Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje-Buie, Istarska 1- Via dell’ Istria 1

Poslovni broj: R1-178/2024-19

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sucu Svenu Babiću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja: 1. RR iz [adresa], R, R S 22 V, OIB: [osobni identifikacijski broj]; 2. RRK, OIB: [osobni identifikacijski broj], koje oboje zastupa punomoćnik Damir Cibralić, odvjetnik iz Pule, protiv protustranaka: 1. mlt. SR iz [adresa], R, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]; 2. LR iz [adresa], R, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje oboje zastupaju punomoćnici iz odvjetničkog ureda ĐR iz [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, nakon provedenog postupka i zaključenog javnog ročišta dana 13. veljače 2026. godine u prisutnosti predlagatelja RR i RRK, 2.-protustranke LR i punomoćnika protustranaka ĐR temeljem čl.30. i čl.31. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine 59/2023 – dalje: ZIP), dana 24. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja, od 25. lipnja 2024. godine, radi razvrgnuća suvlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uspostavom etažnog vlasništva.

II Nalaže se predlagateljima RR iz [adresa]-Umago, R, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i RRK, OIB: [osobni identifikacijski broj], da protustrankama mlt. SR OIB: [osobni identifikacijski broj] i LR, OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno nadoknade troškove postupka u ukupnom iznosu od 375,00 (tristosedamdesetpet) eura, u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

Predlagatelji su podnijeli prijedlog radi razvrgnuća suvlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uspostavom etažnog vlasništva.

U prijedlogu navode da su predlagatelji i protustranke suvlasnici su i to svaki u ½ dijela predmetne nekretnine, te da predlagateljima s obzirom na određene nesuglasice koje u zadnje vrijeme imaju sa prostustrankama u vezi korištenja zajedničkih dijelova nekretnine - parkirnih mjesta više ne odgovara ovakva suvlasnička zajednica i stoga predlažu da se ista razvrgne uspostavom etažnog vlasništva sukladno odredbi čl.53. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

Predmetna nekretnina je u naravi dvojna kuća koja je projektirana, izvedena i faktično podijeljena na dvije stambene jedinice koje imaju zasebne ulaze sa zasebnim instalacijama i predloženim etažiranjem bi se zadržali postojeći suvlasnički omjeri stranaka, na način da predlagateljima pripadne jedna, a protustrankama druga cjelina onako kako iste sada drže u samostalnom posjedu kao i da svakoj od stranka pripadnu dva parkirna mjesta na zajedničkom dijelu nekretnine.

Naime, raniji suvlasnici nekretnine 1. -predlagatelj RR i njegov pok. brat GR, kao pravni prednik 1. i 2.-protustranke, postigli su sporazum o načinu korištenja predmetne nekretnine na način da 1. -predlagatelj koristi dio nekretnine označen u priloženoj skici žutom bojom a pok. GR dio nekretnine u skici označen kosim crtama, te da svaki od njih koristi po dva parkirna mjesta i to pok. GR dva mjesta s lijeve strane a 1.-predlagatelj RR dva mjesta s desne strane gledano s glavnog puta označeno u skici na isti način.

Temeljem svega navedenog predlagatelji u skladu s odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predlažu da sud provede razvrgnuće suvlasništva stranaka na predmetnim nekretninama uspostavom etažnog vlasništva kako je to gore predloženo.

Protustranke su podnijele odgovor na prijedlog u kojemu navode da se ne protive razvrgnuću suvlasništva, a im nije sporno suvlasništvo stranaka na predmetnoj nekretnini kao što nisu sporne ni veličine idealnih dijelova nekretnine koji pripadaju pojedinoj stranci.

Predloženi način razvrgnuća uspostavom vlasništva posebnih dijelova nekretnine nije moguć jer svi dijelovi zgrade nisu izgrađeni su skladu s građevinskom dozvolom, pa nije moguće izdavanje potvrde o samostalnim uporabnim cjelinama, bez koje zemljišnoknjižni sud ne dopušta upis posebnih dijelova nekretnine u zemljišnim knjigama.

