REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1827/2023-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Vandi Mostovac, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice SE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Tamara Crnkić Gotovac, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb, S 3, OIB: 57897955082, kojeg zastupa punomoćnik Ljubomir Valković, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 23. siječnja 2026. u nazočnosti punomoćnice tužiteljice i punomoćnika tuženika, dana 24. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. Utvrđuje se nezakonitim i nedopuštenim postupanje tuženika HRVATSKI MUZEJ NAIVNE UMJETNOSTI sa sjedištem u [adresa], OIB: 57897955082 kojim je tužiteljicu SE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odjavio s obveznih osiguranja s danom 15. studenog 2023. godine.

2. Utvrđuje se nepostojećom osnova za prestanak radnog odnosa tužiteljice kod tuženika s danom 15. studenog 2023. godine te se utvrđuje da radni odnos tužiteljice SE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kod tuženika HRVATSKI MUZEJ NAIVNE UMJETNOSTI sa sjedištem u [adresa], OIB: 57897955082 nije prestao.

3. Nalaže se tuženiku HRVATSKI MUZEJ NAIVNE UMJETNOSTI sa sjedištem u [adresa], OIB: 57897955082 uspostaviti prijavu tužiteljice SE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na obvezna osiguranja, u roku od 15 dana.

4. Nalaže se tuženiku HRVATSKI MUZEJ NAIVNE UMJETNOSTI sa sjedištem u [adresa], OIB: 57897955082 vratiti na rad tužiteljicu SE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na radno mjesto muzejske savjetnice ili ako tog radnog mjesta nema, na druge odgovarajuće poslove u skladu sa stručnom spremom i iskustvom tužiteljice, u roku od 15 dana.

5. Nalaže se tuženiku HRVATSKI MUZEJ NAIVNE UMJETNOSTI sa sjedištem u [adresa], OIB: 57897955082 naknaditi tužiteljici SVJETLANI SUMPOR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka uvećane za zakonsku zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.“

II Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi je bila u radnom odnosu kod tuženika od dana 1. listopada 2003. godine, a zadnje je obavljala rad temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od dana 06. listopada 2011. godine izmijenjenog Trećim dodatkom Ugovoru o radu od dana 1. prosinca 2021. godine sklopljenim radi obavljanja poslova radnog mjesta muzejske savjetnice s mjestom rada u Zagrebu. Navodi da je dana 16. studenog 2023. godine putem e-maila upućenog na njenu privatnu e-mail adresu saznala da je njen radni odnos s poslodavcem, ovdje tuženikom, navodno prestao s danom 15. studenog 2023. godine. Po primitku sporne obavijesti tužiteljica je provjerila i utvrdila kako ju je tuženik doista odjavio s obveznih osiguranja s danom 15. studenog 2023. godine, iako odjav i nije prethodilo donošenje i dostava odluke o otkazu ugovora o radu, a niti sklapanje sporazuma. Po saznanju o nezakonitoj odjavi tužiteljica je dana 24. studenog 2023. godine, putem svoje punomoćnice, uputila tuženiku Zahtjev za zaštitu prava (dalje u tekstu: Zahtjev) preporučenom poštom s povratnicom na adresu sjedišta tuženika te e -mailom, u kojemu je u bitnom istaknula razloge zbog kojih smatra da je postupanje tuženika nezakonito i nedopušteno, zahtijevajući da tuženik uspostavi prijavu na osiguranja i vrati je na rad. Tuženik je Zahtjev za zaštitu prava zaprimio dana 28. studenog 2023. godine ali do dana podnošenja tužbe na isti nije odgovorio

