REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: Pr-1231/2025-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Kristini Trtanj Vukoja u pravnoj stvari tužitelja BV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku ŽV, protiv tuženika JAMNICA plus društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, OIB 02233362849, Getaldićeva 3, 10000 Zagreb, radi Radno - ostalo, 24. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je ništetna i bez pravnog učinka točka 3 sporazuma potpisanog između Tužitelja i Jamnice d.d. iz Zagreba, Getaldićeva 3, OIB: 05050436541 dana 08.12.2016. godine i to u dijelu u kojem je utvrđeno da Tužitelj izjavljuje da se odriče otpremnine.

Nalaže se tuženiku Jamnici plus d.o.o., Zagreb, Getaldićeva 3,OIB:02233362849 da isplati Tužitelju BV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 8.812,22 EUR na ime otpremnine uvećano za pripadajuću zateznom kamatu za period 01.01.2017.g. do 31.12.2022. godine obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, te od 01.01.2023. do plaćanja po stopi u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena sve u roku 15 dana, a koja kamata teče od dana 01.01.2017. godine pa do isplate.

Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude pa sve do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana".

II/ Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnog troška koja se odnosi na trošak sudskih pristojbi.

Obrazloženje

1.1. Tužitelj u tužbi navodi da je temeljem ugovora o radu bio u radnom odnosu kod društva Jamnica d.d. od 16.01.2003. do 31.12.2016. g. Dana 08.12.2016.g. Jamnica d.d. je donijela odluku o redovitom otkazu ugovora o radu tužitelju zbog osobno uvjetovanih razloga, koju tužitelj nije pobijao. Isti dan 08.12.2016.g. Jamnica d.d. je izradila i sa tužiteljem potpisala sporazum odnosno utvrđenje u kojem točka 3. glasi kako slijedi: “Da je radnik upoznat sa svojim pravom na otkazni rok u trajanju od dva mjeseca i dva tjedna, te na otpremninu, ali izričito izjavljuje da se stečenog prava na otkazni rok i otpremninu, svjestan svih posljedica, u potpunosti odriče"

1.2. Na dan 1.1.2017.g. kod poslodavca tužitelja društva JAMNICA d.d. bio je na snazi Kolektivni ugovor sklopljen 8.5.2013.g. sa nadležnim sindikatima za grupu AGROKOR, uključujući i JAMNICU d.d., (NN 90/2013) i Ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora od 08.05.2013.godine sklopljen 11.svibnja 2016.g. između Jamnice d.d. i drugih i nadležnih sindikata ( dalje u tekstu zajedno: KU). Pravo radnika na otpremninu regulirano je u čl. 28 KU prema kojem radnik kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu u skladu s odredbama zakona i ovog članka nakon dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca zbog osobno uvjetovanih razloga poslovno uvjetovanih razloga ima pravo na otpremninu u visini polovice prosječne mjesečne neto plaće koju je ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku godinu navršenog rada kod Poslodavca.“

1.3. Tužitelj smatra da je pravo na otpremninu stekao 01.01.2017., nakon što mu je prestao radni odnos. Na taj dan tužitelj je imao više od dvije godine neprekidnog radnog staža kod Jamnice d.d., odnosno 13 godina radnog staža neprekidno. Jamnica d.d. je tužitelju isplatila slijedeće netto plaće za mjesece prosinac, studeni, listopad 2016.g.: 15.11.2016.g.isplaćeno 7.201,36 HRK pod opisom plaćanja: osobno primanje isplaćeno u cijelosti, 19.12.2016.g. isplaćeno 8.135,94 HRK pod opisom plaćanja: osobno primanje isplaćeno u cijelosti, 16.01.2017.g. isplaćeno 15.306,88 HRK pod opisom plaćanja: osobno primanje isplaćeno u cijelosti. Izračun otpremnine: 7.201,36 HRK + 8.135,94 HRK+15.306,88 HRK=30.644,18 HRK 30.644,18 HRK/3=10.214,72 HRK/2= 5.107,36 HRK 5.107,36 HRK*13= 66.395,68 HRK (ukupan iznos otpremnine: 66.395,68 HRK uvećano za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu)

