Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Kralja Tomislava 2 A, Biograd na Moru

Poslovni broj: P-1917/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sucu Ivici Marinoviću, u pravnoj stvari tužitelja MD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na Moru, protiv tuženika Grada Biograda na Moru, Biograd na Moru, Trg kralja Tomislava 5, OIB: 95603491861, zastupanog po gradonačelniku CD, a ovaj po punomoćniku Marinu Birkiću, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon usmene, glavne i javne rasprave zaključene dana 14. siječnja 2026., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, te nakon objave presude dana 24. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Utvrđuje se da je MD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] stekao pravo vlasništva, za cijelo, na nekretnini oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naziva „KOSA”, u naravi dvorište površine 33 m2 i u naravi kuća površine 5 m2 i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naziva „KOSA”, u naravi dvorište površine 307 m2, u naravi dvorište površine 4 m2 i u naravi kuća površine 139 m2, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva predmetnih nekretnina, za cijelo, na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika.“.

II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku troškove ovog parničnog postupka od 500,00 EUR, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ovog rješenja.

Obrazloženje

1. U ovoj pravnoj stvari je dana 5. rujna 2024. zaprimljena tužba MD podnesena protiv tuženika Grada Biograda na Moru u kojoj se navodi da je tužitelj vlasnik i posjednik č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naziva „KOSA”, u naravi dvorište površine 33 m2 i u naravi kuća površine 5 m2 i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naziva „KOSA”, u naravi dvorište površine 307 m2, u naravi dvorište površine 4 m2 i u naravi kuća površine 139 m2. Tužitelj tvrdi da je upis tuženika kao vlasnika predmetnih nekretnina formalne prirode jer su iste vlasništvo od tužitelja, s tim da je pravna osnova stjecanja vlasništva predmetnih nekretnina u ovom predmetu dosjelost i građenje. Tužitelj navodi da se osobno i putem svojih prednika (oca AD, djeda CD), računajući posjed, nalaze preko 70 godina u savjesnom posjedu predmetnih nekretnina, a tuženik se nikad nije nalazio u posjedu predmetnih nekretnina koje na terenu tvore jedinstvenu cjelinu. Nadalje se navodi da je početkom 70-tih godina prošlog stoljeća djed od tužitelja ID izgradio štalu za držanje ovaca, krava i dr., koja je rušena, te je na terenu gdje se nalazila štala tužitelj izgradio kuću početkom 90-tih godina prošlog stoljeća, a za koju je ishodio pravomoćno rješenje o izvedenom stanju, pa je pravo vlasništva na cijeloj nekretnini stekao i građenjem kao savjestan graditelj. Tuženik tužitelju nikad nije smetao, niti branio gradnju iako ima saznanja da je tužitelj objekt sagradio jer istome kao nadležno tijelo naplaćuje sve komunalna davanja kao jedinica lokalne i područne samouprave.

2. U odgovoru na tužbu tuženika koji je zaprimljen u spis 19. rujna 2024. najprije se ističe protivljenje u tužbi označenoj vrijednosti predmeta spora kao suviše niskoj označenoj, te se tuženik protivi i postavljenom tužbenom zahtjevu zbog njegove neutemeljenosti. Tuženik osporava činjenične navode tužitelja sadržane u tužbi jer predmetne čestice ne predstavljaju vlasništvo pravnih prednika tužitelja niti su tužitelji stekli pravo vlasništva. Tužitelj ističe da je rješenje o upisu prava vlasništva u korist tuženika doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige i takvo rješenje veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor, odnosno podnijele tužbu za ispravak u smislu čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama, a to obzirom prema Zaključku broj 3. sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova poslovni broj: SuIV-246/2015. od 17. rujna 2015. "rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu članka 197. ZZK-a, pa kada se tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju, tužbeni zahtjev valja odbiti kao neosnovan. Po stavu tuženika sporno zemljište je bilo u režimu društvenog vlasništva i na njemu se nije moglo stjecati vlasništvo ni dosjelošću ni građenjem na društvenom zemljištu sukladno pravnom pravilu iz čl. 418. OGZ, koja odredba je sadržajno identična odredbi čl. 153. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15. - pročišćeni tekst; dalje ZVDSP), a na sjednici Građanskog odjela Županijskoga suda u Zadru (neposredno nadređeni drugostupanjski sud) od 30. ožujka 2017. zauzeto je pravno shvaćanje da se pravo vlasništva građenjem bez pravne osnove na građevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu nije moglo steći ni po pravnim pravilima OGZ ni po odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 9/92. i 77/92.). Tuženik potom ističe da je recentna sudska praksa zauzela stav da rješenje o izvedenom stanju ne proizvodi pravne učinke u pogledu stjecanja prava vlasništva.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao Rješenje o izvedenom stanju pravomoćno Rješenje o izvedenom stanju Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove broj KLASA: UO/I-361- 03/13-11/1462, URBROJ: 2198-07-09/1-24-11 od 22. svibnja 2024. (ls 4-7), neslužbenu kopiju izvatka iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 5. rujna 2024. (ls 8-9), izvršio uvid u izvadak iz katastarskog plana k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] sa stanjem na dan 5. rujna 2024. (ls 10 -11), te je pročitao neslužbenu kopiju izvatka iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 13. siječnja 2026. (ls 25-33).

