Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-3458/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sutkinji Josipi Jambrešić-Mattel, uz sudjelovanje zapisničarke Jane Puškarić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ĆC, zbog djela prekršaja iz članka 59. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22. i 133/23. dalje: Zakon o sigurnosti prometa na cestama), odlučujući o prigovoru okrivljenika podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Primorsko-goranske, Postaje prometne policije Rijeka KLASA: 211-07/24-1/12548, URBROJ:511-09-34-24-1 od 23. kolovoza 2024., nakon provedenog žurnog postupka u prisutnosti okrivljenika, na temelju članka 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine‟ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22., dalje: Prekršajni zakon), 24. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljenik ĆC, sin Ć i M rođene S, rođen **.**.2000. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], po zanimanju vozač motornog vozila, zaposlen u Nizozemskoj, u offshore industriji, iznos plaće 3.500,00 do 4.000.00 eura, neoženjen, bez djece, neodlikovan, srednjeg imovinskog stanja, prekršajno osuđivan, kazneno neosuđivan, vodi se drugi prekršajni postupak, vodi se kazneni postupak,

k r i v  j e

što je

dana 23. kolovoza 2024. u 16:50 sati, u Rijeci, kao vozač upravljao vozilom M1 marke Volkswagen Golf, registarske oznake [registarska oznaka], kretao se iz smjera trga Žabica u smjeru ulice Riva te se po dolasku do semafora nije zaustavio na znak obaveznog zaustavljanja – crveno svjetlo,

dakle, kao vozač na mjestu na kojem se prometom upravlja uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semaforima) nije zaustavio svoje vozilo na znak crvenog svjetla,

čime je počinio prekršaj iz članka 59. stavka 5. u vezi sa stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa se na temelju citirane zakonske odredbe, okrivljeniku

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 390,00 eura (tristo devedeset eura).

Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude. Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik se upozorava da će se smatrati da je novčana kazna u cjelini uplaćena ako u roku koji je određen ovom odlukom uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, odnosno 260,00 eura (dvjesto šezdeset eura).

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi sa člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura (trideset eura) u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko-goranska, Postaja prometne policije Rijeka, izdala je prekršajni nalog KLASA: 211-07/24-1/12548, URBROJ:511-09-34-24-1 od 23. kolovoza 2024., kojim je okrivljenik ĆC proglašen krivim zbog djela prekršaja pobliže opisanog u izreci, izrečena mu je novčana kazna u iznosu od 390,00 eura, te je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u iznosu od 66,36 eura.

1. Nakon počinjenja prekršaja Zakon o sigurnosti prometa na cestama je izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 145/24.), ali kasniji zakon nije blaži za počinitelja, pa je Sud prema počinitelju u smislu odredbe članka 3. stavka 1. Prekršajnog zakona primijenio zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja.

2. Okrivljenik je protiv prekršajnog naloga podnio pravovremeni i dopušteni prigovor u kojem je porekao počinjenje prekršaja koji mu je stavljen na teret pa je Sud na temelju članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona prekršajni nalog stavio izvan snage te je proveo žurni postupak na temelju članka 221. stavka 1. točke 1., članka 222. istoga Zakona.

2. Ispitan pred sudom, okrivljenik je u prvom redu izjavio da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Iskazao je da je točno da je 23. kolovoza 2024. u 16:50 sati upravljao automobilom marke Volkswagen Golf, reg. oznake [registarska oznaka] i kretao se iz smjera Žabice u smjeru Rive. Kada se približavao semaforu, na njemu je bilo zeleno svjetlo, vidio je policijsko vozilo zaustavljeno neposredno prije semafora, s desne strane, na ulazu u luku. Kada se približio semaforu na svega nekoliko metara, upalilo se žuto svjetlo, tako se on nije mogao sigurno zaustaviti ispred semafora pa je prošao. Međutim, ističe da se još nije upalilo crveno svjetlo na semaforu te da sigurno ne bi usred bijela dana, pred policijskom patrolom prolazio kroz crveno svjetlo na semaforu.

