REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2

52000 Pazin

Poslovni broj: 1 P-1428/2019-67

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, po sucu Luki Zeniću, u pravnoj stvari tužiteljice PU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] P 4, Republika Slovenija, zastupane po punomoćniku Bojanu Zustoviću, odvjetniku u Pazinu, Franine i Jurine 7, protiv 1. tuženika ĐU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. tuženice ČU, [adresa], 2790 Big Sur Dr., Lewis Center, OH 43035-9389, 3. tuženice VU, [adresa], 603 Locustet, Westerville, OH 43082-1091, koje tuženice pod 2 i 3. zastupa punomoćnik za zaprimanje pismena Marijan Paulišić, javni bilježnik u Pazinu, 25. rujna 12, 4. tuženice RU ved. fu [adresa], zastupane po privremenom zastupniku Goranu Okmaci, odvjetniku u Pazinu, 25. rujna 4, 5. tuženice UU, iz [adresa], 6. tuženice FU iz [adresa], 7. tuženice KU iz [adresa] i 8. tuženice Općine Cerovlje, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane načelniku BU, a ovaj po punomoćniku Aleksandru Puhu, odvjetniku u Puli, Leharova 1, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 14. siječnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i zakonskog zastupnika 8. tuženika osobno s punomoćnikom te u odsutnosti uredno pozvanog 1. tuženika i uredno pozvanih 2., 3. i 4. tuženica, 23. veljače 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje da je tužiteljica PU vlasnik nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što su tuženici od 1-4 dužni priznati i trpjeti da se tužiteljica na temelju ove presude po njezinog pravomoćnosti upiše kao suvlasnica na njihovim suvlasničkim dijelovima.

II Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu koji glasi:

„Utvrđuje se da su 1.-7.-tuženici, ŽU, OIB: [osobni identifikacijski broj], ČU, HU, RU, UU, FU i KU suvlasnici nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to 1.-3.-tuženi svaki u 4/48 dijela, 4. i 5. -tuženi svaki u 12/48 dijela, te 6. i 7.-tužene svaka u 6/48 dijela, pa je 8.-tužena Općina Cerovlje dužna 1.-7.-tuženima priznati vlasništvo i trpjeti da se temeljem ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, zemljišnoknjižni odjel Pazin izvrši uknjižba prava vlasništva na nekretnini k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s imena i vlasništva 8. - tužene na ime i vlasništvo 1. -7.-tuženika, i to 1.-3.-tuženika svakog u 4/48 dijela, 4. i 5.-tužene svake u 12/48 dijela, te 6. i 7.-tužene svake u 6/48 dijela“.

III Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je ovom sudu 16. svibnja 2019. podnijela tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini označenoj kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te radi usklađenja zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim i faktičnim stanjem. Tvrdi da je 19. rujna 1996. s 8. tuženicom Općinom Cerovlje sklopila kupoprodajni ugovor kojim je od iste kupila kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za ugovorenu kupoprodajnu cijenu od 6.097,56 HRK, koju je u cijelosti isplatila. Nakon sklapanja ugovora odmah je stupila u posjed kupljenih nekretnina te ih od tada neprekidno i samostalno posjeduje. Nadalje navodi da su kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastale cijepanjem na temelju prijavnog lista od 17. srpnja 1995., i to tako da su od kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 260 m2, nastale kč. br. [katastarska čestica] površine 87 m2, kč. br. [katastarska čestica] površine 118 m2 i kč. br. [katastarska čestica] površine 55 m2, dok su od kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 300 m2, nastale kč. br. [katastarska čestica] površine 116 m2, kč. br. [katastarska čestica] površine 126 m2 i kč. br. [katastarska čestica] površine 58 m2. Prije provedbe navedenog cijepanja, tužiteljica tvrdi da nije provedena dioba suvlasničke zajednice između tada upisanih suvlasnika. U vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora, 8. tuženica Općina Cerovlje bila upisana kao suvlasnica u idealnom dijelu od jedne polovice na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok su preostali idealni dijelovi bili upisani na treće osobe, odnosno pravne prednike 1. do 7. tuženika. Prilikom formiranja novih čestica kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Općina Cerovlje upisana je kao suvlasnica u idealnom dijelu od jedne polovice na obje novoformirane čestice, dok su u preostalim idealnim dijelovima na obje čestice upisane treće osobe. Unatoč navedenom, 8. tuženica Općina Cerovlje je 1996. tužiteljici prodala cijelu nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iako prethodno nije provela diobu suvlasničke zajednice s ostalim upisanim suvlasnicima na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ističe da je kupoprodajnu cijenu za kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti platila, ali da unatoč tome nije provedena uknjižba prava vlasništva na njezino ime na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dalje navodi da se od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora nalazi u isključivom i nesmetanom posjedu nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da joj nitko od tuženika nikada nije osporavao posjed niti vršenje vlasničkih ovlasti, te da se na dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi dio obiteljske kuće tužiteljice. Stoga smatra da je pravo vlasništva na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla kupoprodajom od 8. tuženice Općine Cerovlje 1996., kao i na temelju dugotrajnog, samostalnog i kvalificiranog posjeda od iste godine, odnosno na temelju dosjelosti, te dodatno i građenjem.

