Poslovni broj: K-53/2024-85

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

Kazneni odjel prvog stupnja

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda, Buge Mrzljak Stenzel, predsjednice vijeća te Tatjane Martek i Joze Grgića, uz sudjelovanje Dijane Borovac kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog AČ i optuženog NČ, zbog kaznenog djela iz 264. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. - dalje u tekstu: KZ/11.), povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru od 30. lipnja 2020. broj KO-DO-91/2020.-1., preuzete po Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu pod brojem KO -DO- 2/2025., s izmjenama na raspravi 19. veljače 2026., nakon javne rasprave održane 16. rujna 2025., nastavljene 15. listopada 2025., 19. studenog 2025., 19. prosinca 2025., 20. siječnja 2026. i 19. veljače 2026., u prisutnosti zamjenice Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu AČT, optuženog AČ i njegovog branitelja LČ, optuženog NČ i njegovog branitelja odvjetnika Mate Stjepanovića, 24. veljače 2026. objavio je, a 19. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Optuženi AČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin A i N, rođen **.**.1964. u [adresa], s prebivalištem na [adresa], L [adresa], ekonomist, sa završenom Srednjom školom, nezaposlen, bez primanja, uzdržava ga kćerka, neoženjen, otac punoljetne kćerke, vlasnik obiteljske kuće na adresi [adresa], veličine 400m2, vlasnik automobila Citroen Berlingo starog 20 godina, čeka rješenje o inkluzivnom dodatku, nije ostvario pravo na invalidsku mirovinu jer za to prema HZMO-u ne ispunjava uvjete, državljanin Republike Hrvatske, bez čina, bez odlikovanja, vodi se drugi kazneni postupak, kazneno i prekršajno neosuđivan

i

optuženi NČ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin R i D, I, rođen **.**.1967. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., državljanin Republike Hrvatske, kemijski tehničar, pismen sa završenom srednjom stručnom spremom, zaposlen u obrtu " [obrt] za ugostiteljstvo i proizvodnju vina", Sveti Križ Začretje, Kozjak Začretski 18 A, sa plaćom do 1.000,00 eura, supruga profesorica klavira u ritmičkoj školi u Velikoj Gorici, plaća oko 1.000,00 eura, u izvanbračnoj zajednici, otac petero djece, dvoje maloljetne u dobi od 8 i 14 godina, bez čina, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata, vodi se drugi kazneni postupak kazneno i prekršajno neosuđivan

2.

k r i v i  s u

što su:

1. u vremenu od početka studenoga 2008. do kraja prosinca 2009., u Zagrebu, zajednički i prema prethodnom dogovoru, optuženi NČ, kao direktor trgovačkog društva Ars Projekt d. o. o. Zagreb do 1. prosinca 2008., te kao osnivač i stvarni voditelj poslovanja društva i optuženi AČ, kao direktor navedenog društva od 8. prosinca 2008., u kojim svojstvima su zaduženi sukladno odredbi članka 430. u svezi s člankom 252. stavkom 1. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08. i 137/09.) voditi poslove društva pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika, suprotno tome, u cilju stjecanja nepripadne imovinske koristi velikih razmjera optuženom AČ dogovorili zaključivanje prividnog pravnog posla kupoprodaje dionica, bez stvarne namjere stjecanja i prijenosa u vlasništvo društva, pa su tako:

- dana 3. studenoga 2008. optuženi NČ koristeći se svojim ovlastima, za društvo Ars Projekt d. o. o. kao kupca zaključio predugovor o kupoprodaji vrijednosnih papira od prodavatelja optuženi AČ predmet koje je 4.000 dionica Brokerskog društva National d. d. za cijenu od 7.500.000 ,00 kuna/995.421,06 EUR[1] , iako svjestan da su predmetne dionice, obzirom na poslovanje društva National d. d. čiji je vlasnik i odgovorna osoba optuženi AČ, tržišno bezvrijedne budući je rješenjem Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga od 24. travnja 2008. tome društvu oduzeta dozvola za obavljanje svih poslova s vrijednosnim papirima s danom 16. lipnja 2003., te je isto brisano iz registra ovlaštenih društava Komisije za vrijednosne papire RH s danom 16. lipnja 2003. , koje rješenje je objavljeno u službenom glasilu Narodne novine, broj 51/08. od 5. svibnja 2008., a računi društva u blokadi od 11. studenoga 2003., potom u svrhu realizacije dogovora 24. studenoga 2008. temeljem predugovora naložio isplatu predujma s računa društva kod Raiffeisen bank Austrija d. d. u iznosu od 400.000,00 kuna/53.089,12 EUR na račun opunomoćenika prodavatelja optuženog AČ, koji je navedenim iznosom podmirio svoja dugovanja,

- optuženi AČ, koristeći svoje ovlasti potpisivanja dokumentacije platnog prometa i raspolaganja sredstvima po žiroračunu društva Ars Projekt d. o. o. kod Credo banke d. d. Split, u razdoblju od 31. prosinca 2008. do 4. rujna 2009., iako svjestan da dionice društva National d.d., čiji je prodavatelj nemaju vrijednost, temeljem opisanog predugovora nalagao isplate s računa društva u korist svog tekućeg računa u ukupnom iznosu od 1.333.000,00 kuna/176.919,50 EUR i to dana 31. prosinca 2008. iznosa od 10.000,00 kuna/1.327,23 EUR, 13. siječnja 2009. iznosa od 1.030.000,00 kuna/136.704,49 EUR, 19. ožujka 2009. iznosa od 75.000,00 kuna/9.954,21 EUR, 2. travnja 2009. iznosa od 50.000,00 kuna/6.636,14 EUR, 18. svibnja 2009. iznosa od 130.000,00 kuna/17.253,97 EUR, 4. lipnja 2009. iznosa od 25.000,00 kuna/3.318,07 EUR i 4. rujna 2009. iznosa od 13.000,00 kuna/1.725,40 EUR,

nakon čega su, kako bi prikrili neizvršavanje obveza iz predugovora i nevraćanje sredstava neosnovano isplaćenih optuženom AČ na ime kupoprodajne

1 Fiksni tečaj konverzije 1 EUR iznosi 7,53450 kuna. Prema navedenom tečaju preračunati su svi iznosi navedeni u kunama u eure.

3.

cijene, optuženi NČ dogovorio prodaju potraživanja u koju svrhu je dana 31. prosinca 2009. sačinjen ugovor o prodaji novčane tražbine kojim je Ars Projekt d. o. o. kao prodavatelj, zastupano po optuženom AČ, potraživanja prema optuženom AČ s osnova predujma za kupnju dionica u ukupnom iznosu od 1.733.000,00 kuna/230.008,63 EUR, prodalo RČ za iznos od 25.000,00 kuna/3.318,07 EUR, čime je optuženom AČ, a na štetu društva Ars Projekt d. o. o. Zagreb pribavljena nepripadna imovinska korist velikih razmjera u iznosu od 1.733.000,00 kuna/230.008,63 EUR,

dakle,

- optuženi AČ u gospodarskom poslovanju povrijedio dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu i na taj način pribavio sebi protupravnu imovinsku korist te time onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzročio štetu, a kaznenim djelom je pribavljena imovinska korist velikih razmjera,

- optuženi NČ u gospodarskom poslovanju povrijedio dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu i odnosu povjerenja i na taj način pribavio drugoj osobi protupravnu imovinsku korist te time onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzročio štetu, a kaznenim djelom je pribavljena imovinska korist velikih razmjera.

2. dana 29. travnja 2010., u Zagrebu, optuženi AČ u svojstvu kao pod točkom

1., u nakani uskrate sredstava Državnom proračunu Republike Hrvatske izbjegavanjem plaćanja poreza na dobit, a po dogovoru i na traženje optuženog NČ, koji je prethodno u cilju prikazivanja povećanja rashoda društva dogovorio zaključivanje ugovora o prodaji potraživanja društva radi neosnovanog iskazivanja troškova diskonta pri prodaji tražbina društva, putem nepoznate osobe, podnio Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, Ispostavi Centar godišnju prijavu poreza na dobit za 2009. u kojoj su protivno odredbama članka 5. stavka 1. u svezi s člankom 7. stavkom 1. Zakona o porezu na dobit („Narodne novine“, broj 177/04., 90/05., 57/06. ) neistinito iskazani troškovi diskonta za prodaju potraživanja u ukupnom iznosu od 3.483.000,00 kuna/462.273,54 EUR, te iako svjestan da društvo nije kupilo niti prenijelo u vlasništvo dionice i poslovne udjele, neistinito iskazani rashodi na ime troškova gubitka od ulaganja u dionice, udjele, obveznice i druge vrijednosne papire u iznosu od 6.420.614,00 kuna/852.161,92 EUR, čime je neosnovano umanjena osnovica za obračun poreza na dobit za iznos od 9.903.614,00 kuna/1.314.435,46 EUR, te time za iznos neobračunatog i neplaćenog poreza na dobit za 2009. u iznosu od 1.980.722,80 kuna/262.887,09 EUR za društvo Ars Projekt d. o. o. ostvarena protupravna imovinska korist velikih razmjera, a za navedeni iznos oštećen državni proračun Republike Hrvatske,

dakle,

- optuženi AČ s ciljem da druga osoba izbjegne plaćanje poreza dao netočne podatke o činjenicama koje su od utjecaja za utvrđivanje iznosa porezne obveze, te s istim ciljem u slučaju obvezne prijave nije prijavio činjenice koje su utjecale na utvrđivanje porezne obveze, pa je uslijed toga došlo do smanjenja i neutvrđenja porezne obveze u iznosu koji prelazi 2.654,46 eura, a kazneno djelo je dovelo do smanjenja i neutvrđenja porezne obveze velikih razmjera, a

4.

- optuženi NČ s namjerom potaknuo drugoga da s ciljem da druga osoba izbjegne plaćanje poreza dao netočne podatke o činjenicama koje su od utjecaja za utvrđivanje iznosa porezne obveze, te s istim ciljem u slučaju obvezne prijave nije prijavio činjenice koje su utjecale na utvrđivanje porezne obveze, pa je uslijed toga došlo do smanjenja i neutvrđenja porezne obveze u iznosu koji prelazi 2.654,46 eura, a kazneno djelo je dovelo do smanjenja i neutvrđenja porezne obveze velikih razmjera ,

čime su počinili:

- optuženi AČ djelom opisanim u točki 1. kazneno djelo protiv gospodarstva

– zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju, opisano u članku 246. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11., a kažnjivo po članku 246. stavku 2. KZ/11., te djelom opisanim pod točkom 2. kazneno djelo protiv gospodarstva – utajom poreza opisano u članku 256. stavku 3. u vezi sa stavkom 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 256. stavku 3. KZ/11., a

- optuženi NČ djelom opisanim u točki 1. kazneno djelo protiv gospodarstva, zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju, opisano u članku 246. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11., a kažnjivo po članku 246. stavku 2. KZ/11., te djelom opisanim pod točkom 2. kazneno djelo protiv gospodarstva , poticanjem na utaju poreza opisano u članku 256. stavku 3. u vezi sa stavkom 1. i s člankom 37. KZ/11., kažnjivo po članku 256. stavak 3. KZ/11. u svezi s člankom 37. KZ/11.

II. Optuženom AČ se

za kazneno djelo pod točkom 1. na temelju članka 246. stavka 2. KZ/11. u vezi s člankom 51. stavkom 1. KZ/11.

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine

za kazneno djelo pod točkom 2. na temelju članka 256. stavka 3. KZ/11. u vezi s člankom 51. stavkom 1. KZ/11.

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine

II.I. Na temelju članka 51. stavaka 1. i 2. KZ/11. optuženi AČ

o s u đ u j e  s e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 2 (DVIJE) GODINE

I 6 (ŠEST) MJESECI

III. Optuženom NČ se

5.

za kazneno djelo pod točkom 1. na temelju članka 246. stavka 2. KZ/11. u svezi s člankom 51. stavkom 1. KZ/11.

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine

za kazneno djelo pod točkom 2. na temelju članka 256. stavka 3. KZ/11. u vezi s člankom 37. KZ/11. i s člankom 51. stavkom 1. KZ/11.

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine

III.I. Na temelju članka 51. stavaka 1. i 2. KZ/11. optuženi NČ

o s u đ u j e  s e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6

(ŠEST) MJESECI

IV. Na temelju članka 560. stavka 1. i 2. ZKP/08.:

(1) Utvrđuje se da novčani iznos od 1.733.000,00 kuna/230.008,63 EUR predstavlja imovinsku korist koju je optuženi AČ ostvario počinjenjem kaznenog djela iz članka 246. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11. iz točke 1. činjeničnog opisa izreke presude.

(2) Utvrđuje se da je novčani iznos od 1.733.000,00 kuna/230.008,63 EUR imovina Republike Hrvatske.

(3) Nalaže se optuženom AČ da Republici Hrvatskoj isplati novčani iznos od 1.733.000,00 kuna/230.008,63 EUR u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.

V. Na temelju članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. - dalje u tekstu: ZKP/08.) oštećena Republika Hrvatska upućuje se s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom u parnicu.

VI. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. nalaže se optuženom AČ i optuženom NČ nadoknaditi na jednake dijelove troškove kaznenog postupka u iznosu 4.000,00 EUR, odnosno 2.000,00 EUR svaki, na ime paušalne svote iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. dok se optuženi AČ i NČ na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08. oslobađaju obveze nadoknade preostalih troškova iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. i te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja.

Obrazloženje

6.

1. Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru podnijelo je ovome sudu uvodno označenu optužnicu koju je, nakon njezina potvrđivanja, 12. studenog 2020. preuzelo Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu pod brojem: KO-DO-318/2020.

1.1. Potvrđenom optužnicom optuženicima je stavljeno na teret počinjenje po dva kaznena djela, opisana u dvije točke optužnice. Pod točkom 1. optužnice oba se optuženika terete zbog kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavka 2. u vezi sa stavkom 1 KZ/11. Pod točkom 2. optuženi AČ se tereti zbog kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju iz članka 292. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. alinejom 4. Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11., dalje KZ/97.), a optuženi NČ zbog poticanja na kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju iz članka 292. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. alinejom 4. i člankom 37. KZ/97.

