REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: P-170/2022-39

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

Karlovac

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić, u pravnoj stvari 1. tužiteljice ZN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 2.tužiteljice ON iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Josip Janković i Mate Burazin iz Karlovca, protiv tuženika BN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici ZNP iz [adresa], radi predaje u posjed, i po protutužbi protutužitelja BN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici ZNP iz [adresa], protiv 1.tužene ZN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 2.tužene ON iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Josip Janković i Mate Burazin iz Karlovca, radi utvrđenja vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 19. siječnja 2026., u nazočnosti 2.tužiteljice-protutužene osobno i njenog punomoćnika Josipa Jankovića, odvjetnika u Karlovcu, te tuženika- protutužitelja osobno i njegovog punomoćnika Vladimira Brkića, odvjetnika u Karlovu, 24. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku: BN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužiteljicama: POGAČIĆ ZN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ON, rođ. BN, [adresa], ranije Smičiklasova 18, Karlovac, OIB: [osobni identifikacijski broj] preda u posjed dio kčbr. [katastarska čestica] U MEJAŠKI BRDU DVORIŠTE 121 m2 k. o. [katastarska općina], koja dolazi upisana u zk uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ranije upisana u zk ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na skici izmjere-dopuna Cadcom d.o.o. od 14.07.2025.g. označena točkama B-C-D-E-F-G-H-J-K-L-M-N-1-B, površine 36 m2, te s dijela navedene nekretnine ukloni 9 drvenih stupova povezanih željeznom žicom visine cca 1,5 m, promjera cca 0,5 m, a ujedno mu se nalaže da tužiteljicama solidarno naknadi troškove parničnog postupka prema odredbi suda uz zakonsku zateznu kamatu po stopi od 5,15 % godišnje, a u slučaju promjene stope zakonske zatezne kamate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekući počam od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate sve to u roku od 15 dana."

II. Utvrđuje se da je tuženik-protutužitelj BN, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] – [adresa], dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] dvorište u Mejaškovom Brdu površine 121 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što su 1.tužiteljica-protutužena ZN, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2.tužiteljica-protutužena ON, rođ. ZN, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], ranije Smičiklasova 18, dužne priznati i trpjeti da se tuženik-protutužitelj upiše u zemljišnim knjigama kao vlasnik ovih nekretnina.

