Republika Hrvatska

Općinski građanski sud u Zagrebu

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. R1 Ob-160/2026-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB: 52966791065, Zagreb (Grad Zagreb), Trg Nevenke Topalušić 1, Područni ured Peščenica, Zagreb, Zapoljska 1, zastupan po upraviteljici SMĆ, dipl.soc.radnici protiv prveprotustranke SM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugeprotustranke maloljetnu TM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], trenutno na smještaju u Centru za djecu Zag reb, Zagreb, Ulica Vladimira Nazora 49, koju zastupa posebna skrbnica TMĆ iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, radi donošenja odluke o lišenju prava na roditeljsku skrb, nakon provedenog postupka, 24. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Prvaprotustranka HM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] lišava se prava na roditeljsku skrb u odnosu na maloljetnu TM, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenu **.**.2024. u Zagrebu.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je protiv protustranke podnio prijedlog radi lišenja prava na roditeljsku skrb u odnosu na maloljetno dijete.

1.1. U prijedlogu predlagatelj ističe da je protustranka HM rodila djevojčicu kojoj nije poznato očinstvo. Završila je osnovnu školu, ali nije nastavila školovanje niti se zapošljavala, a već kao maloljetna napustila je obiteljsku kuću. Trenutačno živi na adresi prebivališta u [adresa], u izrazito nepovoljnim životnim uvjetima. HM rodila je dvoje djece, mlt. VM, rođ. **.**.2017. te mlt. TM, rođ. **.**.2024., oboje neupisanog očinstva. U tretmanu je predlagatelja još od maloljetnosti radi poremeća ja u ponašanju i počinjenja kaznenog djela.

1.2. Nadalje, ističe se da je 29. svibnja 2024. prvaprotustranka HM rodila maloljetnu TM kao nedonošče u 35. tjednu trudnoće. Nakon što se dijete dovoljno razvilo i zadovoljilo uvjete za otpust, izvršen je terenski izvid na adresi stanovanja majke pri čemu je utvrđeno kako uvjeti koji su zatečeni nisu primjereni za prihvat novorođenčeta iz bolnice zbog čega je donesena odluka o zadržavanju mlt. djeteta u bolnici i nakon planiranog otpusta, sve dok se ne osiguraju uvjeti za brigu o djetetu na adresi stanovanja majke što se dogodilo početkom srpnja 2024. S obzirom na loše stambene uvjete, prerano rođeno mlt. dijete te manjak roditeljskih znanja i vještina majke, stručni tim predlagatelja je izrekao prvojprotustanci SM mjeru intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djeci zbog jačanja roditeljskih kapaciteta te praćenja obiteljskih i stambenih uvjeta radi osiguravanja uvjeta za pravilan rast i razvoj djece. Mjera se majci kontinuirano ponovno izricala te se i dalje provodi. Prvaprotustranka HM višekratno se obraćala predlagatelju za pomoć, tražeći smještaj za sebe i dijete, a nakon čega bi se ubrzo predomislila navodeći kako će joj u brizi za dijete pomoći rodbina.

1.3. Dana 22. srpnja 2024. uspješno je realiziran smještaj majke i djeteta u Caritasu Zagrebačke nadbiskupije, Kući ljubavi, no već je idućeg dana zaprimljen dopis kako je majka s mlt. djetetom samoinicijativno navedeni smještaj napustila. Majka se ponovno obratila ovom Područnom uredu ističući kako je umorna i neispavana te kako se osjeća loše zbog čega je tražila da se osigura smještaj za dijete te je rješenjem ovog Područnog ureda, KLASA: UP/I-551-05/24-03/32, URBROJ: 139-119-05/5-24-4, dijete smješteno u Centar za djecu Zagreb, Nazorova 49, počevši od 20. kolovoza 2024. Iz izvješća navedene ustanove utvrđeno je da je majka neredovito dolazila na susrete s djetetom te da su susreti sadržajno siromašni, dok je suradnja s voditeljicom mjere bila rijetka jer je majka iskazivala otpor. Predlagatelj je podnio u studenom 2024. prijedlog Općinskom građanskom sudu u Zagrebu za oduzimanje prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: R1 Ob-2700/2024 od 15. travnja 2025., majci oduzeto je pravo na stanovanje s djetetom u trajanju do godine dana te je dijete povjereno na skrb Centru za djecu Zagreb, a osobni odnosi s majkom određeni su svaki ponedjeljak i petak od 13,00 do 15,00 sati.

