REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli-Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj:Gž-904/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirne-Nade Terlević Sebastijan, kao predsjednice vijeća, Zorana Šarića, kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Miroslava Ružića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Darku Kubatu, odvjetniku u Rijeci, protiv tuženika HRVATSKA OSIGURAVAJUĆA KUĆA d.d. Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: Pn-328/21-50 od 24. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 24. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se kao osnovana žalba tuženika i ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: Pn-328/21-50 od 24. travnja 2025. u pobijanom dijelu - točkama I. i III. izreke, pa se u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Ostavlja se da se o troškovima žalbe odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju, s naslova naknade štete, iznos od 7.908,70 eura zajedno s pripadajućom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 30. siječnja 2019. do isplate (točka I. izreke), dok je u preostalom dijelu, koji nije predmet pobijanja žalbom, odbijen tužbeni zahtjev uperen na isplatu razlike do ukupno zatraženih 7.963,37 eura s kamatom te isplatu zatezne kamate za razdoblje od 21. rujna 2018. do 30. siječnja 2019. (točka II. izreke). Ujedno su tužitelju dosuđeni parnični troškovi u iznosu od 4.604,26 eura sa zateznom kamatom od 24. travnja 2025. do isplate (točka III. izreke).

2. Navedenu presudu pravodobnom i dopuštenom žalbom pobija tuženik u dosuđujućem dijelu odluke o glavnoj stvari (točka I. izreke) i u odluci o parničnim troškovima (točka III. izreke), sve zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Žalbeni je prijedlog tuženika preinačiti pobijani dio prvostupanjske presude u smislu žalbenih navoda, podredno ga ukinuti i vratiti predmet na ponovno odlučivanje. Potražuje troškove žalbe.

3. Sa žalbom tuženika postupljeno je sukladno odredbi članka 359. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 – dalje: ZPP).

3.1. Odgovor na žalbu nije dostavljen.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja, specificiran podneskom od 6. ožujka 2025. (stranice 164-165 spisa), radi naknade neimovinske štete kao i imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći te pojačanih troškova prehrane. Šteta je nastala kao posljedica prometne nesreće od 20. rujna 2018. koju je skrivio osiguranik tuženika tako što je, upravljajući osobnim automobilom, u Istarskoj ulici u Rijeci udario u zadnji kraj motocikla kojim je upravljao tužitelj, uslijed čega je došlo do pada i ozljeđivanja tužitelja.

6. Tijekom prvostupanjskog postupka nisu bile sporne aktivna i pasivna legitimacija, kao ni osnovanost osnove tužbenog zahtjeva. Sporna je bila, jednako kao i u žalbenoj fazi postupka, visina štete koja je tužitelju nastala isključivo kao posljedica predmetne prometne nesreće.

7. Prvostupanjski sud je u većem dijelu prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja, u bitnome s obrazloženjem da su provedena tri vještačenja i to po vještacima kirurgu, psihijatru i neurokirurgu, od kojih vještačenja da prvostupanjski sud prihvaća ona vještaka psihijatra i kirurga, osim u dijelu smanjene životne aktivnosti zbog ozljede vratne kralježnice, u kojem dijelu prvostupanjski sud da prihvaća nalaz i mišljenje vještaka neurokirurga, slijedom čega je prvostupanjski sud tužitelju na ime naknade neimovinske i imovinske štete priznao ukupan iznos od 10.563,15 eura što umanjeno za izvansudski isplaćeni iznos od 2.654,45 eura daje iznos od 7.908,70 eura, koliko je tužitelju i dosuđeno zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 30. siječnja 2019. do isplate.

8. Ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i u granicama žalbenih razloga tuženika, a pazeći pritom dodatno po službenoj dužnosti na zakonom predviđene bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka (članak 365. stavak 2. ZPP-a), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da pobijana presuda nije zakonita ni pravilna uslijed počinjenja bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 261. stavkom 2. ZPP-a, kao i one iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, a na koje bitne povrede osnovano, u žalbi, ukazuje i sam tuženik.

