Poslovni broj: UsI-811/2025-13

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji Ani Jurišić, te Neni Čulić, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice SG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćeniku Željku Albiniju, odvjetniku u Zagrebu, Gračanska cesta 91 B, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije Split, radi uklanjanja, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 5. veljače 2026. godine u prisutnosti zamjenika opunomoćenika tužitelja te u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 24. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice za poništenje rješenja tuženika Klasa: UP/I-362-02/25-02/18 urbroj: 443-02-03-12-01-25-7 od 15. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I.Odbija se prijedlog tužiteljice za određivanjem odgodnog učinka tužbe.

II.Odbija se prijedlog tužiteljice za izdavanje privremene mjere kojom bi se tuženiku zabranilo izvršenje rješenja Klasa: UP/I-362-02/25-02/18 urbroj: 443-02-03- 12-01-25-7 od 15. ožujka 2025.

III.Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška ovog spora.

Obrazloženje

1.Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/I-362-02/25-02/18 urbroj: 443-02- 03-12-01-25-7 od 15. ožujka 2025. naloženo je tužiteljici kao vlasniku u roku od 15 dana uklanjanje: prizemne stambene građevine pravilnog tlocrtnog oblika, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 6.15x5,20m, natkrivenu dvostrešnim krovištem, visine vijenca 2,60m i visine sljemena 3,80m,

- kamina tlocrtnih dimenzija 1,10x2.00m, visine 2,20m,

-zidanu konstrukciju tlocrtnih dimenzija 1,20x0,65 m, visine 1,00m, namjene vanjska kuhinja,

- betonski plato nepravilnog tlocrtnog oblika, maksimalnih tlocrtnih dimenzija 5,10x5,20m, debljine 0,10m, a na kojem su izgrađeni kamin i vanjska kuhinja,

-betonski plato L tlocrtnog oblika, maksimalnih tlocrtnih dimenzija 5,75x6,35 m, debljine 0,10 m , izgrađen sjeverno i istočno od prizemne stambene građevine, sve ovo izgrađeno na lokaciji unutar zone obuhvata Park šume Marjan, anagrafske oznake [adresa], na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan granica građevinskog područja, bez izvršne, odnosno pravomoćne građevinske dozvole.

2. Tužiteljica u pravodobnoj tužbi osporava rješenje tuženika tvrdeći da je isto doneseno na temelju pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te uz pogrešnu primjenu materijalnog prava. Prije svega ističe kako vanjska kuhinja i kamin kojih je, uz ostale građevine naloženo uklanjanje, ne predstavljaju građevine u smislu relevantnih odredbu Zakona o gradnji, obzirom da je riječ o montažnim objektima te se mogu ukloniti bez izvođenja građevinskih radova. Nadalje, tužiteljica osporava da bi se nekretnina na kojoj su izgrađene sporne građevine nalazi unutar zaštićenog područja park-šume Marjan, temeljeći svoj navod na činjenici da granice park-šume nisu jasno i zakonito utvrđene. Ističe kako je Državna geodetska uprava odbila evidentirati posebni pravni režim park-šume u katastarskom operatu iz razloga neusklađenosti akata park-šume Marjan sa odredbama Zakona o zaštiti prirode. Pritom, režim uređenja park-šume Marjan predstavlja jedinu zapreku legalizaciji građevina na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tužiteljice je podnijela prijedlog za ozakonjenje tih građevina koji je odbijena, ali je u međuvremenu podnije prijedlog za obnovom postupka. Ističe kako je pitanje pravnog statusa granica park-šume još uvijek predmet brojnih postupaka, uključujući i postupak pokrenut od strane Udruge vlasnika zemljišta na Marjanu. Nadalje, navodi da je pred Upravnim sudom u Splitu vođen spor pod poslovnim brojem UsI-1252/2024 a koji se odnosi na susjednu nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je u tom predmetu doneseno rješenje o odgodi ročište na neodređeno vrijeme radi najavljenih pregovora radi izmjene postojećih prostorno- planskih uvjeta. Konačno tužiteljica navodi kako donošenje osporenog rješenja predstavlja povredu prava na poštivanje doma osobe koja živi u stambenoj kući koja je predmet uklanjanja i koja ima prijavljeno prebivalište upravo na adresi [adresa]. Predlaže poništiti osporeno rješenje, te odrediti da tužba u ovom predmetu ima odgodni učinak. Također predlaže da sud izda privremenu mjeru kojom će tuženiku zabraniti izvršenje osporenog rješenja.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje u obrazloženju osporenog rješenja te predlaže da se tužba tužitelja odbije kao neosnovana. Ističe kako su neosnovani navodi tužiteljice o tome da se u konkretnom slučaju ne bi radilo u gradnji. Navodi kako je odredbom čl. 3. st.1.točka 11. Zakona o gradnji (Narodne novine 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24) građevina definirana kao građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem, a da je točkom 23. određeno da je postojeća građevina- građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema tom ili posebnom zakonu s njom izjednačena. U konkretnom slučaju, građevine kojih je naloženo uklanjanje nemaju ishođenu građevinsku dozvolu niti je tužiteljica dokazala da bi te građevine bile postojeće u smislu čl. 3. st.1. toč. 23. Zakona o gradnji. Glede navoda tužiteljice koje se odnose na granice Park šume Marjan, navodi kako se predmetna nekretnina nalazi izvan granica građevinskog područja, unutar obuhvata park šume, a što je utvrđeno i rješenjem Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju, Odsjeka za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje, Grada Splita Klasa: UP/I-361-03/13-04/5158 urbroj: 2181-1-10-3/26-23-7 od 17. veljače 2023. kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za izdavanjem rješenja o izvedenom stanju za nekretnine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

