REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-1255/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Nikolini Labuhar Bazina, u pravnoj stvari tužitelja TŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Nikoliću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 27. siječnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i FŽ, zamjenice Općinskog građanskog državnog odvjetništva, 24. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvu unutarnjih poslova isplatiti tužitelju TŽ iznos od 1.300,00 EUR sa zateznom kamatom koja teče od 29. svibnja 2024. pa do isplate sve po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvu unutarnjih poslova naknaditi tužitelju TŽ trošak parničnog postupka u iznosu od 1.200,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 24. veljače 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja TŽ za naknadu troška postupka u iznosu od 150,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude do isplate.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe predložena podneskom od 24. studenoga 2025.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je radnik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, raspoređen u II. PP Zagreb, PU Zagrebačke, na radnom mjestu policijskog službenika. Dana 20. travnja 2022. oko 6,00 sati ujutro, tužitelj je za vrijeme obavljanja službe nastradao na način da je za vrijeme pružanja intervencije na adresi u [adresa], zadobio udarac šakom u glavu. U predmetnom događaju tužitelj je zadobio tjelesne ozljede zbog kojih mu je povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na fizičko i duševno zdravlje s obzirom da je u štetnom događaju zadobio ozljede zbog kojih je morao primati liječničku pomoć. U trenutku i nakon ozljeđivanja, tužitelj je pretrpio intenzivni strah i jake bolova, a nakon ozljeđivanja bila mu je potrebna tuđa pomoć i njega. Radi predmetnog ozljeđivanja, tužitelj je trpio te i nadalje trpi znatne tegobe koje utječu na njegov svakodnevni život i aktivnosti. Slijedom navedenog, tužitelj od tužene potražuje naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti (za duševne boli zbog povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje te za pretrpljene tjelesne boli i strah) iznos od 1.050,00 EUR te za tuđu pomoć i njegu iznos od 150,00 EUR. Tužitelj se obratio tuženoj s prijedlogom za mirno rješenje spora, međutim, tužena je taj prijedlog otklonila kao neosnovan.

2. U odgovoru na tužbu tužena osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Iz tužbe je razvidno da je do nastanka štetnog događaja došlo 20. travnja 2022. prilikom policijske intervencije, u kojoj je sudjelovao i tužitelj. Nesporno je opravdano i zakonito postupanje Policijske uprave zagrebačke, odnosno policijskih službenika tužene. Iz izvješća o uporabi sredstava prisile policijskih službenika, razvidno je da su policijski službenici zakonito i opravdano uporabili sredstva prisile radi svladavanja osumnjičenog počinitelja kaznenog dijela EŽ te da je tužitelj TŽ tijekom intervencije zadobio ozljede u vidu manje posjekotine i hematoma na gornjoj usnici. Tužitelj je odvezen u Kliničku bolnicu „Sveti Duh“ gdje je tužitelju TŽ dijagnosticirao natučenje mekog oglavka – contusio capitis. Uvidom u presliku prijave ozljede na radu od 21. travnja 2022. godine, razvidno je iz odgovora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje da je tužitelju ozljeda na radu priznata 12. rujna 2022. godine. Tužena navodi da je PU Zagrebačka podnijela kaznenu prijavu Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu dana 27. travnja 2022. godine, zbog osnove sumnje da je osumnjičeni JŽ počinio kazneno djelo prisile prema službenoj osobi sukladno članku 314. stavku 2. Kaznenog zakona, te kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja sukladno članku 205. stavku 1. navedenog zakona. Uvidom kod HOK- osiguranja d.d., a vezano za kolektivno osiguranje, utvrđeno je da osiguranje nije zaprimila prijavu za naknadu štete od strane tužitelja za štetni događaj od 20. travnja 2022. Tužena smatra da opisana vrsta ozljede ne proizvodi dugotrajnu onesposobljenost ni dugotrajne bolove, odnosno da predstavlja neznatni oblik povrede prava osobnosti, u odnosu na fizičku i duševno zdravlje tužitelja. Slijedom navedenog, predlaže odbiti tužitelja tužbeni zahtjev.

3. Tužitelj je podneskom od 24. studenoga 2025., nakon provedenog financijskog vještačenja, konačno uredio tužbeni zahtjev na način da je povećao prvotno postavljeni tužbeni zahtjev, što predstavlja preinaku tužbe. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 190. stavka 2. i 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 46/25.; dalje: ZPP), odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem dopisa Općinskog građanskog državnog odvjetništva u Zagrebu od 17. rujna 2024. (str. 4 i 15 spisa), medicinske dokumentacije (str. 5 spisa), Prijave o ozljedi na radu (str. 4-9 spisa), Izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad (str. 10 spisa), Potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad od 21. travnja 2022. (str. 11 spisa), Prijedloga za mirno rješenje spora od 27. svibnja 2024. s potvrdom o primitku (str. 12-14 spisa), izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku izv.prof.prim.dr.sc. PŽ (str. 43-44 spisa), a tijekom postupka saslušana je svjedokinja ČŽ (str. 31-32 spisa) i tužitelj (str. 32 spisa).