9. Naime, u ovom postupku je prvotno provedeno vještačenje po vještaku kirurgu Williamu Klariću (stranice 81-89 spisa) kojem je tužitelj prigovarao parcijalno (podnesak na stranicama 92-93 spisa), a tuženik u cijelosti (podnesak na stranicama 95-96 spisa). Taj vještak se pisano očitovao na primjedbe stranaka (stranice 97 -98 spisa) te je usmeno saslušan na ročištu od 22. ožujka 2023. (stranice 106-108 spisa), nakon čega je sud odredio da će se provesti novo vještačenje po vještaku neurokirurgu. U međuvremenu je provedeno psihijatrijsko vještačenje po vještakinji prof.prim.dr.sc. Elizabeti Dadić-Hero (stranice 112-120 spisa) na koje stranke nisu imale konkretnijih primjedbi. Najzad je provedeno vještačenje po vještaku neurokirurgu doc.prim.dr.sc. Deanu Girottu (stranice 139-150 spisa), kojeg je tuženik prihvatio predlažući da se vještaci pozovu radi usuglašavanja svoje ocjene smanjenja životne aktivnosti (podnesak na stranicama 158-159 spisa), a tužitelj ga je u cijelosti osporio zbog preniske procjene po svim vidovima štete, predlažući da se pozovu sva tri vještaka radi usmenog saslušanja (ročište od 22. siječnja 2025., stranice 162-163 spisa). Vještaci su saslušani na ročištu od 7. ožujka 2025. na kojem se vještaci kirurg i neurokirurg nisu uspjeli usuglasiti, i sami smatrajući da je razlika između njihovih procjena smanjenja životne aktivnosti prevelika (ukupno 50-60% naspram ukupno 10%), a nakon čega je tužitelj predložio provesti nadvještačenje, koji dokazni prijedlog tužitelja je prvostupanjski sud odbio (stranice 167-170 spisa).

9.1. Iako pozvan tijekom postupka na dostavu zdravstvenog kartona, tužitelj se na ročištu od 11. ožujka 2024. (stranice 134-135 spisa) očitovao da isti nije u mogućnosti pribaviti.

10. U pobijanoj presudi, prvostupanjski sud je od provedenih vještačenja prihvatio nalaze i mišljenja vještakinje psihijatrice prof.prim.dr.sc. Elizabete Dadić Hero (u pogledu straha) i vještaka kirurga Williama Klarića (u pogledu ostalih elemenata štete), osim u dijelu procijenjenog smanjenja životne aktivnosti zbog ozljede vratne kralježnice, koje je prvostupanjski sud utvrdio na temelju nalaza i mišljenja vještaka neurokirurga doc.prim.dr.sc. Deana Girotta (točka 12. obrazloženja). Po osnovi tako ocijenjenih vještačenja, prvostupanjski sud priznaje tužitelju s naslova pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 3.663,15 eura, s naslova straha iznos od 2.500,00 eura, s naslova duševnih boli zbog smanjene životne aktivnosti (5% po kirurgu zbog povrede gležnja plus 5% po neurokirurgu zbog povrede vratne kralježnice) iznos od 1.900,00 eura, s naslova duševnih boli zbog naruženosti iznos od 2.000,00 eura te s naslova tuđe njege i pomoći iznos od 500,00 eura, ukupno 10.563,15 eura što umanjeno za izvansudski isplaćeni iznos od 2.654,45 eura daje iznos od 7.908,70 eura, koliko je tužitelju i dosuđeno.