3. Na upit sutkinje zašto misli da bi policijska službenica krenula za njim i zaustavila ga, okrivljenik izjavljuje da je mislio da ga zaustavila zbog toga što na vozilu nije imao prednju tablicu, a to zbog estetskih razloga. Kada ga je pitala zna li zašto ga je zaustavila, rekao je policijskoj službenici da vjerojatno zbog tablice, da istu ima u vozilu, a ona mu je rekla da ga nije zaustavila zbog tablice, nego jer je prošao na crveno svjetlo na semaforu. On je to negirao, a ona je tvrdila suprotno te mu je izdala prekršajni nalog protiv kojeg je on podnio prigovor. Navodi i da je predlagao da se pregledaju video snimke predmetnog semafora.

3. U postupku su izvedeni dokazi u prisutnosti okrivljenika, pa je tako pročitana službena zabilješka o neposrednom opažanju i postupanju policijske službenice od 23. kolovoza 2024., u kojoj je u bitnom navedeno da se 23. kolovoza 2024. u 16:50 sati, osobno vozilo marke Volkswagen Golf, registarske oznake [registarska oznaka] kretalo u Rijeci, iz smjera trga Žabica u smjeru ulice Riva te je dolaskom do semafora prošlo na znak crvenog svjetla za njegov smjer kretanja te se nastavilo kretati u smjeru Zadarske ulice, da ga je policijska službenica zaustavila službenim vozilom pomoću svjetlosnih, a zatim i zvučnih signala, a kontrolom je utvrđeno da je tim vozilom upravljao ĆC, rođen **.**.2000.

4. Pročitani su i podaci Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenika iz kojih proizlazi da je okrivljenik odlukom Postaje prometne policije Rijeka, pravomoćnom 26. svibnja 2023., kažnjen za prekršaj iz članka 244. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama novčanom kaznom u iznosu od 30,00 eura te je odlukom Općinskog suda u Rijeci, pravomoćnom 11. srpnja 2025., osuđen za prekršaj iz članka 51. stavka 5. i članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama novčanom kaznom za koje mu je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 650,00 eura te zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 1 mjesec.

5. Upitan ima li primjedbe na izvedene dokaze, okrivljenik navodi da, osim već iznesenog, nema daljnje primjedbe niti druge dokazne prijedloge. Smatra da ispitivanje policijske službenice u svojstvu svjedoka u postupku nije potrebno, budući da je ista napisala službenu zabilješku.

6. Za napomenuti je da u spis predmeta nisu dostavljene snimke prometnih kamera, a s obzirom na protek vremena od počinjenja prekršaja, i činjenicu da se snimke prometnih kamera u gradu Rijeci čuvaju samo 15 dana te se, ako u tom razdoblju nisu izuzete, automatski brišu, sud nije imao mogućnost provesti dokaz predložen po okrivljeniku.

4. U članku 59. stavku 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kazniti za prekršaj vozač koji, na mjestu na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima, ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla.

5. Na temelju ovako provedenog postupka, razmotrivši obranu okrivljenika i provedene dokaze, Sud nalazi utvrđenim djelo prekršaja, kako je to činjenično i pravno pobliže opisano u izreci ove presude.

7. Naime, djelo prekršaja utvrđeno je neposrednim zapažanjem službene osobe – policijske službenice, u okviru njezine nadležnosti za provođenje nadzora prometa, o čemu je sastavljena službena zabilješka, koja prema odredbama članka 158. Prekršajnog zakona, predstavlja valjani dokaz u prekršajnom postupku. U zabilješci je jasno naveden opis događaja i podaci o počinitelju prekršaja, pa ju je sud ocijenio vjerodostojnim dokazom o počinjenom prekršaju. Naime, Sud nije našao razloga posumnjati u istinitost navoda službene osobe i na ovakav način utvrđenog prekršaja, posebno jer se službenica, prema navodima samog okrivljenika, nalazila u neposrednoj blizini predmetnog semafora s kojeg je imala dobru vidljivost rada semafora, a upravo zbog zapažanja radnje prekršaja, policijska je službenica smatrala potrebnim i zaustaviti okrivljenika. Stoga je neosnovanima sud ocijenio navode okrivljenika da ga je policijska službenica zaustavljala zbog registarske pločice.

