Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    K-1221/2025-30

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Splitu

    Gundulićeva 27

    S p l i t

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    i

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Splitu, po sucu Marisi Mrass, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Jelene Bedalov, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ER zbog protupravnih djela obilježja kaznenih djela iz čl. 179.a Kaznenog zakona, iz čl. 117. st. 2. u svezi st. 1. Kaznenog zakona, iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. Kaznenog zakona i kaznenog djela iz čl. 144. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24), nakon održane rasprave, dana 23. veljače 2026.g., u nazočnosti okrivljenika, branitelja okrivljenika Tadiše Miloševića, odvjetnika u Splitu te zamjenice ODO-a Split, UR,

    p r e s u d i o  j e :

    I

    Na temelju čl. 554. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – dalje u tekstu ZKP/08),

    u t v r đ u j e  s e

    da je

    OKRIVLJENI: ER OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. E i majke U, rođene A, rođen **.**.1973. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, s prebivalištem  u [adresa]  i  boravištem  u [adresa],  po  zanimanju kamenoklesar, nezaposlen s inkluzivnim dodatkom od 169,00 EUR-a, oženjen, otac dvoje djece od toga jedno maloljetno dijete, bez čina, neodlikovan,

    I. tijekom kolovoza 2025. godine u Splitu u stanu na adresi [adresa] u stanju neubrojivosti uzrokovane Sumanutim poremećajem (F22.0) zbog čega nije mogao shvatiti značenje svog djelovanja niti upravljati svojim postupcima, postupio suprotno čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24) na način da je svojoj supruzi ERS govorio da je kurva, da je razorila njihovu obitelj, da mora izaći iz stana, da ima ljubavnika, da je kučka, da joj jebe majku, da je guba, da će joj razbiti glavu štapom, hoteći je zastrašiti više puta joj kazao da će je ubiti a u stanu bez njenog znanja postavio tri mobitela kojima je istu snimao da bi dana 31. kolovoza 2025. godine iako mu je 28. kolovoza 2025. godine izrečena mjera opreza zabrane približavanja supruzi ERS na udaljenosti manjoj od 100 metara, došao na adresu [adresa] i stajao u hodniku ispred njenog stana s teleskopskom palicom u ruci i čekao da ona otvori vrata stana a nakon što je ista otvorila vrata u namjeri da istu ozljedi počeo je naguravati prema unutrašnjosti stana želeći ući u stan u čemu je i uspio da bi u hodniku stana istu udario više puta rukama u predjelu glave i lica te zajedno s njom pao na pod hodnika zadavši joj tjelesne ozljede u vidu laceracije donje usne, kontuzijskih biljega desnog koljena i lijevog stopala nakon čega je oštećena uspjela puzeći izaći u hodnik zgrade a potom je u donjem rublju spustila se niz stepenište i izašla iz zgrade i zatražila pomoć slučajne prolaznice koja je mobitelom nazvala policiju i hitnu pomoć,

    dakle, u neubrojivom stanju teško kršio propise o zaštite od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njegovu sigurnost i dovodio ga u ponižavajući položaj a time nije počinjeno teže kazneno djelo, drugog tjelesno ozlijedio a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, drugom ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi i drugog koji se nalazio u stanu neovlašteno slikovno snimio i na taj način povrijedio njegovu privatnost,

    II. čime je u stjecaju počinio četiri protupravna djela obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179.a Kaznenog zakona, kaznenog djela tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 2. u svezi st. 1. Kaznenog zakona, kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. Kaznenog zakona i kaznenog djela neovlašteno slikovno snimanje iz čl. 144. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24).

    III. Temeljem čl. 148. ZKP/08 okrivljenik se u cijelosti oslobađa obveze naknade troškova kaznenog postupka.

    II

    r i j e š i o  j e

    Temeljem čl. 554. st. 1. ZKP/08 o d r e đ u j e s e prisilni smještaj okrivljenog ER u psihijatrijsku ustanovu i to u trajanju od 6 mjeseci.

    Obrazloženje:

    1.ODO Split ovom sudu podnijelo je optužnicu br. KO-DO-866/2025 25. rujna 2025. protiv okrivljenika ER zbog u stjecaju počinjena četiri protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179.a Kaznenog zakona, kaznenog djela tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 2. u svezi st. 1. Kaznenog zakona, kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. Kaznenog zakona i kaznenog djela neovlašteno slikovno snimanje iz čl. 144. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24), a koja djela da bi navedeni počinio na način kako je to pobliže činjenično i pravno opisano u optužnici od dana 20. siječnja 2026. godine.