11. Međutim, cijeneći u smislu žalbenih razloga tuženika, da nalazi i mišljenja vještaka kirurga i neurokirurga međusobno znatno odudaraju ne samo po pitanju ukupnog smanjenja životne aktivnosti, već i u pogledu ukupnog trajanja i intenziteta fizičkih bolova, stupnja naruženosti kao i potrebe za tuđom njegom i pomoći te da ti vještaci prilikom usmenog suočavanja nisu uspjeli usuglasiti svoja mišljenja već zbog drastične razlike u procjeni smanjenja životne aktivnosti, pa nije došlo ni do usuglašavanja sa smanjenjem životne aktivnosti koje je sa svog aspekta procijenila vještakinja psihijatrica (točke 5.-7.2 obrazloženja prvostupanjske presude) – to prvostupanjski sud nije smio selektivno i parcijalno utvrđivati bitne elemente za odmjeravanje naknade neimovinske i imovinske štete dijelom iz nalaza i mišljenja vještaka kirurga, dijelom iz nalaza i mišljenja vještaka neurokirurga, a s treće strane u pogledu straha iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra, pritom i zanemarujući procijenjeno smanjenje životne aktivnosti s psihijatrijskog aspekta.

11.1. Naime, tako sačinjena presuda sadrži proturječnosti o činjenicama koje su odlučne za odmjeravanje visine naknade štete, a time sadrži i nedostatke zbog kojih se zasad ne može ispitati (članak 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a).

12. Kraj takvog stanja stvari, tj. oprečnih nalaza i mišljenja vještaka komplementarnih struka (kirurške i neurokirurške) i nakon njihovog suočavanja, u pogledu pitanja bitnih za odmjeravanje naknade štete, a posebice uvažavajući prijedlog tužitelja (na kojem i jest teret dokaza visine štete) za nadvještačenjem, prvostupanjski sud je trebao postupiti u smislu članka 261. stavka 2. ZPP-a te u konkretnom slučaju obnoviti vještačenje s drugim vještakom, vještacima ili stručnom ustanovom, a kojom prilikom se treba uzeti u obzir i nesporna procjena smanjenja životne aktivnosti koju je dala vještakinja psihijatrica s aspekta svoje struke.

12.1. Prilikom izrade nalaza i mišljenja u obnovljenom vještačenju, kao i prilikom usuglašavanja istog s nalazom i mišljenjem vještakinje psihijatrijske struke , posebice je bitno, uz ostale aspekte štete, utvrditi smanjenje životne aktivnosti ne samo brojčano, već i sadržajno, opisujući u čemu se takvo smanjenje ogleda, a time i jasno razlučiti što tužitelj, kao posljedicu predmetne prometne nesreće, više ne može od životnih aktivnosti, a što može ali u smanjenom obujmu.

12.2. Ukoliko vještacima bude neophodan uvid u zdravstveni karton tužitelja, sud ga može ponovno pokušati pribaviti od tužitelja ili treće osobe kod koje se isti nalazi, primjenom članaka 233. i 234. ZPP-a.

13. Ukazuje se pritom prvostupanjskom sudu da je iznos koji je prvostupanjski sud priznao tužitelju samo s osnove pretrpljenog straha nedostatno obrazložen i previsoko odmjeren cijeneći trajanje i intenzitet straha koje je procijenila vještakinja psihijatrica, a bez uzimanja u obzir po njoj utvrđenog postotka smanjenja životne aktivnosti (točka 14. obrazloženja), dok prilikom odmjeravanja iznosa naknade štete na ime tuđe njege i pomoći prvostupanjski sud nije naveo dostatne razloge o njezinom sveukupnom trajanju. Stoga, prvostupanjska presuda i s tih aspekata sadrži nedostatke zbog kojih se zasad ne može ispitati (članak 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a).

14. Slijedom iznesenog, primjenom odredbe članka 369. stavka 3. ZPP-a valjalo je prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu ukinuti i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, kako je odlučeno u točki I. ovog drugostupanjskog rješenja.

15. Nakon postupanja po primjedbama i uputama iznesenima u ovom drugostupanjskom rješenju (članak 377. stavak 2. ZPP-a), prvostupanjski sud će donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku o ukinutom dijelu prvostupanjske presude, a tu odluku prvostupanjski sud ima i valjano obrazložiti (čl. 8., a u svezi sa čl. 219. st. 1. ZPP).

16. Odluka pod točkom II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja temelji se na odredbi članka 166. stavka 3. ZPP-a.

U Puli-Pola 24. veljače 2026.

Predsjednica vijeća:

Mirna-Nada Terlević Sebastijan