III.Nalaže 1.tužiteljici-protutuženoj ZN, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2.tužiteljici-protutuženoj ON, rođ. ZN, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], ranije Smičiklasova 18 , da tuženiku- protutužitelju BN, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] – [adresa] naknadi troškove postupka u iznosu od 1.731,18 EUR sa zateznom kamatom od 24. veljače 2026. do isplate, i to po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljice u tužbi navode da su suvlasnice kčbr. [katastarska čestica] U MEJAŠKOVOM BRDU DVORIŠTE 121 m2, koja dolazi upisana u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljice navode da je tuženik bez ikakve osnove postavio na predmetnu nekretninu 9 drvenih stupova povezanih željeznom žicom te ju drži u svom posjedu i odbija predati tužiteljicama u posjed. Stoga, tužiteljice tužbom traže da se tuženiku naloži da im preda u navedeni dio nekretnine u posjed, te da s dijela navedene nekretnine ukloni 9 drvenih stupova povezanih željeznom žicom visine cca 1,5 m, promjera cca 0,5 m.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je točno da su u zemljišnim knjigama tužiteljice upisane kao suvlasnice kč. br. [katastarska čestica] dvorište od 121 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženik, međutim, tužiteljicama osporava pravo vlasništva navedenih nekretnina. Tuženik dalje navodi da je predmetna kč. br. [katastarska čestica] od 121 m2, ranije bila dio kč. br. [katastarska čestica] od 175 čhv iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Ova kat. čestica formirana je kao takva još 1955.godine prilikom izmjere u katastru. Dana 13.04.2016. tuženik je kupio kč. br. [katastarska čestica] od zemljišnoknjižnog vlasnika JN iz [adresa], te se upisao kao vlasnik te nekretnine. Budući je na istoj bila stambena građevina, to je iste godine ishodio i uporabnu dozvolu za upis te građevine u zemljišnim knjigama, budući da do tada nije bila upisana već se cijela nekretnina vodila pod kulturom – sjenokoša. Prilikom kupnje navedene nekretnine sama stambena građevina se nalazila na predmetnoj kat. čestici na udaljenosti od oko 4 m od postojećeg puta koji se vodi kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sporna kč. br. [katastarska čestica] u to vrijeme nije postojala niti u katastru niti u zemljišnim knjigama. Tijekom 2019.g. vršena je homogenizacija kat. planova u k. o. [katastarska općina]. Tom prilikom je sačinjen i geodetski elaborat nerazvrstanih cesta za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U tom postupku stvorene su tri nove čestice. Jedan dio je ostao pod oznakom kč. br. [katastarska čestica] i u suvlasništvu je tužiteljica, drugi dio se vodi kao kč. br. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta odnosno javno dobro u općoj upotrebi u vlasništvu Grada Karlovca, dok je treći dio od te ceste pa do samog ruba kuće tuženika formiran kao nova kč. br. [katastarska čestica] u površini od 121 m2, koja se također sada vodi kao suvlasništvo tužiteljica. Formiranjem ove nove sporne kč. br. [katastarska čestica] između kč. br. [katastarska čestica], koja je u vlasništvu tuženika, i nerazvrstane ceste kč. br. [katastarska čestica], tuženiku je praktično onemogućen pristup do njegove kuće sa javne površine, tako da jedino „zračnim putem“ može doći do svoje nekretnine odnosno ući u kuću. Zbog ovakvog nelogičnog rješenja postojećeg stanja u postupku homogenizacije kat. planova u k. o. [katastarska općina], tuženik je protiv odluke Područnog ureda za katastar Karlovac, Odjela za katastar nekretnina pokrenuo upravni spor koji je još uvijek u tijeku kod Upravnog suda u Rijeci pod posl. br. UsI-1118/2020. Bez obzira što su tužiteljice upisane u zemljišnim knjigama kao suvlasnice kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tuženik im osporava njihovo pravo suvlasništva iz razloga što nikada nisu bile u posjedu navedene nekretnine već su u posjedu iste bili pravni prednici tuženika, tužiteljice nemaju valjanog akta (rješenje nadležnog organa, ugovor), na temelju kojeg im se utvrđuje njihovo pravo vlasništva sporne nekretnine, a od 2016. se u posjedu nalazi tuženik i nikad ga nitko nije u tom posjedu smetao ili ograničavao. Kako je u tijeku upravni spor, zbog kojeg je upitno pravo suvlasništva tužiteljica na spornoj nekretnini, to tuženik predlaže da se ovaj postupak prekine do okončanja upravnog spora. Tuženik dalje navodi da nije točno da bi tuženik bez ikakve osnove postavio na predmetnu nekretninu 9 drvenih stupova povezanih željeznom žicom. Naime, sporna nekretnina je 2016. prilikom kupnje kč. br. [katastarska čestica], od strane tuženika, a u okviru koje se tada nalazila i kč. br. [katastarska čestica], od nerazvrstane ceste bila odvojena stupovima. Nakon kupnje, a prilikom uređenja i legalizacije kuće sagrađene na kupljenoj nekretnini, tuženik je postojeće stupove promijenio novima, obzirom da su dotadašnji bili rasklimani i iskrivljeni, time da su stupovi zamijenjeni na istom mjestu na kojem su bili i dotadašnji stupovi. Prema tome nije se radilo o nikakvom bespravnom postavljanju stupova na nekretnini sada prema zk. stanju u suvlasništvu tužiteljica, već su isti u vrijeme zamjene dotadašnjih stupova bili na nekretnini koju je kupio tuženik. Tužiteljice se nisu nikada prije obratile tuženiku za predaju u posjed sporne nekretnine, a niti im tuženik to može predati, jer da to učini ne može doći do svoje kuće sa javne površine, već samo preko sporne nekretnine koju tužiteljice traže da im preda u posjed. Tuženik se nalazi u posjedu kč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 121 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], osobno i preko svojih prednika znatno više od 20 godina. Nikada nitko njega, a ni njegove prednike u tom posjedu nije smetao ili ograničavao, tako da tuženik smatra da su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina s osnova dosjelosti sukladno odredbama čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

3.Obzirom na navode iz odgovora na tužbu, tuženik u istom podnesku podnosi i protutužbu kojom traži da se utvrdi vlasnikom predmetne nekretnine, što su tužiteljice- protutužene dužne priznati i trpjeti upis prava vlasništva temeljem ove presude u zemljišnim knjigama.