    2. Prilikom očitovanja o krivnji okrivljenika, okrivljenik ER je izjavio da je razumio što mu se optužnicom stavlja na teret kao i da se u odnosu na istu smatra ne krivim za počinjenje protupravnih djela sa zakonskim obilježjima kaznenih djela te da će se braniti šutnjom i da neće odgovarati na pitanja.

    3. Tijekom dokaznog postupka ispitana je vještakinja psihijatrijske struke Milena Pernat, suglasnošću stranaka u dokazne svrhe pregledana je i pročitana liječnička dokumentacija za oštećenu (list 12-14), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj: 00323979 i 00323527 od 1. rujna 2025. (list 17, 46), zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika ER u II Policijskoj postaji Split od 1. rujna 2025. (list 49-50), audio-video zapis prvog ispitivanja okrivljenika (list 51), DVD s fotografijama ozljeda oštećene (list 59), zapisnik o ispitivanju okrivljenika ER u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu od 2. rujna 2025. (list 70-73), audio video zapis prvog ispitivanja okrivljenika (list 74), zapisnik o ispitivanju svjedoka oštećenika ERS od 19. rujna 2025. s video zapisom (list 97-99), zapisnik o očevidu od 1. rujna 2025. (list 102-104), sudsko-medicinsko vještačenje ozljeda ERS od 23. rujna 2025. (list 107-108), izvod iz kaznene evidencije za okrivljenika (list 62), izvod iz prekršajne evidencije za okrivljenika (list 63), psihijatrijsko vještačenje ER od 15. siječnja 2026. godine.

    4. Na raspravi dana 23. prosinca 2025.godine a na prijedlog branitelja okrivljenika naloženo je psihijatrijsko vještačenje okrivljenika u ovom spisu po stalnom sudskom vještaku dr. medicine Milene Pernat specijalisti psihijatru. Ista je izvršila uvid u sudski spis, medicinsku dokumentaciju, obavila psihijatrijski pregled ER, napravila MSCT mozga te u konačnici dala svoj nalaz i mišljenje kao i zaključak.

    4.1. Iz zaključka vještakinje proizlazi kako ispitan ER osoba koja boluje od teške duševne bolesti sumanutog poremećaja te u vrijeme izvršenja djela zbog teške duševne smetnje mogućnosti shvaćanja značenja postupaka i upravljanja njima tempore ciriminis nije bila moguća što znači da je bio neubrojiv. Vještakinja je dalje navela da obzirom na postojanje duševne bolesti kod ER postoji opasnost za okolinu kao i opasnost za ponoviti teže kazneno djelo te se preporučuje prisilni smještaj u odgovarajuću Forenzičko-psihijatrijsku instituciju. Vještakinja je također iskazala da je okrivljeni raspravno sposoban.

    5. Nakon zaprimljenog nalaza i mišljenja sudske vještakinje Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo je ovom sudu izmijenjenu optužnicu dana 20. siječnja 2026. godine kojom se okrivljenika tereti da bi navedena kaznena djela počinio u neubrojivom stanju te sukladno tome je optužnica i izmijenjena.

    6. Po ovako okončanom dokaznom postupku, ovaj sud cijeneći cjelokupni raspravni materijal kao i u cijelosti utvrđeno činjenično stanje, zaključio je kako su osnovani činjenični navodi optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu od 20. siječnja 2026. godine koji su kao takovi u cijelosti prihvaćeni osnovanima i utemeljenima.

    7. Prilikom ispitivanja u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu okrivljenik ER okrivljenik je negirao počinjenje kaznenih djela te odgovarao na pitanja svog branitelja gdje je iskazao da je ispred stana svoje supruge došao jer je trebao negdje prebaciti njihovog sina, dok se na raspravi odlučio braniti šutnjom.

    8. Obzirom da su okrivljenik prilikom iznošenja svoje obrane negirao počinjenje predmetnih djela valjalo je tijekom ovog dokaznog postupka na neprijeporan način utvrditi da li je okrivljenik uistinu svojim postupanjem u inkriminiranom razdoblju spram oštećene počinio protupravna djela zakonskih obilježja kaznenih djela koja mu se u konačnici izmijenjenom optužnicom stavljaju na teret. Utvrđujući najvažnije činjenice u tom pravcu, sud je ispitao oštećenicu URS.