2. U odgovoru na tužbu od 19. lipnja 2019. 1. tuženik ŽU u cijelosti je osporio tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev, predloživši da se isti odbije kao neosnovan. Naveo je da je predmetne nekretnine naslijedio iza svog pokojnog brata LU, na temelju rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-7091/2006 od 13. lipnja 2007.. Istaknuo je da je njegov pravni prednik za života neometano uživao pravo vlasništva i posjeda na suvlasničkim dijelovima nekretnina označenih kao 2/16 dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te 4/32 dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da mu to pravo nitko nije osporavao. Nadalje je naveo da je tužiteljica bila upoznata s činjenicom da se predmetne nekretnine nalaze u vlasništvu i posjedu 1. tuženika, zbog čega smatra netočnima navode tužiteljice da su se iste nalazile u njezinom isključivom posjedu te da je na njima vršila samostalan i kvalificiran posjed, kao i da ju nitko nije smetao u vršenju vlasničkih prava. Također je naveo da je njegov pravni prednik za vrijeme života, 2004., prigovorio tužiteljici da je prilikom izgradnje objekta na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nezakonito i bez pravnog akta izvršila gradnju djelomično i na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi u suvlasništvu 1. tuženika, te da je tužiteljica taj prigovor uvažila i prestala s daljnjim izvođenjem radova. Nadalje, osporava navode tužiteljice da je sklapanjem kupoprodajnog ugovora s Općinom Cerovlje stekla vlasništvo cijele kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ističući da Općina u trenutku sklapanja tog ugovora nije bila vlasnica cijele nekretnine, niti je njome mogla u cijelosti raspolagati. Zaključno je naveo da je tužiteljica nepošteni posjednik, budući da je znala, odnosno morala znati, da utuženi suvlasnički dijelovi nisu njezino vlasništvo, s obzirom na to da su u zemljišnim knjigama kao vlasnici bili upisani pravni prednik 1. tuženika, a potom i sam 1. tuženik. Slijedom navedenog, predložio je odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te obvezati tužiteljicu na naknadu parničnih troškova.

2.1. U odgovoru na tužbu 19. lipnja 2019. 8. tuženica Općina Cerovlje se u cijelosti usprotivila tužbi i postavljeni tužbeni zahtjev, s prijedlogom da se isti odbije kao neosnovan. Nesporno je da je s tužiteljicom 19. rujna 1996. zaključila kupoprodajni ugovor kojim je prodala tužiteljici kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Međutim, ističe da predmetnim kupoprodajnim ugovorom, niti bilo kojim drugim aktom ili pravnim poslom, nije bila preuzeta obveza provođenja diobe suvlasničke zajednice na navedenim nekretninama prije njihove prodaje. Dalje navodi da je sastavni dio kupoprodajnog ugovora bila intabulandijska klauzula kojom je bez ikakvih ograničenja dopustila tužiteljici uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama, zbog čega smatra da je tužiteljica preuzela rizik stjecanja i provedbe prava vlasništva u zemljišnim knjigama u svoje ime i za svoju korist.

2.2. U odgovoru na tužbu od 24. lipnja 2019. tuženice pod 2. i 3. navele su da, s obzirom na to da je kuća tužiteljice izgrađena na parcelama koje su u njihovom vlasništvu, a bez njihove uključenosti ili odgovornosti za nastalu situaciju, smatraju da je pravično rješenje da im tužiteljica, odnosno nadležni, isplati vrijednost dijelova parcela na kojima je kuća izgrađena, i to prema aktualnoj tržišnoj cijeni zemljišta i nekretnina. Ističu da takvo rješenje smatraju primjerenim kako bi se mogle provesti službene vlasničke promjene koje tužiteljica zahtijeva u ovom postupku.

3. Rješenjem od 10. srpnja 2019. 4. tuženici IU postavljen je privremeni zastupnik u osobi Gorana Okmace, odvjetnika u Pazinu jer se radi o osobni nepoznatog boravišta, a koji se podneskom od 17. srpnja 2019. usprotivio tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, ali se nije protivio provođenju dokaza predloženih od tužiteljice.

4. U podnesku od 25. veljače 2020. tužiteljica ističe da je kao tuženike pod 1. –3. označila pravne sljednike upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika TU, a što je utvrdila uvidom u povijesni zemljišnoknjižni izvadak za kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kojima je provedena promjena vlasnika na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju. Ističe da na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na koju polaže pravo vlasništva, i nadalje kao suvlasnik dolazi upisan pravni prednik tuženika pod 1.–3., iako predmetna nekretnina nije obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju, niti je raspoređena kao ostavinska imovina. Nadalje navodi da je Općina Cerovlje 1996. prodala tužiteljici cijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da prethodno nije provela diobu s ostalim suvlasnicima upisanim i na kč. br. [katastarska čestica] i na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nakon kupoprodaje stupila je u isključivi posjed kupljene nekretnine, dok Općina Cerovlje nakon toga više nije mogla raspolagati pravima na toj čestici. Ističe da tuženici pod 1.–3. nisu stekli suvlasničke dijelove na kč. br. [katastarska čestica] na temelju rješenja o nasljeđivanju, niti su svoje navodno pravo vlasništva ikada uknjižili u zemljišnim knjigama, a da je u prilog tome i činjenica da predmetna nekretnina nije bila obuhvaćena ostavinom iza TU Đ. Posebno osporava navode 1. tuženika da je njegov pravni prednik bio u posjedu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], navodeći da je ona predmetnu nekretninu stekla kupoprodajom 1996. te da se od tada nalazi u samostalnom i kvalificiranom posjedu, pri čemu je nitko nikada nije ometao u posjedu niti je prema njoj bio istaknut ikakav zahtjev u vezi te nekretnine. Ističe da ni pravni prednik tuženika, niti sami tuženici, nikada nisu bili u posjedu k. č. [katastarska čestica], niti su ulagali ikakva prava na toj nekretnini. Osporava i navode o navodnom prigovoru iz 2004. u vezi gradnje, ističući da joj niti pravni prednik tuženika niti sam 1. tuženik nikada nisu prigovorili izvođenju radova na njezinoj kući. U odnosu na tvrdnje o nepoštenom posjedu, ističe da činjenica da je druga osoba upisana kao vlasnik u zemljišnim knjigama sama po sebi ne čini posjed nepoštenim, pozivajući se na sudsku praksu prema kojoj se propust uvida u zemljišne knjige ne može automatski stavljati na teret posjedniku. Ističe da je svrha cijepanja nekretnina i prodaje kč. br. [katastarska čestica] bila upravo prodaja tužiteljici, da je cijepanje provedeno 1995., te da su pri tome sve novoformirane čestice upisane na Općinu Cerovlje, dok je tužiteljica nakon kupnje upisana kao posjednica kupljene nekretnine u cijelosti. U odnosu na navode 8. tuženice Općine Cerovlje, ističe da iz kupoprodajnog ugovora od 19. rujna 1996. jasno proizlazi da je Općina Cerovlje prodala tužiteljici nekretnine kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti te jamčila da su iste njezino isključivo vlasništvo i da nisu opterećene pravima trećih osoba. Navodi da nije imala razloga sumnjati u takvo stanje, osobito imajući u vidu da je prodaji prethodilo cijepanje nekretnina upravo radi prodaje tužiteljici te da je kupoprodajna cijena bila formirana za ukupnu površinu od 244 m2.