4. U odgovoru na protutužbu tužiteljice navode da tuženik-protutužitelj navodi da je predmetna kčbr. [katastarska čestica] od 121m2 ranije bila dio kčbr. [katastarska čestica] od 175 čhv upisna u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Naime, predmetna čestica kčbr. [katastarska čestica] je nastala iz kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koja dolazi upisan u zk ul [broj ZK uloška]. Dakle, predmetna četica nije ranije bila dio kčbr. [katastarska čestica] kako tuženi-protutužitelj navodi. Nadalje, neosnovano tuženi-protutužitelj navodi da je česticu kupio od ranijeg vlasnika FN. Isti nikada nije bio ni u posjedu niti vlasništvu kčbr. [katastarska čestica] pa tako nije mogao ni prodati je tuženiku-protutužitelju. Nadalje, neosnovano tuženi navodi da mu je onemogućen pristup do njegove kuće sa javne površine. Postavljanjem drvenih stupova upravo je tuženik-protutužitelj onemogućio tužiteljici da slobodno ulazi u svoje dvorište, kao i komunalnim uslugama, ralicama za vrijeme snijega, a u konačnici i sebi otežava ulaz u dvorište jer ne živi u kući koja se na kčbr. [katastarska čestica]. Dakle, tužitelji-protutuženi nikome nisu smetali da koristi predmetni prijepor na način da se okrene vozilom tako ni tuženiku- protutužitelju, ali isti ne daju u vlasništvo i posjed nikome jer tužitelji- protutuženi to održavaju i čiste. Neosnovano tuženik-protutužitelj navodi da je nekretninu kčbr. [katastarska čestica] kupio 2016., a u okviru te kupnje se nalazi kčbr. [katastarska čestica] koja je bila odvojena od nerazvrstane ceste i bili postavljeni stupovi. Kupnja predmetne čestice je bila 13. 04. 2016. Naime, tužitelji-protutženi dostavljaju fotografiju od 01.09.2016. iz koje je razvidno da stupovi nisu postavljeni, a zelena površina koja se vidi do čestice tuženika-protutužitelja je pokošena, kao i nasuprot iste na kčbr. [katastarska čestica] koje isključivo tužitelj-protutuženi kosi. Dana 06.04.2017. tuženi-protutužitelj postavio je predmetne stupove. Neosnovano tuženik-protutužitelj navodi da predmetnu česticu uživa preko 20.g. Tuženik-protutužitelj uživa tek od 2017.g. predmetni prijepor, kojemu je bilo poznato da je to dio čestice koji pripada tužiteljima-protutuženima. Stoga se tužiteljice protive protutužbi i protutužbenom zahtjevu u cijelosti.

5. Nakon provedenog geodetskog vještačenja i dopune tužiteljice su podneskom od 11. rujna 2025. specificirale tužbeni zahtjev na način da se tuženiku naloži da im preda u posjed dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na skici izmjere- dopuna Cadcom d.o.o. od 14.07.2025.g. označena točkama B-C-D-E-F-G-H-J-K-L-M- N-1-B, površine 36 m2, te s dijela navedene nekretnine ukloni 9 drvenih stupova povezanih željeznom žicom visine cca 1,5 m, promjera cca 0,5 m.

6. U dokaznom postupu sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige za zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], fotografije na listu 6-12, izvod iz katastarsko plana na listu 22-23, fotografije na listu 24-26, dokumentaciju iz upravnog postupka i upravnog spora sve na listu 27-38, Kupoprodajni ugovor od 13. travnja 2016., uporabnu dozvolu od 9. studenog 2016., fotografiju na listu 54, snimku sa Geoportala na listu 55, povijesni prikaz iz zemljišnih knjiga za zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na listu 56-57, rješenje Općinskog suda u Karlovcu Zemljišnoknjižnog odjela, broj: Z-15542/19 od 9. siječnja 2020., fotografije na listu 62-65, te na listu 68-71, dopis Odjela za katastar nekretnina, Područnog ureda za katastar Karlovac, od 2. svibnja 2016. s dokumentacijom na listu 79-94, proveo očevid na licu mjesta 7. svibnja 2024., saslušao svjedoke DN, VN, RN, CN, ŽN, ŠN, LN, ĆN, GN, SN, ĐN, PN, saslušao 2. tužiteljicu i tuženika, dok nije proveden dokaz saslušanjem 1. tužiteljice, koja nije pristupila niti na jedno ročište zakazano radi saslušanja stranaka,. te stranke, proveo geodetsko vještačenje po CADCOM d.o.o. u osobi TN koji je izradila skicu očevida (izmjere) koja je ispravljena 20. ožujka 2025. i nalazi se na listu 157. Obzirom na utvrđeno činjenično stanje i pravnu ocjenu spora, odbijen je prijedlog tužitelja da se ponovno sasluša 2.tužiteljica ON nakon ispravka skice očevida.

