Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, Zadar

Poslovni broj: P-63/2026-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

P R E S U D A  Z B O G  O G L U H E

Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Sonji Miljak, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) EG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 7. Dekalb Ave Apt 6 g, pod 2) VG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 3) KG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 199-08 32 Av Apt 2f, tužitelji od 1) do 3) zastupani po punomoćniku Ivanu Rudiću odvjetniku u Zadru, protiv tuženika pod 1) ĆG, iz [adresa] kao nasljednik pok.oca i upisanog zk.vlasnika ČG pk. E, pod 2) RG pk. V [adresa], pod 3) MG [adresa], pod 4) TG pok.UG [adresa], pod 5) EGC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 6) SG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Dobropoljana 23 271 Kukljica, pod 7) JG, 1510 miner Av.San Paulo, Cal 94806, SAD, tužena pod 7) zastupana po privremenom zastupniku Marinu Huzjaku, odvjetniku u Zadru, pod 8) CG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 9) ŽG, OIB; 36378821675, Ulica Sv. Nikole Tavelića 4, 23 000 Zadar i pod 10) FG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 23 000 Zadar, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine i uknjižbe, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 22. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, a u odsutnosti privremenog zastupnika tuženika pod 7), te nakon objave presude dana 24. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da su tužitelji NG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 7. Dekalb Ave Apt 6 g. IG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 14308 K [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 199-08 32 Av Apt 2f. vlasnici nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], slijedom čega su ovlašteni tužitelji da temeljem ove Presude Suda, a nakon pravomoćnosti, zatraže i postignu uknjižbu prava vlasništva utužene nekretnine na svoje ime i u svoju korist u zem. knjigama Općinskog suda u Zadru, uz istovremeni upis brisanja postojećeg prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da nekretnina oznake čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća i dvorište površine 106 m2 upisana je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na imenima fizičkih lica, ovdje tuženika, iako isti ne polažu nikakva prava na istoj nekretnini. Tužitelj je u posjedovnom list PL 172 k. o. [katastarska općina], upisan kao posjednik nekretnine čest. 277 k. o. [katastarska općina], te isti godinama kao i njegovi prednici izvršavaju faktičnu vlast na istoj. Tužitelj je pravo vlasništva naslijedio utužene nekretnine naslijedio iza smrti svoga oca pok. ŠG koji mu je isto ostavio u naslijeđe, te nikada osporavanja nije bilo od nasljednika pok. ŠG, bilo od ovdje navedenih tuženika nikada nije bilo. Tužena nekretnina generacijama je u obitelji tužitelja AG, te se ista kuća izgrađena u 50-im godina prošlog stoljeća, a izgradnju kuće financirao je upravo pok. prednik tužitelja. Pok. pravni prednik tužitelja, pok. ŠG pravo vlasništva navedene nekretnine stekao je nakon smrti svoga pok. oca i tako se generacijama u obitelji ŠG ista nekretnina prenosila, te nikada nitko nije osporavao pravo vlasništva iste nekretnine. Zaključno, ista nekretnina u obitelji ŠG stečena je temeljem pravnog instituta dosjelosti prava vlasništva, kontinuiranim, istinitim, mirnim posjedom. Temeljem presude Županijskog suda u Zadru Gž-1739/14 potpuno je pogrešan pravni stav da je tužitelj morao dokazati kontinuirani, mirni posjed dosjelošću 40 godina do dana 6. travnja 1941. godine. U skladu s odredbom članka 18. ZV-a a na temelju nespornih činjenica utvrđenih u prvostupanjskom postupku, tužitelj smatra da posjed tužitelja nije pribavljen silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja, dakle posjed tužitelja je istinit (članak 18. stavak 2. ZV). Naime, u skladu s Presudama Europskog suda za ljudska prava sud drugog stupnja nije proveo test razmjernosti i nije odgovorio na pitanja:

je li došlo do miješanja u mirno uživanje vlasništva

je li miješanje bilo propisano zakonom

je li miješanje bilo u javnom interesu

je li miješanje bilo razmjerno. Stoga, Europski sud za ljudska prava je u sličnim ili identičnim situacijama stjecanja prava vlasništva na nekretninama koje su provedene u društveno vlasništvo, kada su pojedinci zatražili zaštitu pred tim sudom već zauzeo stav (Ć i dr protiv [adresa]), Č protiv Republike Hrvatske ) sud je utvrdio da se radi o miješanju u stečeno pravo vlasništva i da to miješanje nije razmjerno. Sud je tražio poštenu ravnotežu između zahtjeva općeg interesa države i zahtjeva zaštite temeljnih prava pojedinca te dao prednost zaštiti prava p o j e d i n c a , s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na pravo drugih osoba. Navedeni pravni stav odnosi se na primjenu i učinke čl. 388. st. 4. ZV prema kojoj se rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, a koja odredba je ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenoga 1999. godine. Kako isti imaju pravni interes srediti zemljišnoknjižno stanje svoje nekretnine budući da nemaju ispravu pogodnu za uknjižbu pa stoga predlažu prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Na temelju odredbi članka 284. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 117/2003, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023 - dalje: ZPP) sud je dostavio primjerak tužbe podnesene u ovom predmetu tuženicima, a radi podnošenja pisanog odgovora na tužbu. U tom pozivu sud je u smislu odredbi članka 331.b ZPP upozorio tuženike na pravne posljedice nedavanja odgovora na tužbu. Tuženici pod 1) do 6) i od 8) do 10) u roku koji im je odredio sud nisu podnijeli pisani odgovor na tužbu, iako su im tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni.

