REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U ZABOKU

Zabok, Matije Gupca 22

Poslovni broj: Pn-92/2021.-96.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu Karolini Balen, u pravnoj stvari tužiteljice GŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Mirjana Helebrant, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, Zabok, Bračak 8, OIB: 34938158599, kojeg zastupa punomoćnik Alek Konić, odvjetnik u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Croatia osiguranja d.d. iz Zagreba, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, nakon dana 23. siječnja 2026. zaključene javne glavne rasprave u nazočnosti punomoćnice tužiteljice, zamjenice punomoćnika tuženika DŠ, odvjetničke vježbenice u Zagrebu te zamjenice punomoćnika umješača na strani tuženika EŠ, odvjetnice u [adresa], na ročištu za objavu i uručenje presude dana 24. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I . Nalaže se tuženiku Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana iz Zaboka, Bračak 8, OIB: 34938158599, isplatiti tužiteljici GŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 26.400,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se do 31.12.2022. određuje po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom kako slijedi:

- na iznos od 25.200,00 EUR tekućom od 27. rujna 2021. pa do isplate

- na iznos od 1.200,00 EUR tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude 24. veljače 2026. pa do isplate, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku tuženiku Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana iz Zaboka iz Zaboka, Bračak 8, OIB: 34938158599, isplaćivati tužiteljici GŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova rente za trajnu tuđu pomoć i njegu mjesečno iznos od 96,00 EUR počevši od 23.7.2021. pa ubuduće, sve do kada za to budu postojali zakonski uvjeti, s tim da se dospjeli iznosi rente plate odjednom sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se do 31.12.2022. određuje po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom kako slijedi:

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.8.2021 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.9.2021 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.10.2021 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.11.2021 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.12.2021 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.1.2022 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.2.2022 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.3.2022 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.4.2022 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.5.2022 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.6.2022 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.7.2022 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.8.2022 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.9.2022 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.10.2022 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.11.2022 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.12.2022 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.1.2023 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.2.2023 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.3.2023 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.4.2023 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.5.2023 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.6.2023 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.7.2023 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.8.2023 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.9.2023 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.10.2023 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.11.2023 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.12.2023 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.1.2024 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.2.2024 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.3.2024 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.4.2024 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.5.2024 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.6.2024 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.7.2024 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.8.2024 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.9.2024 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.10.2024 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.11.2024 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.12.2024 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.1.2025 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.2.2025 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.3.2025 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.4.2025 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.5.2025 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.6.2025 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.7.2025 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.8.2025 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.9.2025 pa do isplate

- na iznos od 96,00 EUR tekućom od 1.10.2025 pa do isplate,

a ubuduće, sve do kada za to budu postojali zakonski uvjeti, mjesečni iznos od 96,00 EUR do svakog 10. u tekućem mjesecu, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom od dospijeća svakog pojedinačnog obroka pa do isplate, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva tužiteljice koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana iz Zaboka, Bračak 8, OIB: 34938158599, isplatiti tužiteljici GŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 3.600,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se do 31.12.2022. određuje po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom kako slijedi:

- na iznos od 2.550,00 EUR tekućom od 27.9.2021. godine pa do isplate

- na iznos od 1.050,00 EUR tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate."

IV. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva tužiteljice koji glasi:

"Nalaže se tuženiku tuženiku Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana iz Zaboka iz Zaboka, Bračak 8, OIB: 34938158599, isplaćivati tužiteljici GŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova rente za trajnu tuđu pomoć i njegu mjesečno iznos od 15,60 EUR počevši od 23.7.2021. pa ubuduće, sve do kada za to budu postojali zakonski uvjeti, s tim da se dospjeli iznosi rente plate odjednom sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se do 31.12.2022. određuje po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom kako slijedi:

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.8.2021 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.9.2021 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.10.2021 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.11.2021 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.12.2021 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.1.2022 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.2.2022 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.3.2022 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.4.2022 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.5.2022 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.6.2022 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.7.2022 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.8.2022 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.9.2022 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.10.2022 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.11.2022 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.12.2022 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.1.2023 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.2.2023 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.3.2023 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.4.2023 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.5.2023 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.6.2023 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.7.2023 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.8.2023 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.9.2023 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.10.2023 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.11.2023 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.12.2023 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.1.2024 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.2.2024 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.3.2024 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.4.2024 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.5.2024 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.6.2024 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.7.2024 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.8.2024 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.9.2024 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.10.2024 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.11.2024 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.12.2024 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.1.2025 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.2.2025 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.3.2025 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.4.2025 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.5.2025 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.6.2025 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.7.2025 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.8.2025 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.9.2025 pa do isplate

- na iznos od 15,60 EUR tekućom od 1.10.2025 pa do isplate,

a ubuduće, sve do kada za to budu postojali zakonski uvjeti, mjesečni iznos od 96,00 EUR do svakog 10. u tekućem mjesecu, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom od dospijeća svakog pojedinačnog obroka pa do isplate."

V. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 14.347,77 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude 24. veljače 2026. pa do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je u tužbi navela da je 3. srpnja 2018. zaprimljena kod tuženika na odjel ginekologije radi operativnog zahvata histerektomije. Dana 4. srpnja 2018. podvrgnuta je operativnom zahvatu histerektomije, koji je izveden suprotno pravilima medicinske struke na način da je liječnik prilikom šivanja bataljka rodnice šavom zahvatio i debelo crijevo odnosno počinjena je liječnička pogreška. Takav abnormalan spoj dva odvojena organa predstavlja fistulu (rektovaginalnu fistulu). Zato je podvrgnuta drugom operativnom zahvatu odnosno eksplorativnoj laparotomiji i fistulektomiji dana 20. rujna 2018. te je u otpusnom pismu tuženika od 3. listopada 2018. navedeno da je primljen isječak debelog crijeva dužine 4 cm s nešto okolnog masnog tkiva. Stjenka crijeva na jednom mjestu označena je koncem u području kojeg se nalazi otvor fistule. Evidentno je da je na debelom crijevu zaostao konac koji je spojio crijevo i vaginu. Tužiteljica je nakon drugog operativnog zahvata otpuštena s kolostomskom vrećicom. Radi saniranja ovog stanja podvrgnuta je i trećem operativnom zahvatu relaparatomije dana 20. prosinca 2018. te odstranjivanja kolostome i uspostave kolorektalne anastomoze. Kod tužiteljice su nastale priraslice u abdomenu te je na mjestu okluzije stome nastala hernija koja je dijagnosticirana nalazom od 23. srpnja 2021. Uslijed počinjene liječničke pogreške i unatoč pokušaju korekcije greške, tužiteljici su zaostale teške i trajne posljedice po tjelesno i duševno zdravlje. Do daljnjih operativnih zahvala i s njima povezanih medicinskih problema ne bi ni došlo da je prvi operativni zahvat histerektomije izveden u skladu s pravilima medicinske struke. Postupanje tuženika ostavilo je teške i trajne posljedice na zdravstveno stanje tužiteljice. Zatražila je naknadu štete u iznosu od 175.000,00 kn i rentu za trajnu tuđu pomoć i njegu u iznosu od 400,00 kn mjesečno.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Smatra da je liječenje tužiteljice provedeno po svim pravilima struke te se nije radilo ni o kakvom propustu liječnika odnosno liječničkoj grešci. Upućuje na ginekološku anamnezu koja uključuje tri poroda, dvije zdjelične operacije te zahvata konizacije, nakon čega je uslijedila i histerektomija 4. srpnja 2018. U postoperacijskom tijeku tužiteljica je subfebrilna uz bolove iznad vaginalne zaraslice zbog apscesa Douglasovog prostora te joj je ordinirana trojna anibiotska terapija uz svakodnevno ispiranje rodnice i previjanje. Zbog dijagnoze rektovaginalne fistule preporučeno je svakodnevno ispiranje rodnice tijekom dva tjedna jer nije bilo indikacija za hitni operativni zahvat. PH nalaz ektomirane maternice ukazao je na tešku displaziju vrata maternice (predkancerozna promjena epitelnih stanica vrata maternice).