1.4. Od smještaja djeteta u ustanovu, s majkom se teško stupa u kontakt i ostvaruje suradnja te ona ne iskazuje zainteresiranost za dijete. Iz izvješća Centra za djecu Zagreb iz svibnja 2025. utvrđeno je da je dijete u razdoblju od 6 mjeseci dijete posjetila tri puta od kojih niti jednom nije iskoristila puno vrijeme posjeta u trajanju od dva sata, a sami posjeti bili su sadržajno nekvalitetni te se rijetko raspitivala o djetetu. Stručni tim Centra za djecu Zagreb izrazio je mišljenje da majka nije vršila svoju minimalnu roditeljsku dužnost niti razvila emocionalnu povezanost s djetetom zbog čega je opravdano pokrenuti postupak lišenja prava na roditeljsku skrb. U lipnju 2025. godine, majka se obratila predlagatelju tražeći smještaj za sebe i mlt. sina VM, no od istoga je kasnije odustala. Od voditeljice mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu učestalo se dobivaju informacije o poteškoćama u odgoju mlt. VM, nemogućnosti postavljanja odgojnih granica i poteškoćama vezanim uz njegovo obrazovanje. Majka je u više navrata voditeljici mjere izjavila da će dati pristanak na posvojenje djeteta, unatoč brojnim pokušajima motiviranja majke da redovito posjećuje dijete, a isto je izjavila predlagatelju u listopadu 2025., u vidno uznemirenom stanju. Isto tako je u više navrata voditeljici mjere, a i stručnom timu predlagatelju, izjavljivala kako će počiniti samoubojstvo i ona i njezin otac ako se njezin mlt. sin VM smjesti u ustanovu socijalne skrbi.

1.5. Iz izvješća Centra za djecu Zagreb od 25. studenoga 2025 . utvrđeno je da je majka u prethodnom razdoblju od 6 mjeseci dijete posjetila samo dva puta, zadnji posjet bio je 22. kolovoza 2025. te se nije informirala o zdravstvenom stanju, općenitom funkcioniranju i razvojnom statusu djeteta. Tijekom postupka stručni je tim izradio obiteljsku procjenu koristeći Listu za procjenu razvojnih rizika djeteta te Listu za procjenu roditeljskih snaga. Iz navedenih lista proizlazi da postoji visoka razina rizika za dijete, odnosno da je dijete izrazito razvojno ugroženo. Postoji veći broj značajnih okolnosti visokog intenziteta kod roditelja koji ugrožavaju djetetov psihofizički i socijalni razvoj. S obzirom na navedeno, potrebne su intenzivne intervencije i mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta koje će žurno otkloniti ili umanjiti rizike razvojne štete po dijete. Ključni čimbenici rizika odnose se na majčino nerazumijevanje razvojnih i emocionalnih potreba djeteta koje je izrazito niske kronološke dobi i neprihvaćanje odgovornosti za roditeljsku ulogu, a majka niti ne iskazuje dostatnu motivaciju za promjenu nepovoljne životne situacije. S obzirom na cjelokupno dosadašnje postupanje u obitelji koje se očituje kroz višekratno osiguravanje smještaja za dijete te opetovano izricanje mjera obiteljsko-pravne zaštite koje nisu polučile očekivane rezultate niti je majka iskazala interes i spremnost za preuzimanje skrbi o djetetu, predlagatelj je 20. siječnja 2026. donio zaključak o potrebi pokretanja postupka lišenja prava na roditeljsku skrb kako bi se djetetu osigurali uvjeti za stabilno, sigurno i trajno odrastanje u poticajnom obiteljskom okruženju.