5. U odnosu na tuženice pod 6. FU i 7. KU donesena je presuda zbog ogluhe 26. kolovoza 2024., dok je rješenjem istog dana odlučeno i o postavljanju punomoćnika za primanje pismena tuženicama pod 2. ČU i 3. VU, kao i o odbačaju tužbe u odnosu na 5. tuženicu UU.

6. Radi razjašnjenja, a za ovaj postupak odlučnih okolnosti te radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je tijekom postupka pročitao cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu predmeta i to: povijesni vlasnički list za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 4-5), izvadak iz zemljišne knjige, broj: 424 k. o. [katastarska općina] (list spisa 6), izvadak iz zemljišne knjige, broj: 349 k. o. [katastarska općina] (list spisa 7), izvod iz katastarskog plana (list spisa 8), prijavni list, KLASA: 936-05/95-01/124, URBROJ: 2163-11-95-2 od 17. srpnja 1995. (list spisa 9-12), zahtjev za kupnju od 6. rujna 1996. (list spisa 13), ugovor o kupoprodaji od 19. rujna 1996. (list spisa 14-15), rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Pazin, Ispostave Pazin, KLASA: UP/I-410-20/97-01/00164, URBROJ: 513-7-18-03-97-001 od 19. rujna 1997. (list spisa 16), rješenje Ureda za katastarsko-geodetske poslove Pazin, KLASA: UP/I- 932-07/99-01/358, URBROJ: 2163-11-03/01-99-2 od 28. travnja 1999. (list spisa 17- 18), prijepis posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Odjela za katastar nekretnina Pazin, broj: 272 (list spisa 19), geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene građevine u svrhu ishođenja rješenja o izvedenom stanju od 25. ožujka 2019. (list spisa 20-26), rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Jasne Zorić, poslovni broj: O-7091/2006, UPP/OS- 169/2006-8 od 13. lipnja 2007. (list spisa 34-36), fotografije (list spisa 37-39), rješenje o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: O-478/1967 I- 14 od 13. svibnja 2013. (list spisa 48-49), rješenje Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj: Z-2139/2013 od 13. prosinca 2013. (list spisa 50), skica izmjere (list spisa 69), povijest primjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Odjela za katastar nekretnina Pazin, KLASA: 936-02/20- 05/7, URBROJ: 541-27-06/6-20-2 od 28. siječnja 2020. (list spisa 70), prijedlog (list spisa 71), proveo uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernične struke Slobodana Đekića, pročitao nalaz i mišljenje vještaka mjernične struke Slobodana Đekića (list spisa 153-164), saslušao svjedoke ŠU, JU i OU te zakonskog zastupnika [adresa].

7. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

8. Predmet ovog spora u ovoj pravnoj stvari je utvrđenje prava vlasništva tužiteljice na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koju smatra da je stekla na temelju kupoprodajnog ugovora sklopljenog s 8. tuženicom Općinom [adresa] 19. rujna 1996., kao i na temelju dugotrajnog, samostalnog i nesmetanog posjeda, odnosno građenjem, te obveza tuženika da priznaju to pravo i trpe odgovarajući upis prava vlasništva tužiteljice u zemljišnim knjigama.

9. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sud je utvrdio da je na nekretnini označenoj kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica površine 118 m2, kao suvlasnici upisani PU, [adresa], u suvlasničkom dijelu 8/16; Opassi Giuseppe fu Antonio, [adresa], u suvlasničkom dijelu 2/16; RU, udova fu Č, [adresa], u suvlasničkom dijelu 2/16; UU, [adresa], u suvlasničkom dijelu 2/16; FU, pok. ŽU, [adresa], u suvlasničkom dijelu 1/16 te KU, pok. ŽU, [adresa], u suvlasničkom dijelu 1/16.

10. Uvidom u prijavni list od 17. srpnja 1995., izrađen za k. o. [katastarska općina], slijedi da je provedeno cijepanje matičnih katastarskih čestica kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], pri čemu su nastale nove katastarske čestice, i to: kč. br. [katastarska čestica] površine 87 m2, kč. br. [katastarska čestica] površine 118 m2, kč. br. [katastarska čestica] površine 55 m2, te kč. br. [katastarska čestica] površine 116 m2, kč. br. [katastarska čestica] površine 126 m2 i kč. br. [katastarska čestica] površine 58 m2. Iz obrazloženja prijavnog lista proizlazi da je cijepanje izvršeno premjeravanjem na terenu, te da je isto provedeno na zahtjev tužiteljice PU radi otkupa zemljišta, što je izričito navedeno u samom prijavnom listu.

11. Uvidom u kupoprodajni ugovor sklopljen 19. rujna 1996. u [adresa] između Općine Cerovlje, kao prodavatelja, zastupane po tadašnjem načelniku NU, i PU, kao kupca, proizlazi da je prodavatelj prodao, a tužiteljica kupila nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], te zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica]. Ugovorne stranke suglasno su utvrđuju da kupoprodajna cijena iznosi 6.097,56 HRK, te da se kupac obvezao istu isplatiti prodavatelju u tri jednake rate nakon potpisivanja ugovora. Prodavatelj je u ugovoru izjavio i jamčio da su prodane nekretnine njegovo isključivo vlasništvo, te da nisu opterećene nikakvim uknjiženim niti neuknjiženim teretima. Nadalje, prodavatelj je izričito ovlastio kupca da na temelju navedenog ugovora, bez daljnjeg sudjelovanja ili privole prodavatelja, ishodi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime u zemljišnim knjigama za nekretnine navedene u ugovoru. Ugovorom je također utvrđeno da kupac stupa u posjed kupljenih nekretnina odmah po isplati ugovorene cijene, dok su se ugovorne stranke sporazumjele da će eventualne sporove iz ugovora rješavati sporazumno, a u protivnom pred Općinskim sudom u Pazinu.