5. Na ročištu održanom 27. siječnja 2026., punomoćnici stranaka su naveli da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga te su predložili da se glavna rasprava zaključi. Sud je, uz suglasnost stranaka, odlučio da se daljnji dokazi neće izvoditi i zaključio je glavnu raspravu.

6. Temeljem tako provedenog postupka, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno članku 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete, kao posljedice ozljede na radu pretrpljene u štetnom događaju koji se dogodio 20. travnja 2022.

8. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija, opravdano i zakonito postupanje tužitelja te da je tužitelju priznata ozljeda na radu 12. rujna 2022.

9. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva.

10. Čitanjem Prijedloga za mirno rješenje spora od 27. svibnja 2024. koji predan na poštu preporučen pošiljkom 29. svibnja 2024., sud je utvrdio da se tužitelj obratiti nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora sukladno članku 186.a ZPP-a.

11. Odredbom članka 111. stavka 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22.; dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

12. Člankom 25. stavkom 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", broj 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18.; dalje: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. citiranog članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

13. Tijekom postupka sud je saslušao svjedokinju ČŽ, koja je u svom iskazu navela da je 20. travnja 2022. radila s tužiteljem u noćnoj smjeni, i to od 19 sati prethodnog dana do 7 sati idućeg dana. Navela je da su oko 5,30 ujutro zaprimili dojavu za intervenciju te da misli da se radilo o ulici Vaganačka, odnosno o području [adresa]. Iskazala je da su, kada su došli na adresu, zatekli JŽ kako gol šeće po dvorištu i da je bio rastrojen, pri čemu s njim nisu mogli uspostaviti komunikaciju. Navela je da mu je tužitelj pokušao preventivno staviti lisice do dolaska Hitne pomoći, kako ne bi ozlijedio sebe ili njih ili da ne bi pobjegao. U trenutku kada mu je tužitelj pokušao staviti lisice, JŽ ga je, prema njezinim navodima, lupio šakom u području lica i pobjegao. Iskazala je da je ona ostala pisati izvještaj u policijskoj postaji, a da je tužitelj otišao na Hitnu. Također je navela da su na početku intervencije ona i tužitelj bili sami, ali da su, nakon što je JŽ pobjegao, poslali pomoć te da su tek nakon što je pomoć došla krenuli tražiti JŽ.

14. Sud je saslušao i tužitelja koji je naveo da je 20. travnja 2022. radio u noćnoj smjeni s kolegicom ČŽ. Pri kraju njihovog radnog vremena zaprimili su dojavu za intervenciju na adresi [adresa] u [adresa]. Kada su došli na adresu, zatekli su JŽ koji je bio psihički rastrojen i hodao je po gornjoj etaži dvorišta (dvorište se sastoji od gornje etaže dvorišta na kojoj je bio šljunak i donjeg dijela dvorišta koje je u strmini). U dogovoru s operativnim dežurstvom, tužitelj je htio EŽ staviti lisice u cilju sprječavanja samoozljeđivanja i ozljeđivanja drugih kako bi onda pričekali Hitnu pomoć. U trenutku kada je stavljao lisice na njegovu desnu ruku, JŽ ga je lupio šakom lijeve ruke na području desne strane lica. Dok je tužitelj došao k sebi od udarca, JŽ je pobjegao. Tražili su pojačanje i nakon što je isto došlo, krenuli su ga tražiti. Tužitelj je zatražio liječničku pomoć na Hitnoj na Svetom Duhu. Nakon štetnog događaja bio je na bolovanju. Nije mu bila potrebna tuđa pomoć.

15. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedokinje ČŽ i tužitelja jer su svjedokinja i tužitelj iskazivali životno i logično, a u bitnim dijelovima i međusobno suglasno.

16. Slijedom iznesenog, a imajući u vidu da je tužitelj ozljede zadobio na radu, a da tužena nije dokazala postojanje ekskulpacijskih razloga (niti je tvrdila da isti postoje), sud zaključuje da je postoji odgovornost tužene, kao poslodavca, za štetu koju je tužitelj doživio na radu.

17. Radi utvrđivanja kvalifikatornih okolnosti neimovinske štete i potrebe za tuđom pomoći, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku izv.prof.prim.dr.sc. PŽ. U svom nalazu i mišljenju od 13. studenog 2025. vještak je utvrdio da je tužitelj u štetnom događaju 20. travnja 2022. zadobio ozljedu natučenja glave. Učinjen je inicijalni pregled na dan štetnog događaja po kirurgu- traumatologu, nakon kojega je dalje praćen po nadležnom liječniku obiteljske medicine. Kod tužitelja su zaostale opisane subjektivne tegobe. Bol jačega intenziteta trajala je 2 dana, srednje jakog intenziteta trajala je 5 dana, slabijeg intenziteta daljnjih tjedan dana. Tzv. primarni strah (u trenutku ozljeđivanja i neposredne životne opasnosti) bio je intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah (radi zadobivenih ozljeda i njihovih posljedica) jačeg intenziteta trajao je 1 dan, srednje jakog intenziteta 7 dana, slabijeg intenziteta 15 dana. Kod tužitelja nije došlo do smanjenja životne aktivnosti, zbog koje bi trpio duševne boli i morao ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu. Tuđa pomoć i njega tužitelju je bila potrebna 3 sata dnevno prvih 5 dana po ozljeđivanju. Naruženosti nema.