1.6. Slijedom navedenoga, ocijenjeno je da ne postoji perspektiva za povratak djeteta u biološku obitelj te se radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta predlaže da, sud nakon provedenog postupka, na temelju čl. 170. - 177. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), donese rješenje kojim će se prvaprotustranka HM lišiti roditeljske skrbi za maloljetno dijete TM.

2. Rješenjem ovoga suda posl.br. R1 Ob-160/2026-2 od 30. siječnja 2026. maloljetnom djetetu imenovana je posebna skrbnica u osobi HMĆ iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, Oreškovićeva 25 radi zaštite interesa i prava djeteta u ovom postupku kojoj je dostavljena sva dokumentacija iz spisa.

2.1. Podneskom od 19. veljače 2026. posebna skrbnica je navela da zastupa isključivo interese djeteta, a iz trenutno dostavljene dokumentacije u spisu proizlazi da majka nije na adekvatan i trajan način u mogućnosti osigurati najbolju skrb djetetu. Naime, to se ponajbolje vidi u činjenici da nije bila u mogućnosti posjećivati djevojčicu u Centru za djecu Zagreb, Nazorova 49 u onom opsegu u kojem su sudskom odlukom bili određeni osobni odnosi nje sa djetetom, te se istom analogijom može zaključiti da nije u mogućnosti voditi brigu i skrb o djetetu, jer isto iziskuje daleko veći angažman od organizacije samih posjeta djeteta. Napominje da je mlt. PM niske kronološke dobi, te nije moguće utvrditi njezino mišljenje za potrebe ovog postupka na način da shvati značenje sudskog postupka i razumije ishod izraženog mišljenja.

3. Prvojprotustranci SM je dostavljen prijedlog na odgovor, koja je na ročištu održanim kod ovoga suda 19. veljače 2026. navela da je suglasna s prijedlogom te da joj je bitno da ju se ne lišava roditeljske skrbi za maloljetnog VM. On je stariji i s njim se čuje, teško joj je zbog njega. Navodi da djevojčicu nije posjećivala, zadnji put je bila za ljeto 2025, ne zna ništa o njezinom zdravlju niti kako joj je . Nije zaposlena i ne zna što bi mogla raditi.

4. Sud je tijekom ovog postupka izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja je priložena spisu i to uvid u digitalne podatke matice rođenih od **.**.2026. (list 3 spisa), Rješenje ovoga suda posl.br. R1 Ob-2700/2024-9 od 15. travnja 2025. (list 4- 11 spisa), zaključak i prijedlog stručnog tima (list 12 spisa), izvješće Centra za djecu Zagreb od 7. travnja 2025. (list 13-20 spisa), izvanredno izvješće Centra za djecu Zagreb od 18. veljače 2026. (list 27-28 spisa), odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

4.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 19. veljače 2026. sud nije izveo dokaz saslušanja prveprotustranke SM s obzirom na to da se suglasila s prijedlogom predlagatelja i navela da ne želi iskazivati.

4.2. Druge dokaze sud nije izvodio s obzirom na to da nitko od stranaka nije imao daljnje dokazne prijedloge te su svi suglasno iskazali da predlažu utvrditi dokazni postupak dovršenim.

5. Sud je izvedene dokaze ocijenio u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023) u vezi s čl. 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023) te je utvrdio da je prijedlog predlagatelja osnovan.

6. Nije sporno da je prvaprotustranka HM majka maloljetnog djeteta, a što i proizlazi iz digitalnih podataka matice rođenih za maloljetno dijete od 22. siječnja 2026. (list 3 spisa), te cjelokupne dokumentaciju koja je priložena spisu, te da je neutvrđeno očinstvo djeteta.

