Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž R-89/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Branke Ježek Mjedenjak, predsjednice vijeća, Lidije Oštarić Pogarčić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Nataše Peršić Brleković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. KC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. DC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. KCL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. K D iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. ŽC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. MC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 7. GC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 8. AC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 9. FC iz [adresa]. Pavlina 8, OIB: [osobni identifikacijski broj], 10. BC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 11. HC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 12. DCL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 13. ČC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 14. ĐC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 15. SC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Branki Šojić Mićunović, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Antuna Mihanovića 3, Zagreb, OIB:84397956623, zastupan po zaposleniku ZC, radi isplate, odlučujući o žalbama stranaka izjavljenim protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr- 1005/2021-42 od 27. travnja 2022., ispravljene rješenjem poslovni broj Pr-1005/2021-46 od 11. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 24. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr- 1005/2021-42 od 27. travnja 2022., ispravljena rješenjem poslovni broj Pr - 1005/2021-46 od 11. siječnja 2023., u usvajajućem dijelu glavnog zahtjeva i usvajajućem dijelu odluke o troškovima postupka.
II. Preinačuje se citirana presuda u sadržajno odbijajućem dijelu odluke o troškovima postupka iz točke XVI. izreke te se nalaže tuženiku da u roku od 15. dana svakom od tužitelja na ime troškova postupka isplati daljnji iznos od po 35,67 eur / 268,75 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. travnja 2022. do isplate.
III.Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana isplati svakom tužitelju na ime troškova žalbenog postupka iznos od 4,14 eur / 31,25 kn dok se zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka svih tužitelja u preostalom dijelu odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1.Presudom suda prvog stupnja u točkama I.-XV. izreke naloženo je tuženiku isplatiti 1.-15. tužiteljima na ime razlike plaće iznose pobliže navedene u tim točkama izreke bruto sa zateznom kamatom, izuzev kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, na pojedinačne mjesečne iznose kao u tom dijelu izreke.Točkom XVI. izreke naloženo je tuženiku 1. -15.tužiteljima naknaditi troškove postupka u iznosima pobliže navedenim u toj točki izreke sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude do isplate, dok je u preostalom dijelu zahtjev odbijen ali je to propušteno navesti u izreci.
2. Protiv usvajajućeg dijela te presude žali se tuženik zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP), dok se protiv odbijajućeg dijela odluke o troškovima žale tužitelji zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. u vezi s člankom 381. ZPP-a.
3. Predlažu uvaženje žalbi.
4. Odgovori na žalbe nisu dostavljeni.
5. Žalba tuženika nije osnovana, dok je žalba tužitelja osnovana.
6. Ispitujući po službenoj dužnosti i u okviru žalbenih navoda postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, ovaj sud nije utvrdio postojanje koje od navedenih bitnih procesnih povreda.
7. Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tužitelja radi isplate razlike plaće za razdoblje od prosinca 2015. (dospjele u siječnju 2016.) do prosinca 2016. dospjele u siječnju 2017., temeljem odredbe članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011.
8. U prvostupanjskom postupku, kao i u žalbenoj fazi postupka, sporno je pitanje je li tuženik tijekom utuženog razdoblja bio u obvezi primijeniti Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006. (dalje: Sporazum), Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. (dalje: Dodatak) i Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. (dalje: Izmjene sporazuma) i plaću tužiteljici, zaposlenoj kod tuženika, obračunati s osnovicom od 5.415,37 kn, umjesto s osnovicom od 5.108,84 kn.
9. Sporazum, Dodatak Sporazumu i Izmjene Sporazuma imaju se smatrati dopunom Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (dalje: TKU). Sporazum je sklopljen 23. studenog 2006. između Vlade Republike Hrvatske s jedne strane i osam sindikata javnih službi s druge strane. Iste ugovorne strane su sklopile Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“, broj: 84/07, dalje: TKU/07) u kojemu su u članku 49. stavku 4. ugovorile da Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23. studenog 2006. i svi sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio tog kolektivnog ugovora, slijedom čega su ugovorne strane TKU/07 prihvatile sadržaj Sporazuma kao dio sadržaja TKU-a. Nadalje, iste ugovorne strane, sklopile su i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“, broj: 115/10, u dalje: TKU/10) u kojemu su u članku 51. stavak 4. ugovorile da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006., važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima. Pored toga, ugovorne strane su člankom 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“, broj: 141/12, dalje: TKU/12) ugovorile da zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006., važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.