18. Stranke nisu imale primjedbi na citirani nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka izv.prof.prim.dr.sc. PŽ.

18.1. Nakon provedenog medicinskog vještačenja te nakon što je saslušan tužitelj koji je iskazao da mu nije bila potrebna tuđa pomoć, tužitelj je uredio tužbeni zahtjev podneskom od 24. studenoga 2025.

19. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka izv.prof.prim.dr.sc. PŽ budući je isti sačinjen u skladu s pravilima struke i u skladu s dokumentacijom koja je priložena u sudski spis, a na temelju pregleda tužitelja.

20. Slijedom svega navedenog, ocjena je ovog suda da je u štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu odredbe članka 19. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22.; dalje: ZOO), a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, na temelju članka 1100. stavka 1. ZOO-a.

21. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a što je konkretno slučaj, za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi. One su, u smislu odredbe članka 1100. stavka 2. ZOO-a, kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

22. Budući iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužitelj trpio bol ukupno 14 dana, od čega bol jakog i srednjeg intenziteta u trajanju od 7 dana, a slabijeg intenziteta 7 dana, da je tužitelj trpio sekundarni strah ukupno 23 dana, od čega strah jakog i srednjeg intenziteta 5 dana, a slabijeg intenziteta 15 dana te da je tužitelj u vrijeme ozljeđivanja imao 30 godina, ocjena je ovog suda da navedeno, na temelju odredbe članka 1100. stavka 2. ZOO-a, opravdava dosuđenje pravične novčane naknade tužitelju u iznosu od 1.300,00 EUR. Dodatno se ističe da je tužena na ročištu koje je održano 27. siječnja 2026. navela da nema prigovora na visinu tužbenog zahtjeva.

23. Napominje se da su Orijentacijski kriteriji posljednji put mijenjani u lipnju 2020. (Su-IV-47/2020-5) kada su povišeni za 50%, uz obrazloženje Vrhovnog suda da su za izmjenu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002., pa je sud prilikom utvrđenja pravične novčane naknade tužitelju uzeo u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2022. godine.

24. Iako je sudski vještak izv.prof.prim.dr.sc. PŽ na temelju medicinske dokumentacije procijenio da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega 3 sata dnevno kroz 5 dana po ozljeđivanju, tužitelj je u svom iskazu naveo da mu ista nije bila potrebna. Sud cijeni da naknada štete s osnove tuđe pomoći pretpostavlja stvarno postojanje potrebe, odnosno trpljenja štete. Kako sam tužitelj tvrdi da mu tuđa pomoć nije bila potrebna, sud nalazi da tužitelj nije dokazao postojanja štete po toj osnovi.

25. Odredbom članka 1086. ZOO propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok je odredbom članka 1103. ZOO propisano da obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Kako je nakon provedenog liječenja po štetnom događaju od 20. travnja 2022. došlo do stabilizacije zdravstvenog stanja, a posljedice su lakšeg i prolaznog karaktera, ocjena ovog suda je da tužitelj opravdano potražuje zateznu kamatu od podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 29. svibnja 2024. pa do isplate.

26. Stopa zatezne kamate određena je na temelju odredbe članka 29. stavaka 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.).

27. Ostali priloženi dokazi i navodi stranaka nisu posebno ocijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

28. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. ZPP i članka 155. ZPP, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23. i 107/25.; dalje: Tarifa) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.300,00 EUR.

29. S obzirom na odredbe Tarife tužitelju su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za:

- sastav prijedloga za mirno rješenje spora (Tbr. 32/1 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 150,00 EUR;

- sastav tužbe od 3. rujna 2024. (Tbr. 7/1 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 150,00 EUR;

- zastupanje na ročištu 19. svibnja 2025. (Tbr. 9/1 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 150,00 EUR;

- zastupanje na ročištu 17. srpnja 2025. (Tbr. 9/1 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 150,00 EUR;

- sastav podneska od 24. studenoga 2025. (Tbr. 8/1 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 150,00 EUR;

- zastupanje na ročištu 27. siječnja 2026. (Tbr. 9/1 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 150,00 EUR;

što ukupno iznosi 900,00 EUR.

30. Tužitelju je priznat trošak plaćenog predujma za provođenje medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR, budući da je tuženik osporavao visinu tužbenog zahtjeva. Dakle, tužitelju su priznati troškovi postupka u sveukupnom iznosu od 1.200,00 EUR.

31. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 10. listopada 2024. jer isti nije bio potreban za vođenje ovog postupka.

32. Na dosuđeni parnični trošak, tužitelju je dosuđena zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP-a, u visini određenoj člankom 29. stavcima 2. i 8. ZOO-a.

33. Paricijski rok u ovom postupku iznosi 15 dana, sukladno odredbi članka 328. stavka 2. ZPP-a.

34. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 24. veljače 2026.

Sutkinja

Nikolina Labuhar Bazina

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a). Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP-a). U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po OGDO