Poslovni broj: UsI-701/2025-12
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Mirandi Gulišija Jurišić, uz sudjelovanje zapisničarke Radojke Ćupurdija, u upravnom sporu tužiteljice NPL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćenici Ana Mariji Ljubičić Kuzmanić, odvjetnici iz odvjetničkog društva Ljubičić & Vrdoljak d.o.o. Split, Sukojišanska 4, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za strance i međunarodnu zaštitu, Službe za strance, Ulica Grada Vukovara 33, Zagreb, OIB: 36162371878, nakon javne rasprave održane i zaključene 29. siječnja 2026., objavom odluke na temelju članka 121. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24; dalje ZUS), 23. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
i
r i j e š i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za strance i međunarodnu zaštitu, Službe za strance Klasa: UP/I- 216-02/24-04/175 Urbroj: 511-01-204-24-5 od 21. siječnja 2025.
II. Odbija se tužiteljičin zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem tuženika Klasa: UP/I-216-02/24-04/175 Ubroj: 511-01-204-24-5 od 21. siječnja 2025. odbija se tužiteljičin zahtjev za odobrenje stalnog boravka.
2. Pravodobno podnesenom tužbom pobija se zakonitost osporenog rješenja navodima u kojima tužiteljica u bitnome tvrdi da rješenje nema valjano obrazloženje u smislu odredbe članka 98. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku. Tuženik nije obrazložio razloge zbog kojih nekritički prihvaća mišljenje Sigurnosno – obavještajne agencije od 4. travnja 2024. Napominje da odluku o tome predstavlja li stranac prijetnju nacionalnoj sigurnosti daje Sigurnosno – obavještajna agencija, a ne neobvezujuće mišljenje. To proizlazi iz samog Zakona o strancima u kojem se u nekoliko odredaba (članak 17. stavak 2., članak 31. stavak 3., članak 36. stavak 3.) propisuje da je to mišljenje obvezujuće, dok kod članka 5. to nije slučaj. Tuženik, koji je u smislu članka 157. stavak 2. Zakona o strancima nadležan utvrđivati sve činjenice, paušalno i bez obrazloženja utvrđuje da nije ispunjen uvjet za odobrenje stalnog boravka. Zbog toga da se zakonitost osporenog rješenja ne može ispitati. U prilog tvrdnji da tužiteljica ne predstavlja nikakvu sigurnosnu prijetnju poziva se na rješenje Županijskog suda u Zagrebu broj Kir-t-Us-429/2021 od 6. srpnja 2021. kojim je obustavljeno provođenje posebnih dokaznih radnji. Obustava posebnih dokaznih radnji određena je temeljem zahtjeva USKOK-a jer je utvrđeno „da tužiteljica ostvaruje rijetku, ali isključivo komunikaciju sa svojim suprugom, s tim da se priroda iste odnosi na uobičajene dnevne poslove kao i na obiteljske prilike. Nije utvrđeno da bi ista poduzimala bilo kakve protupravne aktivnosti ili pripremne radnje u vezi s tim.“ Zato tužiteljica „podatke o zaprekama“ kojima raspolaže Sigurnosno – obavještajna agencija smatra neistinitim i neutemeljenim. Pored toga, netočno je da je NP evidentiran kao počinitelj više kaznenih djela vezano uz drogu i nasilje, kao i da se od 2022. nalazi na izdržavanju kazne zatvora. Predlaže nakon izvođenja u tužbi predloženih dokaza, osporeno rješenje poništiti i predmet vratiti na ponovni postupak, a tužiteljici naknaditi troškove upravnog spora.
3. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnome uzvraća da je tužiteljica imala odobrene privremene boravke u svrhu spajanja obitelji kao član obitelji hrvatskog državljanina u razdoblju od 22. siječnja 2019. do 22. siječnja 2024. Zahtjev za produženje privremenog boravka u svrhu spajanja obitelji podnijela je 1. prosinca 2023., a isti joj je odbijen rješenjem Policijske uprave šibensko – kninske, Policijske postaje Vodice Klasa: UP/I-216-02/23-03/15624 Urbroj: 511-13-08-23-01 od 3. svibnja 2024., koje rješenje tužiteljica osporava u upravnom sporu pred ovim sudom. Iako tužiteljica ima valjanu putnu ispravu, kod nje je utvrđena sigurnosna zapreka što je u smislu odredbe članka 157. stavak 4. Zakona o strancima dovoljan i odlučujući razlog za odbijanje zahtjeva za stalni boravak, bez obzira na ispunjenje ostalih uvjeta. Sigurnosna provjera u svrhu utvrđivanja razloga nacionalne sigurnosti provodi se od strane Sigurnosno – obavještajne agencije koja je ovlaštena za prikupljanje, analizu i davanje mišljenja o sigurnosnim rizicima, a od strane Ministarstva unutarnjih poslova, koje nema ovlasti ulaziti u razloge i podatke na kojem je to mišljenje utemeljeno niti ga preispitivati diskrecijskom ocjenom. Tužiteljica je upoznata sa sadržajem neklasificiranog dokumenta te joj je isto pročitano i detaljno preneseno (težina i opasnost djela koja proizlazi iz povezanosti s nezakonitim aktivnostima krijumčarenja većih količina kokaina, međunarodno pranje novca), zbog čega predstavlja izraženu društvenu opasnost. Navodi o kažnjavanju NP, kao i činjenica nalazi li se isti na izdržavanju kazne zatvora, nisu od utjecaja za rješavanje konkretne upravne stvari.
Predlaže se tužba kao neosnovana odbiti.
4. Tijekom spora održana je rasprava (ročišta 17. listopada 2025., 29. siječnja 2026.), na kojoj je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet spora.
5. Opunomoćenica tužiteljice smatra da tužiteljici zapravo nije omogućen uvid u razloge i mišljenje Sigurnosno – obavještajne agencije. Ponavlja kako nije obuhvaćena nikakvim kaznenom postupkom. Osporeno rješenje ne utječe samo na tužiteljicu, već i na njezinu djecu koju u Republici Hrvatskoj žive i idu u školu već šest godina.
6. Opunomoćenica tuženika ostaje pri osporenom rješenju i navodima iz odgovora na tužbu.
7. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju dostavljenu uz spis tuženog tijela.
8. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.
9. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
10. Među strankama je sporno je li rješenjem kojim se odbija zahtjev za odobrenje stalnog boravka povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.
11. O zahtjevu tužiteljice odlučeno je u primjeni Zakona o strancima ("Narodne novine", br. 133/20, 114/22, 151/22) prema kojem:
- stalni boravak može se odobriti državljaninu treće zemlje koji je član obitelji ili životni partner hrvatskog državljanina koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno četiri godine odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva (članak 156. točka 1. stavak 1.);
- stalni boravak odobrit će se državljaninu treće zemlje iz članka 156. stavka 1. ovoga Zakona ako ima valjanu stranu putnu ispravu i ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje (članak 157. stavak 4.).
12. Prema stanju spisa Policijska postaja Vodice zatražila je povodom zahtjeva za odobrenje stalnog boravka mišljenje Sigurnosno – obavještajne agencije koja je 16. travnja 2024. dostavila traženo mišljenje Klasa: 216-02/24-01/46 Urbroj: 539- 081000/1184-24-1 u kojem se navodi da postoje podaci koji predstavljaju razlog za odbijanje zahtjeva. Tijekom postupanja da je utvrđeno da je tužiteljica bila uključena u nezakonite aktivnosti krijumčarenja većih količina kokaina s područja Južne Amerike prema Europi pa tako i Republici Hrvatskoj, međunarodno pranje novca te je iskazala nepoštivanje institucija i propisa Republike Hrvatske. U sklopu kriminalne skupine da je sudjelovala u pakiranju pošiljki kokaina, arhiviranju dokaza o takvim aktivnostima te osnivanju trgovačkih društava za prodaju voća i povrća. Tužiteljica da je zloupotrijebila ranije odobrenu dozvolu za privremeni boravak i rad na području Republike Hrvatske te je provodila aktivnosti pranja novca kroz kupnju i rekonstrukciju nekretnine u [adresa] koji je platila u gotovinskom iznosu za koji nema pokriće, a uz to je aktualno ostvarivala kontakte s pripadnicima međunarodnih kriminalnih skupina. U dogovoru s izvanbračnim partnerom NP da je preko posrednika, na nezakonit način, pokušala utjecati na odobravanje zahtjeva za odobrenjem dozvole za stalnim boravkom. Zbog toga je ocjena da postoji sigurnosni rizik da tužiteljica i dalje neće poštivati pravni poredak Republike Hrvatske te predstavlja prijetnju po nacionalnu sigurnost.
