Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-1640/2026

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Ivane Bosnić-Kovačić i Jasne Momirović, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika MZ, radi prekršaja iz čl. 98. st. 3. toč. 15. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj: 99/18., 32/19., 32/20.), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Službe šumarske i lovne inspekcije, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Donjem Miholjcu, broj: Pp-3293/2025 od 8. siječnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 24. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaćanjem žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Službe šumarske i lovne inspekcije, osnovanom, ukida se pobijana presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom okrivljenik MZ je na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, oslobođen od optužbe zbog prekršaja iz čl. 98. st. 3. toč. 15. Zakona o lovstvu, činjenično opisanog u izreci, uz obrazloženje da iz činjeničnog opisa prekršaja navedenog u optužnom prijedlogu ne proizlaze sva njegova zakonom propisana obilježja, jer u istom nije naveden Pravilnik o potvrdi o podrijetlu divljači i njezinih dijelova i načinu označavanja divljači (Narodne novine broj 15/19.), slijedom čega djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret, a koje djelo je blanketne naravi kod kojeg se prekršajna odgovornost veže uz povrednu blamketne norme (propisa), na način kako je činjenično opisano u izreci optužnog akta, nije prekršaj.

2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu iz svih zakonskih razloga.

3. Žalitelj, u bitnom ističe da je optužni prijedlog valjan i da činjenični opis sadrži sve konstitutivne elemente predmetnog prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret, zbog čega smatra da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio materijalno pravo.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je osnovana.

6. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.) ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede materijalnog prava na štetu okrivljenika, niti je nastupila zastara prekršajnog gonjenja, što su povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Ispitujući dalje, pobijanu odluku u okviru žalbenih razloga, ovaj sud je utvrdio da u konkretnom slučaju nije bilo osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe iz razloga navdenih u obrazloženju pobijane odluke.

8. Naime, okrivljeniku se optužnim aktom stavlja na teret da bi:

.na adresi [adresa], dana 15. svibnja 2025. godine, prilikom kontrole držanja svinja na objektu koji ne udovoljava biosigurnosnim uvjetima, te kontrole sljedivosti na objektu, u vremenu od 11:55 sati do 15:40 sati, posjedovao i džao živu divlju svinju (Sus scrofa L.) u težini oko 40 kg bez potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova, a ista je prilikom nadzora usmrćena od strane ovlaštene veterinarske organizacije,

čime da bi počinio prekršaj iz čl. 75. st. 3. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj: 99/18., 32/19., 32/20.) u svezi čl. 3. st. 1. pod. a) i b) i čl. 4. st. 1. Pravilnika o potvrdi o podrijetlu divljači i njezinih dijelova i načinu označavanja divljači (Narodne novine broj 15/19.), kažnjiv po čl. 98. st. 3. toč. 15. Zakona o lovstvu.

9. Odredba čl. 75. st. 3. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj: 99/18., 32/19., 32/20.), propisuje da se divljač i njezini dijelovi nakon završetka lova ili na drugi način stečena divljač i njezini dijelovi smiju držati, prenositi ili prevoziti uz potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 11. ovoga članka, dok odredba čl. 98. st. 3. toč. 15. propisuje da će se novčanom kaznom od 5000,00 do 15.000,00 kuna kazniti za prekršaj fizička osoba koja nije lovoovlaštenik ako divljač ili njezine dijelove nakon završetka lova ili na drugi način stečenu divljač ili njezine dijelove drži, prevozi ili prenosi bez potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova (članak 75. stavak 3.).

10. Nadalje, odredba čl. 1. Pravilnika o potvrdi o podrijetlu divljači i njezinih dijelova i načinu označavanja divljači (Narodne novine broj 15/19.), propisuje da se ovim Pravilnikom propisuje obrazac Potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova te obrazac evidencije prometa divljači, način označavanja krupne divljači, način izdavanja evidencijskih markica te vođenje evidencije o izdanim i iskorištenim evidencijskim markicama za označavanje krupne divljači, dok odredbe čl. 4. i čl. 5. istog Pravilnika detaljno propisuju koje su osobe ovlaštene izdati Potvrdu, sadržaj obrasca Potvrde te način izdavanja i popunjavanja.

11. Razmotrivši činjenični opis prekršaja iz optužnog prijedloga, koji se okrivljeniku stavlja na teret, u kontekstu naprijed citiranih zakonskih odredbi i odredbi Pravilnika, prema ocjeni ovog suda, u konkretnom slučaju nije bilo osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe iz razloga navedenih u obrazloženju pobijane odluke.

12. Naime, sukladno citiranim zakonskim odredbama, činjenični opis radnje prekršaja u optužnom prijedlogu sadrži sva bitna obilježja prekršaja iz čl. 98. st. 3. toč. 15. Zakona o lovstvu, budući da iz činjeničnog opisa jasno proizlazi da je okrivljenik kritične zgode na mjestu događaja držao živu divlju svinju (Sus scrofa L.) u težini oko 40 kg bez potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova, a koje držanje svinje bez potvrde, čini biće predmetnog prekršajnog djela opisanog u čl. 98. st. 3. toč. 15. Zakona o lovstvu, pa stoga za postojanje istog djela, suprotno zaključku prvostupanjskog suda, nije nužno u činjeničnom opisu djela navođenje i Pravilnika o potvrdi o podrijetlu divljači i njezinih dijelova i načinu označavanja divljači (Narodne novine broj 15/19.), budući da isti Pravilnik, u biti ne dopunjuje biće predmetnog prekršaja (držanje divljači bez potvrde), već samo propisuje obrazac Potvrde, način njenog izdavanja i popunjavanja te osobe koje su ovlaštene izdati takvu potvrdu, koje okolnosti međutim, u konkretnom slučaju nisu odlučne za postojanje predmetnog prekršaja jer okrivljenik uopće nije imao Potvrdu o podrijetlu divljači.

13. Slijedom naprijed iznesenog, u predmetnom slučaju nije bilo osnova za oslobađanje okrivljenika od optužbe, iz razloga koji su navedeni u pobijanoj presudi pa je, na temelju odredbe čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, prihvaćanjem žalbe tužitelja,osnovanom, pobijana presuda ukinuta i predmet dostavljen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

14. U postupku povodom ukinute presude prvostupanjski sud će, respektirajući razloge ovog rješenja, provesti postupak u kojem će utvrditi činjenice odlučne za ispravnu primjenu materijalnog prava, te potom donijeti novu, na Zakonu utemeljenu i valjano obrazloženu odluku.

Zagreb, 24. veljače 2026.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić, v. r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku, u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.