Protustranke osporavaju postojanje sporazuma o podjeli posjeda zemljišta okolo zgrade, a posebice u odnosu na parkirna mjesta.

Ukoliko sudski vještak potvrdi da nije moguće ili ne uspije pribaviti potvrdu o samostalnim uporabnim cjelinama (članak 73. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) odnosno da nije moguće razvrgnuće suvlasništva uspostavom vlasništva posebnih dijelova nekretnine, protustranke predlažu prvenstveno razvrgnuće isplatom na način da predlagatelji isplate protustranke, sekundarno civilno razvrgnuće.

Sud utvrđuje da između stanaka nema spora o pravu u smislu čl.27. ZIP-a odnosno o predmetu i opsegu nekretnine koja je predmetnom razvrgnuća, niti su sporni suvlasnički omjeri stranaka kako su upisani u zemljišnu knjigu, te da postoji suglasnost da se provede razvrgnuće nekretnina uspostavom etažnog vlasništva.

U dokaznom postupku sud je proveo dokaze čitanjem isprava na stranici 3 i 5 spisa, te je proveo sudski uviđaj uz vještaka građevinske struke.

Prijedlog radi razvrgnuća suvlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uspostavom etažnog vlasništva nije osnovan.

Vještak građevinske struke imao zadatak očitovati se o mogućnosti provedbe razvrgnuća suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva na predmetnoj nekretnini, popisati i opisati buduće posebne dijelove zgrade, iskazati njihove korisne površine, odrediti učešće korisnih površina u idealnim dijelovima nekretnine i odrediti korisne vrijednosti budućih posebnih dijelova.

Vještak je u nalazu i mišljenju, kojeg je usmeno iznio na zapisnik prilikom uviđaja održanog na licu mjesta dana 13.02.2026. godine , prilikom pregleda predmetne nekretnine i arhitektonskog projekta utvrdio da je dio suterena na sjevernom dijelu zgrade izgrađen mimo tehničke dokumentacije, te da zbog toga trenutno nije moguće izvršiti etažiranje zgrade, a kako je za zgradu izdana uporabna dozvola 2015. godine mišljenje je vještaka da je predmetna dogradnja izvedena nakon izdavanja uporabne dozvole. Vještak je po nalogu suda dodatno utvrdio da dograđeni dio zgrade funkcionalno čiti dio iste zgrade odnosno s istom je povezan i stoga predstavlja zapreku za izradu etažnog elaborata, te taj dio ne može biti izuzet iz etažnog elaborata, te da su također garaže u suterenu, koje su predviđene za parkiranje motornih vozila prenamijenjene u spremišta.

Sud je provedeno vještačenje ocijenio stručnim i nepristranim, te isto u cijelosti prihvaća, budući da je vještak iznio jasne razloge radi kojih nije moguće provesti razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva na predmetnoj nekretnini.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014 – dalje: ZV) u čl.47. propisuje da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva (st.1.), te da suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika (st.2.), dok u čl.48.st.2. propisuje da će suvlasnik pravo na razvrgnuće ostvarivati u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno.

Budući da u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stranke, kao suvlasnici, nisu sporazumno odredile način razvrgnuća, niti su se između sebe suglasile oko razvrgnuća uspostavom etažnog vlasništva, radi čega je proveden sudski postupak razvrgnuća, te nakon provedenog postupka sud utvrđuje kako za razvrgnuće suvlasništva predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uspostavom etažnog vlasništva, nisu ispunjenje zakonom predviđene pretpostavke za uspostavu etažnog vlasništva iz čl.73.st.3. i st.4. ZV-a.

ZV u čl.73.st.3. i st.4. propisuje da se vlasništvo posebnog dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina, a potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela, te da potvrdu iz stavka 3. ovoga članka može zamijeniti uporabna dozvola iz koje je razvidno da je zgrada izgrađena sukladno planu posebnih dijelova nekretnine, potvrđenim građevinskom dozvolom da ti posebni dijelovi predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu.

Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je za uspostavu etažnog vlasništva nužno da postoji potvrda nadležnog upravnog tijela da su određeni dijelovi nekretnine samostalne upravne cjeline odnosno da takvu potvrdu može zamijeniti uporabna dozvola iz koje je razvidno da je zgrada izgrađena sukladno planu posebnih dijelova nekretnine, potvrđenim građevinskom dozvolom da ti posebni dijelovi predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu.