2.1. Tužiteljica je ponovno hospitalizirana u razdoblju od 6. do 18. rujna 2018. zbog uroinfekcije nakon verificirane fistule, a fistulografijom je potvrđeno točno sijelo fistule iako se rektoskopijom nije pronašao fistulozni otvor. Premještena je na kirurški odjel te je učinjena relaparotomija, fistulektomija, parcijalna resekcija rektosigmoida po G uz šave rodnice te adheziolizu. Postoperacijski tijek protekao je bez komplikacija uz verificiranu fistulu patohistološkim nalazom operacijskog preparata. Naknade kontrole kirurga ukazivale su na uredan lokoregionalni nalaz uz funkcioniranje kolostome.

2.2. Tužiteljica je ponovno zaprimljena na bolničko liječenje od 18. prosinca do 2. siječnja 2019. radi relaparotomije s percijalnom resekcijom silaznog kolona i terminoterminalnom kolorektoanastomozom staplerom s drenažom. Postoperacijski tijek protekao je uredno uz redovite višekratne kirurške i internističke kontrole s praćenjem kod tuženika. Dana 3. srpnja 2019. učinjena je kontrolna kolonoskopija i pronađen je uredan nalaz na crijevu i na mjesto anastomoze. Kontrolni radiološki pregledi radiograma trbuha, ultrazvuka trbuha i MSCT trbuha ukazivali su na redan postoperacijski nalaz. Pojavile su se trbušne kolike uz mikrohematuriju te je indicirana citokopija. Liječnici tuženika postupali su u potpunosti po pravilima struke te nije bilo odstupanja od pravila struke. Operacijski zahvat konizacije bio je pravilno indiciran temeljem teške displazije na Papa testu i ekskohleatu odnosno bioptatu, a abdominalna histerektomija zbog navedenog nalaza patohistološkoga nalaza konizata, dobi tužiteljice i prethodnih operacija u zdjelici.

2.3. Rektovaginalna fistula je moguća postoperativna komplikacija nakon odstranjenja maternice kao i posljedica upalnih procesa koje je tužiteljica imala. Pritom se ističe da je tužiteljica prethodno imala dvije operacije i to 2004. i 2014. godine. Operacije izazivaju priraslice, a daljnjim operativnim zahvatima i oslobađanjem priraslica može doći do oštećenja pojedinih trbušnih organa obuhvaćenih priraslica, a što predstavlja u medicini poznatu i priznatu komplikaciju operativnog zahvata. Radi se o komplikaciji liječenja o čijem nastanku je bolesnica prije operacije bila informirana, što je potvrdila vlastoručnim potpisom informacijskog obrasca te je pristala na operativni zahvat. Tuženik smatra da se odštetna odgovornost zdravstvene ustanove prosuđuje prema načelu predmnijevane (presumirane) krivnje, a ne prema objektivnoj odgovornosti. Ne postoji uzročno-posljedična veza između postupanja liječnika tuženika i eventualnih posljedica nastalih kod tužiteljice. Štoviše, tužiteljica je imala određenih zdravstvenih problema od ranije, koji nisu ni u kakvoj vezi s operativnim zahvatom koji je predmet ovoga postupka.

2.4. Osporena je i visina tužbenog zahtjeva, kao i tijek zatraženih zateznih kamata jer tužiteljica tuženiku nije dostavila svu relevantnu dokumentaciju, poglavito zdravstveni karton liječnika opće prakse, bez koje tuženik nije mogao ispitati svoju obvezu. Imovinska šteta na ime tuđe pomoći i rente s te osnove, može teći jedino od donošenja prvostupanjske presude.

3. Umješač na strani tuženika Croatia osiguranje d.d. osporio je tezu tužiteljice da je prilikom zašivanja ostatka maternice prešiveno i debelo crijevo te da je zato došlo do stvaranja rektovaginalne fistule jer isto ne proizlazi iz medicinske dokumentacije. U otpusnom pismu tuženika od 3. listopada 2018. sadržan je izgled isječka debelog crijeva te se navodi da je stjenka crijeva na jednom mjestu označena koncem u području kojeg se nalazi otvor fistule. Ovakvo označavanje operator čini da bi patologu olakšao rad. Moguće je da tužiteljica ovakvo označavanje razumjela kao prošivanje ostatka maternice s debelim crijevom. S ovog aspekta nema greške liječnika jer nije došlo do prošivanja debelog crijeva. Druga mogućnost za liječničku grešku bila bi mogućnost da fistula nije bila prepoznata, što se nije dogodilo te je odmah poduzeto liječenje. Kada konzervativno liječenje nije polučilo uspjeh, proveden je operativni zahvat saniranja fistule, kada je postavljena kolostoma. Nema odgovornosti tuženika za štetu tužiteljici. Osporio je visinu štete i tražbinu po osnovi zatezne kamate. Tužiteljici nije bila potrebna trajna tuđa pomoć, koja bi bila vezana uz utuženi štetni događaj. Tužiteljica ima značajnih teškoća sa zdravljem koje nisu vezane uz utuženi štetni događaj u psihičkom i fizičkom smislu, a i nakon histerektomije i povezanih operativnih zahvata ima problema sa zdravljem koji nisu vezani uz sporne operativne zahvata. Na psihičke tegobe nije utjecala samo utužena komplikacija u liječenju, već i ostale tegobe kao i socijalni status tužiteljice. Predložio je odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu troškova postupka umješaču.

4. Raspravnim rješenjem od 27. travnja 2022. dopušteno je Croatia osiguranju d.d. miješanje na strani tuženika u ovom predmetu.