1.4. Smatra da se nije mogao valjano odreći prava na otpremninu dana 08.06.2016.g. budući je radni odnos trajao do 31.12.2016.g, s sukladno zakonu radnik se ne može valjano odreći unaprijed novčanih potraživanja prema poslodavcu prije nego je to potraživanje nastalo. Pravo na otpremninu tužitelja je nastalo i dospjelo dana 01.01.2017.g pa nema pravnog učinka utanačenje koje je tužitelj potpisao 08.12.2016.g. kojim se odriče otpremnine. Potraživanje nije u zastari sukladno čl. 139 Zakona o radu.

1.6. Predlaže donijeti presudu kojom bi se utvrdilo ništetnim i bez pravnog učinka točka 3 Sporazuma potpisanog između tužitelja i Jamnice d.d. iz Zagreba, Getaldićeva 3, OIB: 05050436541 dana 08.12.2016.g. i to u dijelu u kojem je utvrđeno da tužitelj izjavljuje da se odriče otpremnine te naložilo tuženiku isplatu iznosa od 8.812,22 EUR/66.395,68 HRK na ime otpremnine uvećano za pripadajuću zateznom kamatu za period 01.01.2017.g. do 31.12.2022. godine

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. U radnom odnosu bio je kod društva JAMNICA d.d. od 16.1.2003. Tužitelju je radni odnos otkazan Odlukom o redovitom otkazu ugovora o radu zbog osobno uvjetovanih razloga od 8.12.2016. Tužitelj nije pobijao Odluku o redovitom otkazu te nije podnio zahtjev za zaštitu prava. Tužitelj i JAMNICA d.d. sklopili su sporazum kojim je tužitelj slobodnim očitovanjem volje izjavio da radni odnos prestaje s uključujući danom 31.12.2016. Radi se o sporazumu radnika i poslodavca kojim je, između ostalog, uređeno i pitanje otpremnine, a ne jednostranom aktu poslodavca. U slučaju sporazuma (dogovora) radnika i poslodavca, radnik, u okviru zakonom predviđene slobode ugovaranja, može određena svoja prava umanjiti, a može ih se i odreći svojom slobodnom voljom.

2.1. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Na dan otvaranja postupka izvanredne uprave 10. travnja 2017. te na dan provedbe Nagodbe vjerovnika u postupku Trgovačkog suda u Zagrebu St - 1138/2017 JAMNICA d.d. nije bila poslodavac tužitelju te tužitelj nije bio radnik JAMNICE d.d. pa je nejasno koji bi se ugovor o radu trebao prenijeti na novog poslodavca, a da bi se zadržala prava iz radnog odnosa koja su stečena do dana prenošenja ugovora o radu, pa da bi tuženik bio pasivno legitimiran u ovom postupku. Opreza radi, ističe prigovor zastare navodnog potraživanja. Predlaže donijeti rješenje kojim se odbacuje tužba kao nedopuštena, podredno donijeti presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu troškova tuženiku

3. U ovom postupku bila je donijeta presuda Pr-17156/2021-20 od 5.ožujka 2024.g. Navedena presuda ukinuta je rješenjem Županijskog suda u Osijeku posl.br. GžR-120/2024-7 od 5.6.2025.g.

3.1. U obrazloženju odluke Županijskog suda u Osijeku navedeno je, između ostalog:

„ 9. 9. Naime, u postupku nisu na nesumnjiv način utvrđene odlučne činjenice o kojima ovisi odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva, odnosno da li je valjano tužiteljevo odricanje od prava na otpremninu, a o čemu ovisi i osnovanost zahtjeva za isplatu. Ovo stoga što nije na pouzdan način utvrđeno kada je tužitelju uručena odluka o otkazu ugovora o radu od 8. prosinca 2016., iz čijeg sadržaja proizlazi da radniku prestaje radni odnos istekom zadnjeg dana otkaznog roka 31. prosinca 2016., odnosno je li mu navedena odluka uručena prije nego što se odrekao od prava na otpremninu i na koji način mu je ta odluka uručena.

10. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će raspraviti sporna pitanja na koja mu je ukazano ovim rješenjem, te pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje i ocijeniti dokaze na način određen čl. 8. ZPP-a. Pri tome treba napomenuti da prvostupanjski sud treba ispitati i utvrditi valjanost odricanja tužitelja od otpremnine prema sporazumu od 8. prosinca 2016., kojim je tužitelj izričito izjavio da se, svjestan svih posljedica, u potpunosti odriče stečenog prava na otkazni rok i otpremninu pa ovisno od utvrđenog, a imajući u vidu stavove sudske prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Revr-103/16-2 od 20. rujna 2017., Revr-75/15 od 17. veljače 2016. i dr.) i Ustavnog suda Republike Hrvatske (odluka U-III-1995/2006 od 25. veljače 2009.), glede odricanja od prava na otpremninu, a potom uz pravilnu primjenu mjerodavnog materijalnog prava donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku, koja će sadržajno opravdati svoju izreku.

4. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 01.02.2014. godine, djelomični povijesni izvod za društvo JAMNICA d.d., objave Sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu za društva Jamnica d.d. i Agrokor d.d., Nagodbu objavljenu na mrežnim stranicama e –oglasna ploča

Ministarstva pravosuđa 20.06.2018.g. https://e-oglasna.pravosudje.hr/, opomenu pred tužbu, Kolektivni ugovor, elektronički zapis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 08.11.2021., pregled uplata Jamnice d.d. na datume 15.11.2016.g., 19.12.2016.g, 16.01.2017.g. na transakcijski račun tužitelja pod šifrom “osobno primanje”, Rješenje o otvaranju postupka izvanredne uprave od 10. travnja 2017. godine, posl. br. St - 1138/17, uvid u mrežnu stranicu e-Oglasne ploče sudova (https://e-oglasna.pravosudje.hr/), posl.br. St - 1138/17 Trgovački sud u Zagrebu, uvid u Nagodbu vjerovnika na mrežnoj stranici e-Oglasne ploče sudova (https://e- oglasna.pravosudje.hr/), posl.br. St - 1138/17 Trgovački sud u Zagrebu, Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu zbog osobno uvjetovanih razloga od 8.12.2026.g., Utvrđenje od 8.12.2016. i ostalu dokumentaciju u spisu.

4.1. U ponovljenom postupku, sud je uz gore navedeno proveo i dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke u postupku.

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146725 dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan

6. U postupku je utvrđeno slijedeće:

- da je tužitelj bio u radnom odnosu kod društva Jamnica d.d. i prednika u razdoblju od 16.1.2003. do 31.12.2016.g.

- da je Jamnica d.d. dana 8.12.2016.g. donijela odluku o redovitom otkazu ugovora o radu tužitelju zbog osobno uvjetovanih razloga, a koju odluku o otkazu tužitelj nije pobijao.

- da je Jamnica d.d. istog dana (8.12.2016.) izradila i sa tužiteljem potpisala sporazum, odnosno utvrđenje u kojem točk. 3. glasi: "da je radnik upoznat sa svojim pravom na otkazni roku trajanju od dva mjeseca i dva tjedna te na otpremninu, ali izričito izjavljuje da se stečenog prava na otkazni rok i otpremninu, svjestan svih posljedica, u potpunosti odriče"

7. Sporno je da li je valjano tužiteljevo odricanje od prava na otpremninu, kada dospijeva otpremnina tužitelju i u kojem trenutku se je isti može odreći. Sporna je i pasivna legitimacija.

8. Odlukom o redovitom otkazu ugovora o radu zbog osobno uvjetovanih razloga od 8.12.2016.g. tužitelju je otkazan ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova radnog mjesta ¨voditelj prodaje za trgovinu¨ zbog osobno uvjetovanih razloga (toč.1.) U toč. 3. te odluke navedeno je da radnik ima pravo na otpremninu sukladno odredbama Kolektivnog ugovora. Odluka sadrži i uputu o zaštiti prava, da radnik može u roku od 15 dana od primitka odluke zahtijevati zaštitu prava podnošenjem prigovor Upravi. Primitak Odluke je potpisan od strane tužitelja.