6.1. Nije sporno da se kod ovog suda vodio postupci radi oduzimanja prava na stanovanje maloljetnog djeteta s majkom, te da je Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. R1 Ob-2700/2024-9 od 15. travnja 2025. (list 4-11 spisa), majci SM oduzeto pravo na stanovanje s maloljetnim djetetom na vrijeme od godine dana te joj je određeno ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom u skladu s kućnim redom ustanove gdje je dijete povjereno na skrb u ustanovi Centra za djecu Zagreb, svaki ponedjeljak i petak od 13,00 sati do 15,00 sati.

6.2. Nije sporno niti da prvaprotustranka HM kao roditelj nije stvorila uredne obiteljske prilike za povratak djeteta u njezinu obitelj, niti je ostvarila osobni odnos s djetetom u proteku više od godine dana.

7. Među strankama je sporno je li opravdano donošenje mjere njihova lišenja prava na roditeljsku skrb.

8. Uvidom u Rješenje ovoga suda posl.br. R1 Ob-2700/2024-9 od 15. travnja 2025. (list 4-11 spisa) utvrđeno je da je isto doneseno imajući u vidu da se dijete od 20. kolovoza 2024., po tadašnjem zahtjevu majke, već nalazi na smještaju u ustanovi gdje dobiva svakodnevnu skrb i brigu, dok su posjete majke neredovite i nesadržajne. Stoga je potrebno izricanje tražene zaštitne mjere, prema najboljem interesu djeteta, dok majka ne stvori potrebne uvjete i ojača roditeljske kapacitete, a sve kako bi se uklonili prijeteći razvojni i ugrožavajući rizici na strani djeteta.

8.1. Pored navedenoga, ističe se da se radi se o djetetu niske kronološke dobi koje zahtijeva maksimalnu angažiranost roditelja, a uvidom u dostavljenu dokumentaciju i naročito timsku sintezu obitelji razvidno je kako je kod majke zabilježeno narušeno zdravstveno stanje koje ometa prikladnu skrb o djetetu, kao i visoka razina rizika u pogledu emocionalnih poteškoća i poteškoća u funkcioniranju kao posljedica visoke izloženosti roditeljskom i obiteljskom stresu te kriznim situacijama.

9. Uvidom u izvješće Centra za djecu Zagreb od 7. travnja 2025. (list 13-20 spisa), proizlazi u bitnome kao u točki 1. ovog obrazloženja rješenja.

9.1. Majka djeteta se rijetko informirala o funkcioniranju djevojčice u ustanovi, kao i njezinom zdravstvenom stanju, a gotovo da joj i ne dolazi u posjetu. Bitnim se čini istaknuti da dopušteno vrijeme od 2 sata nije nikada iskoristila u punom opsegu, posjete su uvijek ranije završene i to na majčinu inicijativu. Majka je posjetila dijete 22. studenog 2024 u trajanju 20 minuta, a 23. prosinca 2024. oko pola sata, te 31. siječnja 2025. u trajanju oko 20 minuta. Posjete nisu bile sadržajno kvalitetne i osim što se kratko zadržava, majka samo drži dijete u naručju, povremeno ju gleda i nešto kaže, no većinom je usmjerena na druge ljude oko sebe kojima se zna glasno obraćati. U videopozivima majka je dijete pokazivala nepoznatim osobama iako je prethodno upozorena.

9.2. Majka daje proturječne izjave pa se prvotno protivi da dijete bude u domu, a potom navodi da je suglasna dati potpis za posvajanje. Dijete ne pokazuje reakcije u odnosu na majku, reagira jednako kao i na druge, nepoznate odrasle osobe.

9.3. Ističe se da majka nije promijenila svoj način ophođenja prema djetetu, nije ispunila cilj niti se potrudila viđati dijete. Stekao se dojam da majka nema kapacitet za usvajanjem savjeta djelatnika predlagatelja, izostaje nježnost, toplina i aktivni i spontani pristup djeteta. Ne daje dojam da osobe koja će raditi na roditeljskim kompetencijama i nije izgledno da će skrbiti o djevojčici niti pokazuje interes za brigu o njoj.