Ističe da je postupanje tuženika nedopušteno je i nezakonito, te da je odjavljena bez ikakvog osnova. Sporazum o prestanku ugovora o radu koji se navodi kao razlog prestanka ugovora o radu među strankama nikad nije potpisan. Prije svega, tužiteljica navodi kako e-mail obavijesti odvjetnika (s adrese pošiljatelja [adresa elektroničke pošte], a uz potpis dr.sc. Ljubomira Valkovića, odvjetnika), a koju je tužiteljica primila na svoju privatnu e-mail adresu, ne prileži punomoć tuženika. Također, tužiteljica nije ovlastila tuženika da disponira njenom privatnom e-mail adresom i osobnim podacima i da iste prosljeđuje trećim osobama pa su, neovisno o nezakonitoj odjavi, postupanjem tuženika, na štetu tužiteljice, povrijeđene i odredbe zakona koje uređuju zaštitu privatnosti radnika i zaštitu osobnih podataka. U spornom e-mailu navodi se kako je tužiteljica (e-mail-om od dana 2. studenog 2023. godine) saopćila tuženiku da joj nije prihvatljiv nastavak radnog odnosa te predložila sklapanje sporazuma o prestanku radnog odnosa, te da je tuženik odlučio prihvatiti njen prijedlog i pokušao joj dostaviti tekst sporazuma. Člankom 112. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023, dalje u tekstu: ZR) propisani su mogući načini prestanka ugovora o radu. Člankom 112. stavkom 1. točkom 7. ZR-a propisano je da ugovor o radu može prestati sporazumom radnika i poslodavca. Člankom 113. ZR-a propisano je da sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti zaključen u pisanom obliku. Člankom 8. ZR-a propisano je da se na sklapanje valjanost, prestanak ili drugo pitanje u vezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a koje nije uređeno ovim ili drugim zakonom, primjenjuju, u skladu s naravi toga ugovora, opći propisi obveznoga prava. Člankom 292. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/21, 114/22, 156/22) propisano je da, ako je za sklapanje ugovora potrebno sastaviti ispravu, ugovor je sklopljen kad ispravu potpišu ugovorne strane, a zahtjev pisanog oblika ispunjen je ako strane razmijene pisma ili se sporazume pomoću drugog sredstva koje omogućuje da se sa sigurnošću utvrde sadržaj i identitet davatelja izjave. Kako iz sadržaja spornog mail-a proizlazi da je razlog prestanka radnog odnosa tužiteljice kod tuženika i odjave s obveznih osiguranja sklopljeni sporazum o prestanku radnog odnosa, tužiteljica navodi kako isti nikada nije sklopila. Smatra kako u konkretnom slučaju, sporazum o prestanku ugovora o radu nikada nije potpisan niti su se tužiteljica i tuženik usuglasili o bitnim sastojcima istoga, slijedom čega radni odnos tužiteljice kod tuženika nije mogao prestati s danom 15. studenog 2023. godine niti je tuženik imao osnova s navedenim datumom odjaviti tužiteljicu s obveznih osiguranja. U tom smislu riječ je o nezakonitoj i nedopuštenoj (jednostranoj) dispoziciji tuženika kojom su povrijeđena prava tužiteljice. Nezakonitom jednostranom dispozicijom tuženika u vidu odjave s obveznih osiguranja, bez postojanja pisanog sporazuma i/ili obrazložene i uredno dostavljene odluke, tužiteljici je nezakonito dokinut radni odnos i povrijeđeno pravo iz radnog odnosa zbog kojega je opravdano ustala zahtjevom za zaštitu prava, na koji se tuženik do današnjeg dana nije očitovao, a sada i tužbom.

Upravo uslijed narušenja fizičkog i psihičkog zdravlja prouzrokovanog postupanjem tuženika tužiteljica je od dana 26. listopada 2023. godine bila na bolovanju, te je bolovanje bilo otvoreno i na dan 15. studenog 2023. godine kada tuženik izvršava nezakonitu odjavu. Za čitavo vrijeme trajanja bolovanja tuženik je tužiteljici upućivao pozive i slao veći broj poruka na njenu privatnu e -mail adresu i putem aplikacije Whatsapp, neosnovano inzistirajući na potpisivanju sporazuma, a na koje poruke i pozive tužiteljica, zbog zdravstvenih razloga, te u skladu s liječničkom preporukom, nije bila u mogućnosti odgovarati.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tuženik predlaže sudu da tužbu odbaci jer je podnesena 22. prosinca 2023., dakle istekom roka određenim člankom 133. stavkom 2. Zakona o radu. Svojim e-mailom od 2. studenog 2023. tužiteljica je saopćila tuženiku da više ne želi raditi kod tuženika, što je tuženik sa svoje strane i prihvatio, ali je nakon toga tužiteljica odbijala primiti prihvat njezine ponude, od strane tuženika. Ističe da pokušaje tuženika da saopći tužiteljici kako prihvaća njezin zahtjev, okvalificirati kao nezakonito postupanje tuženika, protivno je ne samo zdravom razumu već i općim načelima obveznog prava na koje se poziva tužiteljica. Predlaže da se tužiteljičin tužbeni zahtjev kao neosnovan odbije.

3. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 6. listopada 2011. (str. 6 - 9 spisa), peti dodatak ugovoru o radu 25. travnja 2023. (str. 10 spisa); treći dodatak ugovoru o radu od 1. prosinca 2021. (str. 11 - 13 spisa); u e-mail korespondenciju (str. 14 - 17, 43, 47, 48 spisa); zahtjev za zaštitu prava radnika od 24. studenoga 2023. (str. 19 - 20 spisa); e-zapis HZMO-a od 16. studenoga 2023. (str. 21 - 23 spisa); zahtjev za zaštitu prava radnika od 24. studenoga 2023. (str. 24 - 25 spisa); u HP-potvrdu o primitku (str. 27 spisa); u obavijest o uručenju (str. 35 i 36 spisa); prijavu o nezakonitom postupanju poslodavca od 14. studenoga 2023. (str. 38 - 40 spisa); u sporazumni raskid ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 2. studenoga 2023. (str. 46 spisa); obrazac HZMO-a o prijavi o prestanku osiguranja od 16. studenoga 2023. (str. 58 spisa); u e-zapis HZMO-a od 15. veljače 2025. (str. 64 - 66 spisa); potvrdu i izvješća o privremenoj nesposobnost i za rad (str. 68 - 70 spisa); zahtjev tužiteljice za zaštitu prava radnika dostavljen e-mailom (str. 75 - 83 spisa); te ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Cijeneći sve dokaze zajedno i svaki dokaz posebno, u skladu s odredbom čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje u tekstu: ZPP-a), sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi nezakonitim i nedopuštenim postupanje tuženika kojim je tužiteljicu odjavio s obveznih osiguranja s danom 15. studenog 2023. godine, da se utvrdi nepostojećom osnova za prestanak radnog odnosa te da radni odnos tužiteljice kod tuženika nije prestao, kao i da se naloži tuženiku uspostaviti prijavu tužiteljice na obvezna osiguranja.

6. Tužiteljica je zaštitu prava ostvarivala u skladu s rokovima iz članka 133. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 98/219, 151/22, 64/23 dalje u tekstu ZR-a). Odredbom članka 133 ZR-a propisno je radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

7. Tužiteljica je za povredu saznala dana 16. studenog 2023. godine kada je putem e-maila zaprimila obavijest tuženika da je njen radni odnos prestao s danom 15. studenog 2023. godine (e-mail od 16. studenog 2023. koji prileži listu 16 spisa) kada je i saznala o odjavi s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Zahtjev za zaštitu prava podnijela je dana 24. studenog 2023. godine, putem svoje punomoćnice, tuženiku Zahtjev za zaštitu prava preporučenom poštom s povratnicom na adresu sjedišta tuženika te e-mailom. Tuženik je Zahtjev za zaštitu prava, poslan preporučenom poštom s povratnicom (list 27 spisa), zaprimio dana 28. studenog 2023. godine ( povratnica na listu 35 spisa), ali do dana podnošenja tužbe na isti nije odgovorio. Rok od petnaest dana tuženiku za odgovor na podneseni zahtjev za zaštitu prava istekao je dana 13. prosinca 2024. godine i počeo teći daljnji rok od petnaest dana tužiteljici za podnošenje tužbe. Tužbu je tužiteljica podnijela dana 22. prosinca 2023. godine, dakle unutra roka predviđenog gore navedenim odredbama.

.