5. Podneskom od 20. listopada 2025. tužiteljica je precizirala tužbeni zahtjev na način kao u izreci ove presude.

6. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u kompletnu medicinsku dokumentaciju koja se nalazi u spisu, u policu osiguranja na str. 230-231 spisa, u privitak polici osiguranja od odgovornosti na str. 232, saslušao svjedoke ČŠ, MŠ, VŠ na zapisniku od 20. travnja 2023., pročitao nalaz i mišljenja prof. dr. sc. Ivana Fistonića i prof. dr. AŠ, saslušao tužiteljicu u svrhu dokazivanja na zapisniku od 22. travnja 2024., pročitao zajedničko očitovanje medicinskih vještaka prof. dr. Fistonića i prof. dr. AŠ od 10. lipnja 2024., pročitao nalaz i mišljenje vještaka dr. Branke Vidrih, pročitao usuglašeni nalaz i mišljenje svo troje medicinskih vještaka, koje uključuje i dodatno očitovanje dr. Fistonića i dr. AŠ.

7. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u pretežnom dijelu osnovan.

8. U odnosu na mjerodavno pravo, prema čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (,,Narodne novine'', broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., u daljnjem tekstu: ZOO), tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje dok prema stavku 2. istog članka predmnijeva se obična nepažnja. U odnosu na rentu za tuđu pomoć i njegu mjerodavna je odredba čl. 1088. st. 1. i 2. ZOO-a.

9. Svjedok dr. ČŠ je iskazao je da nije prisustvovao operativnom zahvatu koji je izveden kod tuženika dana 4. srpnja 2018., a na medicinskoj dokumentaciji koja prileži ovome spisu naveden je u svojstvu voditelja odjela i kao takav se potpisuje na otpusnom pismu, iako mu sam tijek operacije nije poznat. Poznato mu je da je operater u tom slučaju bio dr. MŠ.

10. Svjedok dr. MŠ je iskazao da se sjeća pacijentice koja je kod njih operirana 4. srpnja 2018., a radi se o gospođi koja je cijeli život njegov pacijent, s time da je još i 2004. i 2014. napravio operativni zahvat, tipa laparoskopije te u travnju 2018. godine konizaciju, dok je u 7. mjesecu učinjen zahvat odstranjenja maternice i jajnika, i to sve zbog patohistološkog nalaza koji je došao nakon obavljene konizacije u travnju mjesecu iste godine. Uobičajeno je da se nakon takvih zahvata, a pogotovo u onih u predjelu zdjelice preventivno poslije operativnih zahvata kroz neko određeno vrijeme daju i antibiotici te je stanje pacijentice praćeno, ali je ona imala povišenu tjelesnu temperaturu i bolove te je nakon toga utvrđena rektrovaginalna fistula, koja je i CT-om verificirana, i nakon čega je pozvan specijalist kirurg koji je preporučio ispiranje tog područja pretpostavljajući da će se ta fistula sama zatvoriti, što konkretno nije bio slučaj. Pacijentica je otpuštena sa odjela ginekologije na kućnu njegu, uz detaljne upute liječnika kirurga o tome na koji način će se izvršiti sanacija te retrovaginalne fistule te je bila upućena da će za te sanacije biti potreban operativni zahvat, a što je u nadležnosti specijaliste kirurga. Ovakav slučaj komplikacije u liječenju nije susreo u svojoj liječničkoj praksi do sada, a obavio je otprilike 200 velikih operativnih zahvata godišnje, a malih puno više nego velikih kroz samo jednu godinu. Ova je operacija izvršena abdominalno, koristio se standardni set za takvu vrstu operacije, a pacijentice se osobno sjeća iz razloga što je bila njegov pacijent i dugi niz godina prije toga. Na toj operaciji odstranjenja retrovaginalne fistule nije bio, jer to spada u domenu kirurgije te bi to pitanje trebalo postaviti drugom svjedoku koji je obavio tu operaciju, dok svjedok navodi da je on obavio samo histerektomiju koja spada u domenu ginekologije.

11. Svjedok dr. VŠ je iskazao da se vrlo dobro sjeća pacijentice i bolesti radi koje je trebala kirurško liječenje jer se radilo o tehnički izuzetno složenom i zahtjevnom operacijskom zahvatu, koji podrazumijeva najmanje dvije operacije, liječenje koje se može protegnuti i do godinu dana, a sve zajedno bez mogućnosti da operater bude siguran da će rezultat operacijskog liječenja biti povoljan. Princip kirurškog liječenja komunikacije između debelog crijeva i vagine, iziskuje najprije vizualizaciju same komunikacije, što je ponekad dosta teško radi poremećenih anatomskih odnosa u maloj zdjelici koji su posljedica prethodnih operacija, nakon toga treba odstraniti dio debelog crijeva sa komunikacijom prema vagini, slijepo zatvoriti donji dio debelog crijeva koji završava sa analnim otvorom, a proksimalni dio crijeva izvesti na trbušnu stjenku u formi analnog otvora kroz koji se evakuira stolica u za to posebno konstruirane kolostomske vrećice. Nakon određenog vremena koje može biti od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, pristupa se ponovnom operacijskom zahvatu, koji ima svrhu ponovnog spajanja crijeva, čime se omogućuje da se stolica prazni na prirodni otvor. Sve ovo prednje učinjeno je i kod tužiteljice koja je bila informirana i o mogućem nepovoljnom ishodu operacije, međutim, ona je na bilo koji rizik pristajala jer je bila i zbog same činjenice da joj je stolica išla na rodnicu prilično uzdrmana i bila je jako motivirana da se sve i uz najmanji postotak vjerojatnosti uspjeha to sanira. Poslije te dvije uspješno obavljene operacije obavljena je i treća operacija odstranjenja trbušne kile, koju je tužiteljica obavila na njegovu preporuku radi eventualno mogućeg ukliještenja tankog crijeva u kilnoj vreći. Bila je informirana o eventualno mogućim nepovoljnim ishodima operacija koje spadaju u kiruršku domenu. O tome kako se konac našao na otvoru fistule naveo je da o tome može samo nagađati te da se ne može točno o tome izjasniti. Njegov je zadatak bio odstraniti jedan dio debelog crijeva što je i učinio, i taj dio crijeva je poslao na patohistološku analizu, time da prema sjećanju nije koristio pri zatvaranju debelog crijeva konac nego mehanički šivač (stapler) koji koristi titanijske kleme, međutim, u taj svoj navod nije 100% siguran jer bi trebao vidjeti operativni nalaz. Isto tako svjedok navodi da je pri svojim operativnim zahvatima koristio šivači konac radi zatvaranja većih krvnih žila, ali za sve ostalo bi trebao pogledati baš sam operativni nalaz koji ostaje u arhivi. Prema medicinskoj definiciji rektovaginalna fistula predstavlja patološku neprirodnu komunikaciju između debelog crijeva i rodnice.