7. Tužbeni zahtjev je neosnovan, dok je protutužbeni zahtjev osnovan.

8. Nije sporno da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Karlovcu, Zemljišnoknjižni odjel Karlovac kčbr. [katastarska čestica] u Mejaškom brdu od 121 čhv (dvorište od 121 čhv) upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao vlasništvo 1.tužiteljice ZN u 1/3 dijela i ON u 2/3 dijela.

9. Tuženik je vlasnik kčbr. [katastarska čestica] [adresa] od 642 čhv (dvorište od 602 čhv, kuća, [adresa] od 40 čhv).

10. Na očevidu 7. svibnja 2024. geodetski vještak iz CADCOM d.o.o. identificirao je predmetnu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi prijepor. Predmetna kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je na ispravljenoj skici očevida geodetskog vještaka KA_24028 od 14. srpnja 2025. (strana 157 spisa) označena je točkama A-B- C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-A, površine 109 m2.

11. Prema nalazu i mišljenju geodetskog vještaka (strana 121 spisa) radi se dijelu katastarske čestice iz razloga što je među prema kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] potrebno korigirati prema zidu koji predstavlja među između tih čestica time da je betonski zid označenom crveno linijom i točkama A-B-C-D-E. Prema mišljenju vještaka katastarska čestica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala je 2019. Geodetskim elaboratom evidentiranja nerazvrstane ceste koji je izrađen od tvrtke Reper d.o.o. za naručitelja Grad Karlovac. Na taj je način kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] na 1. i 2. tužiteljicu cijepana na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, katastarsku česticu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] presjekla je nerazvrstana cesta. Katastarska čestica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana je kao dvorište površine P- 121 m2.

12. Predmet protutužbenog zahtjeva radi utvrđenja vlasništva je cijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok prijepor prema tužbi radi predaje u posjed predstavlja dio kčbr. [katastarska čestica] koji je na skici očevida označen slovima B-C-D-E-F-G-H-J- K-L-M-N-1-B, površine 36 m2.

13. Obzirom tužiteljice, upisane u zemljišnim knjigama kao vlasnice nekretnine, smatraju da se tuženik nalazi u posjedu njihove nekretnine (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) bez pravne osnove, to pravom vlasničkom tužbom traže predaju u posjed predmetnog dijela nekretnine temeljem odredbe članka 161. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 124/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10,143/12, 152/14, u daljnjem tekstu: ZV) kojom je određeno je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.

14. Daljnjom odredbom članka 162. stavak 1. ZV propisano da vlasnik, da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

15. Međutim, daljnjom odredbom članka 163.stavak 1. ZV propisano je da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

16. Tuženik odbija predati stvar tužiteljicama obzirom smatra da ima pravo na posjed predmetne nekretnine s osnove stjecanja prava vlasništva dosjelošću te protutužbom traži utvrđenje prava vlasništva predmetne nekretnine.

17. Dosjelošću se pravo vlasništva nekretnine stječe samostalnim, neometanim i poštenim posjedom nakon proteka zakonom određenog roka posjedovanja.

18. Stoga je u postupku valjalo provesti dokaze i utvrditi je li i koliko dugo tuženik pošteno, samostalno i neometano posjedovao utuženi prijepor.

19. Geodetskim vještačenjem utvrđeno je da je nerazvrstana cesta presjekla kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je 2019. Geodetskim elaboratom evidentiranja nerazvrstane ceste (naručitelj elaborata je bio Grad Karlovac) kčbr. [katastarska čestica] cijepana na kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], a obzirom je matična kčbr. [katastarska čestica] bila upisana kao vlasništvo tužiteljica, upisane su kao njihovo vlasništvo novonastale:

- kčbr. [katastarska čestica] (nesporno u posjedu i vlasništvu tužiteljica obzirom se na dijelu čestice nalazi dio kuće tužiteljica),

- kčbr. [katastarska čestica] sada sporna.