1.2. U optužnici se također predlaže oduzeti imovinsku korist stečenu kaznenim djelom iz točke 1. optužnice od optuženog AČ u iznosu 1.733.000,00 kuna te dosuditi imovinskopravni zahtjev oštećenoj Republici Hrvatskoj i obvezati oba optuženika na isplatu 1.980.722,80 kuna (u visini štete počinjene kaznenim djelom iz točke 2. optužnice).

2. Županijski sud u Zagrebu donio je 25. svibnja 2022. osuđujuću presudu broj K -58/2020. kojom je optuženog AČ proglasio krivim zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11. i kaznenog djela utaje poreza iz članka 256. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. KZ/11., a optuženog NČ zbog kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11. te poticanja na kazneno djelo utaje poreza iz članka 256. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. i s člankom 37. KZ/11. -21. Navedena presuda bila je ukinuta rješenjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske od 23. travnja 2024. broj I Kž -192/2023.- .10. te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku. Tako je sada ova presuda donesena u ponovljenom postupku.

2.1. Na raspravi 19. veljače 2026. je zastupnica optužbe izmijenila činjenični opis kaznenog djela iz točke 2. potvrđene optužnice.

3. Pozvani da se očituju o tome kakav stav zauzimaju prema optužbi oba optuženika navela su kako se ne smatraju krivima za inkriminirana im kaznena djela.

3.1. Optuženi AČ je u bitnome, naveo je kako dionice „Nationala“ nisu bile bezvrijedne i da se nije radilo o fiktivnom poslu. 11. rujna 2009., dao je ostavku na svoju dužnost i od tada više nije imao nikakve veze s „Ars projektom“.

3.2. Optuženi NČ je bitnome naveo da s optuženim AČ nije ništa dogovarao. U dobroj namjeri u mjesec dana dok je bio direktor potpisao je predugovor računajući da će se ionako kasnije potpisati glavni ugovor. Što se tiče porezne prijave postavlja pitanje kako bi uopće ikoga mogao potaknuti na njezino podnošenje. Tvrdio je i da nije donosio nikakve odluke jer da je „Ars projekt“ bilo jedno u nizu društava DČ.

7.

4. U tijeku dokaznog postupka prihvaćeni su svi dokazni prijedlozi optužbe i obrane. Svjedok IČ i svjedokinja ŠČ te vještak GČ ispitani su neposredno na raspravi, a svi ostali dokazi izvedeni su čitanjem uz suglasnost stranaka.

4.1. Pročitani su dokazi optužbe:

- Službena zabilješka Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor, Odjela za otkrivanje porezno kaznenih djela o obavljenom nadzoru poslovanja, te obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza na dobit poreznog obveznika Ars projekt d.o.o. broj Klasa: UP/I-215-02/11-01/1, Ur.broj: 513- 07-24-01/16-37 od 15. veljače 2016. (list 15-33),

- Prijava poreza na dobit Ars projekta d.o.o. za 2009. godinu (list 34-35),

- Bilanca društva Ars projekt d.o.o. za 2009. godinu (list 36-43),

- Povijesni izvadak iz sudskog registra za Ars projekt d.o.o. (list 44-49) u originalu (497- 503),

- Predugovor o kupoprodaji vrijednosnih papira od 3. studenog 2008. (list 50),

- Izvadak prometa po računu Ars projekt d.o.o. Raiffeisen bank d.d. od 24. studenog 2008. (list 73),

- Izvadci prometa po računu Ars projekt d.o.o. kod Credo banke d.d. Split (list 53 -58),

- Ugovor o prodaji novčane tražbine zaključen između Ars projekta d.o.o. kao prodavatelja i RČ kao kupca od 31. prosinca 2009. (list 81-82)

- Ugovori o kupoprodaji i prijenosu poslovnog udjela u društvu Nikomat d.o.o. Varaždin (list 61-66),

- Bilanca društva Nikomat d.o.o. Varaždin za 2008. godinu (list 67-69),

- Procjena vrijednosti udjela društva Nikomat d.o.o. Varaždin (list 70),

- Ugovor o kupoprodaji i prijenosu poslovnog udjela u društvu Nikomat d.o.o. Varaždina od 28. rujna 2010. (list 73),

- Nalog Ars projekta d.o.o. za izvršenje prijenosa poslovnog udjela društva Nikomat d.o.o. Varaždin od 24. rujna 2010. (list 76),

- Analitičke kartice knjižena Ars projekta d.o.o. za potraživanja za predujam za kupnju dionica i udjela (list 77),

- Izvadak prometa računa Ars projekt d.o.o. kod Credo banke d.d. Split od 29. siječnja 2009. (list 78),

- Ugovor o asignaciji zaključen između Ars projekta d.o.o. i Orion grupe d.o.o. Vukovar kao asignanata i EČ kao asignatara od 12. veljače 2009. (list 79),

- Nalozi za knjiženje Ars projekt d.o.o. od 16. veljače 2009. i 6. ožujka 2009. (list 83 -84),

- Ugovor o prodaji novčane tražbine zaključen između Ars projekta d.o.o. i RČ od 31. prosinca 2009. (list 85-86),

- Nalog za knjiženje Ars projekta d.o.o. od 31. prosinca 2009. (list 87),

- Konto kartica troškova diskonta pri prodaji potraživanja Ars projekta d.o.o. od 31. prosinca 2009. (list 88),

- Ugovor o prijenosu poslovnih udjela u trgovačkom društvu Nova Tech d.o.o. od 25. veljače 2009. (list 89-92),

- Nalozi za knjiženje Ars projekta d.o.o. od 25. veljače 2009. i 31. prosinca 2009. (list 93-94),

- Konto kartice Ars projekta d.o.o. za udjele u kapitalu drugog društva i gubitke iz ulaganja u dionice, udjele, obveznice na dan 31. prosinca 2009. (list 95-96),

- Izvadak prometa po računu društva Ars projekt d.o.o. kod Credo banke d.d. Split za razdoblje od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2009. (list 101-114),

8.

- Prijava potpisa osoba ovlaštenih za raspolaganje sredstvima na računu Ars projekt d.o.o. kod Credo banke d.d. od 17. rujna 2009. (list 117),

- Zahtjev za izmjenu po poslovnom računu Ars projekt d.o.o. od 9. rujna 2009. (list 119),

- Prijava potpisa osoba ovlaštenih za raspolaganje sredstvima na računu Ars projekt d.o.o. kod Credo banke d.d. od 17. prosinca 2008., važeći do 17. rujna 2009. (list 120 - 121),

- Rješenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga broj Klasa: UP/I -041-02/03- 01/24, Ur.broj: 326-321/08-59 od 24. travnja 2008. (list 144-151),

- Presuda Upravnog suda Republike Hrvatske broj Us-8899/208-4 od 11. svibnja 2011. (list 140-143),

- Stavke knjiženja Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. za račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira Ars projekt d.o.o. za razdoblje od 3. studenog 2008. do 31. prosinca 2009. (list 153),

- Stavke knjiženja za nematerijalizirani vrijednosni papir oznake NTNL-R-A, društva National d.d. za razdoblje od 23. srpnja 2002. do 9. listopada 2014. (list 154-156),

- Ugovor o asignaciji zaključen između društva Ars projekta d.o.o. zastupanog po AČ i društva Vilinske poljane d.o.o. zastupane po NČ **.**.2009. (list 159),

- Analitičke kartice društva Vilinske poljane d.o.o. za 2009. (160-161),

- Ugovor o zajmu zaključen između društva Ars projekta d.o.o. zastupanog po AČ i društva Vilinske poljane d.o.o. zastupanog po NČ **.**.2009. (list 162-163).

- Nalaz i mišljenje vještaka Ivana Šnajdera (list 376-384) i iskaz vještaka Ivana Šnajdera (list 512 spisa).

- Iskazi svjedoka UČ (list 509-510), svjedokinje CČ (list 510), svjedoka HČ (list 510).

4.2. Pročitani su dokazi obrane optuženog AČ:

- Preslika presude Upravnog suda RH broj US-6626/2003 od 13. rujna 2007. (list 552- 554 spisa),

- Dokumentacija Trgovačkog suda u Zagrebu iz sudskog registra za Ars projekt d.o.o. (list 528-540 spisa),

- očitovanje Porezne uprave, s prilozima i to: rješenjem Državnog Arhiva u Zagrebu od 29. listopada 2024. i popisom dokumenata gradiva koje se predlaže za izlučivanje (listovi 715-717),

- dokumentacija FINE (Izvadak iz registra GFI za 2009., list 729-736) i Godišnji financijski izvještaj za poduzetnika, Odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća za 2009. 2009., bilješke uz financijska izvješća za 2009. (list 743-761), original prozirni omot list 763

- Nalaz i mišljenje vještaka grafologa Marijana Krajine (list 517-524), od 25. studenog 2025. (list 765-769) i od 25. studenog 2025. (list 780-786)

- iskaz vještaka Marijana Krajine s rasprave 5. svibnja 2022. (548) i od 20. siječnja 2026. (list 800).

4.3. Pročitani su dokazi obrane optuženog NČ: iskazi svjedoka RČ (list 513-514) i svjedoka ĆČ (list 512-513).

4.4. Pročitani su i dokazi pribavljeni po službenoj dužnosti:

- izvadak iz sudskog registra za TD Vilinske poljane d.o.o. (634-635)

9.

- rješenje o pokretanju postupka brisanja iz sudskog registra društva Ars projekt (list 636-637) i rješenje o brisanju tog društva (list 638)

- povijesni izvadak iz sudskog registra za TD National (list 639-642)

- povijesni izvadak iz sudskog registra za TD Orion Grupu (listovi 661-663)

- dopis stečajne upraviteljice Vilinskih poljana Alme Klepac (list 687), kojim se odgovara na zahtjev suda za dostavom originalnog primjerka Ugovora o asignaciji sklopljenog 6. ožujka 2009. između Ars projekta d.o.o. (OIB 23801314840), kao Asignanta i Vilinskih poljana d.o.o. kao Asignata i originalnog primjerka Ugovora o prodaji novčane tražbine sklopljenog 31. prosinca 2009. između RČ i Ars projekta d.o.o. (OIB 23801314840), koje trgovačko društvo je u međuvremenu brisano, a čiji su jedini osnivač u trenutku brisanja bile Vilinske poljane d.o.o.

- Aneks Ugovora o kupoprodaji i prijenosu poslovnih udjela od 20. siječnja 2009. sklopljen između EČ i IČ, Ugovor o prijenosu ugovora od 21. siječnja 2009. sklopljen između IČ i Ars projekta, nalog Ars projekta potpisan po direktoru AČ od 24. rujna 2010. i Ugovor o kupoprodaji i prijenosu poslovnog udjela sklopljen između IČ i TČ s prilozima (listovi 708-714).

- Povijesni izvadak iz sudskog registra za društvo Orion grupa d.o.o. (list 804-806)

- Pročitani izvaci iz kaznene evidencije za optuženike.

4.4.1. Osim toga, po službenoj dužnosti ispitani su svjedoci ZČ na raspravi 16. rujna 2025. (list 691-692) i ŠČ na raspravi 19. veljače 2026.

4.5. Stranke nisu imale primjedbi na način izvođenja dokaza.

5. Oba optuženika iznijela su obrane u prethodnom postupku te tijekom prvog i ponovljenog suđenja (optuženi AČ, snimka prvog ispitivanja, transkript (pomoćno sredstvo) za koji su se stranke suglasile da odgovara sadržaju snimke listovi 426-430, obrana s prvog suđenja listovi 557-558, obrana s ponovljenog suđenja list 801; optuženi NČ snimka prvog ispitivanja, transkript (pomoćno sredstvo) za koji su se stranke suglasile da odgovara sadržaju snimke listovi 403-416), obrana s prvog suđenja listovi 558-559, obrana s ponovljenog suđenja list 802). Odgovarali su na sva postavljena pitanja.

6. Optuženi AČ branio se da je pravni posao koji je sklopio s „Ars projektom“ bio stvaran i da su dionice „Nacionala“ koje su bile predmetom tog posla bile vrijedne.

6.1. Nije osporio svoj potpis na Predugovoru o kupoprodaji dionica „Nacionala“ „Ars projektu“. Zaključenje predugovora o kupoprodaji vrijednosnih papira u „Ars projektu“ dogovarao je s NČ. Ne sjeća se je li postojala obveza da se po zaključenom predugovoru zaključi i konačni ugovor. Predugovor je sadržavao sve elemente da se prijenos sredstava može izvršiti pa to se odnosi i na isplate. U ponovljenom postupku je dodao, kako je on po tom poslu čak mogao biti oštećen jer je prema tekstu Predugovora kupac „Ars projekt“ bio ovlašten prenijeti dionice bez da išta plati.

6.2. Predugovor se nalazio u računovodstvu i po njemu su se vršile isplate, a da nije legitiman računovodstvo bi ga sigurno vratilo. Vjerojatno je točno da je u osam navrata davao naloge za isplatu sa žiro računa društva „Ars projekt“ na svoj tekući račun, ali

10.

nije namiren u cijelosti, vodio je računa da društvo zbog njegovog ugovora ne ostane bez sredstava.

6.3. U prilog svojih tvrdnji o tome da kupnja dionica nije bila fiktivna uputio je na presudu Upravnog suda Republike Hrvatske od 13. rujna 2007. kojom je uvažena njegova tužba i poništeno rješenje komisije za vrijednosne papire RH.

6.4. Napomenuo je da je ulaskom u EU u cijeloj Europskoj uniji primjenjiv princip "Single Passport" koji je vrijedio ne samo u pogledu financijskog poslovanja nego i svih ostalih poslova te kojima rješenje za poslovanje u nekoj djelatnosti to rješenje vrijedi za područje cijele EU. To se odnosi i na cijelu nominalnu vrijednost koja je oduzeta danom HANFA-inog rješenja od 16. lipnja 2003., a koja nominalna vrijednost uključuje jamstveni fond 2.000.000,00 kn u gotovini, 2.000.000,00 kn u bankarskoj garanciji, otprilike 1.000.000,00 kn vrijednosti prisilno rasprodane imovine, te vrijednost novca Nationala d.d. i tzv. brzo unovčivih agregata, kako se to zove u financijskoj branši. Kako je presuda Upravnog suda to rješenje poništila, taj iznos se morao vratiti. Stranci su bili jako zainteresirani, te se ne može govoriti o fiktivnim poslovima, niti fiktivnoj vrijednosti.