4. Dostavom svih navedenih podnesaka i održavanjem javne rasprave 5. veljače 2026. godine strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora. Tuženik, premda uredno pozvan nije pristupio na navedeno ročišta, pa je isto održano u njegovoj odsutnosti temeljem odredbe čl. 91. st.3. ZUS-a. Zamjenik opunomoćenika tužiteljice je ustrajao u svojim dotadašnjim navodima te je popisao trošak spora.

5. U dokaznom postupku u ovome sporu, kojega je predmet ocjena zakonitosti osporenog rješenja, čitana je sva dokumentacija spisa ovoga spora i spisa predmetnog upravnog postupka kojeg je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu. Sud je odbio prijedlog tužiteljice za izvođenjem dokaza njenim stranačkim saslušanjem, za saslušanjem svjedoka IG te za pribavom spisa Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju, Odsjeka za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje, Grada Splita Klasa: UP/I-361-03/13-04/5158, držeći da se zakonita odluka u ovom predmetu može donijeti i bez izvođenja tih dokaza kraj činjenica utvrđenih tijekom trajanja upravnog postupka.

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti rješenja kojim se tužiteljici kao vlasniku nalaže ukloniti građevine na način i u rokovima kako je to pobliže opisano u izreci osporenog rješenja.

8. Osporeno rješenje doneseno je u primjeni odredbe članka 108. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23) prema kojoj u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine, 6. obustavu građenja.

8.1. Odredbom članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o državnom inspektoratu propisano je kako u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prema stavku 3. citirane zakonske odredbe rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude.

8.2.Odredbom članka 114. Zakona o državnom inspektoratu propisano je kako se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe, kako rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana, niti duži od sto dvadeset dana, te da se prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

8.3. Odredbom čl. 115. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je da u rješenju kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području i u rješenju o uklanjanju donesenom nepoznatoj osobi, bez obzira na kojem se području građevina nalazi, rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju ne može biti duži od 15 dana. Stavkom 3. istog članka propisano je da rješenjem kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području i rješenje o uklanjanju nepoznatoj osobi bez obzira na kojem se području građevina nalazi, izvršava se putem treće osobe bez prethodnog izricanja novčane kazne iz članka 114. stavak 3. ovog Zakona.