4. Sukladno odredbi čl. 219 st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP), svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, dok iz čl. 221 a ZPP -a proizlazi da ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može utvrditi neku činjenicu da će o postojanju te činjenice zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja. Prethodno citirane zakonske odredbe ukazuju da je upravo tužitelj onaj koji je ovome sudu na nedvojben način morao dokazati osnovanost navoda iz povjesnice njegove tužbe vezano za stjecanje prava vlasništva na dvjema utuženim česticama.

5. Predmet spora je u ovoj pravnoj stvari traženje tužitelja da sud donese presudu kojom će se utvrditi da je isti vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], dok je nasuprot tome tuženik tijekom postupka, između ostalog, isticao da bi tužitelj u biti bio prekludiran s njegovom tužbom jer da u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] u kojem je on sudjelovao kao stranka nije podnio niti prigovor niti tužbu za ispravak.

6. Prema odredbi čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, dalje: ZV), a koja odredba određuje što predstavlja pravni temelj stjecanja vlasništva, proizlazi da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

7. Prema odredbi čl. 120. st. 1. ZV proizlazi da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.

8. Prema odredbi čl. 159. st. 1. ZV proizlazi da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, iz st. 2. te odredbe proizlazi da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, iz st. 3. te odredbe proizlazi da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok iz st. 4. te odredbe proizlazi da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske steći će dosjelošću vlasništvo te stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga i stavaka 2. i 3. ovoga članka.

9. Prema odredbi čl. 18. st. 1. ZV proizlazi da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), iz st. 2. te odredbe proizlazi da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja, iz st. 3. te odredbe proizlazi da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjedni sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada, dok iz st. 5 te odredbe proizlazi da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

10. Obzirom se u predmetnoj pravnoj stvari radi o postupku koji je pokrenut nakon provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], sud će također ukazati i na odgovarajuće odredbe zemljišnoknjižnog prava primjenjive na konkretni slučaj, s tim da sud obzirom na čl. 241. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19 i dr., koji je stupio na snagu 28. lipnja 2019., dalje ZZK/19) smatra da na konkretnu situaciju treba primijeniti odredbe "starog" Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 91/96 i dr., dalje ZZK/96) i to iz razloga jer je predmetni postupak obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] započeo prije stupanja na snagu ZZK/19.

11. Prema odredbi čl. 8. st. 1. ZZK/96 proizlazi da zemljišne knjige i izvadci uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava, dok iz stavka 2. te odredbe proizlazi da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta.

12. Prema odredbi čl. 195. st. 5. ZZK/96 proizlazi da će zemljišnoknjižni sud uputiti osobe čije prijave ili prigovore (misli se u postupku preoblikovanja zemljišne knjige) nije usvojio u cijelosti ili djelomično, da svoje navodno pravo ostvaruju u parnici tužbom za ispravak.

13. Prema odredbi čl. 197. st. 1. ZZK/96 proizlazi da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo, između ostalih, osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku, dok iz stavka 3. te odredbe proizlazi da se na tužbu za ispravak na odgovarajući način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga.