6.5. Za sve krivi HANFA-u. Netko bi trebao vratiti sredstva pa tako i sredstva sa računa brokerskog društva National d.d. nakon što je ovo rješenje HANFE poništeno. Kada se čita izviješće HANFE za razdoblje od 2007. do 2010. koje je poslano prema Saboru vidljiv je značajni iznos štete koji je kao naknadu HANFA morala isplatiti u sličnim situacijama. Smatra da je HANFA napravila takvu štetu da je morao prodati svu svoju imovinu i danas ima samo ono što ima na sebi. Neke od brokerskih kuća uspjele su, nakon ovakvih rješenja HANFE prodati sve strancima za pet puta veću vrijednost, a neke nisu. Stvari su se morale rješavati žurno, preko noći i on je po nalogu HANFE bio prisiljen tražiti nekoga tko hoće i može. Poslovanje HANFE je takvo da se presumira krivnja prodavatelja usluga koji sam mora dokazati da nije kriv te kakao je HANFA sama inducirale nelikvidnost, smatra da je on žrtva. U ponovljenom postupku, je s tim uvezi odgovorio, kako prije sklapanja predugovora nije pokretao nikakve postupke protiv Republike Hrvatske.

6.6. Prilikom potpisivanja ugovora kupac je bio upoznat sa postojanjem spora, a ne zna zašto dionice nije prenio na sebe i o tome obavijestio HANFU. Stoga, je suprotno navodima optužnice točno da je on ono što je po ugovoru prodao i isporučio.

6.7. Nevjerojatno mu je da su isplate koje je primio od „Ars projekta“ na ime kupnje dionica „Nationala“ knjižene kao potraživanje prema njemu u iznosu 1.733.000,00 EUR, a ne kao investicija u tijeku, kako je navedeno u dokumentaciji predanoj FINI, jer da nije bilo tog knjiženja ne bi bilo niti potraživanja prema njemu.

6.8. Osporio je da bi potpisao ugovor o prodaji potraživanja sklopljen s RČ, koji se u spisu nalazi u kopiji, na kojem se, prema provedenom grafološkom vještačenju nalazi njegov potpis. Ne vjeruje niti jednom dokumentu jer se njima, nakon njegove ostavke u rujnu 2009. moglo manipulirati. Nije ni znao što se sve događa dok ga nije prijavila porezna uprava.

6.9. Tvrdi kako je osobno osnivaču podnio ostavku negdje u 9. mjesecu 2009. Predao je pečat društva, ključeve ureda i mjenice i zadužnice koje je prikupio od dužnika. Taj

11.

rukom pisani dio teksta ona je napisao. Ne zna što se dalje dešavalo, ni u što nije sumnjao i živio je svoj život dalje. Kada je u jednom trenutku pozvan u svojstvu svjedoka na Trgovački sud u Zagrebu kao direktor društva tek tada je shvatio da nije opozvan, te je tu dokumentaciju o ostavci uz dopis dostavio u registar Trgovačkog suda u Zagrebu. Nije mu jasno zašto se nakon toga kod javne bilježnice Ankice Hukelj utvrđuje da je opozvan tek sa nekim trećim datumom.

6.10. Izjavio je i da nije rijetko da direktor u ostavci još neko vrijeme bude aktivan u društvu, potpisuje samo akte tehničke naravi bitne za funkcioniranje društva i uvijek naznačuje u potpisu da je "direktor u ostavci", ali to kod njega nije bio slučaj; dokumenti iz spisa nisu tehničke naravi, bitno utječu na bilancu i direktor u ostaci ih ne bi smio potpisivati; on nije obavljao niti takve poslove, jer da jest i tekst ostavke bio bi drugačije sročen. Opovrgnuo je tvrdnju optuženog NČ je s njim prilikom predaje ostavke razgovarao da ostane raditi do kraja 2009. Odluku o ostavci nije donio preko noći, nego zbog pritisaka i zato što stvari nisu štimale.

6.11. Nije mu jasno zašto ga tijekom nadzora nitko od Porezne uprave nije tražio nikakvu izjavu, ako je bio direktor. Da su radili kako treba u Poreznoj upravi mogli su u registru Trgovačkog suda u Zagrebu utvrditi da se tamo nalazi njegova ostavka. Ne može on odgovarati za ono što se dešavalo nakon njegove ostavke.

6.12. U prethodnom postupku izjavio je da je predao pismenu ostavku koju mu je potvrdio osnivač i da ju je dostavio Trgovačkom sudu sutradan preporučenom pošiljkom, a tijekom suđenja je inzistirao na tome da se Trgovačkom sudu obratio tek nakon što je saznao da ostavka nije provedena u registru jer je bio pozvan za svjedoka.

7. Optuženi NČ je naveo da je samo mjesec dana obavljao dužnosti direktora u „Ars projektu“ u prijelaznom razdoblju u kojem je u dobroj namjeri potpisao predugovor računajući da će se ionako kasnije potpisati glavni ugovor. S optuženim AČ nije ništa dogovarao. Prije vremena inkriminacije nije poslovao sa TD „Ars projekt“.

7.1. Konkretno, branio se kako je od strane vlasnika i bivšeg direktora društva bio zamoljen u prijelaznom razdoblju potpisati dokumente o prodaji dionica dok su se dogovarali elementi prijenosa društva. Otprilike jedan mjesec, od početka studenog 2008. do 8. prosinca 2008. bio je direktor „Ars projekta“, a nakon toga je prodavatelj  AČ, op. suda preuzeo poslovanje te je u dobroj namjeri i mjeri potpisao predugovor i nije provjeravao vrijednost. Predočeno mu je da će „Ars projekt“ nakon preuzimanja društva promijeniti djelatnost i upravljati drugim društvima. Sa ĆČ dogovarao je i radio na projektu Vilinskih poljana, Hana voćnjaka, a o dionicama i ostalom nije ništa znao. Nije mu poznato da li je ugovor sklopljen, ali je upoznat sa obvezom „Ars projekta“ iz članka 6. predugovora koji sadrži obvezu sklapanja konačnog ugovora.

7.2. Poricao je da bi po predugovoru koji je zaključio 3. studenog 2008. naložio ijednu isplatu, niti se sjeća da je dao nalog da se izvrši prva isplata na račun odvjetnika Krešimira Krsnika 24. studenog 2008., da je taj nalog dao sjetio bi se.

7.3. Nema saznanja ni tko je napisao i potpisao bilancu društva za 2009., a koja se predaje u 2010. godini. Ništa osim predstečajne nagodbe on nije potpisao, a to je učinio kako

12.

bi se ispunile zakonske obveze za podnošenje predstečajne nagodbe te je na trgovačkom sudu otvoren i zatvoren stečaj. Kada ga se na ponovljenom suđenju pitalo tko je predao porezne prijave odgovorio da je to očito učinilo računovodstvo i voditeljica računovodstva gospođa ŠČ. Ne može sad reći je li joj AČ za to dao nalog. Kada mu je predočeno da je u prethodnom postupku iskazao da je poreznu prijavu napravio AČ po obvezi koju je imao odgovorio je da sam ranije sigurno svega bolje sjećao. Sada se rukovodio pribavljenom dokumentacijom i to Godišnjim financijskim izvješćem, a koje je vještačio grafološki vještak, na kojem je ŠČ navedena. ŠČ je spomenuo tijekom ispitivanja kod državnog odvjetnika, da bi tijekom prvog suđenja izjavio kako nema saznanja, mada ga to interesira, tko je vodio knjigovodstvo društva. Na ponovljenom suđenju potvrdio je iskaz iz prethodnog postupka da je za vrijeme dok sam ja operativno vodio „Ars projekt ŠČ vodila knjigovodstvo.

7.4. Nije se mogao sjetiti točnog datuma kada se sa optuženim AČ po njegovom pozivu našao u lokalu kada mu je AČ rekao da daje ostavku, i predaje ključeve i žig, a on je morao preuzeti ključeve s obzirom da je „Ars projekt“ bilo u dugovanjima te prostor trebalo odmah isprazniti. Na ponovljenom suđenju potvrdio je da je doista bio pozvan u jedan kafić gdje je AČ osnivaču VILINSKIM POLJANAMA, koliko se sjeća, predao ostavku. Ne može sjetiti jesu li tada bili predani i poslovni dokumenti.

7.5. Koliko zna po papirima nakon AČ nitko više nije vršio funkciju direktora društva Ars projekt a on je radi zakonskih obveza morao 2012. morao doći na tu funkciju. Stvarni vlasnik društva ČČ mu je rekao da je s AČ dogovoreno da se 2009. godina funkcionalno odradi do kraja.

7.6. Na ponovljenom suđenju ostao je kod tvrdnje iz prethodnog postupka da je dogovor bio da AČ odradi do kraja financijski 2009. godinu. Ne može se sjetiti i je li dogovor bio i da podnese poreznu prijavu i godišnja financijska izvješća. Kada mu se predočava da je kod državnog odvjetnika na pitanje "Je li vam poznato što vezano za poreznu prijavu koja se podnosi u 2010. za poslovnu 2009.?" odgovorio "Poznato mi je da je to napravio AČ po obvezi koju je imao, dogovoru, predaje ovog ugovora", odgovorio je da je ustvari pretpostavio da je on to učinio. Vezano za ostavku nije obavijestio Trgovački sud o ostavci. Kada mu je predočena ostavka s lista 530 spisa, odgovorio je da se na njoj nalazi njegov potpis iako primjećuje da se na njoj ne nalazi žig. Rukom pisani tekst nije njegov.

8. Nakon tako provedenog dokaznog postupka vijeće je utvrdilo da su optuženici počinili kaznena djela na način kako je to navedeno u izreci presude.

9. Ključno prijeporno pitanje ovog kaznenog postupka bila je uloga optuženika u društvu „Ars projekt“. Taj je prijepor, s obzirom na ukidno rješenje Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske bio još potentniji u pogledu kaznenih djela iz točke 2. izreke/optužnice.

9.1. Naime, optuženog AČ se teretilo da je kazneno djelo iz točke 1. izreke/optužnice počinio kao direktor „Ars projekta“ od 8. prosinca 2008. nadalje (do kraja prosinca 2009.), a optuženog NČ kao direktora do 8. prosinca te kao osnivača i stvarnog voditelja poslovanja. U pogledu točke II. optuženi AČ

13.

AČ se teretio kao direktor i počinitelj, a optuženi NČ kao poticatelj koji je dogovorio zaključenje ugovora koji su bili temelj za podnesenu poreznu prijavu.

9.2. Međutim, prije obrazlaganja razloga zbog kojih je vijeće utvrdilo da su optuženici imali ulogu kakva im je bila inkriminirana, treba ukratko prikazati tijek poslovnih odnosa kakvo je vijeće utvrdilo iz pročitanih isprava.

9.3. Na ovom mjestu samo treba reći da iz povijesnog izvatka iz sudskog registra za „Ars projekt“ i „Vilinske poljane“, proizlazi da je optuženi NČ, bio je direktor društva Ars projekt od 29.10.2008. do 1.12.2008. Zato je činjenični opis kaznenog djela iz točke 1. koji se odnosi vremena u kojem je ovaj optuženik postupao kao direktor društva preciziran na to vrijeme (dakle do 1. prosinca, a ne do 8. prosinca kako je to bilo navedeno u optužnici). Ta izmjena nema nikakve važnosti jer ionako u razdoblju od 1.-8. prosinca 2008. nisu poduzimane nikakve relevantne radnje.

U odnosu na pravne poslove proizašle iz kupnje vrijednosnih papira društva „National“ d.d.:

10. Pravni posao kupoprodaje vrijednosnih papira „Nationala“ je temelj za inkriminaciju iz točke 1. izreke/optužnice. Pravni poslovi koji su nakon toga uslijedili su jedan od temelja na kojima se podnesena porezna prijava iz točke 2. izreke/optužnice.

11. Iz Predugovora o kupoprodaji vrijednosnih papira od 3.11.2008. proizlazi:

- da su ga sklopili „Ars projekt“ kao kupac, zastupan po direktoru NČ s AČ kao prodavateljem;

- da je predmet kupovine 4.000 komada vrijednosnih papira „Nationala“ za koje prodavatelj jamči da su njegovo vlasništvo i da na njima nema nikakvih tereta koje kupac „Ars projekt“ može prenijeti na svoj račun kod SDA;

- da je ugovorena cijena iznosila 7.500.000,00 kuna, te da će navedeni iznos kupac platiti u obrocima, po dogovoru s prodavateljem najkasnije do 30.6.2009.;

- da je kupac temeljito upoznat sa stanjem u društvu National u pogledu statusnih, pravnih i bilančno poslovnih pozicija;

- da ugovor nije ovjeren po javnom bilježniku.

12. Iz izvadaka iz računa Ars projekta kod Raiffeisen bank Austrija d.d. te nalaza financijskog vještaka Šnajdera razvidno je kako je po ugovoru s AČ „ARS projekt“ platio AČ za kupovinu dionica „Nationala“ ukupno 1.733.000,00 kuna.

a) za vrijeme dok je prema izvatku iz sudskog registra direktor optuženi NČ:

- 400.000,00 kuna 24. studenoga 2008. na račun odvjetnika Krešimira Krsnika po vansudskoj nagodbi te

b) za vrijeme dok je prema izvatku iz sudskog registra direktor optuženi AČ

- 31. prosinca 2008. 10.000,00 kuna, 13. siječnja 2009. 1.030.000,00 kuna, 19. ožujka 2009. 75.000,00 kuna, 2. travnja 2009. 50.000,00 kuna, 18. svibnja 2009. 130.000,00 kuna, 4. lipnja 2009 25.000,00 kuna i 4. rujna 2009. 13.000,00 kuna na račun AČ.

14.