9. Iz spisa predmeta proizlazi da je dana 19. prosinca 2024. godine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvršen inspekcijski pregled kojim je utvrđeno da je na toj čestici, smještenoj izvan građevinskog područja te unutar zone obuhvata Park šume Marjan izgrađena prizemna stambena građevine pravilnog tlocrtnog oblika, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 6.15x5,20m, natkrivena dvostrešnim krovištem, visine vijenca 2,60m i visine sljemena 3,80m, kamin tlocrtnih dimenzija 1,10x2.00m, visine 2,20m, zidana konstrukcija tlocrtnih dimenzija 1,20x0,65 m, visine 1,00m, namjene vanjska kuhinja, betonski plato nepravilnog tlocrtnog oblika, maksimalnih tlocrtnih dimenzija 5,10x5,20m, debljine 0,10m, a na kojem su izgrađeni kamin i vanjska kuhinja i betonski plato L tlocrtnog oblika, maksimalnih tlocrtnih dimenzija 5,75x6,35 m, debljine 0,10 m, izgrađen sjeverno i istočno od prizemne stambene građevine.

10. Iz spisa predmeta nadalje proizlazi da je tužiteljici dostavljen zapisnik o inspekcijskom pregledu od dana 19. prosinca 2024., te da je ista u svom očitovanju navela kako je investitor sporne gradnje bio njen pokojni suprug CG, te da su se objekti na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] gradili 2006. godine. Tužiteljica je naknado dana 17. ožujka 2025. u spis predmeta dostavila dokumentaciju iz koje proizlazi da je zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za građevine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pravomoćno odbijen, te da je ona podnijela prijedlog za obnovu postupka izdavanja rješenja o izvedenom stanju.

11. Također, iz spisa proizlazi da se dana **.**.2025. IG obratio tuženiku navodeći kako živi u zgradi koja je predmet uklanjanja a koja predstavlja njegov dom, te je istaknuo kako bi uklanjanjem bilo ugroženo njegovo pravo na dom.

12. Nakon ovako provedenog postupka doneseno je osporeno rješenje kojim je tužiteljici kao vlasnici naloženo uklanjanje građevina zatečenih i opisanih prilikom provođenja inspekcijskog nadzora od 19. prosinca 2024.

13. Uzimajući u obzir prethodno utvrđeno činjenično stanje, te relevantne zakonske odredbe, pravilno je po ocjeni ovog suda doneseno osporeno rješenje kojim je tužiteljici kao vlasnici naloženo uklanjanje prizemne stambene zgrade, kamina, vanjske kuhinje i betonskih platoa, budući da za te građevine ne postoji akt o gradnji, a suprotno navodima tužiteljice radi se o objektima za koje je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Naime, iz fotografija koje su sastavni dio zapisnika o inspekcijskom pregledu održanom 19. prosinca 2024. nedvojbeno proizlazi da predmetni objekti predstavljaju građevine sukladno odredbi čl. 3. st. 1. točka 11. Zakona o gradnji.

14. Nadalje, iz očitovanja tužiteljice danog tijekom trajanja upravnog postupka, proizlazi da su objekti kojih je naloženo uklanjanje, građeni 2006. godine, te da za iste nije ishođena građevinska dozvola, pri čemu je zahtjev za izdavanjem rješenja o izvedenom stanju pravomoćno odbijen. Stoga je pravilno i zakonito naloženo uklanjanje objekata koji su građeni bez građevinske dozvole, a za koje je bilo nužno ishođenje upravo tog akta o gradnji.