14. Ne bi se trebalo ukazivati spornim među strankama sljedeće:

14.1. Da je od strane Općinskog suda u Zadru proveden postupak preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], a koji postupak je proveden pod poslovnim brojem Z-784/2007,

14.2. Da je dana 5. veljače 2015. sastavljen zapisnik povodom preoblikovanja zemljišne knjige broj Z-784/2007/8302 u kojem se raspravlja o čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 38 m2, s tim da iz sadržaja zapisnika proizlazi da su na spomenuto ročište pozvani evidentirani suposjednici na novonastaloj čestici MD i DD, a koji nisu pristupili na to ročište, potom je na sudski zapisnik konstatirano da prije navedena čestica nove izmjere 754/2 odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog vlasništva u korist Općenarodne imovine za cijelo – Organ upravljanja MNO Biograd na Moru te odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog vlasništva u korist Grada Biograda na Moru, nakon čega je od strane suda na spomenutom ročištu doneseno rješenje u kojem se temeljem izviđajnog postupka i toga zapisnika u novoformiranom zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasnik predmetne čestice nove izmjere upisuje Grad

[adresa] za cijelo,

14.3. Da je dana 15. prosinca 2015. sastavljen zapisnik povodom preoblikovanja zemljišne knjige broj Z-784/2007/9428 u kojem se raspravlja o čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 450 m2, s tim da iz sadržaja zapisnika proizlazi da su na spomenuto ročište pristupio Ante Bogdanić, odvjetnik iz [adresa] kao punomoćnik evidentiranih posjednika MD i DD, nakon čega je na sudski zapisnik konstatirano:

- da prije navedena čestica nove izmjere 755/4 odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog vlasništva u korist Općenarodne imovine za cijelo – Organ upravljanja MNO Biograd na Moru te odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog vlasništva u korist Grada Biograda na Moru za cijelo,

- potom je na sudski zapisnik konstatirano da je nazočni punomoćnik evidentiranih posjednika naveo da su suposjednici predmetnu nekretninu stekli od AD, tj. od oca MD, a ovaj od svoga oca ID pok. M, te je isti naveo da nekretnina predstavlja kuću sa okućnicom ograđeno sa svih strana,

- nakon čega je od strane suda na spomenutom ročištu doneseno rješenje u kojem se temeljem izviđajnog postupka i toga zapisnika u novoformiranom zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasnik predmetne čestice nove izmjere upisuje Grad

[adresa] za cijelo,

14.4. Da iz stanja spisa ne proizlazi da je ovdje tužitelj MD protiv upisa u novoformirane zk. ul. [broj ZK uloška], oba k. o. [katastarska općina], na koje upise se sud osvrnuo pod točkama 14.2. i 14.3. obrazloženja, podnosio bilo prigovor niti tužbu za ispravak.

15.1. Za ukazati je potom od strane ovog suda, a vezano za postupke sličnima ovdje predmetnom, odnosno kada je stranka ustala klasičnom tužbom na utvrđenje, a ista stranka je prethodno sudjelovala u postupku obnove zemljišne knjige, da su zauzeta pravna shvaćanja od strane viših sudova, pa je tako npr.:

- zauzeto pravno shvaćanje Županijskog suda u Zadru na sjednici Građanskog odjela 14. veljače 2013. broj 1 Su-86/2013-2, prema kojem rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile žalbu odnosno ponijele tužbu za ispravak u smislu odredbe čl. 197. ZZK,

- u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 919/2018-2 od 1. veljače 2023. recentno je izraženo stajalište koje je u biti identično prethodno citiranom pravnom shvaćanju Županijskog suda u Zadru, s tim što se u revizijskoj odluci još pojašnjava da kada se tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju koje je tužitelj isticao u postupku preoblikovanja zemljišne knjige, da tada tužbeni zahtjev valja odbiti,

- donesen Zaključak broj 3. na sastanku predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova broj Su-IV-246/2015 od 17. rujna 2015., a na koji zaključak je tuženik upirao u njegovom odgovoru na tužbu i koji je u bitnim crtama reproduciran pod točkom 2. obrazloženja.

15.2. U odnosu na netom iznijeta pravna shvaćanja valja istaknuti od strane ovog prvostupanjskog suda da on zbog snage njihove uvjerljivosti prihvaća kako pravno shvaćanje Županijskog suda u Zadru tako i pravno shvaćanje izraženo od strane Vrhovnog suda Republike Hrvatske u njegovoj prethodno spomenutoj odluci kao i na sjednici od 17. rujna 2015.