    9. Utvrđujući najvažnije činjenice u tom pravcu, sud je činjeničnu građu temeljio na iskazu oštećene koja je u konačnici neposredni očevidac svega onoga što se okrivljeniku stavlja na teret obzirom da je ista imala navedena neposredna iskustva sa okrivljenikom ER.

    10. Ispitana u svojstvu žrtve supruga okrivljenika ERS pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu je iskazala kako je s okrivljenikom u braku od 2004. godine i kako imaju dvoje djece, da je ponekad znalo biti svađa ali da je to sve bilo normalno do početka ove godine kada je okrivljenik počeo nju stalno kontrolirati, tražiti njen mobitel jer je sumnjao da ima ljubavnika, da se u srpnju i kolovozu takvo stanje pogoršalo i da je bilo i fizičkog nasilja, da joj je suprug izgovarao svakakve riječi da je kurva, kurvača, da je razorila njihovu obitelj, da će ubiti nju i njenog ljubavnika, da mu se gadi itd. Navela je nadalje da mu je davala mobitel da sam pogleda kako bi se uvjerio da se s nikim ne dopisuje jer je mislila da će ga tako uvjeriti da nema ljubavnika međutim da ga nije uspjela razuvjeriti a da je on čak navodio i da se ljubavnik zove R. U kolovozu ove godine da se pojačalo njegovo fizičko nasrtanje na nju zbog čega je ona znala pobjeći iz stana dok se on smiri a 18. kolovoza dok je čistila jedan apartman da se okrivljenik pojavio u apartmanu vjerujući kako se ona tu nalazi s ljubavnikom. Navodi da ju je u apartmanu okrivljeni dva puta udario šakom u glavu iako zna da je operirala kičmu i da ga je nakon toga prijavila djelatnicima policije. Navela je nadalje i kako je okrivljenik porazbijao sve po stanu te uzeo svoje stvari i otišao. Nakon što je zatražila pomoć djelatnika policije i podnijela kaznenu prijavu okrivljenik je bio predveden pritvorskom nadzorniku te je nakon ispitivanja u državnom odvjetništvu istom izrečena mjera opreza zabrane približavanja oštećenoj na udaljenost manjoj od 100 metara. Međutim, isti je nakon 3 dana oštećenu dočekao u hodniku ispred stana i u momentu kad je otvorila vrata s namjerom da ispred vrata izbaci smeće pokušao ući u stan na kojem je ona prethodno promijenila bravu. Navela je nadalje da ga je pokušala spriječiti i pokušala dozivati upomoć, da je on nju udario i ušao u hodnik te joj rukama začepio usta ali nakon naguravanja da je uspjela "ispuzati" iz stana i u donjem rublju izašla na ulicu te zamolila za pomoć jednu prolaznicu koja je zvala policiju i hitnu pomoć. Okrivljenik je u svojoj ruci imao palicu međutim da nju nije udario palicom. Navela je nadalje da je nju okrivljenik i ranije znao udariti šamarom u predjelu lica, da je znala da je isti prati i kontrolira a isto tako da je potajno snima jer je u stanu znala pronaći mobitele koje bi on ostavio.

    11. Iskaz navedene svjedokinje oštećenice ovaj sud je u cijelosti prihvatilo kao logičnim, uvjerljivim i istinitim.

    12. Iako okrivljenik ne priznaje počinjenje protupravnih djela obilježja kaznenih djela iz provedenih dokaza proizlazi kako je ta djela koja mu se stavljaju na teret počinio. Naime, iz sudsko-medicinskog vještačenja neprijeporno proizlazi da je nanio ozljede oštećenoj. Nadalje, iskaz oštećene da joj je prijetio te da joj je izgovorio riječi koje mu se stavljaju na teret, je uvjerljiv i logičan. Oštećena je navela da je s okrivljenikom u braku od 2004. godine, navela je da su problemi nastupili u posljednjoj godini dana te je navela da je okrivljenik spornog datuma imao u ruci palicu ali da je s istom nije udario. Ovakav iskaz oštećene navodi na zaključak da ista nije željela okrivljenika teretit za nešto što se nije dogodila već da je iskreno iskazala ono što se dogodilo. Nadalje, u odnosu na neovlašteno snimanje oštećena je jasno iskazala gdje i kako je pronašla mobitele a iz službene zabilješke policijskih djelatnika proizlazi da su i oni 1. rujna 2025. godine pronašli jedan mobitel kojega su izuzeli.