8. Dakle, u postupku nije bilo sporno da je okrivljenik u naznačeno vrijeme i na naznačenom mjestu kao vozač upravljao automobilom marke Volkswagen Golf, registarske oznake [registarska oznaka], da se kretao iz smjera trga Žabica u smjeru ulice Riva, a sud smatra utvrđenim, na temelju ranije citiranog dokaza, da se na mjestu na kojem se prometom upravlja semaforom nije zaustavio na znak crvenog svjetla koje je bilo uključeno za njegov smjer kretanja. Okrivljenikove navode kojima navedenu odlučnu činjenicu poriče, navodeći da je na semaforu bilo upaljeno žuto svjetlo, sud ocjenjuje neosnovanima i usmjerenima izbjegavanju prekršajne odgovornosti.

9. Slijedom svega navedenog, u ponašanju okrivljenika su nedvojbeno ostvarena sva bitna obilježja prekršaja iz članka 59. stavka 5. u vezi sa stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama pa je Sud okrivljenika proglasio krivim za opisani prekršaj te mu je izrekao kaznu kao u izreci presude.

6. Okrivljenik je kriv za prekršaj jer je kao i svaka prosječna osoba osposobljena za vozača, bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo postupanje zabranjeno.

7. Prilikom određivanja visine kazne okrivljeniku za počinjeni prekršaj, Sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona te je na strani okrivljenika kao olakotne okolnosti cijenio da počinjenim prekršajem nije prouzročena materijalna šteta za sudionike u prometu, a otegotna je okolnost da je okrivljenik kažnjavan za druge prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

10. Uzevši u obzir navedeno, okrivljeniku je izrečena novčana kazna u visini propisanog posebnog minimuma za to djelo prekršaja. Sud, naime, smatra da je tako odmjerena novčana kazna razmjerna težini počinjenog prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenika, da će ista na okrivljenika djelovati na način da ubuduće ne čini ovakve ili slične prekršaje te da će se, imajući u vidu i zahtjev generalnog preventivnog djelovanja, takvom kaznom postići svrha kažnjavanja.

11. Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom odlukom.

8. Sud okrivljeniku nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom.

12. Naime, u članku 58. stavku 1. Prekršajnog zakona, propisano je da sud zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine može izreći počinitelju prekršaja protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Svrha izricanja zaštitnih mjera općenito, prema članku 51. Prekršajnog zakona, je da se njihovom primjenom otklanjaju uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja, a prema načelu razmjernosti iz članka 51.a Prekršajnog zakona, zaštitna mjera se ne smije izreći ako nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti.

13. S obzirom na sve navedeno, uvažavajući i okolnost da niti obaveznim prekršajnim nalogom okrivljeniku nije bila izrečena takva zaštitna mjera, Sud ne nalazi da kod okrivljenika postoje takve okolnosti koje bi upućivale na opasnost da bi daljnjim upravljanjem motornim vozilom ubuduće ugrožavao sigurnost prometa na cestama, niti da bi zaštitna mjera bila u razmjeru sa stupnjem njegove opasnosti.

9. Kako je okrivljenik proglašen krivim, Sud ga je obvezao na plaćanje paušalnog troška prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura, koji iznos je primjeren složenosti i dužini trajanja postupka te imovinskom stanju okrivljenika.

U Rijeci 24. veljače 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Jana Puškarić, v. r.

Josipa Jambrešić-Mattel, v. r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajni odjel, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presuda se dostavlja:

1. Okrivljeniku

2. Tužitelju

3. U spis