REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Poslovni broj: Pn-175/25-24

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Dijani Mađerčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice GĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Hrvoju Matiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. OIB:26187994862 iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, zastupanog po punomoćniku ĐĐ, dipl. iur., po generalnoj punomoći Su-357/15, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 28. siječnja 2026. godine u nazočnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice te punomoćnika tuženika, dana 24. veljače 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 2.358,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. studenog 2024. godine do isplate kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Punomoćnik tužiteljice u tužbi navodi da je dana 01. svibnja 2024. godine tužiteljica kao suputnik u vozilu marke Suzuki registracijske oznake [registarska oznaka], doživjela prometnu nesreću za koju je odgovoran vozač osobnog vozila marke Renault registracijske oznake [registarska oznaka], osiguran kod tuženika. Nastavno punomoćnik tužiteljice je ističući da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji te je tijekom liječenja trpjela brojne neugodnosti, kao što su odlasci liječnicima, česte fizikalne terapije, zatim štetne dijagnostičke pretrage, korištenje lijekova za bolove i smirenje, naglasio da se tužiteljica obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom dana 29. studenog 2024. godine temeljem kojeg je tuženik platio tužiteljici na ime naknade štete iznos od 1.842,00 eura. Slijedom navedenog punomoćnik tužiteljice je tužbenim zahtjevom zatražio na ime naknade neimovinske štete i to po kriteriju fizičkih bolova, straha i duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti iznos od 2.200,00 eura te na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 158,00 eura, što ukupno iznosi 2.358,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. studenog 2024. godine do isplate uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude prvog stupnja do isplate.

2. Punomoćnik tuženika se očitovao na tužbu ističući kako nije sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost osiguranika tuženika, naglasio da je tuženik isplatom iznosa od 1.842,00 eura u mirnom postupku u cijelosti naknadio tužiteljici nastalu štetu. Nastavno punomoćnik tuženika je osporio utuženu visinu neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, kao i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate navodeći da je odštetni zahtjev podnesen dana 01. prosinca 2024. godine, što znači da bi tuženik bio u zakašnjenju tek od 02. prosinca 2024. godine, a ujedno se na nenovčanu imovinsku štetu s naslova tuđe pomoći i njege zakonska zatezna kamata može računati jedino od dana presuđenja. Slijedom navedenog punomoćnik tuženika je predložio odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu troškova parničnog postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaz uvidom u presliku utemeljenog odgovora tuženika od 10. siječnja 2025. godine (list 5 spisa), u presliku medicinske dokumentacije (stranica 6-14 spisa), u presliku odštetnog zahtjeva od 29. studenog 2024. godine (stranica 15-16 spisa), u presliku izvješća o prometnoj nesreći (stranica 17 spisa), u presliku liječničke potvrde (stranica 34 spisa), u presliku zdravstvenog kartona (stranica 40-198 spisa), u nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića (stranica 201-203 spisa), u usmeno očitovanje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića (stranica 201-211 spisa) te u iskaz tužiteljice (stranica 215-216 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći prema brižljivoj i savjesnoj ocjeni svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. Među strankama je dakle nesporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, odgovornost, kao i činjenica da je tuženik prije podnošenja tužbe platio tužiteljici na ime naknade štete iznos od 1.842,00 eura. Isto tako nesporna je činjenica da su tužiteljici potrebnu tuđu pomoć i njegu pružali ukućani. Naprotiv sporna je visina tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, kao i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate.

6. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Igora Stipančića, specijalist kirurgije (stranica 201-203 spisa) proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila trzajnu ozljedu vrata i istegnuće mišića uz cijelu kralješnicu, dan nakon štetnog događaja pregledana je u OHBP KB Dubrava, kliničkim pregledom su utvrđene navedene ozljede, provedeno je liječenje imobilizacijom vrata i fizikalnom terapijom. Nastavno sudski vještak je ističući da se tužiteljica na pregledu kod vještaka 28. kolovoza 2025. godine žalila na ukočenost vrata, otežanu pokretljivost vrata, jake glavobolje i vrtoglavice te je navela kako je i prije ovog štetnog događaja imala tegobe s kralješnicom, najviše u lumbalnom dijelu, ali nije imala tegoba s vratom, a ovratnik je nosila oko tjedan dana, koji je samoinicijativno skinula, naglasio da je kliničkim pregledom utvrdio: glava na palpaciju, kao i izlazišta krajnijskih živaca bezbolna; PVM duž cijele kralješnice blaže napeta; palpacija spinoznih nastavaka bezbolna; vratna lordoza blaže izravnata; kretnje vratne kralješnice: antefleksija 50 stupnjeva, retrofleksija 50 stupnjeva, laterofleksija lijevo 40 stupnjeva, desno 45 stupnjeva, rotacija lijevo 55 stupnjeva, desno 60 stupnjeva; GMS primjerena; testovi koordinacije uredni; u Rombergu stabilna. Isto tako sudski vještak je posebno istaknuo da je tužiteljica ozljede u ovom štetnom događaju zadobila na već ranije degenerativno oštećenu vratnu kralješnicu. Naime iz medicinske dokumentacije razvidno je postojanje tegoba i liječenje vezano za vratnu i slabinsku kralješnicu prije štetnog događaja, a ujedno su i u zdravstvenom kartonu zabilježene ranije tegobe poput vrtoglavica i glavobolja te obrada zbog tih simptoma, dok naprotiv u zdravstvenom kartonu niti nisu zabilježene ozljede zadobivene u ovom štetnom događaju, s time da uputnice koje je dobila za fizijatra kao dijagnozu navode kronične promjene (osteoporoza i lumbosakralni kronični sindrom), pa je očito da je tužiteljica ozljedu zadobila na kralješnicu koja je i prije predmetnog štetnog događaja već bila oštećena i zbog koje je provodila liječenje prije ovog događaja. Nastavno sudski vještak je navodeći da se završetkom liječenja može smatrati završen ciklus fizikalne terapije 22. srpnja 2024. godine, jer slijedeća kontrola fizijatra tri mjeseca kasnije, odnosno 15. listopada 2024. godine smatra se liječenjem kroničnog stanja koje je postojalo od ranije, naglasio da ozljede zadobivene u ovom štetnom događaju nisu dovele do trajnih posljedica, pa samim time ozljede nisu dovele do smanjenja životnih aktivnosti. Isto tako tužiteljica je trpila bolove jakog intenziteta oko 3 dana, srednjeg oko 6 dana, a manjeg još do 4 tjedna sveukupno, dok je strah i to tzv. primarni strah, strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio intenzivan i kratkotrajan, a tzv. sekundarni strah, strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta trajao je oko 2 dana, srednjeg oko 5 dana i manjeg oko 3 tjedna. Konačno tužiteljici je tuđa pomoć bila potrebna u trajanju tjedan dana 2 sata na dan zbog mirovanja i nošenja ovratnika, a potom je još trebala pomoć u ukupnom trajanju od 3 tjedna 3 puta tjedno po 2 sata zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora.

7. Stranke su se očitovale na nalaz i mišljenje sudskog vještaka na način da je punomoćnik tužiteljice prigovorio nalazu i mišljenju navodeći da je sudski vještak podcijenio sve posljedice ozljeđivanja te pogrešno utvrdio da zadobivene ozljede nisu dovele do smanjenja životnih aktivnosti tužiteljice, dok naprotiv punomoćnik tuženika nije imao nikakvih prigovora na nalaz i mišljenje.