9.4. Majka nije javila niti telefonski broj predlagatelju, a kao jedina skrbnica djevojčice je pokazala neodgovorno roditeljsko ponašanje i nije bila u posjeti djeteta od 31. siječnja 2025. Majka nema saznanja o zdravlju djeteta.

9.5. Zaključno, imajući u vidu nezainteresiranost za dijete i nisku kronološku dob djevojčice u najboljem je interesu djetetu osigurati stabilno i poticajno obiteljsko okruženje dok se ne ispune pretpostavke za posvajanje. Majka nije vršila svoju minimalnu roditeljsku dužnost ostvarivanja osobnih odnosa s djevojčicom, nije iskoristila niti se potrudila razviti emocionalnu povezanost s djetetom, pa je time i opravdano vođenje ovog postupka.

10. Uvidom u izvanredno izvješće Centra za djecu Zagreb od 18. veljače 2026. (list 27-28 spisa), u bitnome proizlazi da kod majke izostaje pozitivne promjene u ponašanju i načinu života i da je majčina nesposobnost trajnog karaktera i ne postoji realna osnova za očekivanje poboljšanja. Majka nema kapaciteta za usvajanjem savjeta djelatnika predlagatelja niti razvojnih, psihosocijalnih i ostalih potreba djeteta niti ostavlja dojam osobe koja je motivirana za rad na sebi i svojim roditeljskim kapacitetima i više puta je verbalno iskazivala da će potpisati suglasnost za posvajanje djeteta.

11. Maloljetno dijete je u dobi od godinu dana i 8 mjeseci, a čiji je rani psihomotorni razvoj ispodprosječan u odnosu na kronološku dob vidi se napredak na planu razvoja motorike, dok je prisutno kašnjenje u ranoj komunikaciji koje se može objasniti odrastanjem u ustanovi. Neurološki status djeteta je u širim granicama za dob uz flukturirajući tonus mišića, pa je u sklopu rane razvojne podrške kod Centra za djecu Zagreb uključena u individualne tretmane fizioterapeuta i radnog terapeuta.

11.1. Slijedom navedenoga, predlaže se provesti postupak lišenja roditeljske skrbi i osigurati djetetu zdravu, stabilnu i podržavajuću obiteljsku okolinu sa osobama koje će pravovremeno odgovarati na njezine potrebe i gdje će ona imati mogućnost razviti svoj puni potencijal.

12. Iz izvedenih dokaza proizlazi da protustranka kao roditelj nije u mogućnosti dugoročno pružiti djetetu uvjete koji bi rezultirali pravilnim razvojem i odgojem djeteta, pogotovo jer ne prilaže dokaze koji bi ukazali da je na njenoj strani došlo do promjene i te je pritom u potpunosti nekritična u odnosu na svoje postupanje osim što je sama svjesna da nema uvjete za povratak djeteta kod sebe.

12.1. Na strani majke postoje rizični čimbenici koji ometaju prikladnu skrb o djetetu. Osim toga tijekom prethodnih godina pokazalo se kako dugoročno nije i nema mogućnosti značajnije promijeniti okolnosti na svojoj strani, a koje su dovele do izdvajanja djeteta iz obitelji.

13. Uvažavajući činjenicu da se dijete nalazi na smještaju od svojeg rođenja i da mu je potrebno pružiti priliku da živi u obiteljskom okruženju, i to ne okruženju majke, već je potrebno isto okruženje potražiti na drugačiji dugotrajniji način, kako bi se djetetu pružila mogućnost i prilika da odraste u cjelovitoj obitelji, u primjerenim uvjetima odrastanja.