10. Prema tome, iz sadržaja citiranih ugovornih odredbi može se zaključiti da su ugovorne strane potpisom TKU/07, TKU-/10 i TKU-/12 jasno i nedvosmisleno izrazile svoju volju da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje prema parametrima, koji su pobliže definirani u Sporazumu, odnosno Dodatku Sporazumu o osnovici, pri čemu valja dodati da strane kolektivnog ugovora nisu dužne u samom kolektivnom ugovoru navesti apsolutni iznos osnovice za obračun plaće, već osnovicu mogu odrediti i propisivanjem kriterija za njezino utvrđenje.
11. Isto tako ugovorne strane su ovlaštene u kolektivnom ugovoru pozvati se na kriterije, koji su utvrđeni u nekom drugom propisu ili ugovoru pa tako i u Sporazumu, kojeg će iste sklopiti naknadno ili su ga sklopile prije sklapanja samog kolektivnog ugovora. Budući da je u svakom kolektivnom ugovoru, koji su ugovorne strane sklapale, jasno izražena njihova volja da se osnovica plaće utvrđuje prema kriterijima koji su određeni u Sporazumu i Dodatku Sporazumu, može se smatrati da isti predstavljaju dopunu TKU-a, kojom su ugovorne strane TKU-a detaljno utanačile određeni segment, koji je bio predmetom kolektivnog pregovaranja.
12. To što jedan od sindikata, konkretno Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske nije potpisao Izmjenu i dopunu Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama ne dovodi u pitanje valjanost tog Sporazuma jer se smatra da je Sindikat pravilno zastupljen u pregovorima čak i kada zastupnici nekih od zastupljenih sindikata u njima ne sudjeluju jer su to odbili, osim toga iz Izmjenu i dopunu Dodatka Sporazumu u ovom predmetu proizlazi da je i taj Sindikat parafirao izmjene iz čega se može zaključiti da je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima i da nije bio iz tih pregovora isključen. Iz istih razloga valjana je i kasnija Arbitražna odluka.
13. Neosnovane su žalbene tvrdnje tuženika o neispunjenju uvjeta za isplatu plaće po većoj osnovici.
14. Izmjenama Sporazuma u članku III propisano je da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP- a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama. Nadalje, izmijenjen je i članak IV te je određeno da točno šest mjeseci nakon objave podatka iz članka III ovih Izmjena i dopuna ugovorne strane utvrdit će odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008., a sve prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. U slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. godinu osnovica za obračun plaća korigirat će se od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica će se uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Projekciju rasta plaća na temelju podataka o plaćama i tekućih gospodarskih kretanja ugovorne strane odredit će dogovorom. Ako se dogovor ne postigne projekciju će odrediti Arbitražno vijeće sukladno proceduri iz članka o Arbitražnom vijeću iz ovih Izmjena, a člankom VII se utvrđuju odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka odnosno Izmjena i dopuna: 1. Ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u člancima III do V ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP- a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao. Ova odredba se primjenjuje od dana stupanja na snagu ovih Izmjena i dopuna.
15. Potpisnici utvrđuju da je međugodišnji realni tromjesečni BDP zabilježio u 2009. godini u prosjeku dva uzastopna tromjesečja (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) pad od 5% ili više čime su se temeljem potpisanog Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama ispunili uvjeti za pristup reviziji Dodatka odnosno arbitraži u slučaju da revizija nije postignuta. Također potpisnici utvrđuju da je međugodišnji realni tromjesečni BDP zabilježio tijekom 2010. godine pad u prosjeku dva uzastopna tromjesečja (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) veći od 0,5% čime su se također ispunili uvjeti za pristup reviziji Dodatka.
16. Iz citiranih odredbi Izmjena Sporazuma vidljivo je da su ugovorne strane ugovorile: 1. povrat osnovice na iznos od 5.415,37 kn bruto, nakon porasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto kako je propisano člankom III: 2. usklađivanje pariteta osnovice, za koje je predviđeno da će započeti nakon isteka 6 mjeseci od povrata osnovice i u kojemu će se utvrditi paritet plaća u javnim službama s plaćama u privredi, kao osnova za daljnje povećanje osnovice, kako je propisano člankom IV: 3. odgodu usklađivanja osnovice u slučaju pada međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za onoliko tromjesečja koliko je trajao pad u prethodnoj godini, kako je propisano člankom VII.
