REPUBLIKA HRVATSKA

P-4627/2022

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Snježani Cvitanović, u pravnoj stvari tužiteljice: ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Tomislav Livajić, odvjetnik iz Omiša, Preradovićeva 12, protiv tuženika pod 1. IM, pod 2. KM i pod 3. ŠM žene Šimine, svi odsutni i nepoznatog boravišta, zastupani po privremenom zastupniku Goranu Lučiću odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva , nakon održane glavne i javne rasprave 01. prosinca 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja Tomislava Livajića odvjetnika u Omišu i privremenom zastupnika Gorana Lučića odvjetnika u Splitu, na ročištu za objavu 23. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I.Utvrđuje se prema svim tuženima da je tužiteljica ĐM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnine koja se sastoji od dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 1078 m2, položena u KO [katastarska općina], koja nekretnina je prikazana u "Skici vještva P-4657/2022 od 15.05.2025. izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Vedrani Garmaz dipl. ing. geod., unvi.spec. oec Mjerilo M1:500 i omeđena točkama :"A-B-C-D-E-F-G-H-I-A", pa se ovlašćuje tužiteljica, a temeljem ove presude, zahtijevati i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i kao svoje vlasništvo za cijelo, uz istodoban izbris tog prava vlasništva s imena i vlasništva tuženika , a što su tuženici dužni trpjeti.

II. Nalaže se tužiteljici ĐM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana isplatiti privremenom punomoćniku tuženika od 1. do 3. Goranu Lučiću odvjetniku u Splitu naknadu za zastupanje od 1.950,00 eura.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 21. prosinca 2022. podnijela tužbu ovome sudu protiv tuženika koji su odsutni i nepoznata boravišta radi utvrđenja prava vlasništva, u kojoj navodi kako je nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] oranica položena u ZU 41 k. o. [katastarska općina], pred Općinskim sudom u Splitu, zemljišnoknjižnim odjelom u [adresa], u zemljišnim knjigama suda za k. o. [katastarska općina], upisana je na ime i kao vlasništvo tuženika, što je razvidno iz zemljišne knjige a da je predmetom ove tužbe geometrijski odijeljeni dio nekretnine koji predstavlja pojedinačno određenu stvar i to baš dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je na „Skici za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa „ , M 1:500, izrađena od GEOIN-Split d.o.o., po ovlaštenom ing. geod. BM, s nadnevkom „ U Makarskoj, kolovoz 2020. godine „ omeđen točkama “1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-1“ površine 1057 m2, što da je razvidno iz skice za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa od kolovoza 2020.g. izrađena od GEOIN-Split d.o.o., po ovlaštenom ing. geod. BM.

2. Predmetna nekretnina u naravi predstavlja zemljište tužiteljice sa jasno definiranim međašnim znacima na terenu, koju je tužiteljica stekla temeljem Ugovora o darovanju nekretnine od 23.8.2021.g., od svoje majke ŽM, na kojem ugovoru je darovateljica ovjerila svoj potpis pred javnim bilježnikom u [adresa], Radoslavom Vuković, pod posl. broj ovjere OV- 3717/2021 od 23. 08. 2021.g. Majka tužiteljice je predmetnu nekretninu stekla u vlasništvo temeljem nasljedstva iza pok. supruga ŽM PM p. ĐM, temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Omišu, O- 230/03 od 19. 03. 2004.g. Tužiteljica sama, a i preko pravnih prednika zasigurno više od sto godina drži u posjedu predmetnu nekretninu te se nalazi u nesmetanom zakonitom i materijalnom posjedu nekretnine koja je predmetom ove tužbe, te ni tužiteljicu niti njene prednike nitko nikada nije ometao u upražnjavanju svih vlasničkih prava na istoj. U katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina], nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] Polača pov. 2039 m2, je i upisana na pok. oca tužiteljice za 1/2 dijela.

3. Radi navedenog tužiteljica je predložila sudu da nakon provedenog dokaznog postupka utvrdi je vlasnicom predmetne nekretnine i to dijela čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u površini od 1057 m2 na temelju čega bi bila ovlaštena zatražiti i postići upis na svoje ime i svoje vlasništvo uz istodobno brisanje toga prava tuženika. Tužiteljica predlaže da se tuženicima postavi privremeni zastupnik jer su isti svi odsutni i nepoznatog boravišta.

2. Sud je za tuženike od 1. do 3. nakon izvršene provjere prebivališta tj boravišta kod Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske rješenjem od 17. veljače 2023. zaštitu njihovih interesa u ovom postupku postavio privremenog zastupnika u osobi Gorana Lučića odvjetnika u Splitu.