12. Tužiteljica GŠ je iskazala da je došla kod tuženika 2018. godine radi operativnog zahvata odstranjenja maternice te nakon što joj je kirurškim putem klasičnom operacijom, tj. rezanjem trbuha izvađena maternica, odmah po operaciji je primijetila da joj stolica izlazi vaginalno, ali su to liječnici ignorirali i govorili da govori gluposti te su joj rodnicu ispirali svaki dan ili kako je već imala stolicu te su govorili da je to gnoj. To je trajalo otprilike mjesec dana da bi nakon toga ipak shvatili da nešto nije u redu. Ta operacija odstranjenja maternice je bila u sedmom mjesecu 2018. godine, a u devetom mjesecu kad su shvatili da se crijevo nije samo zatvorilo, već da je došlo do sepse, ponovno su ju otvorili na način da joj je rezrezan trbuh od pupka okomito prema dolje dok je prethodni rez bio vodoravan. Tada su joj stavili "stomu" (vrećicu), koju je nosila tri mjeseca da bi u 12. mjesecu ponovno išla na operaciju kada su joj tu vrećicu maknuli. Od tada se njezin život drastično promijenio, jer ima konstantne bolove u trbuhu, ne može obaviti nikakve kućanske poslove koji zahtijevaju malo veći fizički napor (npr. dignuti unučicu), ne može pri tome kontrolirati mokraću, a uslijed svega toga nema nikakve odnose sa suprugom, tj. jednom riječju uništili su joj život, a do svega toga nije trebalo doći da je netko malo bolje pazio. Svaki dan poslije operacije je imala temperaturu o čemu je također obavijestila liječnike i koji su tvrdili da je to normalno, a njezine navode o stolici iz rodnice su također ignorirali. Ti doktori kojima je to govorila bili su dr. ČŠ i dr. MŠ.

13. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva sud je po prijedlogu tužiteljice proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima prof. dr. sc. Ivanu Fistomiću i prof. dr. sc. AŠ utvrđeno je da prilikom histerektomije nije počinjena medicinska greška. Radi se o komplikaciji koja je nastala usprkos ispravnom i pravodobno provedenom postupku koji je izveden pravilnom upotrebom ispravne opreme i sredstava uz optimalnu organizaciju rada. Ovdje je nastanak fistule komplikacija koja je posljedica histerektomijom induciranog rasplamsavanja lokaliziranog upalnog procesa, odnosno neadekvatnom procesu cijeljenja usprkos ispravnom medicinskom postupku. Medicinska komplikacija nastaje usprkos ispravnom i pravodobno provedenom postupku koji je izveden pravilnom upotrebom ispravne opreme i sredstava uz optimalnu organizaciju rada. Odnosno, komplikacija je daljnji razvoj osnovne bolesti ili nastanak drugih patoloških stanja na osnovi primarne bolesti. Svi postupci bili su pravodobno i ispravno provedeni. Fistula je posljedica apscesa koji se razvio zbog manje vrijednog tkiva, priraslica i mikro fokusa upale nakon tri prethodne operacije (dvije laparoskopije i konizacije). Tijekom histerektomije nije došlo do ozljede radnice i rektuma jer bi stolica u rodnici bila primijećena netom iza zahvata.

13.1. Rektovaginalna fistula je neprirodni spoj između crijeva i rodnice, a najčešći uzroci su opstetrička trauma (npr. nagnječenje tkiva rodnice i rektuma tijekom produženog pritiska glavice kod zanemarenog vaginalnog porođaja), kirurška trauma (ozljeda rodnice i rektuma tijekom svih kirurških zahvata je rijetka do 0,5% jer se najčešće primjećuje tijekom operacije te se momentalno kirurški sanira). Pojavnost nakon histerektomije je također rijetka, 0,1-4%. Daljnji uzrok mogu biti priraslice i upalni procesi, oko 50% pacijenata s apscesom. Nadalje – divertikuloza crijeva, Chronova bolest, maligna bolest. Navedeni procesi uz upalu i nastanak apscesa stanjuju stjenke rodnice i crijeva te dolazi do perforacije i spajanja šupljih organa (crijevo – rodnica) putem fistule. Daljnji razlog može biti radijacija, odnosno liječenje radijacijom (maligne bolesti) koje promovira upalu i stanjuje stjenke rodnice i rektuma ili pak strano tijelo koje izaziva nekrozu uslijed dugotrajnog pritiska i upalu tkiva koja rezultira fistulom. Histerektomija je pravodobno i ispravno indicirana. Postupci tijekom zahvata bili su u duhu dobre medicinske prakse. Postoperativna njega provedena je prema pravilima struke, a kirurško liječenje fistule bila je jedina opcija nakon neuspjeha konzervativnog liječenja.

13.2. Mogući scenarij je bio da su prethodne operacije ostavile priraslice i mikrožarišta upale. Histerektomija koja je bila ispravno indicirana i potrebna zbog patološkog procesa na vratu maternice koji nije razriješen konizacijom, je kao invazivni zahvat, tijekom procesa cijeljenja pobudila mikrožarišta upale koja su stvorila apsces. Gnojni proces (apsces) se širi i prodire u rodnicu i debelom crijevo – rektum te nastaje fistula.

13.3. Trajne posljedice ozljede umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost tužiteljice za 25% (10% za resekciju debelog crijeva i 15-20% za poslijeoperacijsku kilu) s kirurške strane u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnom životu i radu.

13.4. Eventualne trajne posljedice s psihičke strane određuje vještak psihijatar, kao i ocjenu straha.

13.5. Bol jakog intenziteta je trajala oko 14 dana, srednjeg oko 2 mjeseca, manjeg još oko 2 mjeseca. Zaostali manji bolovi su bili trajnog karaktera i ubrajaju se u pojačane napore. Naruženost je srednjeg stupnja radi zaostalih poslijeoperacijskih ožiljaka prednje trbušne stjenke te poslijeoperacijske kile.

13.6. Tuđa pomoć druge osobe bila je potrebna za vrijeme provedenog liječenja (mirovanje) kod kuće 45 dana po 4 sata dnevno nakon čega 2 mjeseca po 2 sata dnevno. Morala je mirovati i nije mogla raditi uobičajene poslove. Pomoć joj je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanja hrane i drugih svakodnevnih potreba. Od 23. srpnja 2021. tužiteljici je potrebna trajna tuđa pomoć 3 puta po 2 sta tjedno zbog zaostalih poslijeoperacijskih kila prednje trbušne stjenke.

13.7. U periodu liječenja poslije prve hospitalizacije do druge hospitalizacije (3. srpnja 2018. do 6. rujna 2018.) privremene posljedice ozljede umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost tužiteljice za 30% (rektovaginalna fistula) u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnom životu i radu. Bol jakog intenziteta je trajala oko 3 dana, srednjeg oko 7 dana, manjeg oko 20 dana. Naruženosti nema. Tuđa pomoć i njega nije bila potrebna.

13.8. U periodu liječenja poslije druge hospitalizacije do treće hospitalizacije (3. listopada 2018. do 18. prosinca 2018.) privremene posljedice ozljede umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost tužiteljice za 35% (kolostoma) u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnom životu i radu. Bol jakog intenziteta je trajala oko 5 dana, srednjeg oko 15 dana, manjeg oko 30 dana. Naruženost je najvećeg stupnja radi kolostome. Tuđa pomoć i njega druge osobe bila je potrebna za vrijeme provedenog liječenja (mirovanja) kod kuće 30 dana po 4 sata dnevno, nakon toga 30 dana po 2 sata dnevno. Morala je mirovati i nije mogla raditi uobičajene poslove. Pomoć je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanja hrane i drugih svakodnevnih potreba.