12. Uvidom u prijepis posjedovnog lista broj 272 k. o. [katastarska općina], izdan od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula, Odjela za katastar nekretnina Pazin, slijedi da je kao posjednica u cijelosti upisana PU iz [adresa]. Iz navedenog posjedovnog lista proizlazi da se u njezinom posjedu nalaze kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica – spilotska njiva, površine 118 m2 i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica – spilotska njiva, površine 126 m2. Ukupna površina katastarskih čestica upisanih u posjed tužiteljice iznosi 244 m2.

13. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju, poslovni broj: O-7091/06 od 13. lipnja 2007., doneseno iza pokojnog LU, rođenog **.**.1938., a umrlog **.**.2006. u Zagrebu, sud je utvrdio da su kao zakonski nasljednici drugog nasljednog reda proglašeni ŽU, brat ostavitelja, ČU, nećakinja ostavitelja te VU, nećakinja ostavitelja.

14. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama izdane od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Odjela za katastar nekretnina Pazin, proizlazi sljedeći tijek promjena. Od osnutka katastarskog operata 1952., kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila je upisana u posjedovni list 45 na ime SU. Rješenjem o nacionalizaciji Z-305/1983, katastarska čestica [katastarska čestica] briše se iz posjedovnog lista 45 te se upisuje u posjedovni list 37 kao društveno vlasništvo – Skupština Općine Pazin, a potom, kao pravni sljednik, Grad Pazin. 1995., rješenjem upravnog tijela UP/I 932- 07/97-01/41, provodi se cijepanje katastarske čestice kč. br. [katastarska čestica] na zahtjev Općine Cerovlje, pri čemu nastaju nove kč. br. [katastarska čestica] površine 87 m2, kč. br. [katastarska čestica] površine 118 m2 i kč. br. [katastarska čestica] površine 55 m2. Nastale čestice upisuju se u posjedovni list broj 257 na ime Općine Cerovlje. Rješenjem UP/I 932-07/99-01/358, donesenim temeljem rješenja o kupoprodaji Z-116/1998, katastarska čestica kč. br. [katastarska čestica] briše se iz posjedovnog lista 257 Općine Cerovlje te se upisuje u novi posjedovni list broj 272 na ime PU, čime je evidentiran prijenos posjeda na tužiteljicu. Istovremeno, temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Z-2047/2007, u katastarskim evidencijama proveden je upis suvlasničkih dijelova na preostalim česticama nastalim cijepanjem, pri čemu su u posjed upisani nasljednici pokojnog LU, i to ŽU, ČU, VU, GU, RU te [adresa], svaki u odgovarajućim razmjernim dijelovima, kako je to navedeno u rješenju.

15. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka geodetske struke Slobodana Đekića slijedi da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u ranijem razdoblju bila jedinstvena čestica te da je, na temelju prijavnog lista od 17. srpnja 1995., provedeno cijepanje iste, pri čemu su nastale nove među ostalima kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]. Cijepanje je provedeno u skladu s tada važećim propisima i evidentirano u katastarskom operatu, a novonastale čestice dobile su samostalne površine i oznake. Vještak je nadalje utvrdio da se kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 118 m2, u naravi nalazi kao samostalna, fizički jasno određena parcela, koja je na terenu odvojena od susjednih čestica. Uvidom u stanje na terenu, vještak je utvrdio da predmetna čestica ima jasno prepoznatljive međe, nalazi se u jedinstvenoj cjelini s objektom koji se koristi kao obiteljska kuća i faktično se koristi isključivo od strane tužiteljice, a izgrađena je na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

16. Svjedok ŠU, iskazao je da mu je poznato da je OU (suprug tužiteljice) krajem 1980-ih započeo gradnju kuće, što je osobno vidio jer živi u blizini. Naveo je da se tijekom zidanja družio s OU i njegovim sinovima BU i V, osobito tijekom ljetnog razdoblja kada nije bilo škole. Nije mu poznato čija je kč. br. [katastarska čestica], te da na toj parceli vidi samo tužiteljicu, njezina supruga i njihove sinove, koji parcelu čiste, kose, održavaju te imaju više zasađenih voćaka. Iskazao je da mu je OU prije otprilike 20 godina pričao o kupoprodaji između Općine Cerovlje i tužiteljice, ali da mu sadržaj te kupoprodaje nije poznat. Nadalje je naveo da u [adresa] živi od rođenja, kao i da prije zidanja kuće nikoga nije vidio na kč. br. [katastarska čestica], odnosno da prije 1996. nije vidio nikoga na toj parceli, koja je tada bila zapuštena. Iskazao je da mu nije poznato da bi itko prigovarao tužiteljici ili njezinu suprugu zbog košnje predmetne parcele, niti da je tijekom zidanja kuće bilo problema.

17. Svjedok JU, iskazala da OU godinama kosi i održava zemljište oko kuće, da nije upoznata s vlasništvom niti načinom stjecanja kč. br. [katastarska čestica], da nije imala saznanja o kupoprodaji s Općinom Cerovlje, te da nikada nije bilo prigovora ni problema u vezi održavanja zemljišta ili gradnje kuće.