3. Privremeni zastupnik tuženika od 1 do 3. u odgovoru na tužbu tužiteljice protivi se tužbi i tužbenim navodima, predlaže izvesti sve predložene dokaze te sukladno tome donijeti odluku u ovoj pravnoj stvari.

4. Tijekom postupka a nakon provedenog dokaznog postupka saslušanja predloženog svjedoka, očevida i nalaza i mišljenja u postupku imenovanog stalnog sudskog vještaka za geodeziju Vedrane Garmaz , podneskom od 17. listopada 2025. postavio tužbeni zahtjev na temelju izrađenog nalaza i mišljenja sudskog vještaka.

5. Sud je u postupku izveo dokaz pregledom i čitanjem izvoda iz katastarskog plana RH Državna geodetska uprava, PU za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Omiš od 21.02.2022. za KO [katastarska općina] ( str 3.), prijepis posjedovnog lista RH Državna geodetska uprava, PU za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Omiš od 21.12.2022. za čest. 413. KO [katastarska općina] ( str 4.), Izvadak iz zemljišne knjige za KO [katastarska općina] ZK UL [broj ZK uloška]. za čest. zem [katastarska čestica]. ( str 5.), Ugovor o darovanju nekretnine od 23.08.2021. ( str 7-9) ovjeren u potpisu od javnog bilježnika Radoslava Vukovića iz [adresa], Skica za rješavanje imovinsko pravnih odnosa izražena od strane GEOIN- SPLIT d.o.o. od kolovoza 2020. ( str 10,11), povijesnog izvatka za nekretninu oznečenu kao čest. zem [katastarska čestica].ZU 41. KO [katastarska općina] ( str. 16-21.), Rješenja o nasljeđvianju iza smrti pok. MM broj O-230/03 od 19.03.200. ( str 56-57), očevidom na licu mjesta od 31.03.2025., saslušanjem svjedoka PM od 01.04.2025., pregledom i čitanjem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Vedrane Garmaz dip.ing.geod., univ. spec. oec od 16.05.2025., Izjave tužiteljice od 03.04.2025.

6. Tužiteljica nije popisala parnični trošak dok je privremeni zastupnik popisao parnični trošak.

7. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

8. Među strankama sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva.

9. Mjerodavno pravo koje valja primijeniti u ovoj pravnoj stvari sadržano je u odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08. – dalje: ZV), i to u :

- članku 159. stavak 1. gdje je propisano da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari, ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te svari. Stavkom 2. istog članka propisano je da samostalni posjednik nekretnine dosjelošću stječe vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a ako se dosjeda stvar u vlasništvu Republike Hrvatske, županija, jedinica lokalne i područne samouprave steći će se vlasništvo dosjelošću ukoliko je posjed zakonit, istinit i pošten, a posjed nekretnina traje 20 godina ili ukoliko je barem pošten, a posjed nekretnina traje 40 godina;

- članku 160. stavka 1. i 2. ZV-a određeno je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici;

- dok je odredbom članka 28. stavka 2. Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91., 9/92. i 71/92., dalje: ZOVO) propisano je da savjestan i zakonit posjednik nepokretne stvari stječe pravo vlasništva na toj stvari dosjelošću protekom 10 godina, a savjesni protekom 20 godina.

10. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Omišu broj O-230/03 od 19.03.2004. koje je doneseno u ostavinskom postupku iza smrti OM pok. ĐM, umrlog **.**.2003., inače oca tužiteljice proizlazi da se u ostavinskoj masi nalazi čest. zem [katastarska čestica]. za 182 dijela cjeline sve KO [katastarska općina], a koju nekretninu je uz ostale navedene, naslijedila njegova supruga a majka tužiteljice ŽM ud. PM nakon ustupa IM pok. PM i ZM ž. Đ.

10.1. Uvidom u izvod iz katastarskog plana RH Državna geodetska uprava, PU za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Omiš od 21.02.2022. za KO [katastarska općina] ( str 3.), prijepis posjedovnog lista RH Državna geodetska uprava, PU za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Omiš od 21.12.2022. za čest. 413. KO [katastarska općina] ( str 4.), proizlazi da je RM na kat. čest. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] zvana Polača- oranica površine od 2039 bio upisan kao posjednik za ½ dijela cjeline.