20. O tome da je kčbr. [katastarska čestica] nastala od matične kčbr. [katastarska čestica] vidljivo je i iz povijesnog prikaza zemljišnih knjiga te rješenja Općinskog sud u Karlovcu Zemljišnoknjižni odjel u zemljišnoknjižnom postupku upisa nerazvrstane ceste poslovni broj Z-15542/19 od 9. siječnja 2020. (strana 56 do 61 spisa), kao i na snimci prijepora iz zraka 1968. (strana 122) spisa) te na snimci iz zraka od 2011. do 2016. (strana 123 spisa).

21. Geodetskom identifikacijom utvrđeno je i prikazano na skici očevida geodetskog vještaka da predmetna kčbr. [katastarska čestica] predstavlja uski pojas zemljišta između tuženikove kčbr. [katastarska čestica] (nesporno u vlasništvu i posjedu tužitelja, nalazi se i kuća tuženika), sjedne strane, i asfaltirane ceste na kčbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], s druge strane. Navedeno je vidljivo na snimci prijepora iz zraka od 2017. do 2022. odnosno do danas (strana 124 spisa).

22. Na licu mjesta, neposrednim opažanjem i prema geodetskoj identifikaciji, što je prikazano na skici očevida geodetskog vještaka, sud je utvrdio da tuženik može pristupiti na svoju kčbr. [katastarska čestica] s asfaltirane ceste (javnog puta) jedino preko sporne kčbr. [katastarska čestica], koja se cijelom dužinom prostire uz kčbr. [katastarska čestica].

23. Osim toga, sud je, neposrednim opažanjem, utvrdio da je predmetna kčbr. [katastarska čestica], u dijelu prema asfaltiranoj cesti ograđena spornom ogradom podignutom na travnom pojasu uz cestu. Prema stanju lica mjesta, sud je utvrdio da kčbr. [katastarska čestica] u naravi predstavlja dio dvorišta oko kuće tuženika. Na strani 125 spisa, prva i treća fotografija u nalazu i mišljenju vještaka predstavljaju pogled na predmetno zemljište s asfaltirane ceste, dok druga fotografija predstavlja betonski zid koji je podignuo vlasnik zemljište pod oznakom kčbr. [katastarska čestica], time da potrebna korekcija ove međe prema nalazu i mišljenju vještaka nije bitna u ovom sporu tuženika s tužiteljicama.

24. Dok se s jedne strane asfaltirane ceste nalaze tuženikova kčbr. [katastarska čestica] i sporna kčbr. [katastarska čestica], s druge strane ceste nalazi se nekretnina u vlasništvu i posjedu tužiteljica, kčbr. [katastarska čestica], na kojoj je dio kuće tužiteljica pa prema stanju na licu mjesta, iako je predmetna kčbr. [katastarska čestica] nastala od tužiteljičine 894/1, predstavlja u naravi cjelinu s tuženikovom kčbr. [katastarska čestica] jer je od tužiteljičine kčbr. [katastarska čestica] odvojena asfaltiranom cestom.

25. Takvo stanje u naravi postojalo je i u razdoblju dok matična kčbr. [katastarska čestica] nije bila parcelirana, obzirom je na snimkama iz zraka za razdoblje od 1968. do 2016. (strana 122 do 123 spisa) također vidljivo da buduća kčbr. [katastarska čestica], kao uski pojas zemljišta između tuženikove kčbr. [katastarska čestica] i asfaltirane ceste na kčbr. [katastarska čestica], predstavlja cjelinu s kčbr. [katastarska čestica] kao dio dvorišta ispred kuće tuženika, odnosno prednika tuženika.

26. Da je uski pojas zemljišta, danas pod oznakom kčbr. [katastarska čestica] predstavljao cjelinu sa zemljištem na kojem je kuća tuženika tj. sa kčbr. [katastarska čestica] te da je bio u posjedu i vlasništvu prednika tuženika proizlazi i iz iskaza svjedoka.

27. Svjedoci DN (80 godina) i VN (74 godine) žive u kući 300 m od spora, svjedokinja KN (72 godine) živi u kući 70m od spora, dok svjedokinja CN (62 godine) živi dvije kuće niže od predmeta spora te je ovim svjedocima kao starosjediocima i susjedima poznato da su predmetno zemljište i zemljište na kojem je sada kuća tuženika bilo zemljište UN i NN koji su zemljište prodali Z i EN, koja ga je 1966. prodala MN, odnosno HN, svom šogoru, koji je sa svojom suprugom i kćerkama O i B živio do svoje smrti time da su se kćerke ranije odselile pa su nakon njihove smrti povremeno dolazile radi održavanja, posebno kćerka O, u odnosu na koju su ovi svjedoci iskazali da je prodala cjelokupno zemljište tuženiku.