Kako je za donošenje odluke mjerodavno činjenično stanje koje postoji u trenutku njezinog donošenja, te kako iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke nedvojbeno proizlazi zaključak da nije moguće izvršiti etažiranje zgrade zbog razloga što je dio suterena na sjevernom dijelu zgrade izgrađen mimo tehničke dokumentacije i što su garaže u suterenu, koje su predviđene za parkiranje motornih vozila, prenamijenjene u spremišta, sud zaključuje da razvrgnuće suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva nije moguće niti dopušteno, te je sud temeljem čl.47. u vezi s čl.73.st.3. i st.4. ZV-a odbio prijedlog za razvrgnuće etažiranjem k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], slijedom čega je odlučeno kao pod točkom I izreke ovog rješenja.

Vezano uz prijedlog istaknut od strane protustranaka tj. u slučaju ako razvrgnuće etažiranjem nije moguće da se provede razvrgnuće isplatom na način da predlagatelji isplate protustranke odnosno sekundarno da se provede civilno razvrgnuće, sud utvrđuje da nisu ispunjeni uvjeti za razvrgnuće isplatom iz čl.51. ZV-a.

Navedenom zakonskom odredbom propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, a što u ovoj izvanparničnoj stvari nije slučaj.

Nadalje, prema ocjeni ovog suda nisu ispunjeni niti uvjeti da se razvrgnuće provede civilnom diobom odnosno prodajom nekretnine na javnoj dražbi sukladno čl.50.st.4. ZV-a, budući da se protustranke u ovom izvanparničnom postupku nisu protivile da se razvrgnuće predmetne nekretnine provede uspostavom etažnog vlasništva.

Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl.151., 5154., 155. i 164. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022, 114/2022 i 155/2023 - dalje: ZPP), a koje se ovdje primjenjuju temeljem odredbe čl.32.st.2. ZIP-a kao i na odredbama Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 37/2023 - dalje: Tarifa).

Obzirom da predlagatelji nisu uspjeli u postupku razvrgnuća dužni su protivnicima osiguranja nadoknaditi sljedeće troškove s uključenim PDV-om:

za sastav podneska od 07.11.2024. u visini od 125 eura po Tbr.16.st.3. Tarife, za zastupanje na ročištu dana 26.06.2025. 125 eura po Tbr.17. u svezi s Tbr.9. Tarife,

za zastupanje na ročištu 13.02.2026. 125 eura po Tbr.17. u svezi s Tbr.9. Tarife.

Ukupno priznata visina troškova izvanparničnog postupka protustrankama iznosi 375,00 eura, a kako su u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice suvlasnici u položaju jedinstvenih suparničara u smislu čl.201. ZPP-a u svezi s čl.2. ZIP-a i sukladno pravnom shvaćanju zauzetom na sastanku predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, održanom 15. lipnja 2018. godine, broj: Su IV-148/2018, stoga su predlagatelji dužni protustrankama solidarno naknaditi dosuđene troškove u visini od 375,00 eura, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II izreke ovog rješenja.

U čl.151.st.3. ZPP-a, koji se u ovom izvanparničnom postupku primjenju je temeljem čl.32.st.2. ZIP-a propisano je da o zateznim kamatama na iznos parničnih troškova sud odlučuje na zahtjev stranke, a obzirom da protustranke nisu u podnesenom zahtjevu za naknadu troškova potraživali isplatu zakonske zatezne kamate na trošak postupka, isti im nisu niti dosuđeni.

Sud je temeljem čl.328.st.1. ZPP-a u svezi u svezi s čl.2. ZIP-a, odredio rok u trajanju od 15 dana u kojem su predlagatelji dužni dobrovoljno izvršiti činidbu.

U Bujama - Buie, 24. veljače 2026.

Sudac:

Sven Babić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom prvostupanjskom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dostave pisanog otpravka rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljima, putem punomoćnika,

2. Protustrankama, putem punomoćnika.