18. Svjedok OU, suprug tužiteljice, je iskazao da su on i tužiteljica 1995. otišli u Općinu Cerovlje radi povećanja okućnice, pri čemu im je rečeno da postoji mogućnost prodaje kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], za koje tada nije znao da se radi o dvije zasebne čestice, jer na terenu nisu postojale vidljive međe. Iskazao je da je 1996. Općina Cerovlje prodala te čestice u cijelosti tužiteljici, te da prije kupnje nisu provjeravali zemljišnoknjižno stanje, jer su vjerovali Općini kao tijelu javne vlasti. Nadalje je iskazao da su iste godine stupili u posjed kupljenih čestica, uz napomenu da je on i prije 1996. kosio zemljište oko kuće. Naveo je da su temelji kuće izgrađeni 1988., da je kuća građena etapno do 1991., da su radovi potom stali, te da su završeni do 1996.–1997., pri čemu u kući nikada nisu stanovali jer nije dovršena. Iskazao je da je nekretnina na kojoj je izgrađena kuća u suvlasništvu njega i tužiteljice, te da je tu česticu tužiteljica stekla darovanjem od oca Rudija Dujanića 1986. Nadalje je naveo da je nakon kupnje saznao da kč. br. [katastarska čestica] nije bila isključivo vlasništvo Općine, već i drugih osoba, te da ih Općina prije kupnje nije upozorila na postojanje suvlasništva, niti je govorila o potrebi provođenja diobe suvlasničke zajednice. Iskazao je da prije i nakon kupnje nije vidio druge osobe na kupljenim česticama, da nikada njemu ni tužiteljici nitko nije prigovarao zbog košnje, gradnje kuće ili postavljanja međa, te da nikada nije vidio ŽU, niti mu je itko prigovarao tijekom gradnje.

19. U bitnome, BU, kao zakonski zastupnik 8. tuženice Općine Cerovlje, iskazao je da 1996. nije radio u Općini Cerovlje, da mu nisu poznate okolnosti sklapanja kupoprodajnog ugovora iz 1996., niti razlozi zbog kojih je Općina Cerovlje označena kao tuženik u ovom postupku. Naveo je da mu je poznato da se na kč. br. [katastarska čestica] nalazi zidana kuća, koju su vjerojatno gradili tužiteljica i njezin suprug, da ne zna kada je započela gradnja, da tužiteljica i njezin suprug u toj kući ne žive, te da Općina Cerovlje nikada nije prigovarala izgradnji kuće na toj nekretnini. Iskazao je da Općina Cerovlje ne obavlja nikakve radnje na kč. br. [katastarska čestica], koja se nalazi u suvlasništvu tuženika, te da mu ništa drugo u vezi predmeta spora nije poznato.

20. Na temelju provedenog dokaznog postupka, savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza u njihovoj ukupnosti, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. – ispravljene, 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst 25/13., 89/14.; dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan u dijelu kojim traži utvrđenje prava vlasništva na nekretnini označenoj kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

21. Predmet ovog spora je utvrđenje prava vlasništva tužiteljice PU na nekretnini označenoj kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te obveza tuženika od 1 do 7 da to pravo priznaju i trpe upis prava vlasništva tužiteljice u zemljišnim knjigama, pri čemu tužiteljica tvrdi da je pravo stekla pravnim poslom – kupoprodajnim ugovorom sklopljenim s Općinom Cerovlje 19. rujna 1996.; dosjelošću temeljem dugotrajnog, samostalnog i poštenog posjeda od 1996. te građenjem.

22. Uvidom u prijavni list od 17. srpnja 1995. sud utvrđuje da je od matične kč. br. [katastarska čestica] (260 m2) provedeno cijepanje na kč. br. [katastarska čestica] (87 m2), 1490/2 (118 m2) i 1490/3 (55 m2), pri čemu iz obrazloženja prijavnog lista proizlazi da je cijepanje provedeno “na zahtjev tužiteljice PU radi otkupa zemljišta”. Ova činjenica je za sud odlučna jer pokazuje da se još 1995. provodi tehničko-pravni zahvat (formiranje nove čestice) upravo radi prodaje/otkupa tužiteljici, što neposredno utječe na ocjenu njezine svijesti i opravdanosti uvjerenja u pogledu stjecanja.

23. Uvidom u kupoprodajni ugovor sklopljen 19. rujna 1996. između Općine Cerovlje kao prodavatelja (tadašnji načelnik EU) i tužiteljice kao kupca, sud utvrđuje predmet prodaje su nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], ugovorena cijena iznosi 6.097,56 HRK (u tri jednake rate), prodavatelj izjavljuje i jamči da su prodane nekretnine njegovo isključivo vlasništvo i da nisu opterećene uknjiženim ni neuknjiženim teretima te sadržana je intabulandijska klauzula kojom prodavatelj izričito ovlašćuje kupca da bez daljnjeg sudjelovanja prodavatelja ishodi uknjižbu na svoje ime.

24. Ovaj sud smatra naročito važnim da ugovor ne sadrži nikakvu “rezervu” ili upozorenje kupcu da bi na nekretnini postojala prava trećih osoba, nego suprotno – sadržava izričito jamstvo prodavatelja.

25. Uvidom u prijepis posjedovnog lista broj 272 k. o. [katastarska općina] sud utvrđuje da je tužiteljica upisana kao posjednica u cijelosti na kč. br. [katastarska čestica] (118 m2) i k. č. br. [katastarska čestica] (126 m2), ukupno 244 m2.

26. Uvidom u povijest promjena sud dodatno utvrđuje slijed da je nakon cijepanja 1995. novonastale čestice upisuju se u posjedovni list Općine Cerovlje, a zatim rješenjem UP/I-932-07/99-01/358 k. č. br. [katastarska čestica] se briše iz posjeda Općine Cerovlje i upisuje u novi posjedovni list 272 na ime tužiteljice, čime je u katastarskoj evidenciji formaliziran prijenos posjeda. Nadalje, da je na matičnoj 1490 kao posjednik bio upisan CU, pok. R, a na temelju rješenja o nacionalizaciji od 1983. upisuje se društveno vlasništvo Skupštine Općine Pazin, odnosno 1995. Grad Pazin kao njegov pravni sljednik. Dakle, ovaj sud utvrđuje da u vrijeme kada je izvršena parcelacija matične 1490 k. o. [katastarska općina], kao isključivi posjednik je bio upisan Grad Pazin, kao i u vrijeme zaključenja kupoprodajnog ugovora s tužiteljicom.