28. Saslušana kao svjedok ČN (57 godina) potvrdila je u svom iskazu da je njen otac MN kupio 1966. predmetno zemljište i zemljište s kućom od svoje šogorice, a da su ona i sestra nakon smrti roditelja koji su živjeli u staroj kući na kčbr. [katastarska čestica], dolazile povremeno održavati zemljište, a da je naposljetku zemljište tuženiku prodao IN koji je bio upisan u zemljišnim knjigama, koji je dobio veći dio kupoprodajne cijene, a svjedokinja tek mali dio.

29. Identično je iskazala i svjedokinja GN (62 godine) koja od 1979. živi na susjednom zemljištu (kčbr. [katastarska čestica]) i koja je objasnila kako je došlo do toga da je JN prodao tuženiku predmetno zemljište s kčbr. [katastarska čestica], a ne kćerke sada pok.HN. Obzirom HN nije nikada prepisao zemljište na sebe nakon što ga je kupio od svoje šogorice EN, nakon njene smrti, formalno se upisao u zemljišnim knjigama kao nasljednik njen brat IN (čovjek iz Zagreba, kako su ga zvali neki svjedoci), obzirom EN i njen suprug nisu imali djece.

30. Iz iskaza ovih svjedoka nedvojbeno proizlazi da su smatrali da je predmetno zemljište (sada pod oznakom kčbr. [katastarska čestica]) zajedno s kčbr. [katastarska čestica], na kojoj je bila stara kuća u kojoj su živjeli HN i njegova supruga te kćerke O i B, jedno zemljište koje pripada HN. Tako je iskazao i svjedok ĆN (49 godina) koji ne razgovara s 2.tužiteljicom te svjedok SN (54 godine) koji živi u kući udaljenoj 150 m od predmeta spora te svjedok AN koji je živio u blizini 38 godina. Iz iskaza svjedoka PN, oca tuženika, proizlazi da je njegov sin kupio zemljište do drvenog plota, a da je preostali dio pripadao cesti, ali su svejedno održavali i taj dio zemljišta tako da su čupali travu.

31. Iz iskaza svih svjedoka i stranaka sud je utvrdio da dok su u staroj kući živjeli HN i njegova obitelj postojao je drveni plot koji je bio postavljen uz rub predmetnog zemljišta prema cesti time da danas postoji žičana ograda na stupovima koju je podignuo tuženik i čije uklanjanje tužiteljice traže ovom postupku navodeći da žičana ograda nije postavljena na istom pravcu kao raniji drveni plot već bliže cesti pa traže predaju u posjed zemljišta koje u naravi predstavlja pojas zemljišta između ranijeg drvenog plota i ceste, koji dio zemljišta je na skici označen slovima B-C-D-E-F- G-H-J-K-L-M-N-1-B, površine 36 m2.

32. U svom iskazu 2.tužiteljica ON je izričito iskazala da tužbom ne traži zemljište koje se nalazi iza pravca nekadašnjeg plota već samo dio koji bi se nalazio između nekadašnjeg drvenog plota i sada asfaltirane ceste (dio zemljišta je na skici označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-NO-P-A, površine 109 m2). Tužiteljica ON iskazala je da je tek 2020., kada je primila rješenje o upisu nerazvrstane ceste, saznala da je nekadašnja kčbr. [katastarska čestica], koja je u suvlasništvu nje i 1.tužiteljice (njen majke), bila cijepana i da je tada nastala predmetna kčbr. [katastarska čestica] pa s te osnove smatra da joj pripada utuženi dio kčbr. [katastarska čestica]. Iz njenog iskaza proizlazi da do tada tužiteljice nisu svojatale predmetni dio zemljišta, a da su ga samo ponekad znale pokositi kada bi kupina počela prelaziti na cestu, što je bilo dok tuženik nije kupio zemljište.