8. U svom iskazu svjedok ŽE navodi da je sastavila sporazum, temeljem zahtjeva tužiteljice, kao i da je primila mail tužiteljice o čemu ju je izvjestila ravnateljica tuženika. Svjedokinja je primila mail kojim je tužiteljica zatražila da joj prestane radni odnos kod tuženika jer joj više nije prihvatljivo nastaviti raditi kod tuženika, i na teme lju toga je ravnateljica od nje zatražila da napiše sporazumni raskid. Tužiteljici je ponudila i konkretan datum da dođe radi potpisivanja sporazumnog raskida, ona je poslala mail da ne može doći na taj datum, njezin mail je bio od 3.11. Nakon toga su joj ponuđena još dva datuma radi dolaska potpisivanja sporazumnog raskida, no bez odgovora, nakon čega joj je pokušano dostaviti sporazum putem dostavljača, ne neuspješno, te joj je poslana dostava preporučenom pošiljkom koja se vratila s naznakom obaviješten, nije podigao. Tužiteljica je 15.11. poslala mail u kojem je navela da je bolesna i dok je na bolovanju da ništa ne može potpisivati. Nakon toga je ravnateljica odlučila angažirati odvjetnički ured, nakon konzultacija s odvjetnikom odlučila je odjaviti tužiteljicu s HZMO-a. Tužiteljica je bila na bolovanju tijekom cijelog razdoblja kad joj je poslodavac pokušao uručiti sporazum na potpis. Tekst sporazumnog raskida poslala je tužiteljici na mail s kojeg se i ona javila.

9. Tužiteljica u svom iskazu navodi da je radila kod tuženika sve dok nije odjavljena na radnom mjestu muzejske savjetnice. Svojim iskazom potvrđuje da je napisala mail 02.11.2023. te da je to učinila kako bih se zaštitila od postupaka poslodavca kada je i otišla na bolovanje 26.10.2023. te je uputila poslodavcu pisani zahtjev za zaštitu dostojanstva, ali se ne sjeća kada. Tužiteljica je htjela napustiti rad kod tuženika, ali ne bez ostvarenja pripadajućih prava kao što je otpremnina i sl., a o tome se nije dogovorila s poslodavcem. Nakon što je poslala mail, tuženik je isto poslao isto putem maila tekst sporazumnog raskida, na taj njihov mail odgovorila je da je na bolovanju i da nije u mogućnosti ništa potpisati, a zapravo se htjela dalje konzultirati sa svojom odvjetnicom. Dalje je nastavila primati mailove tuženika kojima ju se poziva da pristupi u ured tuženika radi potpisa sporazuma, na što nije odgovarala, jer je to doživljavala kao pritisak i po preporuci svoje liječnice. Tužiteljica je navela da razlog zašto se nije izjasnila zašto ne prihvaća takav sporazum, kako je smatrala da ako ne da izričit pristanak da ga nije ni dala pa da nema ni sporazumnog raskida. Potvrđuje da je inicirala pregovore o sporazumnom raskidu svojim mailom, no da je očekivala sam da će druga strana pristupiti razgovorima oko uvjeta, a to se nije dogodilo. Želja da napusti radno mjesto je posljedica nedopuštenih postupaka poslodavca prema njoj. U trenutku kad je poslala mail 02.11.2023. i nadalje u kontinuitetu je bila na bolovanju, isto tako i u trenutku odjave od strane poslodavca. Mail sa sporazumnim raskidom poslala gđa. ŽE. Napisala je u mailu da je njena namjera da se do 15.11. prekine radni odnos, ta namjera se mogla izvršiti i ne. Očitujući se da li je odustala od svog prijedloga za sporazumnim raskidom od 02.11.2023. navodi kako smatra da raskid nije ni postignut.

10. U svom iskazu zakonska zastupnica tuženika navodi da je zaprimila mail tužiteljice od 02.11. u kojem je jasno izrazila volju za sporazumnim raskidom, te da je tome odlučila udovoljiti pokrenuvši proceduru kod tajnice ŽE i ona je imala e-mail korespondenciju s tužiteljicom na način da ju je pozivala da dođe u ured da se dogovore oko svih uvjeta raskida, da potpiše tekst raskida i da vrati stvari, tužiteljica se nije odazvala i dobila je informaciju da se pravdala bolešću. Kako je to dosta trajalo angažirala je odvjetnika i nakon toga je izvršena odjava tužiteljice i smatrala je da je time ispoštovana volja tužiteljice da se raskine radni odnos. Ne sjeća se da je je tužiteljica podnijela poslodavcu Zahtjev za zaštitu dostojanstva . Bilo joj je poznato da je tužiteljica na bolovanju u vrijeme e-mail prepiske. Osobno nikad nije razgovarala s tužiteljicom o uvjetima i raskidu radnog odnosa. Po savjetu odvjetnika i šefice računovodstva odlučeno je da se tužiteljica odjavi iz radnog odnosa s onim datumom koji je naveden i koji je sukladan tužiteljičinom traženju.