16. Dakle, ukazuje se od strane suda da iz stanja ovog spisa proizlazi da je tužitelj sudjelovao u postupku preoblikovanja zemljišne knjige kako u odnosu na novoformiranu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tako i u odnosu na novoformiranu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a to obzirom na sadržaj zapisnika na koje se sud osvrnuo pod točkama 14.2. i 14.3. obrazloženja i kada se tužitelj, obzirom na sadržaj zapisnika broj Z-784/2007/9428 od 15. prosinca 2015., u biti pozivao na dugogodišnje posjedovanje predmeta spora (kada spominje da je nekretnina stečena od tužiteljeva oca AD, a ovaj da ju je stekao od svoga oca, a tužiteljeva djeda ID), a da pritom iz sadržaja zapisnika proizlazi da ovdje predmetne čestice u naravi predstavljaju kuću sa ograđenom okućnicom sa svih strana te se potom ukazuje da se tužitelj u povjesnici njegove tužbe pozivao na dosjelost i građenje, također navodeći da se osobno i putem svojih prednika (oca AD i djeda CD) nalazi u savjesnom posjedu preko 70 godina te navodeći da predmetne nekretnina na terenu tvore jedinstvenu cjelinu na kojoj je u međuvremenu tužitelj izgradio kuću. Primjenjujući potom na takva svoja utvrđenja pravna shvaćanja i sadržaj odluke Županijskog suda u Zadru i Vrhovnog suda Republike Hrvatske na koja je ukazano pod točkom 15.1. obrazloženja, ovaj sud je smatrao da mu kraj takvog stanja stvari ne preostaje ništa drugo nego odbiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude.

17. Nadalje, tužitelj je još u svojoj tužbi tijekom i tijekom postupka predlagao provođenje dokaza saslušanjem stranaka te saslušanje svjedoka (ĐD, UD, KD i ĆD), kao i provođenje dokaza uviđaja na licu mjesta. Međutim, kraj razloga temeljem kojeg je sud ocijenio neosnovanim predmetni tužbeni zahtjev tužitelja, a koji razlog je elaboriran pod točkom 16. obrazloženja i za koji razlog ovaj sud drži da je sam po sebi dostatan za donošenje odbijajuće odluke u ovoj pravnoj stvari, ovaj sud je smatrao nepotrebnim i nesvrhovitim provođenje prije navedenih dokaznih prijedloga, slijedom čega je na ročištu održanom 14. siječnja 2026. odlučeno da se neće provoditi drugi dokazi osim čitanja isprava koje su dostavljene u spis do zaključenja prethodnog postupka te da će se izvršiti uvid u ovosudne spise poslovni broj Z-784/2007/8302 i Z- 784/2007/9428.

18. Odluka o parničnom trošku popisanom od strane tuženika prema tužitelju temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 1. ZPP-a koja propisuje da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Stoga je sud tuženiku prema njegovom popisu troška sa ročišta od 14. siječnja 2026. pritom imajući u vidu da je sud na istom ročištu vrijednost predmeta spora odredio u iznosu od 1.327,05 EUR, a zbog činjenice da je isti u ovoj pravnoj stvari bio zastupan po punomoćniku iz reda odvjetnika, najprije priznao 100 bodova za sastav odgovora na tužbu i to sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje Tarifa). U odnosu na popisanu stavku za pristup njegovog punomoćnika iz reda odvjetnika na ročište od 14. siječnja 2026. sud je tuženiku sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife priznao 100 bodova. Zbrajajući stavke priznate tuženiku dođe se do ukupno 200 bodova, pa obzirom vrijednost jednog boda sukladno Tbr. 54. Tarife iznosi 2,00 EUR dođe se do iznosa od 400,00 EUR, koji potom valja uvećati za porez na dodanu vrijednost od 25%, nakon čega se dođe do krajnjeg iznosa od 500,00 EUR kojeg sud priznaje tuženiku kao parnični trošak koji će mu morati podmiriti tužitelj, radi čega je u ovome dijelu odlučeno kao pod točkom II. izreke ove odluke.

Biograd na Moru, 24. veljače 2026.

S u d a c

Ivica Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste, putem ovog suda na Županijski sud kojemu će se dodijeliti u rad elektroničkom nasumičnom dodjelom s primjenom odgovarajućeg algoritma, sukladno odredbama Sudskog poslovnika.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na Moru,

2. Tuženiku po punomoćniku Marinu Birkiću, odvjetniku u Zadru.