13. Iz izvatka iz sudskog registra za „National“, presuda upravnog suda i rješenja Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske (dalje Komisija) kasnije Hrvatske agencije na nadzor financijskih usluga (dalje HANFA) proizlazi kako je:

- Komisija u predmetu oduzimanja dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, 12. lipnja 2003. donijela rješenje kojim je brokerskom društvu NATIONAL oduzeta dozvola za obavljanje svih poslova s vrijednosnim papirima, s danom 16. lipnja 2003., time da društvo ne može u roku od 1 godine od dana oduzimanja dozvole zatražiti ponovno izdavanje dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, te se društvo briše se iz Registra ovlaštenih društava, koji vodi Komisija, s danom 16. lipnja 2003. pri čemu se rješenje objavljuje u Narodnim Novinama;

- društvo „National“ pokrenulo je upravni spor protiv tog rješenja Komisije, te je tužba uvažena, a rješenje poništeno presudom Upravnog suda Republike Hrvatske od 13. rujna 2007. broj Us-6626/2003. (list 552-554), zbog izostanka obrazloženja u skladu s odredbama općeg upravnog postupka, ali je ujedno naloženo tuženom tijelu donijeti novo rješenje pridržavajući u presudi navedenim pravnim shvaćanjima i primjedbama ;

- u ponovljenom postupku, provođenjem presude Upravnog suda od 13. rujna 2007. broj Us-6626/2003, sada HANFA, 24. travnja 2008. donosi novo rješenje (list 144-150) koje sadrži izreku istovjetnu onoj iz poništenog rješenja. Upravni spor koji je protiv tog rješenja pokrenuo „National“ dovršen je odbijanjem „Nationalove“ tužbe presudom Upravnog Suda Republike Hrvatske od 11. svibnja 2011. broj Us-8899/2008.-4. (list 140-143).

- iz potonje presude Upravnog suda te iz nalaza i mišljenje vještaka Šnajedra razvidno je kako je dozvola društvu oduzeta zbog višekratnih prijava vlasnika dionica o otuđenju dionica, ne isplati vrijednosti dionica i velikog dugovanja prema komitentima kao i gotovinskih isplata AČ te je stanje potraživanja po kratkoročnim kreditima AČ na dan 7.7.2003. iznosilo više od 5 milijuna kuna.

13.1. Dakle, u vrijeme zaključenja Predugovora od 3.11.2008. već je donesena konačna odluka HANFE, protiv koje je bio u tijeku upravni spor. To znači da da je obrana optuženika da je u vrijeme sklapanja predugovora bila poništena odluka kojom je brokerskom društvu NATIONAL oduzeta dozvola za obavljanje svih poslova s vrijednosnim papirima očito neistinita.

14. Iz nalaza financijskog vještaka Šnajdera razvidno je kako su računi društva National u periodu od 2003. bili u blokadi ili po njima nije bilo prometa, niti se u navedenom periodu trgovalo dionicama.

15. Iz nalaza financijskog vještaka Šnajdera razvidno je da ARS projekt nije evidentirao vlasništvo nad dionicama „Nationala“.

16. Iz nalaza financijskog vještaka Šnajdera međutim razvidno je da je 1.733.000,00 kuna plaćenih prema Predugovoru od 3.11.2008. u ARS projektu evidentirano kao potraživanje prema AČ.

17. Iz ugovora o prodaji novčane tražbine od 31.12.2009. i nalaza financijskog vještaka Šnajdera, razvidno je kako:

- su „Ars projekt“, prema ugovoru zastupan po direktoru AČ i RČ sklopili navedeni ugovor u kojem je navedeno da je Ars projekt isključivi vlasnik novčane tražbine – potraživanja prema dužniku AČ u iznosu 1.733.000,00 i kako kupac RČ kupuje tu tražbinu za 25.000,00 kuna te time

15.

postaje njezinim vlasnikom time da prema nalazu financijskog vještaka RČ nikada tih 25.000,00 kuna nije uplatio društvu „Ars projekt“; i

- time je ujedno izvršen diskont iznosa ostatka dugovanja za 1.708.000,00, kn koji će kasnije u prijavi poreza biti iskazan kao porezno priznati rashod. Prema nalazu financijskog vještaka Šnajdera, tim je neopravdano umanjena porezna osnovica za porezno nepriznati rashod u iznosu 1.708.000,00, kn.

17.1. Provedenim grafološkim vještačenjem utvrđeno je kako je potpis koji se na ugovoru o prodaji tražbine od 31.12.2009., koji se u kopiji nalazi na listovima 59-60 spisa napisan rukom optuženog AČ, time da je za decidirano mišljenje potrebno pribaviti izvornik tog dokumenta, u ćemu vijeće nije uspjelo, unatoč poduzetim naporima (obraćanjem stečajnom upravitelju Vilinskih poljana, s obzirom na to da nad Ars projektom nije proveden stečaj).

U odnosu na poslovni udjel trgovačkog društva „Nikomat“ d.o.o. :

18. Pravni poslovi proizašli iz kupoprodaje i prijenosa poslovnog udjela u ovom društvu relevantni su za točku 2. izreke/optužnice.

19. Iz ugovora o kupoprodaji i prijenosu poslovnog udjela u društvu „Nikomat“ od 20.1.2009. i nalaza vještaka Šnajdera, razvidno je:

- kako su EČ kao prodavatelj/prenositelj i IČ kao stjecatelj sklopili navedeni ugovor:

- kako je u ugovoru navedeno da je Prenositelj EČ imatelj poslovnog udjela u „Nikomatu“ u iznosu 12.200,00 kuna, koji odgovara 30,5% temeljnog kapitala u društvu;

- prema Ugovoru Prenositelj prenosi svoj polovni udio na Stjecatelja IČ i ovlašćuje stjecatelja za upis u knjigu poslovnih udjela društva;

- prema ugovoru, iznos kupoprodajne cijene, način i rokovi plaćanja biti će utvrđeni posebnim ugovorom ili Aneksom, „budući da cijena mora biti strukturirana temeljem dogovorenih kriterija za procjenu društva u cjelini koji kriteriji su vezani uz utvrđenu vrijednost pojedinih stavki bilance, koje opisuju određenu imovinu i obveze društva Nikomat“;

- ugovor je solemniziran po javnom bilježniku.

20. Potom, kako je to razvidno iz Ugovora i nalaza financijskog vještaka Šnajdera, idućeg dana tj. **.**.2009. IČ kao Prenositelj i „Ars projekt“ kao primatelj sklapaju Ugovor o prijenosu Ugovora:

- kojim suglasno utvrđuju da su EČ i Š IČ Ugovorom o kupoprodaji od 20. siječnja 2009. i Aneksom tom ugovoru od 20. siječnja 2009. odredili svoje odnose u pogledu kupoprodaje udjela u iznosu 12.200,00 kuna u Nikomatu

- ovim ugovorom Prenositelj IČ prenosi sva prava i obveze iz ugovora prenosi na primatelja Ars projekt koji taj prijenos prihvaća, a EČ svojim potpisom ugovoru o prijenosu potvrđuje suglasnost na takav prijenos.

- ugovor nije solemniziran, niti su potpisi ovjereni po javnom bilježniku.

21. Iz potvrde Trgovačkog suda u Varaždinu od 24.9.2010. i nalaza financijskog vještaka Šnajdera razvidno je kako je nakon potpisa Ugovora od **.**.2009. IČ upisan kao imatelj uloga u iznosu 12.200,00 kuna u Nikomatu. Društvo ARS projekt nikada nije evidentiralo kupljene udjele u Nikomatu na svoje ime.

16.

22. Međutim, spisu dalje prileži nalog od 24. rujna2010. kojim „Ars projekt“ po direktoru AČ daje nalog IČ da bez odlaganja izvrši prijenos poslovnog udjela u iznosu 12.200 kuna u „Nikomatu“, na TČ.

22.1. IČ je nakon ispitivanja je na raspravi u svojstvu svjedoka po nalogu vijeća dostavio dokumentaciju kojom je raspolagao. Riječ je o originalnoj dokumentaciji, između ostalom i originalnom nalogu kojim AČ, kao direktor Ars projekta upućuje IČ na sklapanje ugovora s TČ.

22.2. Grafološkim vještačenjem utvrđeno je kako je potpis na nalogu za prijenos poslovnog udjela (prilog lista 711 spisa), napisan rukom optuženog AČ. Na nalazu je vještak naveo kako je za decidirano mišljenje potreban izvornik, ali je na raspravi pojasnio da je riječ o omašci i da je njegov nalaz decidiran jer je vještačio izvornik ove isprave (što je uostalom i naveo u drugoj dopuni vještačenja).

23. Potom, IČ **.**.2010. s TČ sklapa Ugovor o kupoprodaji i prijenosu poslovnog udjela u društvu „Nikomat“, kojim stjecateljica TČ stječe rečeni poslovni udio koji odgovara 30,5 % temeljnog kapitala društva bez naknade, a ugovor je solemniziran po javnom bilježniku.

24. Prema nalazu i mišljenju financijskog vještaka Šnajdera te u skladu sa analitičkom karticom knjiženja „Ars projekta“ za komitenta EČ, „Ars projekt“ je EČ za kupovinu udjela u „Nikomatu“ isplatio ukupno 1.800.000,00 kuna i to konkretno na način:

- 200.000,00. uplaćeno je 29.1.2009. sa žiro računa društva

- 1.200.000,00 – 12.2.2009., asignacijom sa društvom „Orion grupa“, u skladu sa spisu priležećim Ugovorom o asignaciji od 12.2.2009. koji su sklopili Ars projekt, kao Asignant, zastupan po direktoru AČ, Orion Grupa kao Asignat, zastupana po direktorici FČ i EČ kao Asignatar.

- 400.000,00 – 6.3.2009. asignacijom sa društvom „Vilinske poljane“ d.o.o. (čiji je direktor prema spisu priležećem izvatku iz sudskog registra NČ), po Ugovoru o asignaciji, koji su 6.3.2009. sklopili „Ars projekt“, kao Asignant, zastupan po direktoru AČ, „Vilinske Poljane“, zastupane po NČ, kao Asignant, time da primatelj upute, asignatar EČ ugovor nije potpisao, ali je iz prometa o njegovom tekućem računu razvidno kako je navedeni iznos primio.

- Prema nalazu grafološkog vještaka GČ, optuženi AČ je potpisao Ugovor o asignaciji od 6. ožujka 2009., koji se u spisu nalazi u kopiji, zbog čega i ovaj nalaz nije dan na razini decidiranosti.

25. Iz nalaza vještaka Šnajdera međutim razvidno je da je 1.800.000,00 kuna plaćenih prema EČ (toč. 24.) za kupnju udjela u „Nikomatu“ u ARS projektu evidentirano kao potraživanje prema EČ.

26. Iz ugovora o prodaji novčane tražbine od 31.12.2009. i nalaza vještaka Šnajdera, razvidno je kako:

- su „Ars projekt“, prema ugovoru zastupan po direktoru AČ i RČ sklopili navedeni ugovor u kojem je navedeno da je „Ars projekt“ isključivi vlasnik novčane tražbine – potraživanja prema dužniku EČ u iznosu

17.

1.800.000,00 i kako kupac kupuje tu tražbinu za 25.000,00 kuna te time postaje njezinim vlasnikom, time da prema nalazu financijskog vještaka RČ niikada tih 25.000,00 kuna nije uplatio društvu „Ars projekt“;

- time je ujedno izvršen diskont iznosa ostatka dugovanja za 1.755.000,00 kn, koji će kasnije u prijavi poreza biti iskazan kao porezno priznati rashod. Prema nalazu financijskog vještaka Šnajdera, time je neopravdano umanjena porezna osnovica za porezno nepriznati rashod u iznosu 1.755.000,00 kn.

U odnos na poslovne udjele društva „Novatech“:

27. Pravni poslovi proizašli iz kupoprodaje i prijenosa poslovnog udjela u ovom društvu relevantni su za točku 2. izreke/optužnice.

28. Iz nalaza financijskog vještaka Šnajdera i iz Ugovora u prijenosu poslovnih udjela u trgovačkom društvu „Novatech“ d.o.o. od 25. veljače 2009. razvidno je

- kako su isti sklopili „T.M. Savjetovanje“ d.d. kao Prenositelj i imatelj ukupno 66% udjela u temeljnom kapitalu društva „Novatech“ i stjecatelj „Ars projekt“, zastupan po direktoru AČ

- kako je ugovorena naknada za prijenos bila 6.420.615,00 kuna tako da stjecatelj taj iznos uplati do 31.12.2009.

- navedeni ugovor je solemniziran po javnom bilježniku.

29. Iz temeljnice ARS projekta broj 9 (list 93) i nalaza i mišljenja vještaka Šnajdera razvidno je kako su poslovni udjeli u Novatechu uneseni u imovinu ARS projekta u vrijednosti 6.420.615,00 kuna, time da ARS projekt nije uplatio naknadu u istom iznosu „T.M. Savjetovanju“ prema ugovoru od 25. veljače 2009.

30. Dalje je iz Nalaza i mišljenja vještaka Šnajdera razvidno kako je „Ars projekt“ 31.12.2009. prodao poslovni udio u „Novatechu“ društvu Galina d.o.o. za 1 kunu. Time je ujedno diskontirano 6.420.614,00 kuna, što će kasnije u poreznoj prijavi za 2009. biti knjiženo kao trošak i porezno priznati rashod. Prema nalazu financijskog vještaka Šnajdera, tim je neopravdano umanjena porezna osnovica za porezno nepriznati rashod u iznosu 6.420.614,00 kuna kn.

U odnosu na podnesenu poreznu prijavu „ARS projekta“ i iznos neobračunatog i neuplaćenog poreza na dobit „Ars projekta“ za 2009.:

31. Porezna uprava provela je porezni nadzor poslovanja društva, obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza na dobit za razdoblje je od 1. siječnja do 31. prosinca 2009. Porezni obveznik „Ars projekt“ predao je prijavu poreza na dobit za 2009. godinu 29. travnja 2010., evidentiranu u sustavu APIS 7. svibnja 2010. (list 34- 35).

32. Iz nalaza vještaka Šnajdera ali i iz porezne prijave i bilance društva (stavke 477. i 476) razvidno je kako je ARS projekt u prijavi poreza za 2009., podnesenoj 29.travnja 2010. iskazao kao porezno priznate rashode odobrene diskonte u prodajama dionica ili udjela kako slijedi:

- 31.12.2009. diskont A. Crlenjak (potraživanje AČ ) 1.708,00 kuna (vidi toč. 17. al. 2 obrazloženja)

18.