    13. Na zahtjev branitelja okrivljenika na raspravu je pozvana i stalna sudska vještakinja psihijatrijske struke dr. Milena Pernat je navela da je isti orijentiran vremenski i prostorno prema sebi i drugima kao u situaciji te može reći da je raspravno sposoban. U cijelosti ostaje pri svom pisanom nalazu i mišljenju, a koje je po nalogu Općinskog suda Splitu izradila 15. siječnja 2026. (list 214 do 226 spisa), te ništa posebno nema dodati. Na poseban upit branitelja okrivljenika s zapisnika od 19. siječnja 2026. a koji je dostavljen vještakinji na uvid ista odgovara da se psihijatrijska dijagnoza postavlja prvenstveno iz razgovora s pacijentom i dobivenih autoanamnestičkih podataka i procjene liječnika koji opservira odgovore i ponašanje pacijenta, a po potrebi se rade i dodatni dijagnostičke pretrage što je u ovom slučaju i napravljeno. Odnosno ona je tražila da se napravi MSCT mozga koji je naveden u ekspertizi. Nalaz i mišljenje temelji se na psihopatološkim simptomima koje je dobila u intervju s okrivljenikom i uvidom u sudski spis te uvidom u prijašnju medicinsku dokumentaciju ER koji je liječen zbog višežilne ateroskleroske bolesti. Na poseban upit branitelja okrivljenika znači li to da po mišljenju vještakinje za davanje ovakve dijagnoze nije potrebno izvršiti heteroanamnezu odnosno saslušanje, ispitivanje osoba koje su u stalnom kontaktu s okrivljenikom, vještakinja odgovara: kako je ona do tih heteroanamnestičkih podataka došla temeljem podataka koji se nalaze u spisu a naročito iz iskaza žrtve koja je u dugogodišnjem braku s okrivljenim te imala dovoljno podataka da može izreći ovakvu dijagnozu. Na poseban upit branitelja okrivljenika da li su sumnje koje je okrivljeni iznio prema supruzi u vezi prevare i postojanja ljubavnika, odnosno je li relevantno za dijagnozu, jesu li te optužbe utemeljene ili ne, odnosno da li su istinite ili ne, vještakinja navodi: njegove sumanute ideje su nedostupne korekciji. Na bilo kakvo razuvjeravanje ili bilo kakav pokušaj da mu se dokaže da bi moglo biti i drugačije takvu situaciju ne prihvaća i ne odstupa od svog uvjerenja. Racionalnih dokaza nema, niti ih je uhvatio niti je gospodina vidio, samo u prolazu kako on to tvrdi. Branitelj okrivljenika navodi da u odnosu na vaš zadnji odgovor da li bi se isto ponašala zdrava osoba koja govori istinu, vještakinja navodi da zdrava osoba dala bi mogućnost racionalno prihvatiti problem, razriješiti ga i ne bi nasilno nasrtala u više navrata na partnera.

    14. Iz sudsko-medicinskog vještačenja stalnog sudskog vještaka dr. Šimuna Anđelinovića razvidno je kako je oštećena spornog dana zadobila kontuzijski biljeg desnog koljena koji je mogao nastati kao posljedica udarca tupotvrdim sredstvom a isto tako da je mogao nastati kao posljedica forsiranog pada, da je zadobila kontuzijski biljeg na dorzumu lijevog stopala koji je isto tako mogao nastati, kao posljedica udarca tupotvrdim sredstvom ali i kao posljedica udarca – gnječenja obučenom nogom te da je oštećena zadobila laceraciju donje usne kao posljedicu udarca tupotvrdim sredstvom, u konkretnom slučaju da je mogla nastati i kao posljedica udarca otvorenom rukom. Prema mišljenju vještaka sve navedene ozljede predstavljaju tjelesnu ozljedu.