27. Svjedok ŠU iskazuje da živi u [adresa] od rođenja, da je osobno vidio gradnju kuće krajem 1980-ih, da na parceli vidio samo tužiteljicu i njezinu obitelj koji parcelu čiste, kose, održavaju, sade voćke, te da prije gradnje nikoga nije viđao na toj parceli. Svjedok navodi i da mu je OU prije otprilike 20 godina spominjao kupoprodaju s Općinom Cerovlje. Sud ovaj iskaz cijeni važnim jer je riječ o osobi koja živi u blizini, opisuje dugotrajno i svakodnevno stanje (posjed kao “životna činjenica”), i njegov iskaz je u suglasju s nalazom vještaka o isključivom faktičnom korištenju.

28. Tuženik 1 tvrdi da je tužiteljica nepošten posjednik jer su u zemljišnim knjigama bili upisani drugi suvlasnici (njegov pravni prednik, a potom i on) te da Općina Cerovlje nije mogla prodati cijelu česticu. Sud ovu tvrdnju ne prihvaća kao dokazanu, i to iz sljedećih razloga.

29. Poštenje se presumira, a teret dokaza je na tuženicima. Prema pravilima o posjedu, poštenje posjeda postoji dok se ne dokaže suprotno, a nepoštenje mora biti dokazano konkretnim činjenicama koje posjednika dovode u stanje saznanja ili dužne sumnje da mu pravo ne pripada. Ugovor je sklopljen s javnopravnim tijelom uz izričito jamstvo isključivog vlasništva. Ovdje nije riječ o kupnji od privatne osobe uz “sumnjive” okolnosti, nego o kupnji od Općine Cerovlje, pri čemu prodavatelj izričito jamči da prodaje “isključivo vlasništvo”, bez tereta, i daje intabulaciju. Sud ocjenjuje da prosječno pažljiva osoba u toj situaciji ima opravdano povjerenje da javnopravno tijelo raspolaže onime što prodaje, pogotovo kad je prodaji prethodilo cijepanje radi otkupa. Cijepanje 1995. provedeno “radi otkupa tužiteljici” – to objektivno jača opravdanost njezina uvjerenja. Prijavni list izričito navodi svrhu cijepanja kao otkup tužiteljici.

30. Tuženik pod 1 navodi da je njegov pravni prednik 2004. prigovorio tužiteljici da je gradila i na kč. br. [katastarska čestica] (u suvlasništvu tuženika) te da je tužiteljica prigovor uvažila i prestala s daljnjim radovima. Sud ovu tvrdnju ne prihvaća kao dokaz nepoštenja, jer čak i kad bi se uzelo da je prigovor izrečen, iz njega ne proizlazi nužno i nedvojbeno saznanje tužiteljice da nema pravo posjedovati cijelu česticu. Prigovor (kako je opisan) odnosi se na “nezakonitu gradnju bez pravnog akta” i gradnju “djelomično na kč. br. [katastarska čestica]”, što se može odnositi na građevinskopravni aspekt, na pitanje međe ili na pitanje suglasnosti, ali ne dokazuje da je tužiteljici predočen cjelovit zemljišnoknjižni “mozaik” suvlasnika i da je ona spoznala da joj “pravo na posjed ne pripada”. Ovaj tuženik nije potkrijepio ovu tvrdnju nijednom objektivnom ispravom niti daljnjim radnjama zaštite. Da je doista postojala jasna i određena spoznaja o povredi prava tuženika, životno i pravno očekivana posljedica bila bi pokretanje postupaka (smetanje posjeda, vindikacija, uređenje međe, zabrana gradnje), no iz spisa ne proizlazi da je tuženik pod 1 u razumnom vremenu pokrenuo odgovarajuću sudsku zaštitu. Presudan je ukupni kontekst, tužiteljica nastavlja posjed, javno i vidljivo, a stanje na terenu se stabilizira u jedinstvu čestice i kuće. Pri tome valja primijetiti da je tužiteljica pokrenula postupak otkupa nekretnine provedbom parcelacije 1995., a potom i zaključila kupoprodajni ugovor sa Općinom Cerovlje 1996. u vrijeme kada je u katastarskog evidenciji upisan pravni prednik današnje Općine Cerovlje, odnosno društveno vlasništvo zbog provedbe rješenja o nacionalizaciji.

31. Prema rješenju o nasljeđivanju iza smrti prednika tuženika pod 1 slijedi da je isti preminuo 2007. i da se do tog vremena posjed tužiteljice umirio, a da niti tuženik, a niti njegov pravni prednik nisu protiv tužiteljice pokretali bilo kakve postupke. Uviđaju na licu mjesta utvrđeno su na spornoj nekretnini ulazne stepenice, odnosno da se ne radi o ni o kakvom objektu koji bi eventualno tužiteljica po prigovoru tuženika pod 1 mogla (morala) prestati graditi. Da je tome tako slijedi iz skice premjeravanja od 1995. (list spisa 159) koje stanje odgovara stanju nekretnine u trenutku provođenja uviđaja.

32. Sud posebno, zbog prigovora tuženika, izričito utvrđuje i obrazlaže poštenje tužiteljice.

33. Prema odredbi o poštenju posjeda, posjed je pošten ako posjednik u trenutku stjecanja posjeda nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, pri čemu se poštenje presumira dok se ne dokaže suprotno (članak 18. stavak 3. ZV).

34. Sud nalazi da je tužiteljica u trenutku stjecanja posjeda 1996. bila poštena, jer je stjecala posjed na temelju pisanog ugovora s Općinom Cerovlje, a Općina je u ugovoru dala izričito jamstvo isključivog vlasništva i intabulaciju. Prodaji je prethodilo cijepanje čestice upravo radi otkupa tužiteljici (1995.), a tužiteljica je potom evidentirana kao posjednica u cijelosti u katastru te je posjed bio javan i vidljiv (kuća/okućnica, održavanje), kao i posjed prodavatelja.