- 31.12.2009. diskont A. Crlenjak (potraživanje ĐČ) 1.775.000,00 kuna (vidi toč. 26. al. 2. obrazloženja)

- 31.12.2009. diskont Galina d.o.o. 6.420.614,00 kuna. (vidi toč. 30. obrazloženja)

- UKUPNO: 9.903.614,00 kuna.

33. Prema nalazu vještaka Šnajdera, kod knjiženja kupovine dionica Nationala i udjela u Nikomatu radi se o nevjerodostojnoj knjigovodstvenoj dokumentaciji jer ne postoji kupovina dionica nego samo uplate, navodno za kupovinu dionica. To zato jer su uplate izvršene za kupovinu dionica/poslovnog udjela, a dionice/poslovni udio nikada nisu uknjiženi kao vlasništvo Ars projekta. To potvrđuje i način zatvaranja potraživanja jer da se radilo o kupovini dionica potraživanje bi bilo zatvoreno sa vrijednošću kupljenih dionica kod uknjižavanja u vlasništvo, a ne prodano uz ogroman diskont. Kako se dakle radi o nevjerodostojnoj dokumentaciji, neosnovano je umanjena porezna osnovica.

34. Što se pak tiče udjela u Novatechu, ARS projekt nije izvršio uplatu za kupnju udjela, već je udjel prodao društvu Galina za 1,00 kunu uz diskont 6.420.614,00 kuna te je takav diskont knjižio kao trošak i porezno priznati rashod, iako se takav diskont ne smatra porezno priznatim rashodom prema odredbama članka 7. Zakona o porezu na dobit i članku 21. Pravilnika o porezu na dobit (prema kojima se porezna osnovica povećava za nerealiziran gubitke (vrijednosna usklađenja dionica i udjela), ako su bili iskazani u rashodima, pri čemu se nerealizirani gubitak smatra usklađenje vrijednosti ispod troška stjecanja).

35. Stoga je porezna osnovica neosnovano umanjena za obračun iznosa od 9.903.614,00 kuna pa time ukupan iznos obveza društva ARS projekt s osnova neobračunatog i neplaćenog poreza na dobit za 2009. iznosi 1.980.722,80 kuna.

36. Prethodno izložene isprave u vidu poslovne dokumentacije te nalaze i mišljenja financijskog i grafološkog vještaka vijeće je prihvatilo kao vjerodostojne dokaze. Vještaci su svoj nalaz dali kao stručne osobe, nepristrano i prema pravilima struke. Poslovna dokumentacija je također prihvaćena kao vjerodostojna. Tvrdnje optuženog AČ o mogućoj manipulaciji njegovima potpisima na Ugovorima o prodaji potraživanja RČ i na nalogu svjedoku IČ nisu prihvaćene, o čemu će razlozi biti izneseni u nastavku obrazloženja u kojem je analizirana uloga oba optuženika u društvu.

O ulogama optuženika u „Ars projektu“ u vrijeme inkriminacije:

37. Iz povijesnog izvatka iz sudskog registra za „Ars projekt“ i rješenja Trgovačkog suda u

Zagrebu Tt-14/2305-4. od 11.9.2014., proizlazi:

- da je društvo poslovalo u skladu s Ugovorom o osnivanju poduzeća od 18.12.1990., te je kasnije to poslovanje usklađeno prema Zakonu o trgovačkim društvima; Osnivač društva bila je PČ, kasnije FČ do 29.5.2007. kada to potaje optuženi NČ;

- da je optuženi NČ bio jedini osnivač (član) društva od 29.5.2007. - 2.12.2009.,

- 2.12.2009., jedini osnivač/član postaje društvo Vilinske poljane d.o.o., temeljem ugovora o prijenosu poslovnih udjela. Važno je da je optuženi NČ tadašnji direktor i jedini osnivač, kako to slijedi iz izvatka iz sudskog registra za Vilinske poljane.

19.

- raniji direktori društva bili su BČ (do **.**.2004.), FČ (do **.**.2006.) i JČ (do 23.10.2008.).

- optuženi NČ, bio je direktor društva od 29.10.2008. do 1.12.2008., nakon čega na mjesto direktora stupa optuženi AČ, prema sudskom registru od 8.12.2008. do 27.1.2011. kada direktor postaje opet optuženi NČ;

- da je društvo brisano s 25.9.2014. po članku 70. Zakona o sudskom registru („Narodne novine“ 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10., i 148/13. ) jer nije tri godine po redu postupilo po zakonskoj obvezi da objavi svoja godišnja financijska izvješća s propisanom dokumentacijom.

38. Iz povijesnog izvatka za „Vilinske poljane“ razvidno je da je NČ jedini osnivač/član društva od 18.5.2005. -28.10.2011., i direktor tog društva do 2.7.2014. Iz povijesnog izvatka za „Orion Grupu“, razvidno je da je FČ bila direktorica do 16.6.2009., a RČ od 22.7.2011. do 3.4.2012.

39. Iz izvatka iz sudskog registra razvidno je da su sva tri navedena društva zasebna, a ne povezana trgovačka društva. Povezana su samo faktički preko osoba FČ, NČ i RČ koji se javljaju kao osnivači ili odgovorne osobe u društvima.

40. Iz prijave potpisa osoba ovlaštenih za raspolaganje sredstvima na računu „Ars projekta“ razvidno je:

- da su od 17.12.2008. - 17.9.2009. ovlašteni potpisnici po računu bili AČ (dopisan rukom), UČ, HČ i CČ (sadržani na računalnom ispisu).

- da je NČ bio ovlašten za potpisivanje dokumentacije platnog prometa uz uporabu pečata od 17.9.2009.

41. Iz dokumentacije FINE pribavljene tijekom ponovljenog suđenja proizlazi:

- da je „Ars projekt“ 31.3.2010. FINI predao Godišnji Financijski izvještaj za 2009. u kojem je kao osoba za kontaktiranje navedena ŠČ, a kao osoba ovlaštena za zastupanje AČ, te Biljkeške uz financijska izvješća za 2009. i Odluku o utvrđivanju Godišnjih financijskih izjvešća za 2009. sve od 31.3.2010., ovjereno pečatom „Ars projekta“, koje donosi predsjednik Društva Goran Kovačić, za koje je vještak grafolog utvrdio da ih optuženi AČ nije potpisao.

42. O ulogama u društvu „Ars projekt“ iskazivali su svjedoci: (1) zaposlenici „Ars projekta“:

UČ, savjetnik, zaposlen od kraja 2008. do **.**.2009., CČ, obavljala administrativne poslove, zaposlena od kraja studenog 2008. do rujna 2009., HČ, brokerski poslovi, primljen na poziv optuženog AČ, radi godinu dana 2008./2009. i ĆČ zaposlen od studenoga 2008. do kraja prosinca 2009. (2) RČ, kupac potraživanja prema ugovorima od 31.12.2009. (3) IČ, odvjetnik, kojem je optuženi AČ kao direktor „Ars projekta“ 24.9.2010. dao nalog za sklapanje ugovora s TČ i (4) ŠČ, šefica računovodstva „Orion grupe“ navedena kao kontakt osoba dokumentaciji koju je „Ars projekt“ preda FINI.

43. Svjedok UČ naveo je da je dogovore i planove provodio sa direktoricom tvrtke koja je bila nositelj investicije. Financije u društvo je vodio isključivo RČ, financijski direktor s kojim je dogovarao sve u vezi plaćanja.

20.

43.1. Direktor društva AČ obavljao je poslove vođenja društva, odnosno koordinacije između savjetnika i između ostalih povezanih društava.

43.2. Nikada nikakve naloge za poslove nije dobivao od NČ. NČ je, iako ne svakodnevno, viđao u uredu u prostoru firme na Kaptolu u uredu kojem je sjedio RČ. Koliko mu je poznato NČ nije bio zaposlenik firme.

43.3. Misli da je stvarni vlasnik „Ars porojekta“ bila neka žena. „Ars projekt“ vodio je više investicija, između ostalog modernizaciju društva Kamensko, te izgradnju stambenih zgrada u [adresa] putem Orion grupe. Društvo nije poslovalo na tržištu već je financijski direktor osiguravao plaće i tekuće troškove, a nije mu poznato na koji način. RČ je prekinuo financiranje jer više nije bilo sredstava. Zbog toga je u rujnu 2009. sporazumno je raskinuo ugovor s „Ars projektom“.

43.4. Ima saznanja da je ubrzo nakon njegovog odlaska iz društva i AČ izvršio primopredaju s NČ i raskinuo radni odnos s Ars projektom. Na raspravi tijekom prvog suđenja je pojasnio da je o primopredaji AČ s NČ zaključio na temelju razgovora s AČ dva do tri mjeseca poslije njegovog odlaska iz firme kada mu je AČ rekao da je otišao iz firme, da su otišli svi jer nisu realizirani ciljevi.

44. Svjedokinja MČ izjavila je da je odgovorna osoba u ARS projektu bio AČ. NČ nije joj poznat osim kao ime iz ureda . Misli da je knjigovodstvene usluge za „Ars projekt“ vršila tvrtka Orion. Nije se mogla sjetiti u kojem kontekstu se ime NČ spominjalo.

44.1. RČ vidjela je samo dva puta kada je došao u ured, nije joj je poznato da li je imao kakva zaduženja u „Ars projektu“, a pogotovo jer nije imao ured u prostorijama društva.

44.2. Tijekom ljeta 2009. godine društvo je zapalo u financijske probleme, te se više nisu isplaćivale plaće zaposlenicima, pa joj je iz računovodstva javljeno da više ne dolazi na posao, a nije joj poznato da li je društvo prestalo s radom.

45. Svjedok HČ je iskazao da je direktor bio AČ. Nema saznanja kada je AČ prekinuo poslovni odnos u Ars projektu.

45.1. Nije mu poznato tko je bio vlasnik navedenog društva. Svi koji su bili dovedeni u tvrtku mogli su predlagati u koje poslove da se ulaže, ali je u konačnici samo član uprave određivao što će se odraditi.

45.2. NČ mu je poznat kao poslovni partner društva, koji je u tvrdi sudjelovao u sastancima. NČ nije bio zaposlenik tvrtke, ali ga je tamo često viđao, s njim su surađivali drugi zaposlenici. NČ mogao je predlagati neke poslove, ali nije mogao donijeti odluku što će se raditi. Pretpostavlja da je NČ dolazio kao poslovni partner nekog trećeg društva, ali ne sjeća se kojeg.

21.

45.3. Sam nije dao otkaz, već su svi zaposlenici shvatili da njihovo zaposlenje završava zbog promjene poslovnog plana o čemu ih je obavijestio AČ, za kojega je naveo, koliko je njemu poznato, da je bio jedina ovlaštena osoba „Ars projektu“.

45.4. Poznato mu je i ime RČ, njegovo ime kao poslovnog partnera tvrtke povezuje s tvrtkom Kamensko i koliko mu je poznato, RČ nije bio zaposlenik tvrtke.

46. Svjedok ĆČ naveo je kako mu je direktor firme AČ davao zadatke.

46.1. Odluke što će se raditi donosio je AČ. Sjetio se da je u firmi bilo pet zaposlenih.

46.2. Od NČ nije dobivao nikakve radne zadatke i sa njim je kontaktirao više kao sa klijentom, razgovarali su npr. da li će se saditi jabuke ili višnje, razgovarali su o procjeni hotela, te budućnosti poslovanja u projektima. NČ bio je vlasnik firme, tako mu je rečeno nije pregledavao sudski registar.

46.3. Sa NČ surađivao je na projektu Hana voćnjaci u općini Podgorač, bio je to veliki projekt radilo se o zapuštenom voćnjaku veličine 150-200 hektara. Surađivali su i na projektu Vilinske Poljane, a koji se odnosi na otkup hotela Jezerčica, ulaganje u turističke kapacitete, farmu kobiljeg mlijeka. NČ nije prečesto dolazio s obzirom na veličinu projekta i nije se puno miješao, a kada bi se susretali svako pitanje bilo je usmjereno na donošenje odluke, viđali su se u prostorima "Ars Projekta“.

46.4. RČ nije imao nikakvu ulogu u firmi, a ne zna, niti ga je zanimalo da li je imao kakvu ulogu u svezi plaćanja. Pretpostavlja da je za fakturiranje bio zadužen AČ. U to vrijeme u prostorijama Ars Projekta nekoliko puta vidio je RČ. Ne zna je li RČ kontaktirao sa drugim savjetnicima. RČ nije predstavljao veliki faktor. Dok je radio na jednom elaboratu RČ bio je kontakt osoba.

46.5. U jednom trenu AČ valjda je dobio otkaz i prestao biti direktor, pa je on jedini ostao u firmi, ali nije želio više tamo raditi. Svjedok je formalno je radio još neko vrijeme nakon odlaska AČ i poslije toga najviše je kontaktirao sa NČ. Kada je AČ dobio otkaz prestao je dobivati plaću i tada se preselio u Osijek. Bilo je to u 12. mjesecu, bilo je hladno, ali se nije mogao sjetiti koje godine. Bilo je nekih ideja tada da on bude direktor firme, ali on na to nije pristao. Nije htio preuzeti odgovornost za tuđu firmu. Preselio se u Osijek nakon što je prestao dobivati plaću tj. nakon što je AČ prestao biti direktor firme.

46.6. Izjavio je da je njegov odnos sa AČ i NČ bio odnos povjerenja.

47. Iskazi zaposlenika „Ars projekta“, nisu posve jedinstveni, ali ih je vijeće prihvatilo kao vjerodostojne. Pojedine različitosti su razumljive jer svaki zaposlenik iskazuje iz perspektive svog radnog mjesta i položaja u „Ars projektu“ u kojem prestaju s radom u rujnu 2009. ili nešto kasnije te godine.

22.

48. Svjedok RČ je iskazao da je kod DČ radio nakon propasti Dione za plaću od 6.000,00 kuna u Globus Grupi, a jedna od firmi DČ bio je i „Ars Projekt“ gdje je direktorica bila FČ. ČČ osnovao je „Ars Projekt“ da ne odu u stečaj Kamensko, Mirna Rovinj, Jadran Tekstil, Diona. O završnim rezultatima te ekipe ne zna ništa, zna da nisu ništa napravili.