17. Predmet ovog spora je vraćanje osnovice iz članka III Izmjena Sporazuma, dok je uvjet za vraćanje osnovice porast međugodišnjeg realnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno, prosječno dva ili više posto. Prosječni porast BDP-a u dva uzastopna tromjesečja u 2015. od 2% utvrđen je temeljem javno dostupnih podataka Državnog zavoda za statistiku, čime je ispunjen uvjet za povrat osnovice iz članka III. Izmjena Sporazuma, na razinu od 5.415,37 kn bruto zbog čega u ovom postupku nema mjesta primjeni odredbe članka VII Izmjena Sporazuma, jer taj članak predviđa odgodu usklađivanja osnovice iz članka IV Izmjena Sporazuma, a ne odgodu vraćanja osnovice iz članka III Izmjena Sporazuma.
18.Treba navesti i da su potpisnici Izmjena Sporazumu 28. prosinca 2012. donijeli Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, kojim su utvrdili da se odgoda usklađivanja osnovice iz članka VII Izmjena Sporazuma odnosi na usklađivanje osnovice iz članka IV Izmjena Sporazuma, dok su u članku 2. utvrdili da sporazumne strane utvrđuju da je realni međugodišnji BDP u razdoblju od posljednjih izmjena i dopuna ostvario negativan međugodišnji tromjesečni rast u četiri tromjesečja te sukladno prethodno navedenom utvrdili da se primjena članka IV stavak 5. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama odgađa do 31. prosinca 2013. Iz toga jasno proizlazi da su ugovorne strane imale namjeru odgodu usklađivanja osnovice iz članka VII Izmjena Sporazuma vršiti na godišnjoj razini (odgoda usklađivanja osnovice za onoliko tromjesečja u tekućoj godini koliko tromjesečja je trajao pad BDP-a u prethodnoj godini). Pri tom treba kazati kada bi se ova odgoda primjenjivala na povrat osnovice iz članka III. Izmjena Sporazuma, ne bi bilo mjesta odgodi ni u jednom tromjesečju 2016., budući da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku BDP u dva uzastopna tromjesečja 2015. ostvario rast prosječno 2%.
19. Na žalbene tvrdnje da izmjene i dopune dodatka sporazuma imaju vremensko važenje od pet godina valja odgovoriti da su te izmjene i dopune bile na snazi u spornom razdoblju. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu sklopljene su na rok od pet godina (članak XI), što znači da bi istekle s danom 26. listopada 2016., ali se sukladno odredbi članka 199. stavak 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14dalje: ZR) na njih primjenjuju pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora, te se dakle primjenjuju i daljnja tri mjeseca od isteka roka na koji su bile zaključene, pa je rok važenja istih istekao s danom 26. siječnja 2017. pa tužiteljima pripada pravo na isplatu razlike plaće u spornom razdoblju.
20. S obzirom na prethodno izloženo, pravilno je sud prvog stupnja utvrdio osnovanim tužbene zahtjeve tužitelja za isplatu utvrđenih iznosa na ime razlike u plaći tužitelja jer su u utuženom razdoblju bili ispunjeni uvjeti za primjenu članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama te za primjenu osnovice za obračun plaće u iznosu od 5.415,37 kn bruto.
21. Pravilno je sud prvog stupnja obvezao tuženika na naknadu troškova tužiteljima koji su uspjeli u sporu, primjenom odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a.
22. Budući da je svaki od navedenih tužitelja podnio pojedinačnu tužbu pravilno je sud prvog stupnja svakom od tužitelja za radnju poduzetu prije spajanja, odnosno za sastav tužbe dosudio troškove postupka prema vrijednosti predmeta spora iz tužbe, primjenom tbr 7. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15:dalje-Tarifa) i to žalbenim tvrdnjama nije ni osporeno.