8. Sudski vještak dr. Igor Stipančić se usmeno očitovao na iznesene prigovore na ročištu 30. listopada 2025. godine (stranica 210-211 spisa) navodeći da je nalaz i mišljenje temeljio na cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji, što uključuje i presliku zdravstvenog kartona, kao i kliničkim pregledom tužiteljice te je evidentno da je tužiteljica zadobila ozljede u ovom štetnom događaju na već ranije degenerativno oštećenu i promijenjenu kralješnicu, s time da nema niti jednog dokaza da bi zadobivene ozljede dovele do dodatnih oštećenja i time dovele do dodatnog smanjenja životnih aktivnosti tužiteljice. Naime osim što nije pregledana dan po štetnom događaju ujutro, nego tek navečer, što samo po sebi ukazuje na težinu ozljeđivanja, već ujedno nema nikakvog kontrolnog pregleda kirurga, iako joj je to preporučeno, a niti se tužiteljica javila svom liječniku opće prakse, što joj je također preporučeno. Nastavno sudski vještak je istaknuo da je kliničkim pregledom utvrdio ograničene kretnje vratne kralješnice blažeg stupnja, ali je tužiteljica ozljede u ovom štetnom događaju zadobila na već ranije degenerativno oštećenu i promijenjenu kralješnicu, pa iako te ozljede teoretski mogu dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja s obzirom na degenerativnu vratnu kralješnicu, u konkretnom slučaju nema nikakvih činjenica koje na to ukazuju.

9. Iskazu tužiteljice (stranica 215-216 spisa) u dijelu kojim je u bitnom istaknula da ne može utjecati na to što će liječnik upisati u zdravstveni karton, iako dakako liječniku opiše svoje tegobe, sud je poklonio povjerenje, jer je logičan i razumljiv. Naprotiv dijelu iskaza tužiteljice da prije ozljeđivanja u ovom štetnom događaju nije imala problema s vratnom kralješnicom, nego samo s lumbalnom kralješnicom, s time da se na sistematskom pregledu požalila na tegobe u vidu glavobolja i vrtoglavica, koje nisu povezane s vratnom kralješnicom, već pretpostavlja da joj je „to bio takav period“, a koje tegobe su tokom vremena prestale, a ujedno joj liječnik niti nije preporučio nikakvu daljnju obradu, nego samo da „vježba i popije tabletu“, sud nije poklonio povjerenje, jer je nelogičan i kontradiktoran. Naime osim što tužiteljica niti nema potrebno stručno medicinsko znanje, za razliku od sudskog vještaka medicinske struke dr. Igora Stipančića, pa pogrešno smatra da tegobe u vidu glavobolja i vrtoglavica nisu povezane s vratnom kralješnicom, već te tegobe tretira na način da joj je „to bio takav period“, a ujedno, što treba posebno naglasiti, potpuno zanemaruje činjenicu da joj je liječnik upravo vezano za navedene tegobe preporučio da „vježba i popije tabletu“, dakle preporučio joj je provođenje fizikalne terapije i medikamente, tablete za bolove, što je uobičajena terapija za tegobe s vratnom kralješnicom.

10. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića, kao i usmeno očitovanje, jer je izrađen temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju, uključujući presliku zdravstvenog kartona, kao i kliničkog pregleda tužiteljice te je logičan i obrazložen. Naime sudu je razumljivo i logično mišljenje sudskog vještaka da je tužiteljica ozljede u ovom štetnom događaju zadobila na već ranije degenerativno oštećenu vratnu kralješnicu, a što je razvidno iz medicinske dokumentacije, odnosno preslike zdravstvenog kartona, u kojem su evidentirane ranije tegobe tužiteljice u vidu vrtoglavica i glavobolja, koje su povezane s vratnom kralješnicom, s time da u ovom štetnom događaju zadobivene ozljede niti nisu dovele do dodatnih oštećenja, a time i do dodatnog smanjenja životnih aktivnosti tužiteljice. Isto sudu je logična i opravdana ocjena intenziteta i trajanja svih utuženih kriterija neimovinske štete, odnosno intenziteta i trajanja fizičkih bolova i straha, kao i potrebe za tuđom pomoći i njegom, jer je ta ocjena dana sukladno težini zadobivenih ozljeda, kao i samom načinu i tijeku liječenja, a što je sudski vještak utvrdio uvidom u medicinsku dokumentaciju, kao i kliničkim pregledom tužiteljice. Iz navedenog razloga sud je odbio kao neosnovan kako prijedlog punomoćnika tužiteljice za provođenjem dokaza dodatnim usmenim očitovanjem sudskog vještaka, tako i prijedlog za provođenjem dokaza novim medicinskim vještačenjem.