9. Jamnica d.d. i tužitelj su dana 8.12.2016.g. potpisali utvrđenje u kojem se navodi: - u čl.1. da je poslodavac radniku Odlukom o otkazu ugovora o radu zbog osobno uvjetovanih razloga otkazao ugovor o radu sklopljen između poslodavca i radnika na neodređeno vrijeme, s pravom radnika na otkazni rok u trajanju od dva mjeseca i dva tjedna i otpremninu prema Kolektivnom ugovoru

- u čl. 2. da je otkazni rok počeo teći 8.12.2016.g., a radnik će prestati raditi prije isteka utvrđenog otkaznog roka, odnosno dana 31.12.2016.g.

- u čl. 3. da je radnik upoznat sa svojim pravom na otkazno rok u trajanju od dva mjeseca i dva tjedna te na otpremninu, ali izričito izjavljuje da se stečenog prava na otkazni rok i otpremninu, svjestan svih posljedica, u potpunosti odriče.

10. Tužitelj u svojem iskazu navodi da je radio u Jamnici prije toga 14 godina u [adresa], kao voditelj prodaje, pretprodavač, i voditelj pretprodavača. U to doba je krenula priča oko Agrokora i da će biti viška ljudi i slično i njemu je u jednom trenutku rečeno da će dobiti otkaz, to su mu rekli njegov prvi nadređeni AV te ZV. Rekli su mu da će biti reorganizacija, da će biti viška ljudi i da će biti otkazivanja, pa tako i njemu. Od kad su mu rekli da ću dobiti otkaz, pa do samog davanja otkaza, ne zna točno koliko je prošlo, ali to se sve dogodilo u jednom tjednu. U tom tjednu je na mail dobio dva papira i to je bila odluka o otkazu i drugi papir gdje se odriče prava na otpremninu. Bio je u kontaktu sa gđom CV iz Kadrovske službe koja mu je rekla da to potpiše i vrati u Zagreb. Potom je to isprintao, potpisao i poštom vratio u Zagreb. U istu kovertu je stavio oba papira. Sjeća se da je potpisao prvo papir s manje teksta, pa onda papir s dužim tekstom, otkaz, spremio u kovertu i odnio na poštu, i na žalost jako malo čitao što na njima piše. Znao je da u takvom slučaju ima prava na burzi što mu je bilo bitno jer je imao nezaposlenu suprugu i dvoje djece i trebalo mu je da ostvari neke prihode. Misli da je jednom pričao s CV, koja mu usmeno nije spominjala otpremninu, niti je znao da mu pripada pravo na otpremninu. Na odricanju od otpremnine je njegov potpis. Nije prijavio tražbinu u postupku izvanredne uprave. MV ga je zvala telefonom ili poslala mail da isprinta te papire i da to potpiše i da to odrade taj dan, tužitelj je došao s terena u ured, to isprintao i potpisao. U svojoj kancelariji bio je prisutan voditelj, njemu je rekao da je to isprintao i potpisao, a voditelju je bilo čudno zašto se vratio sa terena. Nitko mu nije prijetio.

11. Dakle, tužitelj se odrekao prava na otpremninu i otkazni rok na način da je sam isti tekst isprintao u svojem uredu, zajedno s odlukom o otkazu ugovora o radu i poslao poštom u Kadrovsku službu.

12. Prema odredbi čl. 322. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/2023 - dalje ZOO), ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je , osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

Prema odredbi čl. 324. ZOO-a ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači ništetnost ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen.

13. Samo odreknuće od prava na otpremninu ne znači da bi utvrđenje koje su stranke sastavile dana 8.12.2016. kojima se tužitelj odriče prava na otpremninu i otkazni rok ništetno. To iz razloga što je odredbom čl. 203.st.1. ZOO -a jasno propisano da obveza prestaje kad vjerovnik izjavi dužniku da neće zahtijevati njezino ispunjenje, a dužnik se s tim suglasi. Pravo na odricanje od otpremnine nije zabranjeno niti jednim propisom.