10.2. Uvidom u Izvadak iz zemljišne knjige za KO [katastarska općina] ZKUL41. čest. zem. [katastarska čestica]- oranica razvidno je da su kao suvlasnici upisani IM. pok. ĐMR za 8/20 dijelova, KM za 2/20 dijela, JM ž. I za 2/20 dijela i IM za 8/20 dijela. Dakle, IM. ĐMR je bio na predmetnoj nekretnini upisan za 16/20 dijelova.

10.3. Uvidom u povjesni izvadak za čest. zem [katastarska čestica]. KO [katastarska općina] proizlazi da je prednik tužiteljice i to IM pok. ĐMR na temelju dosudnice br. O-81/41 iza smrti ĐMR upisan za 8/20 dijela a HM za 8/20 dijela cjeline, te da je IM. ĐMR na temelju rješenja o nasljeđivanju od 19.06.1974. iza smrti UM pok. ĐMR naslijedio 8/20 cijela predmetne nekretnine dakle, 16/20 dijela.

10.4. Iz Ugovor o darovanju zaključenog između tužiteljice kao obdarenice i njezine majke ŽM kao darovateljice od 23.08.2021. proizlazi da je tužiteljici majka darovala 1057m2 kat. čest. br. [katastarska čestica] PL 742 KO [katastarska općina] a koja je u Skici za rješavanje imovinsko pravnih odnosa izrađenoj po GEOIN-SPLITd.o.o. iz kolovoza 2020. prikazana žutom bojom i brojevima 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-1, a koju nekretninu je darovateljica stekla u samostalni posjed i izvanknjižno vlasništvo nakon smrti svoga supruga a oca tužiteljice pok. RM pok. ZM.

11. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Vedrane Garmaz dip.ing.geod., univ. spec. oec od 16.05.2025. proizlazi da je 05. travnja 2025 god. izvršeno je mjerenje predmetnog područja, na koje se pristupa sa javnog puta- Put Težina. Nakon izvršenog snimanja i preklopa geodetskog snimka s službenim katastarskim stanjem, na skici je ucrtan pokazan posjed od stranke punomoćnika tužitelja, odnosno južni dio k. č. [katastarska čestica]. Posjed je omeđen zidovima. Zbog visinske razlike u smjeru sjever jug, napravljene su kaskade i podzidi. Na parceli su posađene masline. Predmetna parcela je dio k. č. [katastarska čestica] označena slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-A.

12. Ovaj sud Izjavu tužiteljice koja prileži spisu nije uzeo u obzir u dokaznom postupku jer ista nije ovjerena od javnog bilježnika ili konzulata RH u Saveznoj republici Njemačkoj, uostalom u istoj tužiteljica navodi kao i u tužbi.

13. Iz iskaza u postupku saslušanog svjedoka PM, proizlazi da predmetnu nekretninu koja se nalazi južno od njegove nekretnine a iste graniče kamenim suhozidom, da se tužiteljičina nekretnina sastoji od 3-4 kaskade na kojoj je tužiteljičin djed pok. IM sijao žito i uzgajao masline koje se i danas nalaze na toj predmetnoj nekretnini. Pok. IM umro je prije 20 godina, a da je poznavao oca tužiteljice pok. RM i majku ŽM, da se sada na predmetnoj nekretnini nalaze masline, da je to područje otravljeno. Svjedok ističe kako su tužiteljica i njeni prednici to neometano posjedovali i koristili više od 50 godina a da danas nitko osim tužiteljice ne koristi tu predmetnu nekretninu koja dolazi povremeno na istu.

14. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje da je dosjelošću stekla pravo vlasništva a sve na geometrijski točno određenom realnom dijelu čestice zemlje oznake k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina].

15. Ovaj sud na temelju provedenog dokaznog postupka cijeneći izvedene dokaze pojedinačno i u njihovoj ukupnosti ovaj sud tužbeni zahtjev smatra osnovanim.

15.1. Treba ponajprije istaći da tužitelj činjeničnim obrazloženjem konkretnog tužbenog zahtjeva određuje pravnu kvalifikaciju određenog spornog odnosa, a koju pravnu kvalifikaciju, sukladno odredbi članka 186. stavak 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 26/91., 34/91., 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 57/11., 25/13 i 89/14. – dalje ZPP-a) utvrđuje sud. Činjenice kojima tužitelj opravdava istaknuti tužbeni zahtjev, činjenice koje su važne za donošenje odluke o usvajanju tužbenog zahtjeva i koje tvore činjeničnu osnovu tužbe, nedvojbeno upućuju na zakonski osnovu stjecanja prava vlasništva tužbom obuhvaćene nekretnine ispunjenjem pretpostavki za primjenu instituta dosjelosti.