13.9. I za ove periode ocjenu straha i posljedica s psihičke strane određuje vještak psihijatar.

14. U svom zajedničkom očitovanju vještaci prof. dr. Fistonić i AŠ naveli su da su pažljivom revizijom spisa te naknadnim svjedočenjem tužiteljice od 22. travnja 2024. zaključili da s obzirom na navod iz otpusnog pisma ginekološke operacije (histerektomije) da je netom nakon zahvata primijećena obilna tamnosmeđa sekrecija iz rodnice koja je svakodnevno ispirana, a izjavom tužiteljice da se radilo o stolici, da je u konkretnom slučaju učinjena greška u postupku. Dakle, najvjerojatniji scenarij je da je tijekom vađenja maternice i izrezivanjem iz rodnice pa šivanjem rodnice u tijeku šivanju zahvaćeno i debelo crijevo. Uobičajeni tijek nakon histerektomije vezano uz sekreciju je da je ona u prvih jedan do dva dana roskasto svjetlosmečkasta vrlo oskudan i nakon dva dana se mijenja u žućkastu, a ta žučkasta sekrecije traje nekoliko dana. U ovome slučaju sekrecija je kako se navodi u otpisom pismu, bila obilno tamnosmeđa konstantno 17 dana, do konzilijarnog pregleda kirurga i MSCT trbuha te je zaključeno da se radi o fistuli. Na poseban upit suda iz kojeg razloga vještaci danas mijenjaju svoj zaključak u odnosu na pisani nalaz odnosno je li do toga došlo samo zbog u međuvremenu datog iskaza tužiteljice, vještaci odgovaraju da su od materijalnih dokaza imali svu dokumentaciju koju imaju i sada, međutim, da iz iskaza tužiteljice proizlazi da se radilo o stolici, a obzirom da svaka osoba zna prepoznati ako se radi o stolici, to su vještaci izmijenili svoj zaključak u kombinaciji s navodima iz otpusnog pisma i ranije elaboriranim postooperativnim tijekom u odnosu na sekreciju. Naravno da će iskaz tužiteljice cijeniti sud. Na pitanje punomoćnika tuženika kada je prema medicinskoj dokumentaciji utvrđen feces u rodnici, vještaci odgovaraju da je sekrecija koja je obilna i tamnosmeđa utvrđena odmah sljedećeg dana nakon operacije. Iza ginekološke operacije tijek nije bio normalan jer je imala laganu temperaturu i imala povišene upalne parametre radi čega je uvedena antibiotska terapija. Inače kod takve operacije nije uobičajen postupak ispiranja rodnice svakodnevno, a što je ovdje činjeno. Nakon uzimanja terapije antibiotika postaja afebrilna (bez temperature), dolazi do smirenja upalnih parametara, ali i dalje ostaje vaginalna sekrecija, smeđa, posumnja se na fistulu i radi se CT 18. dan nakon operacije. Tužiteljica je operirana dana 4. srpnja 2018., 18. dan je dokazana fistula, a bila je otpušena na kućnu njegu 7. kolovoza 2018. u dogovoru s kirurgom sa utvrđenom fistulom, bez temperature, dobrog kliničkog statusa, bez bolova u trbuhu. Ponovno se vraća 6. rujna 2018. na ginekologiju Zabok zbog bolova u desnoj lumbalnoj loži, poremećaja mokrenja, učestalog mokrenja i povišenom tjelesnom temperaturom sa zimicama i tresavicama. Započne se antibiotska terapija u bolnici, uradi se rektoskopija i fistulografija, potvrdi postojanje fistule i 18. rujna 2018. se prebacuje na odjel abdominalne kirurgije iste bolnice. Tada je izveden drugi operativni zahvat, 20. rujna 2018., kojom se resecira fistula. Nakon toga otpuštena je opet na kućnu njegu i 18. prosinca 2018. slijedi treća hospitalizacija u istoj bolnici kada se rekonstruira debelo crijevo. Prvi je put kod tužiteljice primijećena obilna tamnosmeđa sekrecija odmah nakon operacija, radi čega je dolazilo i do svakodnevnog ispiranja, ali je pretragom CT- a dokazano da se radi o sekreciji koja ustvari predstavlja stolicu, tek 18. dana nakon operacije. Iz medicinske dokumentacije razvidno da je tijekom ginekološke operacije došlo do ozljede debelog crijeva i formiranja komunikacije između debelog crijeva i rodnice, tzv. fistule, da to nije uobičajena komplikacija pri takvim operacijama i da je stvar odluke liječnika ginekologa, odnosno kirurga, koje će metode u daljnjem tijeku liječenja provesti obzirom na zdravstveno stanje pacijenta. Iz temperaturne liste pacijenta vidljivo je da je tužiteljica imala blago povišenu temperaturu. Na pitanje mogu li razlučiti trajne posljedice, fizičke bolove, strah i naruženje koje bi tužiteljica trpjela ionako s obzirom na planiranu operaciju koja je uslijedila 4. srpnja 2018. i ukupnog trajanja liječenja s obzirom na tijek liječenja, vještaci odgovaraju da je sve vrlo detaljno opisano u nalazu i mišljenju i da su postupili prema zadatku suda. U svom nalazu razdvojili su mišljenje vezano za privremene posljedice poslije prve hospitalizacije tijekom koje je nastala fistula do druge hospitalizacije. Bol i tuđu pomoć cijenili su za period od prve do druge hospitalizacije. Nakon toga dali su ocjenu privremenih posljedica od druge do treće hospitalizacije, kao i ocjenu bolova naruženosti i tuđe pomoći. U ovom periodu tretirana je fistula i tretirana je na kirurški način sa novim rezom zbog čega se cijeni naruženost velikog stupnja jer osim reza ima i kolostomu. To znači da debelo crijevo na koži izlazi van (vrećica). Nakon toga sumarno su ocijenili cjelokupni period liječenja od formiranja fistula do zatvaranja debelog crijeva i tu dali definitivnu ocjenu zaostalih trajnih posljedica nakon svih operativnih zahvata osim ginekološke prve operacije jer ona nije predmet koja se cijeni sa posljedicama boli, strahom, naruženjem i tuđom pomoći.

14.1. Tužiteljica je pregledana, osobno su ju pregledali i s kirurške strane je nađen bijeli ožiljak na donjem trbuhu nakon otvaranja kirurškog trbuha, tzv. laparotomije po sredini trbuha, 17 x 1 cm, sa zaostalom poslijeoperacijskom kilom u donjem dijelu te laparotomije 5 cm x 5 cm. U području desnog trbušnog kvadranta nađena je sljedeća poslijeoperacijska kila, to je komplikacija na mjestu reza, 3 cm u promjeru. Još je nađen ožiljak u donjem trbušnom kvadrantu 2 cm x 4 mm, kao i ožiljak nakon ginekološke operacije tzv. "Pfannenstiehl". Ovaj rez se ne cijeni naruženjem, niti taj rez ima poslijeoperacijsku kilu. S kirurške strane u trajne posljedice cijenio je resekciju debelog crijeva koja je rađena tijekom drugog operativnog zahvata te zaostale poslijeoperacijske kile trbušne stjenke. Tužiteljica je navela da ima bolove u trbuhu, otežanu stolicu koja često proljevasta kao i bježanje mokraće posebno kod naprezanja. U konkretnom slučaju postoje objektivni pokazatelji trajnih posljedica to su resekcija debelog crijeva i zaostale kile trbušne stjenke. Cijenjene su na način uobičajen u sudskoj praksi kod ovakvih ozljeda. To su trajne posljedice s kirurške strane. Sa ginekološke strane trajnih posljedica nema.