14. Imajući u vidu da majka nije kritična prema svojem načinu života, nema pravilne roditeljske kompetencije, zatim da uslijed dugotrajnih praćenja i savjetovanja od strane predlagatelja nisu uočene promjene na njezinoj strani, procijenjeno je da je za dijete najbolje da se majka liši prava na roditeljsku skrb jer bi povratak djeteta u obitelj protustranake bila opasnost za život djeteta, zdravlje i razvoj s obzirom na to da je utvrđen visoki rizik. Posebice jer iz izvještaja predlagatelja i ustanove u kojoj je smještena djevojčica proizlazi da je dijete osjetljivog zdravlja.

15. Iz tako utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da protustranka nije iskazala namjeru da se poboljšaju uvjeti u kojima stanuje, što proizlazi i iz utvrđenih terenskih provjera, odnosno nije niti dokazala da je osigurala stambene uvjete za život djeteta niti su poboljšala svoje prilike u odnosu na zaposlenje, a trenutno s njom ne stanuje niti stariji sin VM.

16. Slijedom navedenoga, na osnovu provedenih dokaza utvrđeno je da protustranka nema potrebne mogućnosti niti sposobnosti za skrb o djetetu. Ona je u svojoj ulozi pasivna te nije učinila nikakav pomak u odnosu na vrijeme kad je dijete izuzeto iz njezine obitelji.

17. Majka djeteta, osim što u žalbi verbalizira svoju ljubav i privrženost, te spremnost pružanja toplog doma djetetu, svojim dugogodišnjim ponašanjem je pokazala nebrigu za dobrobit djeteta, za potrebu zaštite djetetovih prava i interese, za djetetove emocionalne i razvojne potrebe, za potrebe vezane uz uzdržavanje, obrazovanje i općenito odrastanje djeteta.

18. Sadržaj roditeljske skrbi je skrb za život, za zdravlje, ( fizičko i mentalno) za materijalne potrebe djeteta. Stoga okolnost što je protustranka tri puta posjetila dijete u ustanovi i što u svom iskazu i navodima žalbe verbalizira svoju ljubav prema djete tu, nije dovoljno za ispunjenje roditeljske skrbi.

19. Slijedom navedenoga, na osnovu provedenih dokaza utvrđeno je da protustranka nema potrebne mogućnosti niti sposobnosti za skrb o djetetu. U svojoj roditeljskoj ulozi je pasivna te nije učinila nikakav pomak u odnosu na period od kada je dijete izdvojeno, pri tome se dodaje da nema podršku svoje primarne obitelji.

20. Imajući u vidu sve provedene dokaze i utvrđene činjenice, sud je u cijelosti prihvatio mišljenje i prijedlog predlagatelja te smatra da iz rezultata provedenog postupka proizlazi da je u interesu i za dobrobit djeteta da se udovolji prijedlogu predlagatelja i da se protustranku liši prava na roditeljsku skrb, sve kako bi se djetetu omogućio primjeren život, odgoj i razvoj.

21. Prema odredbi čl. 170. Obiteljskog zakona kao opća pretpostavka za lišenje prava na roditeljsku skrb jest slučaj kada roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava.

21.1. Odredbom čl. 171. Obiteljskog zakona propisano je da, osim u slučaju iz članka 170. Obiteljskog zakona, sud u izvanparničnom postupku roditelja može lišiti prava na roditeljsku skrb, između ostalog, ako je napustio dijete. Lišenje roditeljske skrbi krajnja je mjera u zaštiti prava i dobrobiti djeteta. Svrha i opravdanje mjere u zaštiti prava i dobrobiti djeteta mora biti potrebna nužnosti da se zaštiti dobrobit i interes maloljetnog djeteta.

22. S obzirom na to da iz stanja spisa proizlazi da su ispunjeni svi zakonski uvjeti iz čl. 170. Obiteljskog zakona, u vezi s čl. 149. st. 5., čl. 485. st. 1. toč. 5., čl. 486. st. 5., čl. 487. i čl. 488. Obiteljskog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

23. Prema odredbi čl. 3. Konvencije o pravima djeteta, u svim akcijama koje u vezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, mora se prvenstveno voditi računa o interesima djeteta.