16. Dosjelost je originarni način stjecanja vlasništva na temelju zakona što znači da onaj kojemu se glede neke stvari ispune (zakonom određene) pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na stvari u trenutku ispunjenja tih pretpostavki. Pri tom valja istaći da su za stjecanje stvarnih prava na nekretninama temeljem odredbe članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., dalje: ZV) mjerodavni propisu koji su bili važeći u vrijeme stjecanja takvog prava.

16.1. Za donošenje presude u ovoj stvarnoj stvari trebalo je primijeniti dva zakona, dakle 2 pravna režima pa je vrijeme dosjelosti tužitelju protjecalo kroz dva pravna režima po pravnim pravilima ZOVO do 31. prosinca 1996., a od siječnja 1997. po ZV- u. Kako članak 28. ZOVO-a govori o vremenu stjecanja dosjelosti savjesnog i zakonitog posjednika protekom 10 godina, a samo savjesnog protekom 20 godina, članak 58. ZOVO-a o dosjelosti služnosti protekom 20 godina, a članak 159. ZV-a i 228. ZV-a o istim rokovima, a dosjelost završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, to je očito da su rokovi protekli, što za vrijeme važenja ZOVO- a (10 godina), što za vrijeme važenja ZV-a (20 godina), a s obzirom da se ZV primjenjuje na rokove dosjelosti koji su počeli teći prije njegovog stupanja na snagu koji do tog trenutka nisu istekli. Tužiteljica svoj posjed nije stekla niti silom, niti prijevarom, niti potajno, ni zlouporabom povjerenja, dakle, stečen je na dopušten i pravilan način, a zasniva se na valjanoj pravnoj osnovi – rješenju o nasljeđivanju iza smrti svojih prednika te ugovora o darovanju zaključenog sa svojom majkom, a koji osnovi su dali posjednicima ovlasti posjedovanja te je ista baš kao i njezini prednici stupio u posjed na temelju istog ugovora i usmene pogodbe sa tuženikom. Ističe se da se posjed smatra poštenim sve dok se ne dokaže suprotno (članak 185. stavak 5. ZV- a) odnosno da se savjesnost posjeda pretpostavlja (članak 72. stavak 2. ZOVO-a), a teret dokaza je na onome tko tvrdi da posjed nije pošten, a što tuženici nisu dokazali suprotno.

16.2. Prema utvrđenjima u konkretnoj pravnoj stvari, radi se o geometrijski odijeljenom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] a koji faktično predstavlja pojedinačno određenu stvar – species (članak 5. stavak 1. ZV-a). Ovaj geometrijski odijeljeni dio faktično je individualiziran, kao takav egzistira pa u svakom slučaju ne predstavlja suvlasnički dio nekretnine iz koje je individualiziran. Suvlasništvo je prestalo te je prema materijalno pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja stečeno vlasništvo geometrijski odijeljenog dijela koji faktično već predstavlja pojedinačno određenu stvar. Pojedinačnu nekretninu čini zemljišta čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo) koje je kao takvo jedna nekretnina (članak 2. stavak 9., članak 9. stavak 1. ZV-a). U pravnom prometu nekretnina se označava katastarskim oznakama zemljišta. Utoliko je odredbom članka 2. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 26/91., 34/91., 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 57/11. i 25/13. – dalje ZPP-a), zemljište određeno kao dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica). Pojedinačna nekretnina kao objekt pravnih odnosa može se sastojati od jednog ili više zemljišta. Kad se nekretnina sastoji od više zemljišta ta zemljišta su pravno sjedinjena u jedno zemljišnoknjižno tijelo i upisana su u isti zemljišnoknjižni uložak (članak 9. stavak 1. ZV-a, članak 19. ZZK-a). Predmet raspolaganja u pravnom prometu mogu biti sve katastarske čestice zajedno, odnosno cijelo zemljišnoknjižno tijelo u cjelini ili idealni dio svih katastarskih čestica, odnosno idealni dio zemljišnoknjižnog tijela. Da bi predmet raspolaganja u pravnom prometu bila pojedina katastarska čestica, prema odredbi članka 19. stavak 4. ZZK-a treba se u zemljišnim knjigama promijeniti sastav zemljišnoknjižnog tijela otpisom i pripisom katastarskih čestica shodno odredbama članka 145. -162. ZZK-a. U ovom slučaju katastarska čestica za koju se uspostavlja drukčiji pravni status se izdvaja u zasebno zemljišnoknjižno tijelo i upisuje u drugi zemljišnoknjižni uložak u kojem opet svi njegovi dijelovi imaju isti pravni status. Međutim, ukoliko se želi provesti postupak otpisivanja i pripisivanja nekog fizičkog (geometrijski odijeljenog) dijela zemljišta tj. katastarske čestice, uvijek je potrebno prethodno provesti postupak diobe te čestice, parcelacijom formirati nove čestice te tako za određenu česticu dobivenu diobom provesti postupak otpisivanja i pripisivanja.