14.2. U svom nalazu vještaci navode da je od 23. srpnja 2021. tužiteljici potrebna tuđa pomoć 3 puta pod 2 sata tjedno zbog zaostalih posljedica kila prednje trbušne stjenke. Radi se o većoj slabosti trbušne stjenke kao posljedica višestrukih operacija pri čemu su druga i treća operacija uzrokovale ovu slabost trbušne stjenke s posljedičnim kilama. Tužiteljica prilikom svakog dubokog udisaja ima izbočenje ovih kila dok pri srednjem i većem naporu, a posebno najvećem, u području kila izlazi trbušni sadržaj i isto obično bude praćeno s boli. Stoga se u ovakvim slučajevima utvrđuje potreba trajne tuđe pomoći na način kao što je navedeno u nalazu i mišljenju.

14.3. Ozljeda debelog crijeva prilikom operacije histerektomije predstavlja liječničku grešku.

15. Stalna sudska vještakinja dr. Branka Vidrih, specijalist psihijatar, u svom je nalazu i mišljenju navela da je tužiteljica uslijed štetnog događaja razvila psihičke tegobe iz kruga poremećaja prilagodbe te se nalazi od kraja studenog 2018. u ambulantnom psihijatrijskom liječenju. Trpjela je sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 8 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 20 dana te blažeg intenziteta u trajanju do 3 mjeseca. Strah je izražen kumulativno (4 operativna zahvata). Štetni događaj je doveo do razvoja poremećaja prilagodbe, zbog čega je došlo do trajnih posljedica po njeno duševno zdravlje. U svakodnevnom životu ulaže pojačane napore u omjeru od 15% zbog simptoma iz kruga poremećaja prilagodbe.

16. Prilikom usuglašavanja nalaza i mišljenja svo troje medicinskih vještaka utvrđeno je da su vještaci objedinili svoje nalaze i mišljenja na način da su za cjelokupni period liječenja utvrdili:

- trajne posljedice ozljede umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost tužiteljice za 35% u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnom životu i radu

- trpjela je sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 8 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 20 dana te blažeg intenziteta u trajanju do 3 mjeseca; strah je izražen kumulativno (4 operativna zahvata)

- bol jakog intenziteta je trajala oko 14 dana, srednjeg oko 2 mjeseca, manjeg još oko 2 mjeseca; zaostale manje boli bile su trajnog karaktera i ubrajaju se u pojačane napore

- naruženost radi zaostalih poslijeoperacijskih ožiljaka je srednjeg stupnja

- tuđa pomoć i njega je bila potrebna za vrijeme provedenog liječenja (mirovanje) kod kuće 45 dana po 4 sata dnevno, nakon čega 2 mjeseca po 2 sata dnevno; tužiteljica je morala mirovati i nije mogla raditi uobičajene poslove, a pomoć joj je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanja hrane i drugih svakodnevnih potreba

- od 23. srpnja 2021. tužiteljici je potrebna trajna tuđa pomoć 3 puta po 2 sata tjedno zbog zaostalih poslijeoperacijskih kila prednje trbušne stjenke. Vještaci su u odnosu na prigovore tuženika i umješača na strani tuženika u cijelosti ostali kod svog očitovanja s rasprave od 10. lipnja 2024.

17. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da je odlučna činjenica koju je potrebno utvrditi u ovom predmetu je li liječnička greška bila uzrok nastanka rektovaginalne fistule kod tužiteljice.

17.1. U konkretnom slučaju tuženik odgovara prema načelu presumirane krivnje, što znači da mora dokazati da je u svemu postupio na način koji je propisan pravilima liječničke struke te da do štete nije došlo ni zbog obične nepažnje liječnika. Obična nepažnja (culpa levis) postoji kada se štetnik ne ponaša krajnje nepažljivo nego tako da je zanemario pažnju posebno pažljivog i brižljivog čovjeka, u konkretnom slučaju liječnika. Osim toga, potrebno je utvrditi postoji li adekvatna uzročna veza između radnji liječnika tuženice i nastalih posljedica, odnosno štete za prednika tužiteljicu. Adekvatna i pravno relevantna uzročna veza postoji ako je određena štetna radnja bila podesna da izazove štetnu posljedicu.

17.2. Pravno relevantni uzrok štete je onaj čijem redovnom učinku odgovara konkretna šteta, štetna posljedica, odnosno koji je tipičan za nastanak određene štetne posljedice, onaj uzrok, koji po redovnom tijeku stvari rezultira određenu posljedicu. Ocjenu o tome je li uzročna veza adekvatna pravno je pitanje i o njemu odlučuje sud, a ne vještaci, a za postojanje odgovornosti tuženika, potrebno je da je uzročna veza između radnje djelatnika tuženika i štete neprekinuta.

17.3. S obzirom da se radi o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, po načelu presumirane krivnje, prema čl. 1045. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome uzrokuje štetu, dužan je nadoknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, što znači da oštećenik treba dokazati da postoji šteta, štetna radnja te uzročna veza, a osoba koja odgovara za štetu neće odgovarati za štetu ako se utvrdi da nema uzročne veze između postupanja zdravstvene ustanove i nastale štete i ako dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, pri čemu je liječnička greška medicinski pojam, dok je za pravnu znanost i sudsku praksu relevantno je li došlo do propusta u radu djelatnika medicinske ustanove, a zbog zanemarivanja ili odstupanja od medicinskih standarda ili pravila medicinske struke, činjenjem ili nečinjenjem.

17.4. Na građanskopravnu odgovornost liječnika i ostalih zdravstvenih djelatnika primjenjuje se opća odredba o odgovornosti koja određuje da je sudionik u obveznom odnosu i u izvršavanju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti dužan postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima, dakle, s pažnjom dobrog stručnjaka, što znači da je liječnik i svaki drugi zdravstveni djelatnik dužan postupati s povećanom pažnjom. Kako se odgovara po načelu presumirane krivnje, tuženik u ovoj vrsti parnica, mora u postupku naknade štete dokazivati da nije kriv, s time da su dva temeljna oblika krivnje, namjera i nepažnja, što znači da krivnja postoji kad je štetnik, zdravstveni radnik, prouzročio štetu namjerno ili s nepažnjom. Predmnijeva se obična nepažnja, kao najbliži oblik i stupanj krivnje štetnika.