35. U takvom činjeničnom sklopu sud zaključuje da tužiteljica nije imala objektivno utemeljen razlog posumnjati da joj ne pripada pravo posjeda cijele čestice, jer joj je upravo javnopravno tijelo, koje je organiziralo i predradnje (cijepanje), prodalo nekretninu kao “cjelinu” i jamčilo urednost.

36. Sud nadalje ocjenjuje prigovor tuženika pod 1 da je tužiteljica „najkasnije 2004.“ postala nepoštena posjednica predmetne nekretnine. Pri tome ovaj sud polazi od zakonskog pravila da poštenje posjeda prestaje tek u trenutku kada posjednik sazna ili mora sa sigurnošću saznati da mu pravo na taj posjed ne pripada, pri čemu nije dostatna apstraktna ili teorijska mogućnost saznanja, nego moraju postojati konkretne, određene i objektivno provjerljive okolnosti koje kod posjednika izazivaju stvarno saznanje ili barem ozbiljnu i razumnu sumnju u postojanje njegova prava. U konkretnom slučaju, tuženik pod 1 nije dokazao niti vrijeme, sadržaj, ni intenzitet navodnog saznanja tužiteljice, a osobito ne na način koji bi bio dostatan za zaključak o prestanku poštenja njezina posjeda. Sud pritom pridaje osobitu važnost skici premjeravanja iz 1995., izrađenoj od strane „Geoplan ’91 Poreč“, na temelju kojeg je provedeno cijepanje tadašnje kč. br. [katastarska čestica] na nove čestice, uključujući i kč. br. [katastarska čestica]. Iz navedene skice jasno proizlazi da je predmetna čestica već tada prostorno, geometrijski i funkcionalno oblikovana kao samostalna parcela, s jasno naznačenim granicama, površinom i položajem u odnosu na okolne čestice i cestu, te da je formirana upravo radi daljnjeg raspolaganja, odnosno prodaje. Iz skice je nadalje razvidno da je predmetna kč. br. [katastarska čestica] već 1995. bila fizički izdvojena iz cjeline matične čestice te prikazana kao dio koji se u naravi nadovezuje na tadašnji stambeni objekt i okućnicu tužiteljice. Prema tome, takva skica, izrađena u službenom geodetskom postupku i ovjerena od nadležnog tijela, za tužiteljicu predstavljala snažnu objektivnu potvrdu da se radi o samostalnoj i jasno definiranoj nekretnini koja je namijenjena njoj, a ne o neodređenom suvlasničkom idealnom dijelu. U tom kontekstu sud ocjenjuje da se navodni prigovor iz 2004., kako ga opisuje 1. tuženik, ne može tumačiti kao okolnost koja bi kod tužiteljice mogla proizvesti stvarno saznanje da nema pravo na posjed cijele kč. br. [katastarska čestica]. Naime, u situaciji u kojoj tužiteljica raspolaže skicom iz 1995. koja prikazuje česticu kao samostalnu i jasno omeđenu, kupoprodajnim ugovorom sklopljenim s Općinom Cerovlje 1996. uz izričito jamstvo isključivog vlasništva, katastarskim upisom posjeda u cijelosti na svoje ime te dugogodišnjim faktičnim i javnim korištenjem nekretnine, pojedinačni i neformalni prigovor treće osobe, bez popratnih isprava, bez sudskog postupka, bez zahtjeva za uređenje međe ili zaštitu posjeda, ne može imati pravni učinak prestanka poštenja posjeda. Posebno se ističe da je skica iz 1995. objektivno takve naravi da učvršćuje, a ne dovodi u pitanje, uvjerenje tužiteljice o opravdanosti njezina posjeda. Naime, ista je nastala prije sklapanja kupoprodajnog ugovora, u postupku koji je prethodio prodaji, te predstavlja tehničko–pravni temelj na kojem se kasnije zasniva cijeli niz radnji javnopravnog tijela (prodaja, predaja posjeda, katastarski upisi). U takvim okolnostima sud ne nalazi razumnim zaključak da bi tužiteljica, gotovo deset godina kasnije, na temelju usmenog prigovora bez daljnjih pravnih posljedica, trebala zaključiti da joj pravo na posjed ne pripada. Slijedom svega navedenog, sud zaključuje da skica premjeravanja iz 1995., sagledana u vezi s ostalim dokazima, isključuje mogućnost da je tužiteljica 2004. stekla saznanje ili ozbiljnu i razumnu sumnju da joj ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine, te da stoga njezino poštenje nije prestalo, nego je trajalo neprekidno od trenutka stupanja u posjed pa nadalje

37. Nepoštenje se ne može automatski graditi isključivo na zemljišnoknjižnim ili katastarskim podacima, bez sagledavanja konkretnih okolnosti stjecanja i predaje posjeda. Vrhovni sud u svojoj praksi upozorava da ocjena poštenja posjeda ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja te da nije dopušteno mehanički vezati (ne)poštenje uz puki formalni sadržaj isprava ili evidencija, zanemarujući realnost predaje i dugotrajnost posjeda. Ovo je ovdje relevantno jer je tužiteljica posjed dobila u kontekstu prodaje od javnopravnog tijela i cijepanja radi otkupa, a zatim je posjed kao faktično stanje dugotrajno stabiliziran na terenu (kuća/okućnica), što sve objektivno opravdava njezino uvjerenje.

38. Kada se svi dokazi sagledaju zajedno, stav je ovog suda da je tužiteljica imala pravni temelj (kupoprodajni ugovor) i realnu predaju/posjedovanje, postupanje Općine [adresa] (cijepanje radi otkupa, jamstvo u ugovoru, intabulacija), da je upisana kao posjednica u cijelosti u katastru i posjed je bio javan. Vještak i svjedoci potvrđuju isključivo korištenje tužiteljice i jasnu fizičku identifikaciju čestice na terenu. Tuženici nisu dokazali činjenice koje bi nedvojbeno pokazale da je tužiteljica znala ili morala znati da joj pravo na posjed ne pripada, niti su dokazali trenutak prestanka poštenja, Stoga sud prigovor nepoštenja ocjenjuje neosnovanim.