33. Tužiteljice su u postupku tvrdile i dokazivale da je tuženik današnju žičanu ogradu postavio bliže cesti, a ne na pravcu nekadašnjeg drvenog plota. Prema pravnom shvaćanju ovog suda u ovom imovinskopravnom sporu radi utvrđenja vlasništva i predaje u posjed nekretnine neodlučan je pravac nekadašnjeg drvenog plota i današnje žičane ograde obzirom iz svega proizlazi da su i plot i ograda podignuti na zemljištu koje je tužitelj kupio u dobroj vjeri od svojih pravnik prednika, koji su ga isto tako neometano i pošteno posjedovali, i to sve do međe s asfaltiranom cestom. Neovisno o tome kojim pravcem je postavljen plot ili ograda, iza plota (ili ograde) postojao je pojas zemljišta uz cestu koji su kosili i održavali tuženik i njegovi prednici. Tužiteljice ne tvrde niti dokazuju da su ranije posjedovale predmetni dio zemljišta niti su ikad ranije svojatale dok nije izbio spor među strankama.

34. Spor među strankama izbio je obzirom tužiteljica tvrdi da je tuženik pomicanjem žičane ograde prema cesti suzio pojas uz cestu pa tužiteljica navodi da ima problem s izlaskom vozila iz svog dvorišta, a u situaciji kada je tuženik tik uz cestu ostavio svoj kamion, ralica je morala voziti unatrag kada je čistila njihovu cestu te su se pojavili i drugi problemi između stranaka kada je tuženik počeo predmetno zemljište i kčbr. [katastarska čestica] koristiti kao parking za svoja vozila, i to kamione, a onda odlučio i kupiti predmetno zemljište i kčbr. [katastarska čestica], time da je i on bio uvjeren da se radi o jedinstvenom zemljištu do ceste. Sporovi su se među strankama nastavili kada je pred par godina tuženik vršio iskop za postavljanje novih vodovodnih cijevi na spornom dijelu zemljišta.

35. Pravac drvenog plota prema pokazivanju tužiteljice ucrtan je na skici očevida (strana 157 spisa) i označen oznakama B-1-N, dok je današnja žičana ograda označena na skici slovima E-F-G-H te J-K-L-M-N, a ucrtani su pozicije zatečenog električnog stupa i nekadašnjeg električnog stupa prema pokazivanju tuženika.

36. Obzirom je u ovoj pravnoj stvari bilo odlučno utvrditi jesu li tuženik i njegovi prednici neometano i pošteno posjedovali predmetno zemljište kao cjelinu sa zemljištem na kojem je kuća jer su ga kupili i posjedovali kao cjelinu, sve do ceste.

37. U postupku je utvrđeno da se radi o zemljištu do ceste, na kojem su bili drveni plot i brajda koji je napravio tuženikov prednik HN koji je zemljište kupio od svojih prednika 1966. te neovisno o tome na kojem pravcu je napravio drveni plot, kupio je i posjedovao zemljište sve do ceste jer je pojas između drvenog plota i ceste kosio i održavao.

38. S druge strane, utvrđeno je da tužiteljice i njeni prednici nisu ranije svojatali predmetno zemljište, nisu ga posjedovali već su ga samo par puta pokosili uz cestu da kupina ne prijeđe na cestu.

39. Svjedok ŽN je u izvanbračnoj zajednici s 2.tužiteljicom te njegova osobna saznanja počinju od 1996. od kada svakodnevno dolazi na adresu 1.tužiteljice. Iz njegovog iskaza proizlazi da je u posjedu predmetnog dijela zemljišta bila O (Sabljak) koja kad je otišla, predmetno zemljište je zaraslo u kupinu pa i iz iskaza ovo svjedoka proizlazi da su prednici tuženika održavali predmetno zemljište, a ne prednici tužiteljica ili tužiteljice. Svjedok je s ZO nastavio uređivati predmetni dio zemljišta do plota, a onda je nastavio tuženik koji ga nije kosio nego je taj dio zemljišta poravnao i nasipao kamenje.

40. Svjedokinji ŠN, nećakinji 1.tužiteljice i sestrični 2.tužiteljice sud nije povjerovao obzirom je iskazalo ono što nije tvrdila niti 2.tužiteljica u svom iskazu.

41. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da se stvarno stanje posjeda razlikuje od stanja prema zemljišnim knjigama jer novonastala kčbr. [katastarska čestica] upisana u zemljišnim knjigama kao suvlasništvo tužiteljica nije nikada bilo u posjedu tužiteljica i njenih prednika, niti su to prije 2020. ikada smatrali svojim zemljištem niti su, po stanju na licu mjesta, ikada imali razloga smatrati da im pripada predmetni dio zemljišta jer kada je cesta (kčbr. [katastarska čestica]) presjekla kčbr. [katastarska čestica], dio zemljišta preko ceste se koristio kao sastavni dio kčbr. [katastarska čestica] jer je to bila jedina veza kčbr. [katastarska čestica] s javnim putom. Dugogodišnjim, poštenim i neometanim posjedom tuženik je, po svojim pravnim prednicima još od NN i UN, stekao dosjelošću pravo vlasništva na predmetnoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Stoga, se tužiteljice neosnovano pozivaju na zemljišnoknjižno stanje obzirom niti prednici tužiteljica nisu svojatali niti posjedovali predmetno zemljište.

