Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2473/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu tog suda Nediljki Radić kao sutkinji pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Nada Kovačević, odvjetnica iz Siska, S. i A. Radića 37, protiv tuženika 1. MO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. ĐO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Sisku poslovni broj Psp- 5/2023-9 od 4. srpnja 2024., dana 24. veljače 2026

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sisku poslovni broj Psp-5/2023-9 od 4. srpnja 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je kako glasi:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja GO koji glasi:

Utvrđuje se da su 1. tuženik MO i 2. tuženik ĐO smetali tužitelja GO u posljednom mirnom posjednu nekretnine upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] kuća u [adresa] od 55 m2, gospodarski objekt u [adresa] od 30 m2, dvorište u [adresa] od 500 m2 i oranica u [adresa] od 310 m2, kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] od 2661 m2 i kč. br. [katastarska čestica] oranica Krček od 3540 m2, na način da su izbetonirali tri betonske stope s metalnim nosačem u nekretnini tužitelja i to prvu odmah iza pomoćnog objekta u vlasništvu tužitelja na kč. br. [katastarska čestica], gdje je betoniranje izvršeno 1 metar od međe, drugu betonsku stopu izbetonirali su unutar kč. br. [katastarska čestica] m udaljeno od međe i treću betonsku stopu sa metalnim nosačem na kraju kč. br. [katastarska čestica] udaljenu 4 m od međe u nekretnini tužitelja, a što je tužitelj vidio 26.03.2023. godine, pa im se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja, na način da uklone izbetonirane stope u roku od 8 dana, te im se zabranjuje svako daljnje takvo ili slično smetanje posjeda nekretnine tužitelja pod prijetnjom izricanja novčane kazne. Nalaže se tuženicima da tužitelju naknade trošak parničnog postupka s zakonskom kamatom sukladno članku 29. ZOO u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tužitelju OO da I. tuženiku ŠO i II. tuženiku ĐO naknadi parnični trošak u iznosu od 500,00 eur, u roku od 15 dana."

2. Tužitelj pobija rješenje zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 I 146/25, dalje u tekstu: ZPP), te predlaže da se pobijano rješenje preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da se isto ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno postupanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da su tuženici istog smetali u zadnjem mirnom posjedu nekretnine upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da su izbetonirali tri betonske stope s metalnim nosačem u nekretnini tužitelja i to prvo odmah iza pomoćnog objekta u vlasništvu tužitelja na kč. br. [katastarska čestica], gdje je betoniranje izvršeno 1 metar od međe, drugu betonsku stopu izbetonirali su unutar kč. br. [katastarska čestica] m udaljeno od međe i treću betonsku stopu sa metalnim nosačem na kraju kč. br. [katastarska čestica] udaljenu 4 m od međe u nekretnini tužitelja, a što je tužitelj vidio 26. ožujka 2023., kao i da se istima nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da uklone izbetonirane stope i da im se zabranjuje svako daljnje takvo ili slično smetanje posjeda nekretnine tužitelja.

6. Suprotno stavu žalitelja pobijano rješenje sadrži valjane razloge o svim pravno odlučnim činjenicama pri čemu nema bilo kakvog proturječja kako u vidu ima članak 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. U tom pogledu pobijano rješenje sadrži razloge koje u cijelosti prihvaća ovaj drugostupanjski sud, pa neosnovano žalitelj u žalbi tvrdi da činjenično stanje u ovoj pravnoj stvari nije potpuno i pravilno utvrđeno.

7. Prvostupanjski je sud u skladu s odredbama članka 8. ZPP-a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučio o osnovanosti tužbenog zahtjeva, a ocjena provedenih dokaza koje nudi žalitelj ne dovode u sumnju pravilnost pobijane odluke.

8. Slijedom navedenog ovaj drugostupanjski sud ne nalazi ostvarenje procesnih povreda na koje pazi po službenoj dužnosti sukladno članku 365. ZPP-a u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a, pa neosnovano žalitelj ističe žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

9. Pravilno je prvostupanjski sud na temelju provedenih dokaza utvrdio da iz provedenog dokaznog postupka ne proizlazi da su tuženici nakon 2013. odnosno tijekom noći 26. ožujka 2023. postavljali bilo kakve čelične stupove između nekretnina stranaka, pa je pravilnom primjenom odredbe članka 22. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV) prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev.

10. Sukladno odredbi članka 10. stavak 1. ZV-a posjednik stvari je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari. U parnicama zbog smetanja posjeda isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjednika ili o zahtjevima za naknadu štete, već je raspravljanje ograničeno samo na raspravljanje i dokazivanje posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja (članak 441. ZPP-a).

11. Posjednik stvari temeljem odredbe članka 21. stavak 1. ZV-a ima pravo na zaštitu posjeda ako ga drugi samovlasno smeta u posjeda, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu je oduzeo posjed. Samovlast je zabranjena bez obzira na to kakav je posjed, nitko nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed (članak 20. stavak 1. ZV-a), a tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava samovlasno je smetao njegov posjed (stavak 2. istog članka).

12. Odredbom članka 22. ZV-a propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten posjed štititi putem suda, te da sud u hitnom postupku pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, odnosno da sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, odnosno da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

13. Čin smetanja posjeda je čin (akt) neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed ili ga se uznemirava u posjedu. Čin smetanja posjeda negira već postojeću faktičnu vlast (u cijelosti), u nekom obujmu ili u nekom pogledu, a nameće tuđu. Za čin smetanja posjeda dovoljna je svijest, znanje da se poduzetom radnjom smeta tuđi posjed, a ne i namjera da se smeta tuđi posjed.

14. Pravo na zaštitu uživa svaki posjed koji je faktičan, posljednji i miran, bez obzira je li u skladu s pravom ili nije i bez obzira kakve je kakvoće. Prvostupanjski je sud postupajući u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučio da tužbeni zahtjev nije osnovan, pa tužitelj neosnovano osporava ocjenu dokaza koje je dao prvostupanjski sud.

15. Naime, prvostupanjski sud je saslušao stranke i svjedoke, i na način kako je mogao ocijeniti govore li istinu ili ono što iskazuju govore na temelju vlastitog opažanja, pa je na temelju navedenog mogao dobiti potpuni uvid u stanje posjeda i je li smetanje posjeda izvršeno.

16. Kako je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, to je onda pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

17. Pri obračunu troškova postupka sud prvog stupnja je sukladno odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23), pravilno odlučio o troškovima postupka.

18. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Splitu, 24. veljače 2026.

Sutkinja

Nediljka Radić