16.3. Ukoliko se radi o stečenom pravu vlasništva na fizički odijeljenom dijelu nekretnine koji faktično prema materijalno-pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja već predstavlja pojedinačno određenu stvar, kao dopušten i određen treba prihvatiti i zahtjev vlasničke zaštite kojim se taj faktično odijeljeni dio precizno grafički individualizira prema skici lica mjesta, odnosno prema parcelacijskom elaboratu koji jasno određuje predmet vlasničke zaštite. Kod pravomoćno prihvaćenih tužbenih zahtjeva, stjecatelj je ovlašten zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva (pa i u pretpostavkama iz odredbe članka 161. stavak 1. točka 3. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13.) te dalje time (ukoliko su ispunjene i ostale pretpostavke) otpisom nastale čestice u zemljišnim knjigama (članak 145. – 162. ZZK-a), upis vlasništva na svoje ime (članak 130. stavak 1. ZV-a).

17. Dakle, kako na temelju izrađenog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Vedrane Garmaz dip.ing.geod., univ. spec. oec od 16.05.2025. predmetna nekretnina je ona na kojoj su zasađene masline i koja je dio čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u utuženoj površini od 1057 m2 , koji dio nekretnine su obrađivali i posjedovali tužiteljica i njezini prednici više od 50 godina, kako to iskazuje saslušani svjedok PM, koji graniči sa predmetnom nekretninom, to je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučiti kao u izreci ove presude.

18. Obzirom da tužiteljica nije popisao parnični trošak a kako je privremeni zastupnik popisao trošak zastupanja tuženika od 1 do 3. to je istome tužiteljica obvezna naknaditi. Naime, na sjednici predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela VSRH od 21. studenoga 2018. (Su-IV 148/2018), zauzeto pravno shvaćanje da je sredstva za pokriće troškova postavljanja i rada privremenog zastupnika tuženika dužan podmiriti tužitelj, a troškovi predujma ulaze u parnični trošak, a time da je tuženik kojem je postavljen privremeni zastupnik dužan nadoknaditi te troškove tužitelju.

18.1. Dakle, kako je tuženicima od 1 do 3 u skladu sa člankom 84. st. 1. i 2. toč. 4. ZPP, tijekom postupka postavljen privremeni zastupnik u osobi Gorana Lučića, odvjetnika u Splitu, koji je postavio zahtjev za naknadom troškova svoga rada, i to na ime: pristupa na ročišta od 17.10.2024., 22.01.2025., 01.04.2025., 15.07.2025., 14.10.2025., 01.12.2025., za svaku radnju po 100 bodova, te za ročište za objavu presude od 50 bodova.

18.2. Uvažavajući prethodni stav VSRH, ovaj suda drži kako privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (istovjetno pravno shvaćanje izrazio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-876/2024-2 od 11. rujna 2024.).

19. Odluka o pripadajućem parničnom trošku privremenog zastupnika temelji se na odredbama Tbr. 7. 8., 9.,10.,36., 42, 48. i 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 62/93, 87/93,16/94, 11/96, 91/04, 148/09,142/12 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 126/22, 138/23- dalje Tarife), te istoga pripada naknada za zastupanje tuženika na ročištima od 17.10.2024., 22.01.2025., 01.04.2025., 15.07.2025., 14.10.2025., 01.12.2025., za svaku radnju po 100 bodova, te za ročište za objavu presude od 50 bodova, što ukupno iznosi 650 bodova. Prema vrijednosti boda po važećoj tarifi iznosi 1.300,00 eura koji iznos uvećan za zastupanje više osoba od 20% što iznosi 260,00 eura te za pripadajući PDV-e od 260,00 eura ukupno iznosi 1.950,00 eura za koji iznos valja obvezati tužitelja na isplatu privremenog punomoćnika te odlučiti kao u točki II izreke ove presude.

20. Obzirom da tužiteljica nije popisala parnični trošak sukladno odredbi članka 164. ZPP-a to je odluka o istome izostala.

U Splitu, 23. veljače 2026.

Sutkinja

Snježana Cvitanović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

-pun.tužitelja

-priv. zastupniku tuženika od 1. do 3.

- u spis