17.5. U slučajevima nastanka štete mora se jasno razdvojiti je li do štete došlo neželjenim ishodom pojedinog postupka ili je do štete došlo greškom pružatelja zdravstvenih usluga. Odgovornost postoji ako je greška prilikom liječenja nastupila zbog nestručnog, nepažljivog i nepropisnog rada zdravstvenog osoblja.

17.6. Dakle, da bi postojala odgovornost tuženika za utuženu štetu, prije svega je odlučno utvrditi postojanje općih pretpostavki odgovornosti za štetu, a to su štetna radnja, protupravnost štetne radnje te uzročno posljedična veza između štetne radnje i štete, kao i osoba koja je odgovorna za štetnu radnju, tako da je za zaključak o postojanju odgovornosti tuženika u konkretnom slučaju, od odlučnog značaja utvrditi je li na strani tuženika postojao propust ili štetna radnja koja je protupravna i koja bi bila u adekvatnoj uzročnoj vezi s utuženom štetom, a u izostanku kojeg propusta ili radnje te izostanku uzročne veze, ne bi postojala niti pretpostavka odštetne odgovornosti tuženika propisana odredbom čl. 1045. i 1046. ZOO-a. Za istaknuti je da pritom treba postojati uzročna veza između štetne radnje i štete kao opće pretpostavke za naknadu štete, koju su dužni dokazati oštećenici, ovdje tužiteljica. Naime, u sudskoj praksi prihvaćena je teorija adekvatne uzročne veze, koja postoji kad je postupak liječnika, prema općem životnom iskustvu, objektivno podesan da izazove nastalu štetu, s tim da zahtjev adekvatnosti uzročne veze iziskuje da se liječniku, odnosno zdravstvenoj ustanovi pripišu samo oni uzroci štete koji su u vrijeme medicinskog tretmana bili uopće predvidivi, dok se sasvim neočekivane okolnosti, koje su izvan medicinskog iskustva, ne uzimaju u obzir.

17.7. Na tužiteljici je bio teret dokaza u smislu čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a, prema kojima je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, da je na strani tuženika postojao propust ili štetna radnja koja bi bila protupravna i u adekvatnoj uzročnoj vezi s utuženom štetom.

18. U osnovnom nalazu i mišljenju medicinski vještaci su naveli moguće uzroke nastanka rektovaginalne fistule kod tužiteljice, među kojima je liječnička greška i ozljeda susjednog organa npr. crijeva. Naveli su da tijekom histerektomije nije došlo do ozljede rodnice i rektuma jer bi stolica u rodnici bila primijećena netom iza zahvata. Isti nalaz i mišljenje su korigirali nakon iskaza tužiteljice u kojem je navela da je odmah po operaciji primijetila da joj stolica izlazi vaginalno i da su joj ispirali rodnicu svaki dan ili kako je već imala stolicu te su govorili da je to gnoj. U svom očitovanju na glavnoj raspravi nakon toga su izmijenili svoje mišljenje i naveli da s obzirom da je netom nakon zahvata primijećena stolica u rodnici, da je najvjerojatniji scenarij bio da je tijekom vađenja maternice i izrezivanjem iz rodnice i šivanjem rodnice zahvaćeno i debelo crijevo. To su logički objasnili na način da je upravo razlog svakodnevnog ispiranja rodnice bila primijećena stolica u rodnici, da je tužiteljica imala nakon operacije temperaturu i povišene upalne parametre i bolove, da njezin postoperativni tijek nije bio normalan te da nije uobičajeno svakodnevno ispiranje rodnice nakon operacije. Prema medicinskoj operaciji feces u rodnici primijećen je odmah sljedećeg dana nakon operacije. Da je tome tako potvrđuje i činjenica da je tužiteljici istovremeno s trostrukim antibioticima uvedena svakodnevna toaleta tj. ispiranje rodnice, za što je očito postojao razlog od početka postoperativnog razdoblja, a posebno kad se isto poveže i sa iskazom svjedoka MŠ da ovakvu komplikaciju nije susreo do tada u svom radu.

18.1. Sud je prihvatio iskaz tužiteljice u kojem je navela da je stolicu u rodnici primijetila odmah po operaciji budući da u otpusnom pismu postoji i anamnestički podatak kojeg je dala tužiteljica da primjećuje stolicu u rodnici, a i životno je logično da svaki čovjek to može jasno primijetiti i razlikovati od ostalih vrsta sekrecije, što su potvrdili i vještaci. Sud nije našao ni jedan razlog za neprihvaćanje iskaza tužiteljice da je o tome obavijestila liječnike, koji su to ignorirali, no uveli su ispiranje rodnice. Pravu provjeru putem odgovarajuće pretrage obavili su tek 18 dana nakon operacije, što potvrđuje da nisu adekvatno reagirali na anamnestičke podatke tužiteljice, kako to tvrdi i sama tužiteljica.

18.2. Zato je sud prihvatio nalaze i mišljenja medicinskih vještaka i utvrdili da je u konkretnom slučaju počinjena liječnička greška ozljedom susjednog organa - debelog crijeva prilikom operacije histerektomije. Ista štetna radnja bila je podesna da kod tužiteljice izazove utvrđene štetne posljedice te pritom po stavu suda nije primijenjena dužna povećana pažnja. Vještaci nisu izmijenili svoj zaključak samo s obzirom na iskaz tužiteljice, već povezujući isto s navodima iz otpusnog pisma i postoperativnim tijekom u odnosu na sekreciju. Iz medicinske dokumentacije je vještacima bilo vidljivo da je tijekom ginekološke operacije došlo do ozljede debelog crijeva i formiranja komunikacije između debelog crijeva i rodnice, što nije uobičajena komplikacija pri takvim operacijama. Jednako kako su u prvom nalazu i mišljenju isključili ozljedu crijeva zato što bi stolica u rodnici bila primijećena u tom slučaju odmah nakon zahvata, tako su i nakon utvrđenja činjenice da je to doista odmah primijećeno nakon operacije jasno utvrdili da je do takve ozljede susjednog organa doista i došlo. Očito je da je medicinska dokumentacija tuženika u odnosu na trenutak primjećivanja stolice u rodnicu površno opisana. No, povezivanjem činjenica iz točke 18.1. ove presude sa sadržajem iste medicinske dokumentacije i potrebom uvođenja ispiranja rodnice svaki dan istovremeno s uvođenjem antibiotske terapije upućuje da je isto primijećeno odmah nakon operacije histerektomije i s uvođenjem antibiotske terapije.

18.3. Priraslice i upalni procesi od ranijih operacija kao razlog nastanka rektovaginalne fistule nisu potkrijepljeni priloženom medicinskom dokumentacijom, no neovisno o tome valja reći da vrlo malu pojavnost nastupa rektovaginalne fistule nakon histerektomije (0,1-4%) vještaci objašnjavaju time da se isto primijeti najčešće tijekom operacije i momentalno kirurški sanira. Kako to očito nije primijećeno u konkretnom slučaju, ne može se smatrati da je medicinski postupak ispravno izveden, bez obzira na okolnosti koje su tome doprinijele. Osim toga, ako bi se isto tretiralo kao komplikacija, valja reći da s obzirom na nisku pojavnost rektovaginalne fistule i neprepoznavanje iste odmah nakon operacije, nikako ne bi bilo moguće smatrati uobičajenom, već neuobičajenom i prekomjernom komplikacijom, za koju bi tuženik također odgovarao za štetu.