11. S obzirom na intenzitet i trajanje bolova tužiteljice, a u pitanju su bolovi jakog intenziteta u trajanju oko 3 dana, srednjeg oko 6 dana, a manjeg još do 4 tjedna sveukupno, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22 – u daljnjem tekstu ZOO-a) i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 900,00 eura.

12. Nastavno s obzirom na intenzitet i trajanje straha tužiteljice, a u pitanju je tzv. primarni stah, strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja koji je bio intenzivan i kratkotrajan, a tzv. sekundarni strah, strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta trajao je oko 2 dana, srednjeg oko 5 dana i manjeg oko 3 tjedna, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 700,00 eura.

13. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim je tužiteljica zatražila naknadu neimovinske štete po kriteriju duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti prihvaćajući mišljenje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića da zadobivene ozljede niti nisu dovele do trajnih posljedica, odnosno nisu dovele do smanjenja životnih aktivnosti, sud je utvrdio da tužiteljica ne može osnovano zahtijevati naknadu neimovinske štete po kriteriju duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti.

14. S obzirom da je tužiteljici tuđa pomoć i njega bila potrebna u trajanju tjedan dana 2 sata na dan zbog mirovanja i nošenja ovratnika, a potom je još trebala pomoć u ukupnom trajanju od 3 tjedna 3 puta tjedno po 2 sata zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora, a nesporna je činjenica da su joj potrebnu pomoć i njegu pružali ukućani, dakle u pitanju je nenovčana imovinska šteta, sud je u smislu odredbe članka 1095. stavka 1. ZOO-a utvrdio da tužiteljici za ukupno potrebna 32 sata tuđe pomoći i njege pripada novčana naknada u zatraženom iznosu od 158,00 eura, što je sasvim sigurno manja cijena od cijene sata NKV radnika u utuženom razdoblju u mjestu prebivališta tužiteljice, u vrijeme kada je tužiteljici takva tuđa nestručna pomoć i njega bila potrebna.

15. Imajući na umu da tužiteljici po svim utuženim kriterijima neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.600,00 eura, što je u skladu s Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 05. ožujka 2020. godine i od 15. lipnja 2020. godine, a na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege novčana naknada u iznosu od 158,00 eura, što ukupno iznosi 1.758,00 eura, s time da je nesporna činjenica da je tuženik prije podnošenja tužbe platio tužiteljici na ime naknade štete iznos od 1.842,00 eura, čime je dakle u cijelosti naknadio nastalu štetu tužiteljice, to je sud slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1045. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 1046. ZOO-a, odredbom članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 1095. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a i odredbom članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 2.358,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. studenog 2024. godine do isplate te je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

16. Odluka o naknadi troškova parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a te je sud zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka odbio kao neosnovan, jer je tužiteljica zastupana po punomoćniku u cijelosti izgubila u ovom parničnom postupku. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke presude.

17. Nastavno zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer tuženik osim što nije određeno naveo troškove čiju naknadu zahtjeva, već ujedno tuženik niti nije imao nikakav trošak čiju bi naknadu mogao osnovano zahtijevati. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom III. izreke presude.

U Zagrebu, dana 24. veljače 2026. godine

Sudac:

Dijana Mađerčić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, pismeno u četiri primjerka, putem ovog suda na Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku – uz rješenje na platež sudske pristojbe na presudu u iznosu od 70,03 eura

2. Tuženiku

U Zagrebu, dana 24. veljače 2026. godine