23.1. Članak 18. Konvencije o pravima djeteta propisano je da roditelji ili zakonski skrbnici snose najveću odgovornost za odgoj i razvoj djeteta, te da dobrobit djeteta mora biti njihova temeljna briga.

23.2. Prema odredbi čl. 3. Konvencije o pravima djeteta, u svim akcijama koje u vezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, mora se prvenstveno voditi računa o interesima djeteta.

23.3. Članak 18. Konvencije o pravima djeteta propisano je da roditelji ili zakonski skrbnici snose najveću odgovornost za odgoj i razvoj djeteta, te da dobrobit djeteta mora biti njihova temeljna briga.

24. Odredbom čl. 174. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da će sud rješenjem o lišenju prava na roditeljsku skrb odlučiti i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom ako je to u iznimnim okolnostima potrebno i ako to predlaže dijete ili roditelj koji se lišava prava na roditeljsku skrb (o tome i u Rješenju Županijskog suda u Zagrebu Poslovni broj: 17 Gž Ob-1122/2019-5 od 13. siječnja 2020.).

25. S obzirom na to da dijete nije pokazivalo emocionalnu povezanost s majkom, te da majka nije ostvarivala osobe odnose s djetetom od kolovoza 2025. niti je bilo tko od stranaka i sudionika predlagao da se odredi ostvarivanje osobnih odnosa majke s djetetom, sud o tome nije donosio odluku.

25.1. Naime, u skladu s odredbom čl. 174. st. 1. Obiteljskog zakona, osobni odnosi se određuju u iznimnim okolnostima ako je to potrebno i ako to predlaže dijete ili roditelj koji se lišava prava na roditeljsku skrb. Imajući u vidu da niti jedna od zakonskih pretpostavki nije ispunjena, to nije donosio odluku o osobnim odnosima.

26. Pri tome se ističe da je postupak lišenja prava na roditeljsku skrb složen i posebno osjetljiv s aspekta prava na poštivanje obiteljskog života roditelja zajamčenog odredbom članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99, 14/02 i 1/06, dalje: EKLJP) i članka 35. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14, dalje: Ustav), ali i s aspekta obveze države da u okolnostima konkretnog slučaja osigura ostvarivanje najboljih interesa djeteta u skladu s odredbom članka 3. Konvencije o pravima djeteta ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 12/92, dalje: Konvencija) imajući na umu i načelnu zabranu odvajanja djeteta od roditelja u skladu s odredbom članka 9. Konvencije koje je dopušteno samo iznimno, i to uz uvažavanje najboljih od interesa djeteta.

27. Lišenjem prava na roditeljsku skrb sud se kao tijelo javne vlasti na sasvim izravan i vrlo ozbiljan način miješa u pravo roditelja na njihov obiteljski život jer je smisao ove mjere potpuno onemogućiti roditelja u njegovoj skrbi za dijete kada je njegovo postupanje štetno za dijete i kada je to nužno za zaštitu djetetovih najboljih interesa jer je najbolji interes djeteta temeljno načelo u pitanju odlučivanja o pravima djeteta. Određivanje takve mjere je, međutim, prihvatljivo jedino ukoliko je nužno, pa je u tom smislu u ovom postupku potrebno naći pravičnu ravnotežu između pojedinačnog interesa roditelja, s jedne strane i interesa države da zaštiti najbolji interes djeteta, s druge strane.

28. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 24. veljače 2026.

S U D A C

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u 3 primjerka u roku od 3 dana od dana dostave prijepisa ove odluke rješenja (čl. 489. st. 1. Obiteljskog zakona).

Dostaviti:

1. Predlagatelju

2. Prvojprotustranci SM

3. Posebnoj skrbnici maloljetnog djeteta

4. Centru za djecu Zagreb

5. Spis