14. Prema odredbi čl. 319. ZOO-a st.1. odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. Prema st.2. pri tumačenju spornih odredbi ne treba se držati doslovnog značenja pojedinih izričaja, već treba istraživati zajedničku namjeru ugovaratelja i odredbu tako razumjeti kako to odgovara načelima obveznog prava. Odredbe navedene u utvrđenju od 8.12.2016.g. nisu sporne, jer jasno naznačuju da se tužitelj odriče i pravna otkazni rok i otpremninu, svjestan svih posljedica.

15. Tužitelj sam u svojem iskazu navodi da je navedeno utvrđenje, zajedno s otkazom, njemu bilo poslano na mail, da je isto sam isprintao u svojem uredu, potpisao i sam stavio u kovertu i poslao drugoj strani. Iz navedenog proizlazi da to utvrđenje nije niti pobojno u smislu odredbe čl. 330. ZOO -a, kao i s obzirom da je zaključeno 2016.g., a tužba je podnijet a2021.g. istekao je rok iz čl. 335. ZOO za poništenje utvrđenja, odnosno pojedinih odredbi iz tog utvrđenja.

15. Pogrešno smatra tužitelj da se nije mogao valjano odreći prava na otpremninu dana 8..12.206.g., budući je radni odnos trajao do 31.12.2016.g. pa da je pravo na otpremninu tužitelja nastalo i dospjelo dana 1.7.2017.g.,kada se sukladno zakonu, radnik ne može valjano odreći unaprijed novčanih potraživanja prema poslodavcu prije nego je to potraživanje nastalo, pa da zato nema pravnog učinka utanačenje koje je tužitelj potpisao 8.12.2016. kojim se odriče otpremninu. .

16. Vrhovni sud Republike Hrvatske, u odluci Revr-1475/13-2 od 17. veljače 2016.g. odlučivao je u materijalnopravnom pitanju sljedećeg sadržaja:

" Kada dospijeva obveza poslodavca na isplatu otpremnine u slučaju poslovno uvjetovanog otkaza i otkaznog roka koji je radniku priznat te je određen zakonom o radu i odlukom o otkazu, a s tim u svezi i pitanje od kojeg trenutka se radnik (tužitelj ) mogao valjano odreći otpremnine ili dijela otpremnine tj. da li je valjano odricanje od otpremnine koje je učinjeno prije isteka otkaznog roka:"

17. Prema pravnom shvaćanju zauzetom na petoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda RH 28.5.2007.g. obveza poslodavca na isplatu otpremnine dospijeva s danom prestanka radnog odnosa, tj. istekom otkaznog roka ako stranke nisu ugovorile kasniji datum dospijeća obveze. Međutim, dospjelost sama po sebi nije odlučna za pitanje valjanosti odricanja radnika od prava na otpremninu. Moguće je i odricanje od tražbine koja još nije dospjela, ako ona postoji (tako i Vrhovni sud u Revr 76/2009-2 od 4. ožujka 2009.g.

18 . Pravo na otpremninu ima u smislu odredbe čl. 125.st.1. Zakona o radu (NN 93/14-dalje ZR) radnik kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu, pa prije otkaza ugovora o radu to pravo na otpremninu nema. Tražbina po osnovi otpremnine ne može ni dospjeti prije nego je otkazan ugovor o radu. Pitanja kada dospijeva obveza poslodavca na isplatu otpremnine radniku treba prosuđivati po općim pravilima obveznog prava, tj. prema odredbi čl. 173. Zakona o obveznim odnosima, koji se u ovom slučaju primjenjuje, a to znači da radnik nakon što mu je otkazan ugovor o radu može zahtijevati odmah ispunjenje obveze od strane poslodavca, odnosno istekom roka ako je određen.

19. Pogrešno tužitelj tvrdi da bi pravo na otpremninu dospjelo 1.7.2017.g. jer se tužitelj u pobijanom utvrđenju nije odrekao samo prava na otpremninu, već i na otkazni rok.