39. Sukladno odredbi članka 159. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14.; dalje u tekstu: ZV), dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (stavak 2.). Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (stavak 3.).

40. Odredbom članka 18. stavka 1. istog Zakona propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja, dok je prema stavku 3. toga članka posjed pošten ako posjednik u trenutku stjecanja nije znao niti je imao dovoljno razloga posumnjati da mu pravo na posjed ne pripada, pri čemu se prema stavku 5. poštenje posjeda presumira dok se ne dokaže suprotno.

41. Nadalje, prema odredbi članka 19. ZV, posjed se smatra neprekidnim dok traje faktična vlast posjednika nad stvari, a tko tvrdi da je posjed prestao ili bio prekinut, dužan je to i dokazati.

42. Primjenjujući navedene zakonske odredbe na utvrđeno činjenično stanje, tužiteljica je predmetnu nekretninu stekla u samostalan posjed najkasnije danom sklapanja kupoprodajnog ugovora 19. rujna 1996., kada je stupila u faktičnu vlast nad nekretninom temeljem valjanog pravnog posla, te da je od toga dana pa nadalje nekretninu posjedovala neprekidno, javno i mirno, izvršavajući nad njom sve bitne vlasničke ovlasti.

43. Stoga, ovaj sud nalazi da su se u konkretnom slučaju ispunile pretpostavke iz članka 159. ZV. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I izreke ove presude.

44. U dijelu u kojem tužiteljica zahtijeva utvrđenje kako su 1.–7. tuženici suvlasnici kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u određenim suvlasničkim omjerima te da se naloži 8. tuženoj Općini Cerovlje da istima prizna vlasništvo i trpi uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama, sud je taj tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan. Naime, sud prvenstveno utvrđuje da tužiteljica u tom dijelu ne zahtijeva zaštitu vlastitog subjektivnog prava, već traži sudsku deklaraciju i konstitutivnu odluku u korist trećih osoba, odnosno 1.–7. tuženika, i to protiv 8. tuženice – Općine Cerovlje. Takav zahtjev nije u skladu s temeljnim procesnim pravilima parničnog postupka. Prema općim pravilima parničnog prava, sud odlučuje o pravima i obvezama stranaka u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva, pri čemu tužitelj može zahtijevati samo zaštitu vlastitog prava ili pravnog interesa, a ne prava drugih osoba koje same nisu istaknule odgovarajući zahtjev. U konkretnom slučaju, 1. –7. tuženici nisu podnijeli protutužbu, niti su u ovom postupku postavili samostalni zahtjev za utvrđenje ili uknjižbu svog suvlasništva na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

45. Pitanje vlasničkih i suvlasničkih odnosa između 1. –7. tuženika i 8. tužene Općine Cerovlje samostalno je imovinskopravno pitanje koje može biti predmet posebnog postupka, ali ne može biti riješeno posredno, kroz tužbu treće osobe koja sama ne polaže pravo na tu nekretninu. Sud u ovom postupku nije ovlašten donositi presudu kojom bi se, na zahtjev tužiteljice, konstituirala ili deklarirala prava vlasništva u korist tuženika koji to pravo sami ne traže. Slijedom navedenog, sud zaključuje da je tužbeni zahtjev tužiteljice u ovom dijelu neosnovan, jer tužiteljica nema aktivnu legitimaciju zahtijevati utvrđenje i uknjižbu prava vlasništva u korist drugih osoba.

46. Stoga je sud taj dio tužbenog zahtjeva odbio kao neosnovan i odlučio kao u točki II izreke presude.

47. Odluka o troškovima temelji se na članku 154. stavka 3. u članka 155. ZPP.

47.1. Tužiteljica je u ovom postupku uspjela u bitnom i pretežitom dijelu spora, i to u dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na utvrđenje prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (točka I izreke), dok u dijelu zahtjeva iz točke II izreke nije uspjela, jer je taj dio tužbenog zahtjeva odbijen kao neosnovan (nedostatak aktivne legitimacije za traženje zaštite prava drugih osoba). S obzirom na navedeno, ne radi se o situaciji potpunog uspjeha jedne stranke u sporu.

47.2. U odnosu na 8. tuženicu Općinu [adresa] sud posebno cijeni procesnu činjenicu da je ista u postupku podnijela odgovor na tužbu i poduzimala procesne radnje u odnosu na zahtjev koji odgovara točki I izreke, odnosno u odnosu na pitanje vlasništva tužiteljice na kč. br. [katastarska čestica]. Budući da je tužiteljica upravo u tom dijelu uspjela, a Općina Cerovlje u tom dijelu nije uspjela, zahtjev Općine Cerovlje za naknadu troškova postupka nije osnovan.

47.3. Sud nadalje ocjenjuje da bi, imajući u vidu prirodu spora (imovinskopravni spor koji proizlazi iz dugotrajnog nesređenog zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja te povijesnog slijeda pravnih režima), kao i činjenicu da je tužiteljica postupak pokrenula radi zaštite i razjašnjenja svojeg prava, a ujedno nije uspjela u jednom dijelu tužbenog zahtjeva, bilo pravično i razmjerno da svaka stranka snosi svoj trošak postupka. Takvo rješenje ujedno osigurava pravičnu ravnotežu između stranaka i izbjegava nerazmjerno financijsko opterećenje bilo koje od njih, što je u skladu s općim standardom pravičnosti i razmjernosti koji se primjenjuje pri odlučivanju o troškovima.

48. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Pazinu, 23. veljače 2026.

Sudac:

Luka Zenić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu bez obzira na to što nije na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka (osim ako se podnosi elektroničkom komunikacijom), putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun. – uz sudsku pristojbu na presudu

2. Tuženiku pod 1 osobno

3. Javnom bilježniku Mariju Paulišiću kao zastupniku za zaprimanje pismena za tuženice pod 2 i 3.

4. Tuženici pod 4 po privremenom zastupniku

5. Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Pazin