila veličine 14 kvadrata. U toj sobi je boravio cijelo vrijeme osim kada je premješten na dijagnostiku Zatvora u Zagrebu. Kada je bio premješten na dijagnostiku, tamo je ostao nekih 37 dana a tamo u sobi je bio sa još 7 drugih zatvorenika. I ta soba na dijagnostici je bila iste veličine kao i ova gdje je bio ranije. U Zatvoru u Zagrebu nije imao nikakvu sobu za druženje već je većinu vremena bio zaključan u sobi, osim 2 sata dnevno šetnje. Sanitarni čvor se također nalazio u sklopu sobe u Zatvoru. On nije bio ograđen već je bio samo 1 metar zida i nekakva drvena vrata koja se gura ju. Kada bi netko vršio nuždu u sobi se osjećao neugodan miris. Sve obroke je jeo u svojim sobama jer u Zatvoru u Zagrebu nema blagovaonice. Tijekom 2022., dok se nalazio u istražnom zatvoru dobio je korona virus unatoč mjerama koje su bile provođene u zatvoru. Dok je imao korona virus izmjestili su ga u drugi odjel istražnog zatvora gdje su bili i svi drugi zatvorenici koji su bili pozitivni na korona virus. Tamo je bio nekih 8 dana te u tom periodu nije imao niti vrijeme za šetnju, a također nije mogao nikoga pozvati na telefon niti je imao adekvatnu liječničku skrb. Nadalje, navodi da je održavanje higijene bilo otežano jer je tuširanje bilo samo jednom tjedno. Također, deke kojima se zatvorenici pokrivanju u zatvoru nisu bile promijenjene niti jednom u godinu dana koliko sam bio tamo, a posteljina se mijenjala svaka dva tjedna. Od higijenskih potrepština u zatvoru su mu davali jednom mjesečno po dvije role toalet papira, 5 britvica za brijanje i 5 malih šampona. Kada ga je bolio zub, u više je navrata pisao upravi, međutim nije mu bio omogućen posjet stomatologu. Tijekom ljeta su u sobama bile prevelike vrućine, a vrata su mu otvarali samo po 1 sat dnevno. Od sportskih aktivnosti u zatvoru je imao samo stolni tenis na šetalištu. Navodi da je u zatvoru imao i problem s toplom vodom te je nju mogao koristiti samo sat vremena dnevno. U zatvorskoj prodavaonici su artikli bili skuplji nego u drugim dućanima te je tamo mogao otići samo jednom tjedno.

34.1. Ovakav iskaz tužitelja u kojem isti opisuje uvjete smještaja u Zatvoru u Zagrebu i to kako tijekom istražnog zatvora tako i tijekom izdržavanja kazne zatvora, te svoje osjećaje vezano uz to, sud je prihvatio kao istinite jer je isti iznesen uvjerljivo.

35. Tužitelju, s obzirom da je u Zatvoru u Zagrebu boravio u sobi površine 21,10 m2 sa 5-6, odnosno nekad i 7 drugih osoba, nije osigurano korištenje najmanje 4 m2 ili 10 m3 prostora kako je to propisano čl. 74. st. 3. ZIKZ i da sanitarni čvor u zatvorskoj sobi u Zatvoru u Zagrebu nema potrebnu izolaciju te stoga ne pruža niti malo intimnosti prilikom obavljanja nužde.

36. U presudi Europskog suda za ljudska prava od 6. studenog 2012. u predmetu L. protiv Hrvatske, bili su razmatrani i uvjeti smještaja u Zatvoru u Zagrebu sa stajališta povreda iz čl. 3. Konvencije prema kojoj nitko se ne smije podvrgnuti mučenjem i nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kazni.

37. Pritom je Europski sud za ljudska prava istaknuo da trpljenje i poniženje o kojem je riječ ne može u svakom slučaju ići preko onog neizbježnog elementa trpljenja ili poniženja koje je povezano s daljnjim oblikom legitimnog postupanja ili kažnjavanja. Država se mora pobrinuti da se osoba liši slobode u uvjetima koji su spojivi s njezinim ljudskim dostojanstvom, da je način i metoda izvršavanja mjere ne izlažu nelagodi ili trpljenju one jačine koja bi prelazila neizbježnu razinu trpljenja svojstvenu lišenju slobode, te da, a obzirom na praktične zahtjeve boravka u zatvoru, njezino zdravlje i dobrobit budu odgovarajuće osigurani. I tu je sud utvrdio da je podnositelj bio zatvoren u prenatrpanoj sobi 24 sata dnevno, da je u svakoj sobi bilo barem pet kreveta, zajedno sa stolom za jelo i stolicama što nije ostavljalo puno prostora za kretanje po sobi, da sanitarni čvorovi u sobama nisu bili potpuno odvojeni od životnog prostora u kojima su bili smješteni zatvorenici, da Zatvor u Z. nema blagovaonu i da se hrana svim zatvorenicima posluživala u sobu tako da je stol za jelo bio samo metar udaljen od otvorenog sanitarnog čvora, a što odmah na početku ozbiljno zabrinjava obzirom na higijenske i zdravstvene uvjete u toj sobi, uzevši u obzir činjenicu da je podnositelj bio zatvoren u takvim uvjetima 24 sata dnevno sud je zaključio da u takvim okolnostima kumulativni učinak zatvaranja zasigurno je kod podnositelja ostavio osjećaj muke i inferiornosti koji ga je mogao poniziti i omalovažiti, pa sud, a osobito s obzirom na činjenicu da ta ograničenja nisu bila nadoknađena slobodom kretanja tijekom dana, da su uvjeti podnositeljevog boravka u zatvoru predstavljali ponižavajuće postupanje nespojivo sa zahtjevima iz čl. 3. Konvencije, stoga je i utvrdio provedbu tog članka Konvencije.

38. Iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj u istražnom zatvoru u Zatvoru u Zagrebu boravio od 17. rujna 2021. do 24. kolovoza 2022., dok je 24. kolovoza 2022. premješten u Centar za dijagnostiku u zatvoru u Zagrebu odakle je 3. listopada 2022. premješten u zatvor u Splitu.

39. Među strankama nije prijeporno da su sobe u Zatvoru u Zagrebu bile prenapučene, da je u sobi bilo sedam kreveta čime nije ostvaren uvjet iz čl. 74. ZIKZ, a to je da za svakog zatvorenika u spavaonici mora biti najmanje 4 m2 ili 10 m3 prostora.

40. Ono što prema stavu ovog suda osobito vrijeđa ljudsko dostojanstvo je činjenica sanitarnog čvora koji se nalazi u sobi u kojoj se nalazi 5 do 6, a ponekad i 7 osoba u prostoru od oko 20 m2, čiji zidovi nisu do stropa, a niti ima vrata koja se mogu zatvoriti već ima tzv. "krilca" bez ventilacije u tom prostoru. Također, činjenica da je riječ o „čučavcu“ također u jednu ruku ukazuje na ponižavajuće postupanje jer ovaj sud nije našao niti jedan razlog zbog kojeg kaznionica ne bi mogla imati sanitarni čvor primjeren današnjem vremenu, a to je zatvoreni wc sa wc-školjkom, što bi svakako pridonijelo i boljem održavanju higijene u istom. Nadalje, ovaj sud nije našao niti jedan razuman razlog zbog čega, ako se već sanitarni čvor nalazi u sobi, zidovi tog sanitarnog čvora ne bi bili do stropa nego visine od 160- 180 cm, te zbog čega ne bi imali vrata koja bi se mogla zatvoriti da bi se, a obzirom na veliki broj osoba koje se nalaze u malom prostoru, sačuvala intimnost svakoga osuđenika, te probijanjem običnog otvora na zidu osigurala ventilacija samo tog prostora (pa i uz mogućnost upotrebe ventilatora), a što ne predstavlja takav trošak koji bi bio nepodnošljiv za državu. Tuženica tijekom postupka tvrdi da postoje prozori kojim se može vršiti prozračivanje, ali samo ta mjera nije dostatna u situaciji kada se eventualno neugodni mirisi već prošire po čitavoj sobi. Pritom je ovaj sud uzeo u obzir, kao uostalom i Europski sud za ljudska prava u predmetu L. protiv Hrvatske, da osuđenici u istoj toj sobi i objeduju tri obroka.

41. Stoga polazeći od svih gore navedenih činjenica, sud je ocijenio da je u konkretnom predmetu došlo do ponižavajućeg i nečovječnog postupanja prema tužitelju koje je bilo od bitnog utjecaja na ukupnu kvalitetu života tužitelja u Zatvoru u Zagrebu, pa makar i nije bilo namjere tužene za takvim postupanjem, takvo ponašanje je bilo suprotno odredbama čl. 3. Konvencije, zatim čl. 23. i 25. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14, dalje: Ustav), a što je sve, a osobito s obzirom na trajanje takvih uvjeta kojima je bio podvrgnut tužitelj, moglo i moralo uzrokovati duševne boli zbog povrede prava osobnosti, pa ovaj sud cijeneći sve okolnosti iz čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti u iznosu kako ga je zatražio u tužbenom zahtjevu, to jest, iznos od 5.308,91 EUR, s obzirom na broj dana koje je tužitelj proveo u prethodno navedenim uvjetima, odnosno činjenicu koliko je dugo bio izložen ponižavajućem i nečovječnom postupanju u zatvoru.

42. Kamate na dosuđenu naknadu štete su dosuđene temeljem čl. 1103. ZOO a teče od dana podnošenja pisanog zahtjeva tuženiku za naknadu štete.

43. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. i 2. i čl. 155. ZPP.

44. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15) u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema vrijednosti predmeta spora koja iznosi 5.308,91 EUR.

45. Tužitelju je priznat trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora 100 bodova (Tbr. 28), za sastav tužbe 100 bodova (Tbr. 7/1), za sastav podnesaka od 21.9.2023., 10.7.2025., svaki po 100 bodova (Tbr. 8/1), za zastupanje na ročištima 15.5.2024., 4.8.2024. i 15.1.2026., svako po 100 bodova (Tbr. 9/1), dakle ukupno 700 bodova, što uz vrijednost boda od 2, 00 EUR i PDV od 25% ukupno iznosi 1.750,00 EUR.

45.1. Sud je, nadalje, odbio zahtjev za naknadu parničnog troška u preostalom iznosu od 49,77 EUR s osnove sudske pristojbe na tužbu jer u spisu ne postoji dokaz o uplati te obaveze od strane tužitelja.

46. Na dosuđene troškove parničnog postupka tužitelju je dosuđena kamata od dana donošenja presude do isplate sukladno odredbi čl. 30. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20).

47. Slijedom svega iznesenog, sud je odlučio kao u izreci.

U Zagrebu, 24. veljače 2026.

Sudac

Irena Šafar

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

Tužitelju, po pun., uz rješenje o pristojbi na presudu

Tuženiku, po OGDO-u