18.4. U odnosu na navode tužiteljice vezane uz konac na isječku tkiva kojeg je pronašao patolog, valja reći da su vještaci izričito naveli da je konac oznaka, a ne prethodno tijekom histerektomije postavljen šav, da patolog lako prepoznaje svježi konac kao oznaku od raspadajućeg konca te da na operacijskoj listi od 20. rujna 2018. stoji u opisu operacije da je preparat za PHD kao resecirani dio sigme s fistulozim kanalom markiran koncem. Isto međutim, nije dokaz da do ozljede crijeva i rodnice nije došlo prilikom spornog zahvata.

19. Sud smatra da tužiteljici pripada pravična novčana naknada zbog navedenih povreda prava osobnosti, a temeljem čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, u daljnjem tekstu: ZOO) u vezi s čl. 19. ZOO-a, a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o okolnostima slučaja, posebno o velikim nelagodnostima pri liječenju, izrazitim fizičkim bolovima, jačini i trajanju duševnih boli, cilju kojem služi ta naknada, životnoj dobi tužiteljice, stopi inflacije te da se istom ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Uzimajući sve navedeno u obzir, sud smatra da tužiteljici pripada pravična novčana naknada s osnove povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje po kriteriju fizičkih bolova 7.000,00 EUR, za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti od 35% u iznosu od 13.000,00 EUR, za pretrpljeni strah u iznosu od 3.000,00 EUR kn, za duševne bolove zbog naruženosti srednjeg stupnja povremeno uočljive u iznosu od nespornih 2.200,00 EUR, što ukupno iznosi 25.200,00 EUR.

19.1. Tužiteljici pripada i naknada za tuđu pomoć i njegu od 1.200,00 EUR, za ukupno 30 sati tuđe pomoći i njege po cijeni od 4,00 EUR.

19.2. Odluku o visini pravične novčane naknade sud je donio sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka i 15. lipnja 2020. kojim su promijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01), na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 - ZOO/05) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05.

19.3. Odluka o visini cijene sata tuđe pomoći i njege od 4,00 EUR po satu temelji se na čl. 223. ZPP-a, s obzirom da se radi o nestručnoj pomoći, kako je to tužiteljica u svom zahtjevu i navela.

19.4. Zbog svega navedenog, preostali dio zahtjeva tužiteljice za pravičnom novčanom naknadom neimovinske štete i tuđe pomoći i njege je odbijen kao neosnovan.

20. Čl. 1088. st. 1. i 2. ZOO-a propisuje da se u slučaju oštećenja zdravlja naknada određuje, u pravilu, u obliku novčane rente, doživotno ili za određeno vrijeme. Novčana renta plaća se mjesečno unaprijed.

20.1. Prema nalazu i mišljenju vještaka utvrđeno je da je tužiteljici potrebna trajna tuđa pomoć i njega od 23. srpnja 2021. i to 6 sati tjedno odnosno 24 sata mjesečno, što po cijeni sata od 4,00 EUR iznosi 96,00 EUR mjesečno, dok je u preostalom iznosu od 15,60 EUR mjesečno isti dio zahtjeva odbijen kao neosnovan.

20.2. Temeljem čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Dan podnošenja odštetnog zahtjeva nije bio sporan (27. rujna 2021.) te od tada tužiteljici pripada pravična novčana naknada, dok joj sukladno zahtjevu naknada tuđe pomoći i njege pripada od dana donošenja ove presude, što je svakako unutar roka u kojem je šteta nastala sukladno čl. 1086. ZOO- a.

23. Tužiteljici su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a i čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 2. u vezi s čl. 155. ZPP-a. Budući da su stranke zastupane po punomoćniku koji je odvjetnik, to je parnični trošak odmjeren u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23). Prema čl. 154. st. 2. ZPP-a ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je saka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

24.1. Vrijednost predmeta spora u ovom predmetu iznosi 30.000,00 EUR čemu se dodaje iznos petogodišnje rente (111,60 EUR x 60 mjeseci = 6.696,00 EUR), odnosno ukupno 36.696,00 EUR. Tužiteljici je dosuđen iznos od 26.400,00 EUR i 5.760,00 EUR, računajući vrijednost petogodišnje rente, što je ukupno 32.160,00 EUR.

25. Tužiteljica je kvantitativno uspjela u parnici sa 87,63% (32.160,00 / 36.696,00), a tuženik je tijekom cijelog postupka osporavao osnove tužbenog zahtjeva smatrajući da nije odgovoran za štetu tužiteljici (100 %). Omjer postotaka 100 i 87,63 podijeljeno s 2 daje iznos od 93,81%. Oduzimanjem uspjeha tužiteljice od 93,81% od tuženikovog uspjeha u postupku (6,19%) dobiva se iznos od 87,62% uspjeha tužiteljice u postupku te joj je u tom omjeru dosuđena naknada parničnog troška.

25.1. Parnični trošak tužiteljice obuhvaća trošak sastava tužbe (tbr. 7/1 – 500 bodova), trošak sastava podnesaka od 21. siječnja 2022., 20. listopada 2025., 15. veljače 2024. i 18. listopada 2024. (tbr. 8/1 – 500 bodova), trošak sastava podnesaka od 27. svibnja 2022. i 23. lipnja 2022. (tbr. 8/4 – 25 bodova), trošak zastupanja na ročištima 27. travnja 2022., 10. listopada 2022., 20. travnja 2023., 22. travnja 2024., 10. lipnja 2024., 13. studenoga 2024., 27. studenoga 2025. i 23. siječnja 2026. (tbr. 9/1-500 bodova) što ukupno iznosi 6.550,00 bodova. Računajući vrijednost jednog boda od 2,00 EUR, isti trošak iznosi 13.100,00 EUR. No, kako tužiteljici pripada razmjerno umanjeni parnični trošak od 87,62%, to joj pripada umanjeni iznos parničnog troška od 11.478,22 EUR. PDV na taj iznos od 25% jest 2.869,55 EUR, što ukupno iznosi 14.347,77 EUR.

25.2. Na tako dosuđeni iznos parničnog troška tužiteljici pripada i zatezna kamata od dana presuđenja pa do isplate temeljem čl. 30. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17) i čl. 29. ZOO-a i čl. 151. st. 3. ZPP-a tekuća od dana donošenja presude do isplate.

25.3. Tužiteljici nisu priznati kao neophodni trošak troškovi sastava ostalih podnesaka jer je sadržaj istih mogao biti iznijet na glavnoj raspravi za koju je tužiteljici priznat trošak, ili pak djelomično u drugim podnescima, za koje je tužiteljici također priznat trošak.

26. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zaboku 24. veljače 2026.

Sudac

Karolina Balen

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave.

Dostaviti:

1. Odvj. Mirjana Helebrant, Zagreb

2. Odvj. Alek Konić, Zagreb

3. eOglasna ploča suda