20. Ovaj sud i nadalje smatra da dosjelost sama po sebi nije odlučna za pitanje valjanosti odricanja od prava na otpremninu, kao i da je moguće i odricanje od tražbine koja još nije dospjela, ako ona postoji. Nije moguće odricanje od prava kojeg još nema (koje nije nastalo). Određena osoba može se odreći nečega što ima (što joj pripada), a ne nečega što nema (što joj ne pripada). Budući je nastanka prava na otpremninu u smislu čl. 125. ZR vezano uz otkaz ugovora o radu, ono ne može nastati prije nego je poslodavac otkazao ugovor o radu (a podrazumijeva se da prije toga tražbina po osnovi prava na otpremninu ne može ni dospjeti, jer ne može dospjeti za naplatu tražbina koja još nije ni nastala) pa se prije toga rad ne može odreži prava na otpremninu jer tog prava još nema, odnosno takvo odricanje nema pravnog učinka.

21. Kako se tužitelj, ne smo odrekao prava na dio pripadajuće otpremnine već i na otkazni rok nakon što je odluka o otkazu ugovora o radu uručena tužitelju, dakle nakon što je njegova tražbina s naslova otpremnine nastala, to nema zakonskih razloga za utvrđenje nedopuštenosti tog dijela utvrđenja (sporazuma) samo iz razloga što navedeni dan nije dan prestanka radnog odnosa. Navedeni stav sukladan je i stavu VSRH Revr – 461/2023-2 od 5. lipnja 2024.g. gdje Vrhovni sud jasno navodi:

„Međutim , dospjelost sama po sebi nije odlučna za pitanje valjanosti odricanja radnika od prava na otpremninu. Moguće je i odricanje od tražbine koja još nije dospjela, ako ona postoji.

O pravnom pitanju odricanja od otpremnine ovaj sud se već izjasnio u odlukama broj Revr – 149/2007-2 od 8.3.2007., broj Revr 7672009-2 od 4.3.2009., broj Revr-75/2015-2 od 17.2.2016. u kojima je izneseno shvaćanje:

¨Pravo na otpremninu ima u smislu odredbe čl. 118.st.1., sada čl. 125.st.1. Zakona o radu (NN broj 137/04-pročišćeni tekst, dalje ZE) radnik kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu pa prije otkaza ugovora o radu to pravo ne može nastati. Tražbina po osnovi otpremnine ne može ni dospjeti prije nego je otkazan ugovor o radu. Pitanje kada dospijeva obveza poslodavca na isplatu otpremnine radniku treba prosuđivati po općim pravilima obveznog prava, tj. prema odredbi čl. 314. ZOO (NN br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96,112/99) koji se u ovom slučaju primjenjuje, a to znači da radnik nakon što mu je otkazan ugovor o radu može zahtijevati odmah nakon ispunjenja obveze od strane poslodavca, odnosno istekom roka ako je određen. Mogućnost odricanja radnika od prava na otpremninu ne ovisi međutim od dospjelosti tražbine po osnovi otpremnine, jer je moguće i odricanje od tražbine koja još nije dospjela ako ona postoji. Nije moguće odricanje od prava kojeg još nema (koje nije nastalo). Određena osoba može se odreći nečega što ima (što joj pripada), a ne nečega što nema (što joj ne pripada). Budući je nastanak prava na otpremninu u smislu čl. 125. ZR vezano uz otkaz ugovora o radu, ono ne može nastati prije nego je poslodavac otkazao ugovor o radu, pa se prije toga radnik ne može odreći prava na otpremnu jer tog prava još nema¨“

22. Tuženiku nije dosuđen trošak jer je isti u obvezi plaćanja sudskih pristojbi, prema Zakona o sudskim pristojbama (NN118/18, 51/23) u slučaju neuspjeha u parničnom postupku, dok ako uspije u njemu nije obveznik plaćanja sudskih pristojbi.

23. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 24. veljače 2026.

Sudac

Kristina Trtanj Vukoja

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda županijskom sudu pisanim podneskom.

DNA:

1. BV, [adresa] zastupanog po punomoćniku ŽV

2. JAMNICA plus društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, Getaldićeva 3, [adresa] Zagreb