48.1. Sa AČ vidio sa se jednom ili dva puta, a NČ zatekao je kada je došao u Globus Grupu, on radio je na projektu Agrovina. Koliko on zna vlasnik „Ars Projekta“ bio je ČČ, on je bio bog i batina.

48.2. AČ bio je direktor „Ars Projekta“, on je dobio zadatak od DČ da formira ekipu da riješi sve njegove probleme stotinu milijuna kuna, a optuženi NČ nikada mu nije davao nikakve naloge, on je u to vrijeme bio sitna riba.

48.3. Vezano za „Ars Projekt“ bio je u tri situacije. Prva je bila situacija kada ga ČČ naganjao da ode u Gvozd po gruntovne izvatke za povrat kredita Credo banci iz Splita, a što je on odbijao napraviti.

48.4. Drugi kontakt sa „Ars Projektom“ bilo je vezan za različita potraživanja, ne zna da li su to bila potraživanja AČ ili „Ars Projekta“. Postajali su dugovi i njemu je ČČ rekao da će mu dati 25.000,00 kn da plati ta potraživanja od milijun i sedamsto tisuća kuća pa da si zaradi. Tih 25.000,00 kn nije nikad ni dobio ni platio.

48.5. Treći kontakt bio je vezan za jednu osobu imenom EČ. Vjerno je slušao OČ koji je pobjegao. On je isto bio dužan „Ars Projektu“ i taj svoj dio je prodao.

48.6. Kada se zaključivao ugovor o prodaji novčane tražbine on je došao na gotov čin, došao je kao budala i potpisao što su dogovorili AČ i ČČ. Prije pet godina zvao OČ koji ga je pitao da li ga je prisilo pištoljem na glavu da to potpiše, a kako nije, rekao mu je da ga više ne zove.

48.7. O financijama tvrtke razgovarao je ako bi ga netko pitao, a financijska sredstva za „Ars projekt“ nije osiguravao, jedino je po nalogu DČ znao otići u neku banku je mu je kazano da zna dobro pričati pa će možda dobiti redit, ali saznanja da li su ti krediti realizirani nema.

48.8. JČ i FČ nisu iste osobe, on je za KČ čuo, a FČ bila je nedodirljiva. Kasnije je FČ bio raspoređen na Jarušćicu gdje se gradilo tisuću stanova. Nema saznanja tko je radio završni račun za 2009. godinu.

48.9. Iskaz svjedoka RČ većim je dijelom otklonjen kao nepouzdan i neuvjerljiv. RČ je s obzirom na svoju uključenost u razna tvrgovačka društva o kojima se raspravljalo tijekom postupka očito zainteresiran i želi sa sebe otkloniti bilo kakvu uključenost u kaznena djela. To osobito vrijedi za njegovu tvrdnju da je „došao kao budala i potpisao što su dogovorili AČ i ČČ“ , iako je time na sebe preuzeo financijsku obvezu. Još je više suspektan njegov iskaz da nije osiguravao (očito niti sudjelovao) u nikakvim financijskim aspektima „Ars projekta“ osim što je po bankama tražio kredite „jer mu je ČČ rekao da zna

23.

dobro pričati“, jer ga radnici „Ars projekta“ viđaju u prostorijama društva, pa ga čak i tituliraju kao „financijskog direktora“.

49. Svjedok IČ je odvjetnik koji je u vrijeme inkriminacije radio u odvjetničkom uredu „Kolušić, Hrt i Uskoković“ koje je između ostalog zastupalo tvrtku "Fima" d.o.o. iz Varaždina koja se bavila brokerskim poslovima. U sudnici je prepoznao optuženog AČ s kojim je prije dvadeset poslova surađivao jer je u to vrijeme bio dosta aktivan na burzi i u raznim fondovima.

49.1. Društvo „Ars projekt“ mu je poznato, ali ne zna ništa konkretno. Za društvo Orion grupa je možda čuo. Vilinske poljane su mu poznate iz medija. RČ ne zna. EČ mu je poznat, prijatelji su, EČ je bio direktor i jedan od osnivača „Fime“ koja je bila u istoj zgradi s odvjetničkim uredom u kojem je radio. Možda je u toj zgradi bilo i društvo „Nikomat“. Ne sjeća se nikakvog konkretnog posla sa AČ i NČ. Ime TČ mu zvuči poznato, ne zna odakle.

49.2. Navodi da je odvjetničko društvo u kojem je radilo obavljalo niz poslova za „Fimu“ koja je aktivno poslovala. Naloge je obično davao direktor EČ koji je bio i osnivač. Svjedok bi radio što je već trebalo ovisno o mandatu.

49.3. Kada mu je predočen solemniziran Ugovor o kupoprodaji i prijenosu poslovnog udjela u „Nikomatu“ od 20.1.2009., u kojem je EČ prenositelj, a on stjecatelj odgovara da ga se ne sjeća. Sada kad mu je predočen, može reći da se znalo postupati na takav način, tj. da bi on stjecao udjel, ali da bi to išlo dalje na treću osobu, kako bi se izbjegao sukob interesa ili u ime ljudi koji bi bili politički izloženi. Kada mu je predočen nesolemniziran Ugovor od 21.1.2009. kojim poslovni udjel prenosi na „Ars projekt“, zaključuje da je to očito bilo po Milanovom nalogu. Kada čita taj Ugovor jasno mu je da je "Ars projekt" u cijelosti stupio u svjedokovu poziciju iz ugovora sa EČ. Kada mu je predočen solemniziran Ugovor kojim je 28.9.2010. prenio poslovni udio na TČ da to ne može objasniti osim da je postupao prema Milanovom nalogu.

49.4. Naveo je kako se po nalogu EČ sastajao sa osobama sa kojima bi sklapao Ugovor. Ugovore je pisao netko iz odvjetničkog ureda, možda javni bilježnik stvarno se ne sjeća. Svaki Ugovor bi provjerio pa je sigurno tako i ovaj. Načelno, nakon što su mu ugovori predočeni zaključuje da je postupao po Milanovom nalogu, a trebao je pribaviti i potvrde i suglasnosti drugih društava sa kojima bi sklapao Ugovor. Ovako kao odvjetniku mu se čini da "Ars" nije realizirao Ugovor iz 2009. koji je trebao i da je zato udio ostao na njemu jer se prijenos mora registrirati u sudskom registru pa da je zato sklopio ugovor 2010. sa TČ, a ugovor o prijenosu mora biti solemniziran. Vezano za Ugovor koji je sklopio s „Ars projektom“ zaključuje da "Ars" moguće nije izvršio svoje obveze npr. plaćanje u roku pa da je iz tog razloga Ugovor zapravo prestao.

49.5. Kada mu je predočen nalog kojim mu direktor Ars projekta, optuženi AČ, daje nalog 24.9.2010. da sklopi ugovor o prijenosu poslovnog udjela u društvu „Nikomat“ s TČ odgovara da pretpostavlja da je nalog tražio da se pokrije, a vjerojatno su sve to dogovorili EČ i AČ iz "Ars projekta".

24.

49.6. Svjedok je naknadno dostavio originalnu dokumentaciju koju je posjedovao, između ostalo i originalni nalog za koji je grafološkim vještačenjem utvrđeno da ga je potpisao optuženi AČ.

49.7. Iskaz svjedoka IČ vijeće ocjenjuje vjerodostojnim. Očekivano je da se svjedok, koji je po zanimanju odvjetnika 2025. ne može sjetiti svih detalja vezanih za pravne poslove koji se odvijaju 2009. U bitnome, njegov je iskaz životan i uvjerljiv.

50. Svjedokinja ŠČ bila je šefica knjigovodstva u Orion grupi od 2007 ili 2008 do 2010 ili 2011. Optuženog NČ poznaje, a optuženog AČ ne niti joj je poznato njegovo ime. Optuženog NČ poznajem iz Orion grupe, nije preispitivala što je on u Orion grupi. Ne zna koja je bila njegova funkcija je li bio direktor, savjetnik, to je nije zanimalo. Ne zna koja je bila njegova uloga u „Ars projektu“. VČ joj je poznat, ne zna je li on imao neku funkciju u Ars projektu. Bio je u Orion grupi ali ne zna u kojoj funkciji.

50.1. Čini joj se da je „Ars projekt“ bio u sastavu „Orion grupe“ u čijem je knjigovodstvu radila. Kasnije se ispravlja, navodi da nisu bili formalno povezani, nego da je Orion grupa prema sklopljenim ugovorima o pružanju knjigovodstvenih usluga pružala knjigovodstvene usluge i za druga trgovačka društva pa tako i za Ars projekt. Imali su obvezu izrađivanja financijskih izvještaja koji su se onda dostavljali administratorima tj. zaposlenicima tih tvrtki. U Orion grupi izrađivali su komplet prijava, uključujući i završni račun dobiti i gubitaka i prijave poreznoj upravi koji su se onda dostavljali administratorima odnosnih trgovačkih društava na potpis. Ranije su se prijave podnosile papirnato pa bi administrator tj. ovlaštena osoba odnosnog trgovačkog društva prijavu potpisala i takva prijava se predala Poreznoj upravi, a u novije vrijeme kada odgovorna osoba ili osoba ovlaštena u sustavu Porezne uprave potpisuje i elektronski šalje Poreznoj upravi. Na godišnje financijsko izvješće stavljaju se podaci direktora odnosno TD i osobe koja je sačinila to financijsko izvješće. Potom je dodala da administrator kojem bi predala sačinjeno godišnje financijsko izvješće ili poreznu prijavu ne mora biti odgovorna osoba već osoba zadužena za komunikaciju između odnosnog društva i knjigovodstva. Za slučaj bilo kakvih korekcija komunikacija se odvijala preko te osobe, administratora.

50.2. Na upit tko je bio administrator za Ars projekt odgovaram da to ne zna , da se ne sjeća, da to ne može provjeriti jer nema više nikakve dokumentacije s obzirom na protek vremena, sada radi u drugoj tvrtki, a Orion Grupa je u stečaju. Ugovore o pružanju knjigovodstvenih je sklapao direktor Orion grupe, ne može se sjetiti tko je to bio, možda FČ.

50.3. Kada joj je predočen Godišnji financijski izvještaj poduzetnika za 2009. za Ars projekt odgovorila je da ga je ona sačinila zato je i navedena kao osoba za kontakt. U izvještaju je navela ime odgovorne osobe AČ prema dokumentaciji s kojom je raspolagala. AČ bio je naveden u sudskom registru. Ne sjeća se nikakvih posebnih uputa, sve ono što je bilo dostavljeno u knjigovodstvu bilo je i proknjiženo. Ona se imena nakon 16 godina jednostavno ne sjeća. Direktori društava u pravilu nisu dolazili u knjigovodstveni ured ali su imali svoje urede, a ne sjeća se jesu li se nekad sretali.

25.

50.4. Na pitanje zašto u predočenom joj godišnjem financijskom izvještaju za 2009. nema kontakt podataka odgovorne osobe odgovara da se navode podaci osobe koja je sačinila izvještaj, koji se predavao na USB sticku za slučaj da budu nedostaci u excel tablici a prezime i ime odgovorne osobe samo se navodi to je unaprijed pripremljen obrazac.

50.5. Iskaz svjedokinje ŠČ vijeće je djelomično prihvatilo, smatrajući da svjedokinja nije iznijela sva svoja saznanja, pravdajući se protekom vremena. Posebno je nevjerojatno kako ne prepoznaje nizi joj išta govori ime optuženog SČ. Ovaj optuženik ne spori da je stvarno obnašao formalnu ulogu direktora do navodne ostavke u rujnu 2009. To je po prirodi stvari moralo uključivati komunikaciju sa knjigovodstvom, a te je poslove za „Ars projekt“ obavljala upravo svjedokinja. No, da je imala bilo kakvu informaciju, da je optuženik stvarno dao ostavku u rujnu 2009. svjedokinja ne bi u dokumentaciji upisala ime odgovoren osobe AČ, pa je u tom dijelu njezin iskaz prihvaćen kao istinit.

Činjenična utvrđenja u odnosu na optuženog AČ:

51. U pogledu kaznenog djela iz točke 1. nije bilo sporno da je optuženi AČ bio direktor „Ars projekta“ od 8.12.2008. ali je sporno je li on bio direktor nakon 11.9.2009. do kraja prosinca 2009. (vrijeme inkriminacije). Isto vrijedi u cijelosti za točku 2. jer je optuženi AČ tvrdio da je prestao biti direktor društva 11.9.2009., slijedom čega nije mogao predati poreznu prijavu 29.4.2010. kako mu je to bilo inkriminirano.

52. Svi svjedoci zaposlenici „Ars projekta“ označavaju optuženog AČ kao direktora, onoga od kojeg primaju naloge i onoga koji donosi odluke. Nema stoga razloga te iskaze ne prihvatiti kao vjerodostojne. Međutim, svjedoci imaju svoje neposredna saznanja samo za vrijeme dok su radili u društvu, što bi prema iskazima svjedoka MČ, HČ i UČ bilo do rujna 2009., a prema iskazu svjedoka ĆČ do kraja 2009. Svjedok ĆČ, kojeg je optuženi AČ doveo u tvrtku, prestao je dobivati plaću i iskazao je da je optuženi AČ „valjda dobio otkaz“, a optuženi AČ tvrdio je da je podnio ostavku 11. rujna 2009. te da od tada više nije bio direktor. Svjedok ĆČ nije član uprave, nego zaposlenik i iskazao je ono što je vidio, a to je da je optuženi AČ prestao dolaziti u firmu. Nema prijepora da je društvo bilo u teškoćama, da radnici prestaju s radom i da nema novaca za plaće. NČ, branio se da je s optuženim AČ dogovorio da će odraditi 2009. i proistekle obveze.

53. No, ocjena je vijeća da optuženi AČ nije prestao biti direktorom „Ars projekta“ niti formalno, niti stvarno 11.9.2009. nego tek krajem 2010. kada se i on i „Ars projekt“ obraćaju Trgovačkom sudu, kako će to biti obrazloženo. 27.1.2011. prestanak dužnosti je formalno proveden u sudskom registru, pri čemu nema dvojbe da je upis promjene člana uprave u sudski registar samo deklaratorne naravi prema članku 425 . stavku 4. ZTD-a.