    15. Sublimirajući ovako provedeni dokazni postupak kao i sve prethodno utvrđeno ovaj sud je došao do neprijepornog zaključka kako je okrivljenik ER u stanju neubrojivosti uzrokovane Sumanutim poremećajem (F22.0) zbog čega nije mogao shvatiti značenje svog djelovanja niti upravljati svojim postupcima, na način da je svojoj supruzi ERS govorio da je kurva, da je razorila njihovu obitelj, da mora izaći iz stana, da ima ljubavnika, da je kučka, da joj jebe majku, da je guba, teško kršio propise o zaštite od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njegovu sigurnost i dovodio ga u ponižavajući položaj a time nije počinjeno teže kazneno djelo, na taj način počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179.a Kaznenog zakona (KZ/11). Iste prigode u stanju neubrojivosti uzrokovane sumanutim poremećajem zbog čega nije mogao shvatiti značenje svog djelovanja niti upravljati svojim postupcima, na način da je svojoj supruzi ERS govorio da će joj razbiti glavu štapom, hoteći je zastrašiti više puta joj kazao da će je ubiti, drugom ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. Kaznenog zakona (KZ/11). Okrivljeni je u stanu bez znanja oštećene ERS postavio tri mobitela kojima je istu snimao, drugog koji se nalazio u stanu neovlašteno slikovno snimio i na taj način povrijedio njegovu privatnost, u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela neovlašteno slikovno snimanje iz čl. 144. st. 1. Kaznenog zakona (KZ/11). Iste prigode okrivljenik je dana 31. kolovoza 2025. godine iako mu je 28. kolovoza 2025. godine izrečena mjera opreza zabrane približavanja supruzi ERS na udaljenosti manjoj od 100 metara, došao na adresu [adresa] i stajao u hodniku ispred njenog stana s teleskopskom palicom u ruci i čekao da ona otvori vrata stana a nakon što je ista otvorila vrata u namjeri da istu ozljedi počeo je naguravati prema unutrašnjosti stana želeći ući u stan u čemu je i uspio da bi u hodniku stana istu udario više puta rukama u predjelu glave i lica te zajedno s njom pao na pod hodnika zadavši joj tjelesne ozljede u vidu laceracije donje usne, kontuzijskih biljega desnog koljena i lijevog stopala, drugog tjelesno ozlijedio a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 2. u svezi st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24).

    16. Oslanjajući se na provedeno psihijatrijsko vještačenje predmetnog okrivljenika godine gdje je preporučeno da se okrivljenik liječi odnosno odredi prisilni smještaj u odgovarajuću ustanovu temeljem čl. 51. st. 1. Zakona o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama koji nalaz i mišljenje je ovaj je prihvatilo kao stručno i znanstveno argumentirano. Upravo, temeljem ranije spomenutog vještva sud nakon provedene rasprave utvrdilo je kako je okrivljenik u stanju neubrojivosti počinio protupravna djela te da postoje uvjeti za određivanje njegovog prisilnog smještaja u psihijatrijsku ustanovu sukladno odredbama ZZODS-a, a sve zbog mogućnosti da u budućnost počini neko novo kazneno djelo upravo zbog ranije spomenutih duševnih i psihičkih smetnji.

    17. Temeljem navedenog sukladno čl. 554. st. 1. ZKP-a (KZP/08), pod dijelom I. izreke valjalo je donijeti presudu kojom se utvrđuje da je okrivljenik počinio protupravna djela u stanju neubrojivosti dok pod dijelom II. izreke rješenjem odrediti njegov prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od šest mjeseci.

    18. Temeljem čl. 148. st. 6. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 dalje u tekstu ZKP/08) okrivljenik ER u cijelosti je oslobađa obveze naknade troškova kaznenog postupka. Navedeno proizlazi iz njegove obrane koja je prihvaćena osnovanom, kojom prilikom isti navodi kako je bez primanja, da ima dvoje djece od kojih je jedno maloljetno, da prima inkluzivni dodatak zbog čega bi eventualno plaćanje troškova ovog kaznenog postupka ugrozilo i ovako narušeno njegovo financijsko stanje, što je ovaj sud uzeo u obzir zbog čega je u konačnici okrivljenika oslobodilo obveze plaćanja troškova ovog kaznenog postupka.

    19. Uzimajući sve prethodno izneseno, odlučeno je kao u izreci ove presude i rješenja.

    U Splitu 23. veljače 2026. godine

    S U D A C:

    Marisa Mrass

    PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe na županijski sud u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka, a putem ovog suda.

    DNA:

    - okrivljeniku

    - ODO Split

    - branitelju okrivljenika Tadiši Milošević, odvj. u Splitu

    - oštećenoj ERS

    - Upravi zatvora u Splitu,

    Po pravomoćnosti:

    - Zatvorskoj bolnici u Zagrebu

    - Županijskom sudu u Splitu, sucu nadležnom za postupak prisilnog smještaja prema ZZODS-u

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.