42. Obzirom na početak tijeka roka za dosjelost pravnih prednika tuženika još od 1945. mjerodavne su odredbe Općeg građanskog zakonika koji je objavljen 1.lipnja 1911.g., i to paragraf 1468. kojim je bilo je određeno da dosjelost završava protekom 30 godina pa je do 1. rujna 1980. kada je stupio na snagu Zakonu o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje: ZOVO) protekao rok dosjelosti od 30 godina.

43. Ako bi se rok računao od 1966. kada je nekretninu kupio HN, tada tridesetogodišnji rok ne bi istekao, to bi se radilo o roku koji je počeo teći prije stupanja na snagu ZOVO, a do tog trenutka nije istekao pa bi se primijenile Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (u daljnjem tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. koji u odredbi članka 28. stavak 4. propisuje da pošteni posjednik nepokretne stvari, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina pa bi u tom slučaju istekao rok za dosjelost.

44. Do 1.siječnja 1997. kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00,73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 – dalje: ZV-a) ako nije istekao propisani dvadesetgodišnji rok, to je odredbom članka 159. stavaka 3. ZV također propisano dvadeset godina samostalnog i poštenog posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću nekretnine.

45. Odredbom članka 388.stavak 3. ZV određeno je da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom st.2.ovog članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

46. Odredbom st.2. navedenog članka je propisano da stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

47. Obzirom je tuženik-protutužitelj, zajedno sa svojim pravnim prednicima, neometano i pošteno posjedovao predmetnu nekretninu više od dvadeset godina, to ju je stekao dosjelošću, pa je njegov protutužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva predmetne nekretnine usvojen, a tuženicama-protutužiteljicama naloženo da trpe upis prava vlasništva tužitelja u zemljišnim knjigama. Slijedom navedenog, tuženik-protutužitelj ima osnov za posjed prijepornog dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljica radi predaje u posjed i uklanjanja ograde, a usvojen protutužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva temeljem dosjelosti.

48. Obzirom se u ovom parničnom postupku raspravlja o pravu vlasništva i pravu posjeda, dok tuženik vodi upravni postupak u svezi rješenja Državne geodetske uprave u svezi postupka nerazvrstane ceste, to nije bilo osnove za prekid ovog postupka do okončanja upravnog postupka prema prijedlogu tuženika.

49. Tuženiku-protutužitelju pripada naknada troškova prema odredbi članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/23) obzirom je u cijelosti uspio u sporu.

50. Tuženik-protutužitelj imao je parnične troškove koji se sastoje od troškova zastupanja po punomoćniku-odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), i to za sastav odgovora na tužbu i protutužbu u jednom podnesku u iznosu od 200,00 EUR prema Tbr.7.1., za sastav podneska od 2.5.2023. iznos od 200,00 EUR prema Tbr.8.t.1., za zastupanje na ročištima 19.9.2023.. 14.1.2025. i 19.1.2026. u iznosu od 200,00 EUR prema Tbr.9.t.1. za svako ročište, za zastupanje na očevidu 7.5.2024. iznos od 200,00 EUR prema Tbr.9.t.7., za pristup na ročište za objavu presude iznos od 100,00 EUR prema Tbr.9.t.3., što ukupno iznosi 1.300,00 EUR, sve uvećano za PDV od 25% prema Tbr.46., trošak sudske pristojbe na protutužbu 53,09 EUR i na presudu 53,09 EUR, što naposljetku iznosi 1.731,18 EUR, koji iznos su tužiteljice-protutužene dužne isplatiti tuženiku-protutužitelju na ime naknade parničnih troškova zajedno sa zatraženom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude.

51. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Karlovcu 24. veljače 2026.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP-a). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9 ZPP-a). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9 ZPP-a sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335 st. 11. ZPP-a). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. ZOU Josip Janković i Mate Burazin iz Karlovca

2. Jasmina Brkić Kristanić, odvjetnica u Karlovcu