54. Ovdje treba reći, da je vijeće ovo ključno utvrđenje donijelo osobito brižljivom i savjesnom ocjenom izvedenih dokaza, od kojih se većina nalazila u kopiji, pri čemu je posebno nevjerojatno, da je porezna uprava, koja je podnijela kaznenu prijavu, uništila dokumentaciju te nije bilo moguće pribaviti izvornik predanih isprava (porezne prijave) na kojoj su se temeljila kaznena djela iz točke 2. izreke/optužnice (točka 31.). Na

26.

traženje suda, Porezna je uprava odgovorila kako su tražene isprave izlučene (dopis od 1. listopada 2025. i rješenje s prilozima, listovi 715-717). Vijeće je poduzelo niz napora da pribavi originalnu dokumentaciju, obraćajući se poreznoj upravi, FINI i stečajnom upravitelju „Vilinskih poljana“ (nad „Ars projektom“ nije vođen stečaj, već je društvo brisano sukladno odredbama zakona zbog nedostavljanja dokumentacije ). U konačnici, jedini pribavljeni originalni dokumenti bili su:

- nalog za prijenos poslovnog udjela, koji je optuženi AČ, kao direktor „Ars projekta“, 24.9.2010. izdao svjedoku (odvjetniku) IČ vezano za prijenos poslovnog udjela društva „Nikomat“ (list 711), za koje je grafološkim vještačenjem utvrđeno da je potpisan po optuženom AČ i

- dokumentacija predana FINI (GFI, račun dobiti i gubitaka – prozirni omot list 763) od 31.3.2010. za koji je grafološkim vještačenjem utvrđeno da nije potpisana rukom AČ.

55. No i kraj takvog stanja stvari, vijeće je svoje utvrđenje iz točke 54. obrazloženja utemeljilo na nizu razloga.

56. Prvo, optuženi AČ, svoju tvrdnju o ostavci potkrepljuje pribavljenom neovjerenom, nepečatiranom ostavkom, koju dokazuje podneskom koji je predao u spis Trgovačkog suda u Zagrebu 10. prosinca 2010.

56.1. Konkretno, iz spisa Trgovačkog suda u Zagrebu Tt-10/25162-2 (listovi 529-540) razvidno je da je:

- Trgovački sud 11. siječnja 2011. donio rješenje o upisu promjene člana uprave – direktora u „Ars projektu“. Po pravomoćnosti tog rješenja, 27. siječnja 2011. optuženi AČ je prestao biti direktor društva, optuženi NČ je to postao.

- donošenju navedenog rješenja prethodila je prijava „Ars projekta“ koju je Trgovački sud zaprimio 28.12.2010. i dopis optuženog AČ zaprimljen 10.12.2010.

56.2. U spisu Trgovačkog suda nalaze se:

- javnobilježnički ovjerene „Odluka o razrješenju člana uprave“, prema uvodu donesena „na skupštini društva (nije navedeno kojeg; bez memoranduma/zaglavlja) održanoj 23.10.2008., na temelju izjave o osnivanju društva „Ars projekt“, potpisana 21.12.2010. po „Vilinskim poljanama“ zastupanim po optuženom NČ, a kojom se optuženi AČ „razrješuje s mjesta člana uprave društva“ i „Odluka o imenovanju člana uprave“ kojom Vilinske poljane 21.12.2010., jedini član “Ars projekta“ imenuju NČ za direktora „Ars projekta“,

- nedatirani dopis optuženog AČ (zaprimljen 10.12.2010.), kojim AČ obavještava Trgovački sud da je 11.9.2009. „direktoru jedinog člana društva“ dostavio svoju ostavku radi postupanja prema članku 426. stavku 6. ZTD-a. U dopisu navodi kako je provjerom sudskog registra utvrdio je da do današnjeg dana nije izvršena promjena člana uprave što je bila dužnost jedinog člana društva . U prilogu je dostavio kopiju neopozive ostavke, naslovljene na NČ, s danom 11.9.2009. te rukom je dopisanim tekstom kako predaje i pečat društva, mjenice te ključeve uredskih prostorija. U potpisu ispod riječi primio nalazi se ime NČ kome je ostavka i upućena.

27.

56.3. Dakle, dokumentacija koju dostavlja „Ars projekt“ (sa skupštine 2008?) o promjeni člana uprave od 21.12.2010. nije besprijekorna, ali to je još manje dopis optuženog AČ u kojem navodi da je ostavku podnio direktoru jedinog člana društva

- a jedini član društva 11.9.2009. je fizička osoba optuženi NČ, dakle, osnivač nema očito nikakvog direktora, jer „Vilinske poljane“ to postaju tek 2.12.2009. Sama ostavka, koja je upućena fizičkoj osobi NČ, nema na sebi nikakav pečat, pa ni pečat „Ars projekta“, iako optuženi AČ rukom dodaje tekst „kako vraća pečat društva“. No, to je sve manje važno. Ono što je ključno, je da optuženi AČ, koji je ekonomist i broker, tvrdi kako se obratio Trgovačkom sudu nakon što je primio poziv za svjedočenje u nekom predmetu i tako saznao da njegova ostavka nije provedena – što je samo za sebe nevjerojatno – pa se odmah nakon tog saznanja javio Trgovačkom sudu, dopisom od 10.12.2010, iako je par mjeseci ranije potpisao nalog svjedoku IČ, koji je odvjetnik i koji bez odgovarajuće instrukcije odgovorne osobe ne može postupati. Kada se navedenom doda da je u prethodnom postupku optuženi AČ izjavio kako je ostavku već sutradan predao Trgovačkom sudu, razvidno je da je tvrdnja o neopozivoj, izričitoj, potpunoj ostavci baš 11. rujna 2009. neistinita. To utvrđenje ne dovodi niti zahtjev za izmjenu po poslovnom računu Credo Banke od 9.9.2009., na čijem je računalno ispisanom obrascu, rukom dopisano ime optuženog AČ (pored računalno ispisanih CČ, UČ i HČ) kao ovlaštenih osoba na potpisnim kartonima. Konačno, je li optuženi AČ bio ovlašten ili ne na potpisnom kartonu na računu „Ars projekta“ u Credo Banci nema nikakve veze s time je li i dalje obavljao funkciju direktora i odgovorne osobe u Ars projektu. Osim toga, grafološkim vještačenjem još dvije isprave, ugovora o prodaji potraživanja od 31.12.2009. utvrđeno je da je potpis napisan rukom AČ, uz ogradu da to mišljenje, s obzirom na izostanak originala, ne može biti na razini decidiranosti.

57. Brižljivom i savjesnom analizom postojećih proturječnih dokaza, vijeće je zaključilo da je optuženi AČ bio odgovorna osoba u vrijeme podnošenja porezne prijave i da ju je on stvarno kao takvu podnio i potpisao, pri čemu je potpuno irelevantno je li je predao osobno ili preko druge osobe, u kojem smislu je iskazivala svjedokinja ŠČ, koja je knjigovodstveno pripremala isprave i komunicirala s „administratorom“ koji je onda nosio isprave, uključujući i poreznu prijavu i godišnja financijska izvješća, na potpis i eventualnu korekciju odgovornoj osobi, a jedina odgovorna i ovlaštena osoba za potpis porezne prijave je direktor, ovdje AČ, u kojem smislu je zastupnica optužbe korigirala činjenični opis. Ovdje treba jasno reći da vijeće svoj zaključak nije donijelo pukim prebrojavanjem isprava za koje je vještak grafolog utvrdio da ih je optuženik potpisao (nalog IČ, dva ugovora o prodaji potraživanja , nasuprot tri dokumenta istovremeno predana FINI), niti da bi takva situacija automatski značila obvezu postupanja prema principu „in dubio pro reo“ do kojeg dolazi samo kad je sud u dvojbi (članak 3. ZKP/08.), a ovdje to nije bio slučaj. Prvo, zakon uz obvezu podnošenja Godišnjeg financijskog izvješća s pratećom dokumentacijom ne vezuje istu posljedicu kao uz podnošenje porezne prijave. Zato je logično da poreznu prijavu, koja potencijalno povlači kaznenu odgovornost, potpisuje osoba koja je na to stvarno ovlaštena. Drugo, Godišnje financijsko izvješće s prilozima i porezna uprava predane su u razmaku mjesec dana (31.3.2010., odnosno 29.4.2010.). Treće, i po uvjerenju vijeća najznačajnije, svjedok IČ, odvjetnik, po prirodi svog posla treba nalog formalno i stvarno ovlaštene osobe (riječima svjedoka „da se pokrije“) i dobiva ga. Nalog mu 24.9.2010. daje upravo optuženi AČ kao direktor i odgovorna

28.

osoba „Ars projekta“, kako to slijedi iz teksta naloga i kako je to utvrđeno grafološkom vještačenjem. Da je optuženik stvarno dao ostavku ili dobio otkaz, tada taj nalog ne bi nikada potpisao. Obrana prema kojoj „taj nalog ne može objasniti“ i „ne vjeruje mu“ i „sumnja u manipulaciju“ neuvjerljiva je i usmjerena na otklanjanje kaznene odgovornosti.

58. Prema tome, vijeće je utvrdilo da je optuženik u pogledu oba kaznena djela imao upravo onakvu ulogu kakva mu je i bila inkriminirana.

59. U pogledu kaznenog djela iz točke 1. izreke/optužnice, svi elementi radnje djela razvidni su već iz isprava i nalaza vještaka opisanih pod točkama 10.-17. obrazloženja, pa ih ovdje ne treba ponavljati. Iz predugovora o prijenosu dionica razvidno je da su isti sklopili ŽČ i direktor „Ars projekta“ NČ. Dio ugovorene cijene isplaćen je optuženom AČ u iznosima i dinamici kako je to utvrdio financijski vještak, time da je prvu isplatu naložio optuženi NČ, za vrijeme dok je bio direktor, a potom ostale isplate nalaže optuženi AČ, kao direktor . Uloga optuženog NČ je analizirana kasnije u tekstu.

60. Obrana optuženika da prodaja vrijednosnih papira „Nacionala“ nije bila fiktivna je potpuno neuvjerljiva iz više razloga.

60.1. Prvo, optuženi AČ i NČ sklapaju Predugovor koji ima sve elemente Ugovora, ali ga nikada ne ovjeravaju kod javnog bilježnika, što je nužna pretpostavka da bi se bilo kakav prijenos vrijednosnih papira mogao provesti. U spisu nema riječi o tome da je ikada bio sklopljen ovjereni glavni ugovor.

60.2. Drugi i najsnažniji razlog zaključka o prividnom poslu svodi se na očitu bezvrijednost dionica „Nationala“. Ti razlozi potpuno su jasni iz točke 12. obrazloženja u kojoj je prezentiran postupak pred HANFOM koji sada nema smisla ponavljati. U vrijeme sklapanja predugovora doneseno je u ponovljenom upravnom postupku 24. travnja 2008. rješenje kojim je brokerskom društvu NATIONAL oduzeta dozvola za obavljanje svih poslova s vrijednosnim papirima, s danom 16. lipnja 2003., time da društvo ne može u roku od 1 godine od dana oduzimanja dozvole zatražiti ponovno izdavanje dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, te se društvo briše se iz Registra ovlaštenih društava, koji vodi Komisija, s danom 16. lipnja 2003. pri čemu se rješenje objavljuje u Narodnim Novinama. S obzirom na to da je Predugovor o prodaji vrijednosnih papira „Nationala“ sklopljen 3.11.2008. potpuno je irelevantno to što je prethodno (13.9.2007.), u upravnom sporu, iz postupovnih razloga ukinuto ranije rješenje HANFE na kojem je inzistirao optuženi AČ. Konačno, kako je to utvrdio financijski vještak, žiro računi društva „National“ do tada su bili blokirani 5 godina, a društvu je oduzeta dozvola za trgovanje vrijednosnim papirima zbog višekratnih prijava vlasnika o otuđenju dionica, neisplati vrijednosti dionica kao i gotovinskih isplata, nota bene, AČ. Osim toga, da je postojao bilo kakav propust tijela Republike Hrvatske u pogledu postupaka HANFE, zasigurno bi optuženi AČ inicirao kakav postupak za naknadu štete, a on to nije učinio niti je bilo riječi o tome da bi bilo koga uputio na pokretanje takvog, u najmanju ruku neizvjesnog postupka, koji bi onda mogao opravdati visoku cijenu bezvrijednih dionica brokerskog društva koje ima zabranu poslovanja vrijednosnim papirima. S tim u vezi treba dodati da na nalaz vještaka Šnajdera nije bilo primjedbi niti uopće pitanja tijekom ispitivanja

29.

na prvom suđenju, dok su se na ponovljenom suđenju stranke suglasile da se njegov nalaz pročita.

60.3. Konačno, „Ars projekt“ nikada nije evidentirao vlasništvo na klasi 0 nad dionicama „Nationala“, kako je to utvrdio financijski vještak, što je logično financijskog vještaka i uputilo na zaključak da kupovina dionica nije bila svrha izvršenih uplata. Točno je da je svjedokinja ŠČ, kao knjigovotkinja izjavila da se u ugovor o kupoprodaji dionica koje kupuje društvo knjiži na način da se kupoprodajna cijena knjiži kao obveza prema prodavatelju, a dionice kao imovina, ali to je bila tvrdnja načelne prirode, a ovdje je upravo izostanak takvog knjiženja potvrdio zaključak da se radilo o fiktivnom pravnom poslu, koji je pretežitim dijelom realiziran prije navodne ostavke optuženog AČ (koju je vijeće otklonilo, kako je to naprijed obrazloženo). Štoviše, 1.733.000,00 kuna plaćenih optuženom AČ evidentirano je kao potraživanje prema AČ.