23. Međutim, pogrešno je sud prvog stupnja za razdoblje nakon spajanja parnice dosudio tužiteljima troškove postupka prema najvišoj vrijednosti predmeta spora iz jedne od tužbi i priznao im za pojedine radnje punu naknadu u iznosu od 99,54 eur/750,00 kn i te troškove uvećao za 50% zbog zastupanja više osoba. U konkretnoj situaciji kada više osoba zastupa jedan punomoćnik kod određivanja troškova postupka, kako pravilno tvrdi žalitelj, zahtjevi stranaka se zbrajaju i zbroj svih zahtjeva je vrijednost predmeta spora na koju se obračunavaju troškovi postupka te u smislu odredbe članka 36. stavak 1. Tarife punomoćnik tužitelja ima pravo na povišenu nagradu iz tarifne stavke za 50 % zbog zastupanja više osoba za iznos od 50 %. Budući da zbroj svih zahtjeva iznosi 7.927,42 eur / 59.729,18 kn na taj vps trebalo je utvrditi troškove postupka po pojedinim tarifnim stavkama i uvećati ih za 50%. (Takav i zaključak sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova RH održanog 16. i 17. rujna 2015.). Uz to, ukazuje se i na sadržaj odredbe članka 161. stavak 2. ZPP-a koja propisuje da će sud prema razmjeru udjela suparničara odrediti koliki će dio troškova nadoknaditi svaki od suparničara što podrazumijeva da udjeli suparničara predstavljaju zbroj vrijednosti pojedinih zahtjeva (tako i u Rev- 2752/11). Stoga se, kod donošenja odluke o troškovima postupka vrijednost predmeta spora utvrđuje zbrajanjem vrijednosti zahtjeva svih tužitelja.
24. U skladu s tim tužitelji ostvaruju pravo na naknadu troškova zastupanja po punomoćniku, odvjetniku i to za sastav podneska od 18. ožujka 2022., primjenom Tbr. 8. točka 1. Tarife u iznosu od 199,08 eur/1. 500,00 kn (132,72 eur/1.000,00 kn x 150%), a ne prema Tbr. 8. toč. 3.Tarife jer se tim podneskom tužitelji očituju na navode odgovora na tužbu i sukladno dostavljenim podacima tuženika preciziraju tužbeni zahtjev, za pristup na ročišta od 23. ožujka i 31. ožujka 2022., primjenom Tbr. 9. točka 1. Tarife za svako iznos od po199,08 eur /1.500,00 kn te za pristup na ročište za objavu presude, primjenom Tbr. 9. točka 3 Tarife iznos od 99,54 eur/750,00 kn što uvećano za PDV po stopi od 25 % iznosi 870,97 eur / 6.562,50 kn u okviru zahtjeva tužitelja. Kada se taj iznos podijeli na petnaest tužitelja jer je pravilno sud prvog stupnja obvezao tuženika da svakom tužitelju isplati jednak iznos, tada svaki tužitelj ostvaruje pravo na naknadu troškova nastalih nakon spajanja parnica u iznosu od 58,07 eura /437,50 kn, a ne 22,40 eur / 168,75 kn kako je to utvrdio sud prvog stupnja.
25. Stoga je valjalo preinačiti sadržajno odbijajući dio presude, odnosno odluke o troškovima postupka svih tužitelja za iznos od 35,67 eur / 268,75 kn i svakom tužitelju na ime naknade troškova prvostupanjskog postupka dosuditi daljnji iznos od po 35,67 eur / 268,75 kn (od pripadajućeg iznosa od 58,07 eur / 437,50 kn odbiti već dosuđeni iznos od 22,40 eur /168,75 kn tako da preostaje za isplatu iznos od po 35,67 eur sa zateznim kamatama.
26. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u točki I. i II. izreke, primjenom odredbe članka 368. stavak 1. i članka 373. stavak 1. točka 3. ZPP-a.
27. Budući da su tužitelji uspjeli sa žalbom, u skladu s odredbom članka 166. stavak 1. u vezi s člankom 154. stavak 1. ZPP-a, pripada im pravo i na naknadu troškova žalbenog postupka, sastava žalbe po punomoćniku odvjetniku i PDV u iznosu od 62,21 eur / 468,75 kn primjenom Tbr. 10. točka 4. Tarife te se dosuđuje svakom od tužitelju iznos od 4,14 eur / 31,25 kn dok se preostali zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka svih tužitelja odbija kao neosnovan, te je odlučeno je kao u točki III. izreke presude.
U Rijeci 24. veljače 2026.
Predsjednica vijeća
Branka Ježek Mjedenjak