11. Iz zahtjeva za zaštitu proizlazi da je isti upućen ravnateljici tuženika dana 30. listopada 2023. protiv upozorenja poslodavca na obveze iz radnog odnosa u svezi s mogućnošću otkaza ugovora o radu od 13. listo0pada 2023. te vezano uz ravnateljičin napad koji se dogodio 26. listopada 2023. Iz rezultata raspravljanja proizlazi da se tuženik na navedeni zahtjev nije očitovao.

12. Iz tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio sljedeće pravno relevantne činjenice:

- da je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika temeljem ugovora o radu od 6. listopada 2011. na radnom mjestu kustosa, a kasnije muzejskog savjetnika (Ugovor od 6. listopada 2011. i 1. prosinca 2021.te dodaci Ugovorima),

-da je tužiteljica podnijela zahtjev za sporazumni prestanak ugovora o radu s datumom 15. studenog 2023. u kojem navodi kako joj nije prihvatljivo raditi u Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti te da obavještava o namjeri prestanka radnog odnosa najkasnije do datuma 15. studenog te predlaže potpisivanje sporazuma o prestanku radnog odnosa s datumom 15. studeni 2023. uz molbu za žurnim očitovanjem (e mail od 2. studenog 2023 koji prileži listu 43 spisa),

-da je tuženik istog dana 2. studenog 2023, e mailom odgovorio na zahtjev tužiteljice navodeći da je uvažen njen zahtjev da ugovorni odnos prestane s datumom 15. studeni 2023. te je prema tom pisanom zahtjevu pozvao tužiteljicu da pristupi u 9 sati na potpis i primopredaju (e mail od 2. studenog 2023. koji prileži listu 43 spisa),

- tužiteljica se nakon izmijenjenih e mailova, nije očitovala niti je pristupila u prostorije tuženika.

13. Tužiteljica tužbenim zahtjevom predlaže da sud utvrdi nezakonitim i nedopuštenim postupanje tuženika kojim je tužiteljicu odjavio s obveznih osiguranja s danom 15. studenog 2023. godine, da se utvrdi nepostojećom osnova za prestanak radnog odnosa te da radni odnos tužiteljice kod tuženika nije prestao, kao i da se naloži tuženiku uspostaviti prijavu tužiteljice na obvezna osiguranja.

14. U ovom postupku sporno je sljedeće pravno pitanje;

Jesu li stranke ovog postupka razmjenom e mailova 2. studenog 2023. sklopile sporazum o prestanku radnog odnosa, te ovisno o tome jesu li naknadna postupanja tuženika(odjave s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja) zakonita, odnosno radi li se u ovom slučaju o valjanom sporazumnom raskidu radnog odnosa ili o jednostranoj i nezakonitoj dispoziciji tuženika kojom su povrijeđena prava iz radnog odnosa tužiteljice.

15. Prestanak Ugovora o radu reguliran je odredbom članka 112 ZR -a koji propisuje da isti može prestati, između ostalog sporazumom radnika i poslodavca .Člankom 8 st 4 ZR-a propisano je da se na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u vezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a koje nije uređeno ovim ili drugim zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora, opći propisi obveznoga prava. Oblik sporazumnog raskida radnog odnosa propisan čl. 113. ZR-a prema kojemu sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti u pisanom obliku. Dakle, u vezi glede valjanosti odnosno postojanja sporazumnog raskida ugovora o radu za rješenje ovog spora treba primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje u tekstu: ZOO) koji se primjenjuje na temelju čl. 8 st 4 ZR-a.

16. Prema članku 249.ZOO-a propisano je kako se volja za sklapanje ugovora može izjaviti riječima, uobičajenim znakovima ili drugim ponašanjem iz kojega se sa sigurnošću može zaključiti o njezinu postojanju, sadržaju i identitetu davatelja izjave. Stavkom 2. navedenog članka propisano je da se volja za sklapanje ugovora može izjaviti i pomoću različitih komunikacijskih sredstava, dok je stavkom 3. ZOO-a propisano da izjava volje mora biti učinjena slobodno i ozbiljno.