60.4. Potom, da bi prikrili takav prividni posao, optuženi AČ, kao direktor „Ars projekta“ i RČ sklapanju ugovor o prodaji novčane tražbine (1.733.000,00 kn) za 25.000,00 kuna. Uloga optuženog NČ u sklapanju tih poslova analizirana je u nastavku. Osim toga, grafološkim vještačenjem utvrđeno je da je potpis pisan rukom optuženog AČ. Time je ujedno izvršen diskont iznosa ostatka dugovanja za 1.708.000,00, kn koji će kasnije u prijavi poreza biti iskazan kao porezno priznati rashod. Prema nalazu financijskog vještaka Šnajdera, tim je neopravdano umanjena porezna osnovica za porezno nepriznati rashod u iznosu 1.708.000,00, kn.

U odnosu na ulogu NČ:

61. Prije svega, nema prijepora o tome da je optuženi NČ kao direktor društva potpisao predugovor o kupoprodaji vrijednosnih papira s optuženim AČ (točka 11. obrazloženja).

62. Suština obrane NČ svodi se na tvrdnju da on ništa s nikim nije pregovarao, dogovarao, da ustvari nije imao nikakvu ulogu u „Ars projektu“ . Njegova, nedosljedna i neuvjerljiva obrana koncipirana je na način da sebe s jedne strane vidi kao tzv. „slamnatog čovjeka“ bez ikakve stvarne ovlasti odlučivanja jer da o svemu odlučuje ČČ, FČ i drugi, a s druge strane kao osobu koja nije donijela nikakvu, pa čak ni potpisala ikakvu relevantnu „slamnatu“ odluku niti uopće imala interesa za to da se bilo kakva odluka u „Ars projektu“ donese. Ovo vijeće utvrdilo je upravo suprotno.

63. Optuženi NČ je po obrazovanju kemijski tehničar i razumno sposoban spoznati i razumjeti uloge osnivača, direktora, odgovorne osobe i voditelja poslova trgovačkog društva. On je te uloge stvarno i preuzimao i obnašao. Tako, on je prvo jedini osnivač (član) Ars projekta od 29.5.2007.-2.12.2009., nakon čega to postaju Vilinske poljane čiji je on direktor i jedini osnivač. Direktor društva je od 29.10.2008. do 1.12.2008. i potom opet od 27.1.2011. On je u poslovanje društva „Ars projekt“ više nego dobro upućen, bilo kao direktor, bilo kao osnivač, bilo kao odgovorna osoba osnivača – stalno je prisutan u društvu. Da, ispitani radnici „Ars projekta“ ne označuju ga kao osobu od koje dobivaju naloge niti kao osobu koja je donosila odluke. Međutim, to ne znači da on stvarno odluke nije donosio, tj. da nije bio stvarni voditelj poslova izvan vremena u kojem je formalno bio direktor. Takvo njegovo ponašanje u kojem

30.

prvo je, pa nije, pa opet je direktor, u kojem je sveprisutan u društvu , kao poslovni partner kako ga vidi svjedok HČ, kao osoba s kojom surađuje na projektima, kako ga vidi svjedok ĆČ, koji indikativno, dodaje da kada se s NČ susretao „svako je pitanje bilo usmjereno na donošenje odluke“ . Svjedok UČ viđa ga u uredu, iako mu nije poznato da je on zaposlenik firme. I svjedokinji Mirni Božić poznat joj je kao ime iz ureda. NČ tako se predstavlja kao osoba koja ni za što nije odgovorna, ništa ne zna, a ustvari je sveprisutna.

63.1. Povezujući tako dane iskaze svjedoka s prezentiranim podacima iz sudskog registra i činjenicom sklopljenog predugovora, koji nije javnobilježnički ovjeren, ali sadrži sve bitne sastojke kupoprodajnog ugovora, po kojem se vrše plaćanja, od kojih je jedno naložio optuženi NČ, jer je isplata izvršena u vrijeme kada je on direktor, vijeće je zaključilo da je obrana optuženog NČ da je u prijelaznom razdoblju od strane vlasnika (on je u to vrijeme osnivač!) i bivšeg direktora „zamoljen da u prijelaznom razdoblju potpiše predugovor“ „koji je u dobroj namjeri potpisao računajući da će se kasnije sklopiti glavni ugovor“ neistinita i usmjerena na otklanjanje kaznene odgovornosti.

63.2. NČ je prema ocjeni vijeća i nakon što je formalno prestao biti direktorom i dalje bio uključen u poslove vođenja društva u kojem je bio osnivač/jedini član od 29.5.2007. do 2.12.2009., nakon čega to postaju Vilinske poljane u kojima je direktor od 18.5.2005. do 2.7.2014. i osnivač/jedini član od 18.5.2005. -28.10.2011. (list 634- 635). On sudjeluje u donošenju odluka, kako to iskazuje svjedok ĆČ koji susrete s njime opisuje riječima „svako je pitanje bilo usmjereno na donošenje odluke“. To se uostalom i vidi konkretno iz pravnog posla vezanog za prijenos poslovnog udjela u „Nikomatu“ (točke 18.-.26.) u kojem se njegove „Vilinske poljane“ javljaju kao G prema ugovoru o asignaciji (točka 24. obrazloženja). Zato je i otklonjen iskaz svjedoka RČ „da je kada se zaključivao ugovor o prodaji tražbine koji potpisuje optuženi AČ, op. suda došao na gotov čin, kao budala i potpisao ono što su dogovorili optuženi AČ i ČČ“.

63.3. Tako utvrđena uloga optuženog NČ je ujedno razlog zbog kojeg je vijeće utvrdilo da je NČ doista potakao AČ da podnese poreznu prijavu na način kako je to opisano u točki 2. izreke/optužnice. Optuženi AČ, je direktor društva, i kao ekonomist, i direktor, zna da mora podnijeti poreznu prijavu. Zna i koje su posljedice ako to ne učini. Sudjelovao je u pravnim poslovima uslijed kojih će porezna osnovica biti umanjena. Svakako mu je poznato da je na ime fiktivnog posla s kupnjom dionica „Nationala“ primio 1.733.000,00 kn, da taj novac očito ne namjerava vratiti (do danas to nije učinio), i sudjeluje u prodaji tog potraživanja RČ za 25.000,00 kuna koje RČ nikada ne uplaćuje Ars projektu. Dakle, optuženi AČ zna da je obvezan podnijeti poreznu prijavu, ali je istovremeno svjestan da su podaci na temelju kojih je ona sastavljena neistiniti i da je time neosnovano umanjena porezna osnovica. NČ je u interesu da se porezna prijava podnese, s obzirom na to da su u poslove uključene i njegove „Vilinske poljane“. AČ i NČ nedvojbeno komuniciraju, što je razvidno već iz toga što NČ naknadno potpisuje ostavku koju optuženi AČ predaje u prosincu 2010. u prilogu dopisa Trgovačkom sudu. Dakle, za zaključiti je da optuženi NČ traži od optuženog AČ da podnese poreznu prijavu za „Ars projekt“. U tom smislu, u teoriji i praksi zauzeto je stajalište da poticanje u sebi uključuje nagovaranje,

31.

izražavanje želje, ukazivanje na povoljnu priliku i slično i da u kaznenopravnom smislu uključuje i učvršćenje odluke glavnog počinitelja da izvrši kazneno djelo pa i onaj i psihički utjecaj koji samo pojačava spremnost glavnog počinitelja da izvrši kazneno djelo (VSRH I Kž 25/2008.).

Zaključna utvrđenja:

64. Na osnovu analiziranih dokaza, vijeće je zaključilo da su optuženi AČ i optuženi NČ u svojstvima odgovorne osobe društva Ars projekt d.o.o. Zagreb postupali protivno interesima društva koga su zastupali, a u namjeri pribavljanja nepripadne znatne imovinske koristi optuženom AČ kome je na štetu društva isplatama po osnovu predugovora o kupoprodaji vrijednosnih papira pribavljena nepripadna imovinska korist u ukupnom iznosu od 1.733.000,00 kuna.

65. Isto, tako, na osnovu analiziranih dokaza, kako je to prethodno obrazloženo vijeće je utvrdilo da je optuženi AČ s ciljem da „Ars projekt“ izbjegne plaćanje poreza dao netočne podatke odnosno nije prijavio činjenice koje su utjecale na utvrđivanje porezne obveze uslijed kojih je porezna osnovica neosnovano umanjena, pa je uslijed toga došlo do smanjenja porezne osnovice za utvrđivanje poreza na dobit u iznosu 9.903.614,00 kuna/1.314.435,46 EUR i time neobračunavanja i neplaćanja poreza na dobit za 2009. u iznosu 1.980.722,80 kuna/262.887,09 EUR , dakle u iznosu koji prelazi 2.654,46 eura odnosno predstavlja imovinsku korist velikih razmjera.

66. Pri tome su oba optuženika bila svjesna svojih radnji i uloga te su ih kao takve i htjeli. Njihova ubrojivost ničim nije bila dovedena u pitanje. Njihovi interni odnosi s drugim društvima i osobama nisu ni na koji način utjecali niti su mogli utjecati na njihovo znanje, svijest i volju da poduzmu radnje zbog kojih ih je vijeće osudilo. Na strani optuženih AČ i NČ nije utvrđen niti jedan ispričavajući razlog, pa su oba optužena proglašena krivima za kaznena djela opisana u izreci presude, a koja kaznena djela su oba optužena počinila s izravnom namjerom, svjesni svog protupravnog postupanja i htijući ostvarenje kaznenih djela.

67. Zbog toga je vijeće utvrdilo da su optuženi AČ i optuženi NČ počinili kaznena djela kako je to navedeno u izreci presude. S tim u vezi, a s obzirom na vrijeme počinjenja djela, napominje se da je primjenom odredbe članka 3. KZ/11. utvrđeno da se Kazneni zakon od vremena inkriminacije mijenjao, da postoji pravni kontinuitet, te je na optužene primijenjen blaži kazneni zakon od onog koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela. U odnosu na djelo pod točkom 2. koje je optužba kvalificirala prema odredbama KZ/97. utvrđuje se da to kazneno djelo ima pravni kontinuitet u članku 256. stavak 3. KZ/11. s tim da kazna ne može biti veća od kazne za djelo iz članka 292. KZ/97., kako to slijedi iz ustaljene prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

U odnosu na odluku o kazni:

68. Prilikom izbora vrste i mjere kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja za svakog optuženika vijeće je cijenilo sve okolnosti iz članka 47. stavak 1, KZ/11. koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, cijenjena je jačina ugrožavanja i povreda zaštićenog dobra, pobude iz kojih su kaznena djela počinjena, način počinjenja

32.

kaznenih djela, raniji život za svakog od optuženika te ponašanje nakon počinjenja kaznenih djela.

69. U odnosu na optuženog AČ i NČ kao olakotne okolnosti cijenjene su njihova neosuđivanost i protek vremena od počinjenja kaznenih djela. Kod optuženog AČ dodatno je cijenjena okolnost teške bolesti, a kod optuženog NČ činjenica da je otac dvoje maloljetne djece za koju treba skrbiti i okolnost da je kao sudionik Domovinskog rata odlikovan Spomenicom domovinskog rata.

70. Razmatrajući otegotne okolnosti kod oba optužen ika vijeće je cijenilo visok stupanj kriminalne volje, osobito u pogledu djela iz točke 1. optužnice jer iznimno visok pribavljene imovinske koristi višestruko premašuje kvalifikatorni oblik kaznenih djela iz članka 246. stavka. 2 KZ/11. Kod optuženog AČ taj je stupanj još i viši jer je on taj koji se neposredno okoristio kaznenim djelom iz točke 1. izreke/optužnice.

71. Uzimajući u obzir sve ranije navedeno optuženom AČ za kazneno djelo iz članka 246. stavka 2. KZ/11. utvrđena je kazna zatvora u trajanju od dvije godine, a za kazneno djelo iz članka 256. stavak 3 KZ/11 . kazna zatvora u trajanju od jedne godine koju sud smatra primjerenom stupnju krivnje optuženog za svako od počinjenih kaznenih djela i jačini ugrožavanja zaštićenog dobra. Na temelju članka 51. stavaka 1. i 2. KZ/11. optuženi AČ osuđen je kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci.

72. Cijeneći olakotne i otegotne okolnosti na strani optuženog NČ za počinjenje kaznenog djela iz članka 246. stavak 2, KZ/11. optuženom je utvrđena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, a za kazneno djelo poticanja na utaju poreza kažnjivo po članku 256. stava 3. KZ/11 u svezi s člankom 37. KZ/11. optuženom je utvrđena kazna zatvora u trajanju od jedne godine. Primjenom odredbi o stjecaju optuženi NČ je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci.

73. Ovako izrečenim pojedinačnim kaznama zatvora, kao i izricanjem jedinstvenih kazni zatvora svakom od optuženih ostvariti će se svrha kažnjavanja predviđena člankom 41. KZ/11.

U odnosu na odluku o imovinskoj koristi, imovinskopravnom zahtjevu i troškovima postupka:

74. Odluka suda o oduzimanju imovinske koristi u iznosu od 1.733.000.00 kuna/230.008,63 EUR od optuženog AČ temelji se na odredbi članka 560. stavku 1. i 2. ZKP/08. u svezi s člankom 77. stavak 1 KZ/11. a radi se o imovinskoj koristi koju je optuženi AČ ostvario počinjenjem kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavak 2 u svezi sa člankom 1 KZ/11. iz točke 1. izreke presude.

75. Oštećena Republika Hrvatska je s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom upućena u parnicu, s obzirom na to da se kaznenim djelom iz točke 2. izreke/optužnice okoristilo trgovačko društvo „Ars projekt“, a ne optuženici. Zahtjevom oštećenik nije tražio solidarnu naplatu. Ocjena je vijeća da podaci kaznenog postupka nisu pružali pouzdanu

33.

osnovu niti za djelomično presuđenje, pa je oštećena Republika Hrvatska s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom upućena u parnicu.

76. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. nalaženo je optuženom AČ i optuženom NČ nadoknaditi na jednake dijelove troškove kaznenog postupka u iznosu 4.000,00 EUR, odnosno 2.000,00 EUR svaki, na ime paušalne svote iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. S obzirom na u izreci utvrđene imovinske prilike optuženi AČ i NČ su na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08. oslobođeni obveze nadoknade preostalih troškova iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. i te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja.

77. Slijedom navedenog presuđeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 24. veljače 2026.

Predsjednica vijeća:

Buga Mrzljak Stenzel

POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka ove presude. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske kao sud drugoga stupnja.