15. Vezano za tužbene prigovore u kojima tužiteljica kako je sporno nalazi li se predmetna nekretnina u obuhvatu Park šume Marjan, s obzirom na to da odluka kojom je određen obuhvat tog zaštićenog područja nije usklađena sa Zakonom o zaštiti prirode niti sa Zakonom o šumama, valja reći kako su isti neosnovani. Naime, iz podataka upravnog spisa, kojeg je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu, nedvojbeno proizlazi da su građevine u odnosu na koje je tužitelju naređena inspekcijska mjera uklanjanja izgrađene u granicama obuhvata Generalnog urbanističkog plana Grada Splita („Službeni glasnik Grada Splita broj: 1/06, 15/07, 3/08, 3/12, 32/13, 52/13, 41/14 i 55/14-pročišćeni tekst), izvan građevinskog područja, i to u zoni javnih zelenih površina, PŠ-Park šuma Marjan. Pritom se posebno navodi kako predmet ovog spora nije i ne može biti ocjena zakonitosti Generalnog urbanističkog plana Grada Splita, te prigovore koji se tiču zakonitosti tog prostorno-planskog dokumenta, nije moguće s uspjehom isticati u ovom sporu. Osim toga, valja reći i to kako pitanje da li su sporne građevine izgrađene izvan granica građevinskog područja ili na nekom drugom posebno zaštićenom području i nije relevantno za utvrđenje radi se o zakonitoj ili nezakonitoj gradnji, a u konkretnom slučaju je nedvojbeno utvrđeno da se radi o nezakonitoj gradnji izvan građevinskog područja u kojoj situaciji je pravilno određen i rok za uklanjanje od 15 dana sukladno odredbi čl. 115.st.1. Zakona o državnom inspektoratu.

16. Što se pak tiče pozivanja tužiteljice na okolnost da bi uklanjanjem predmetnih građevina bilo povrijeđeno pravo na dom IG koji ima prijavljeno prebivalište upravo na adresi [adresa], a što je ujedno i anagrafska oznaka prizemne stambene zgrade koje je naloženo uklanjanje, valja reći kako se ne može s uspjehom pozivati na zaštitu svog prava na dom osoba koja živi u nezakonito izgrađenoj zgradi u posebno zaštićenom području jer je ta osoba svjesno uspostavila svoj dom u objektu koji je izgrađen protivno zakonu, a koja činjenica nije bila nepoznata niti dvojbena obzirom na to da se za navedene zgrade i vodio postupak za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Stoga u konkretnom slučaju, po ocjeni ovog suda prevladava javni interes zaštite prostora u odnosu na privatan interes osobe koja stanuje u takvom nezakonito izgrađenom objektu.

17. Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir da je, po ocjeni ovog suda, tuženik na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo, te donio na zakonu osnovano rješenje, to je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, trebalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

18. Isto tako, po mišljenju ovog suda nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporenog rješenja iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09, 110/21), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude.

19. Konačno, u odnosu na prijedlog tužiteljice za donošenjem rješenja o odgodnom učinku tužbe, odnosno o njenom prijedlogu za izdavanje privremene mjere kojim bi se zabranilo tuženiku da izvrši rješenje o uklanjanju do pravomoćnog okončanja spora za navesti je kako je odredbom članka 42. stavka 2. ZUS-a propisano da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu, dok je stavkom 3. istog članka propisano da sud može na prijedlog stranke izdati privremenu mjeru ako je to nužno kako bi se izbjegla šteta koja bi se teško mogla popraviti, a privremena mjera nije protivna javnom interesu, niti bi se njome nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranki, pa kako u konkretnoj upravnoj stvari tužiteljica nije dokazala, niti učinila vjerojatnim da bi joj izvršenjem osporenog rješenja nastupila teško popravljiva šteta, te uzimajući u obzir da je u konkretnom slučaju riječ o nezakonitoj gradnji, kojom se devastira prostor, to ovaj sud drži da bi odgoda iz tog razloga bila i protivna javnom interesu, pa je zahtjev za određivanjem odgodnog učinka, kao i iza izdavanjem privremene mjere valjalo odbiti kao neosnovan, te odlučiti kao pod točkom I. i II. izreke rješenja.

20. Budući da tužiteljica nije uspjela u ovom sporu, to je i njen zahtjev za naknadom troška valjalo odbiti kao neosnovan i riješiti kao u točki III. izreke rješenja.

U Splitu 24. veljače 2026.

SUTKINJA

Ana Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude, dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. O žalbi odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Protiv točke I. rješenja žalba nije dopuštena Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- opunomoćeniku tužiteljice,

- tuženiku.