13. Tužiteljica je s tim mišljenjem upoznata 20. lipnja 2024. kada je na zapisniku Klasa: NK-UP/I-216-02/23-04/1902 Urbroj: 511-13-08-24-8 od 20. lipnja 2024. navela da je s policijskim službenicima surađivala, da im je dala na uvid sve dokumente te im pokazala papire koji dokazuju da je kuću u [adresa] kupila novcem koji je dobila od prodaje kuće u [adresa]. U [adresa] živi sa svojim kćerkama, hrvatskim državljankama, koje tu idu u školu i u Republici Hrvatskoj namjeravaju ostati živjeti. Spori da je imala veze s trgovinom droge, jer bi u protivnom bila u zatvoru ili bi se protiv nje vodio kazneni postupak.
14. Tijekom spora sud je zatražio i pribavio mišljenje Sigurnosno - obavještajne agencije (SOA). Prema službenoj bilješci od 12. studenog 2025. izvršen je uvid u ID: 2977627 od 12. siječnja 2024., ID: 3012423 od 25. ožujka 2024., ID: 2966174 od 12. prosinca 2023., ID: 3016834 od 2. travnja 2024.
15. U izloženom, sud ne nalazi da je u postupku koji je prethodio donošenju rješenja došlo do povrede načela kontradiktornosti ili druge odredbe Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", br. 47/09, 110/21, u daljnjem tekstu: ZUP). Ovdje se radi o postupku u kojem odlučujući o postavljenom zahtjevu javnopravna tijela moraju naći razumnu i prevedenu ravnotežu između javnog interesa te pojedinačnih i privatnih prava pojedinaca. U cilju zaštite javnog interesa, pravo je države da donošenjem propisa osigura mehanizme koji će od bilo kakve ugroze ili opasnosti zaštiti nacionalnu sigurnost i pravni poredak. Istodobno, pred tim tijelima je stavljen zadatak da u svojim odlukama odlučujući o tako suprotstavljenim interesima, otklone dojam da je ograničavanje prava pojedinaca nadmašilo svrhu radi koje im je takva uloga dana, kao i cilj koji se time želi postići.
16. U postupku je provedena sigurnosna provjera, a tužiteljica je upoznata s okolnostima zbog kojih se za tužiteljicu vezuje ocjena da predstavlja opasnost za javni poredak i nacionalnu sigurnost. Tužiteljica nije upoznata s detaljima niti konkretnim mjerama općenito načinom na koji je takva provjera izvršena odnosno prikupljenim podacima na kojima se temelji dano mišljenje. Time je u postupku zadržana pravedna ravnoteža između interesa javne sigurnosti i tužiteljičinog prava na spajanje obitelji, a postupak proveden na način kojim je osigurana kontradiktornost i postupovna jednakost. Protivno mišljenju tužiteljice, tuženik nije ovlašten preispitivati mišljenje SOA-e, jer po naravi stvari ta agencija raspolaže podacima koji zbog specifičnosti i osjetljivosti podataka od interesa za nacionalnu sigurnost, drugim javnim tijelima nisu dostupni.
17. Samo pitanje spajanja obitelji razmatrao je i Ustavni sud Republike Hrvatske koji je u odluci U-III-4457/2021 od 21. ožujka 2024. utvrdio da je ustavni pojam „štovanja“ obiteljskog života neodređen. Mora se voditi računa o tome da se tumačenje obveze države na „štovanje“ tog života može razlikovati od slučaja do slučaja. Ustavni sud smatra da država ima široko područje slobode prosudbe pri uređivanju tog pitanja odnosno pri odlučivanja o tome koje aktivnosti i mjere treba poduzeti radi ostvarivanja ustavnog jamstva iz članka 35. Ustava, pri čemu se uvažavaju i postojeće mogućnosti društvene zajednice i njezinih pojedinaca. Pozitivne obveze države, između ostalog, uključuju sve što je usmjereno k ostvarivanju prava roditelja na ostvarenje obiteljske zajednice sa svojim djetetom, odnosno mjere koje će im, u okviru realnih mogućnosti, omogućiti „sjedinjenje“ sa svojim djetetom. Međutim, obveza domaćih vlasti na poduzimanje takve mjere nije apsolutna.
18. Kod izloženog, sud ne nalazi da je donošenjem osporenog rješenja došlo do povrede zakona na štetu tužiteljice, zbog čega se temeljem odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
19. O troškovima upravnog spora odlučeno je temeljem odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.
U Splitu, 23. veljače 2026.
SUTKINJA
Miranda Gulišija Jurišić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.
DNA:
- tužiteljici po opunomoćenici
- tuženiku
- u spis