3. Osnovanost tužbenog zahtjeva u ovom predmetu proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi. Te činjenice nisu u suprotnosti s dokazima koje je tužitelj podnio ili sa činjenicama koje su općepoznate, a ne postoje niti općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženike pod 1) do 6) i od 8) do 10) spriječili opravdani razlozi da podnesu odgovor na tužbu.

4. S obzirom na sve naprijed navedeno sud je donio presudu kojom je tužbeni zahtjev prihvatio (presudu zbog ogluhe) u odnosu na ove tuženike.

5. U odgovoru na tužbu privremeni zastupnik tuženice pod 7) izjavljuje kako mu stranke nisu poznate, niti zna išta o predmetu spora ili odnosima među strankama. Stoga samo opreza radi, ovaj privremeni zastupnik se protivi tužbi dok tužitelj ne dokaže osnovanost svog zahtjeva.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid zk izvadak (l.s. 6-7), izvod iz posjedovnog lista (l.s. 5) i u rješenje o nasljeđivanju broj: O-697/2024 (l.s. 30-32).

7. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

8. Predmet spora zahtjev je tužitelja da se utvrdi kako su suvlasnici nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te traže uknjižbu toga prava u zemljišnu knjigu.

9. Iz zk izvatka vidljivo je da su tuženici upisani zk suvlasnici s čime je utvrđena njihova pasivna legitimacija u sporu.

10. Iz rješenja o nasljeđivanju broj: O-697/2024 vidljivo je da su tužitelji naslijedili pok. AG, koji im je bio otac, na jednake dijelove. U ostavinu je ušla predmetna nekretnina za cijelo prema posjedovnom listu 172 k. o. [katastarska općina].

11. Prema izvodu iz posjedovnog lista 172 k. o. [katastarska općina] pok. AG bio je evidentirani posjednik za cijelo čest. zgr. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište.

12. Na okolnost utvrđivanja prava vlasništva predmetne nekretnine i diobe prednika sud je u dokaznom postupku saslušao svjedoke.

Pa tako svjedok PG, navodi da je tu kuću napravio njezin pok. otac ŠG. Sam teren kupio je njezin pok. djed UG od nekih R iz [adresa], to je bilo odmah poslije 2. svjetskog rata i on je tu započeo gradnju, međutim kuću je uglavnom napravio NG početkom '50. ih godina. Zna da se kamenje dovozilo iz [adresa]. Uselili su se poslije njezinog rođenja 1953. i tu su živjeli njezina baba i djed, majka i otac te sestra, brat i ona. Njezini roditelji su tu živjeli do smrti, a sestra i ona su nekretninu ostavili pok. bratu AG, a on svojoj djeci. Nikada nije bilo sporova.

12.1. Svjedok OG, navodi da joj je poznato da se radi o kući u kojoj su živjela njezina pok. baba M i djed NG. Iz priče zna da ju je gradio NG, ona je tamo kao dijete stalno dolazila. To je lijepa velika kuća na 2 kata, a ima i pripadajući dvor i vrt s maslinama. Nije bilo sporova. Kada je NG umro, naslijedio ga je sin AG, a njega su naslijedila njegova djeca.

12.2. Svjedokinje su kao bliski članovi dio obitelj UG, što znači da svoja saznanja crpe neposredno te pouzdano tvrde da su nekretnine od tužitelja, a prije su bile od njihovih zajedničkih prednika. Na sud su ostavili dojam iskrenih osoba, a iskazivali su sigurno i uvjerljivo pa im sud poklanja vjeru u cijelosti i s istim iskazima dovodeći ih u vezu s drugim izvedenim materijalnim dokazima posebno s izvodom iz posjedovnog lista 172 k. o. [katastarska općina] smatra nedvojbeno utvrđenim da su tužitelji predmetnu nekretninu stekli na opisani način u tužbi.

13. Prema čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje: ZV) vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i temeljem zakona.

14. Tužitelji su dokazali da su stekli pravo vlasništva predmetnih nekretnina nasljeđivanjem pa je prihvaćen tužbeni zahtjev kao osnovan.

U Zadru, 24. veljače 2026.

S U D A C

Sonja Miljak

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se izjavljuje u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka odluke u 3 (tri) primjerka putem ovog suda.

Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl.353.st.2.ZPP).

Dostavna naredba:

1. Tužiteljima po punomoćniku

2. Tuženicima pod 6) i od 8) do 10) osobno

3. Tuženici pod 7) po privremenom zastupniku

4. Tuženiku pod 1) putem e - Oglasne ploče suda

NAKON PRAVOMOĆNOSTI:

MF Porezna uprava