17. U ovom slučaju, sud smatra da je sporazum je sačinjen u pisanom obliku. Naime pojam pisanog oblika pravnog posla ne znači nužno da je pravni posao napisan i potpisan u jednoj ispravi (takvo stajalište zauzima i VSRH u svojoj odluci pod poslovnim brojem Revr 1277/12 od 16. rujna 2014.) . Dovoljno je da jedna strana uputi drugoj prijedlog sporazuma u pisanom obliku, a druga strana u pisanom obliku prihvati prijedlog.

18. Odredbom članka 292 Zakona o obveznim odnosima propisano je da je zahtjev pisanog oblika ispunjen ako strane razmjene pisma ili se sporazume pomoću drugog sredstva koje omogućuje da se sa sigurnošću utvrde sadržaj i identitet davatelja izjave, što je u ovom slučaju, prema mišljenju suda, ispunjeno. Iz sadržaja izmijenjenih e- mailova jasno proizlazi svi pravno relevantni elementi sporazuma o prestanku radnog odnosa, izjava tužiteljice da želi sporazumni prestanak kao i datum prestanka tog odnosa koji je prihvaćen odgovorom tuženika poslanog istog dana. Na taj način prema mišljenju suda odlučeno je o prestanku predmetnog ugovora o radu i time su stranke ugovornog odnosa izrazile suglasnu volju za prestanak radnog odnosa i to baš s datumom 15. studenog 2023.

19. Navodi tužiteljice kojima ističe da je njenoj odluci da napusti rad kod tuženika prethodilo između ostalog i zahtjev za zaštitu prava radnika vezan za postupanje tuženika ne utječe na gornja utvrđenja suda niti predstavlja pravno relevantan razlog koji bi utjecao na valjanost sporazuma. Valja reći da iz rezultata raspravljanja ne proizlazi da su tužiteljica i tuženik bili u bilo kakvoj vrsti nesporazuma glede bitnih sastojaka za sklapanje ovog sporazuma (način i trenutak prestanka radnog odnosa), već su oni dogovoreni. Sud tek napominje da iz rezultata raspravljanja ne proizlazi niti postojanje mana volje na strani tužiteljice, no navedeno niti ne bi niti utjecalo na ishod postupka, jer tužiteljica tužbenim zahtjevom ne predlaže konstitutivni poništaj ugovornog posla prema odredbama ZOO-a.

20. Sud navodi da drugi elementi koje tužiteljica spominje u vidu otpremnine ne predstavljaju osnovni element sporazuma i nisu zakonski usko vezani uz postojanje samog sporazuma o prestanku radnog odnosa. Stoga naknadni navodi tužiteljice, izneseni u ovom postupku, da je doista htjela prekinuti radni odnos, ali ugovarajući eventualna dodatna prava sud nije prihvatio jer suprotno proizlazi iz izmijenjenih mailova. Naknadno postupanje tužiteljice upravo ukazuje da je nakon što je dobila e mail kojim je uvažen njen zahtjev ista nije prigovorila niti zahtijevala izmjenu sadržaja takvog, sada već prihvata ponude.

21. Sud nije proveo druge dokaze smatrajući da su pravno relevantne činjenice utvrđene u postupku a i stranke su na ročištu održanom 7. travnja 2025 odustale od svih drugih predloženih dokaza.

22. Slijedom navedenog ovaj sud smatra kako je radni odnos stranka prestao sporazumom, u pisanom obliku, a okolnost da je tužiteljica naknadno odbila pristupiti i potpisati jedinstveni dokument istog sadržaja jer je promijenila mišljenje, ne utječe na nastanak i valjanost forme samog sporazuma.

23. Kako je poslodavac temeljem sporazuma o prestanku radnog odnosa odjavio tužiteljicu s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja a tužiteljici je radni odnos prestao 15 . studenog 2023., tako se ukazuje neosnovanim zahtjev da navedene postupanja poslodavca sud utvrdi nezakonitim kao i zahtjev za vraćanje na rad.

24. Slijedom navedenog valjalo je odbiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao pod točkom I izreke.

25. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja tuženika prema Tbr 7 točka 2 važeče Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u iznosu od 250 bodova, odnosno 500,00 eura kako je to zatražio punomoćnik tuženika koji iznos je tuženiku dosuđen pod točkom II izreke

26. Slijedom svega naprijed navedenog sud je donio odluku kao u izreci presude.

U Zagrebu, dana 24. veljače 2026.

Sutkinja:

Vanda Mostovac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda.

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika