REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Broj: Pp-671/2026
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Meliti Tužinski, uz sudjelovanje Tee Frančić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljene političke stranke MOŽEMO! – POLITIČKA PLATFORMA i II okrivljene političke stranke HOĆEMO PRAVEDNO, zbog prekršaja iz članka 35. u svezi članka 12. i 15. Zakona o ravnopravnosti spolova u svezi članka 21.a Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski Sabor (Narodne novine br. 82/08 i 69/17) u povodu prigovora okrivljenih protiv prekršajnog nalog Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj PP-DO- 99/2025 od dana 3. prosinca 2025, nakon javne glavne rasprave, na temelju čl. 183. Prekršajnog zakona, 23. veljače 2026, javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I. okrivljena politička stranka: MOŽEMO! – POLITIČKA PLATFORMA, po predstavniku ČC, sa sjedištem u [adresa], predmet poslovanja politička stranka, OIB [osobni identifikacijski broj], s 800-900 članova, prekršajno nekažnjavana,
II. okrivljena politička stranka: HOĆEMO PRAVEDNO, po predstavniku sa sjedištem u [adresa], predmet poslovanja politička stranka, OIB 59859453451, s 500-600 članova, prekršajno kažnjavana,
k r i v i su
što su 30. ožujka 2024., povodom izbora zastupnika u Hrvatskom saboru, protivno odredbama članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova (,Narodne Novine" broj 82/08. i 69/17.), u svezi s člancima 12. i 15. Zakona o ravnopravnosti spolova te člankom 21. a Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (Narodne Novine" broi: Narodne novine br. 116/1999. 109/2000., 53/2003., 167/2003., 44/2006., 19/2007. 20/2009., 145/2010., 24/2011. 93/2011., 19/2015., 104/2015. i 98/2019), prilikom utvrđivanja i predlaganja zajedničke kandidacijske liste za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u VII. izbornoj jedinici, predložile za izbor ukupno 14 kandidata, od čega 9 žena i 5 muškaraca, čime je na izbornoj listi muški spol zastupljen s manje od 40%, a što predstavlja osjetnu neuravnoteženost zastupljenosti jednog spola i protivno je načelu ravnopravnosti spolova,
dakle, kao politička stranka prilikom predlaganja lista kandidata za izbor zastupnika u Hrvatski Sabor nije poštivala načela ravnopravnosti spolova te nije vodila računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama sukladno članku 15. i 12. Zakona o ravnopravnosti spolova,
čime su počinile prekršaj iz članka 35. u svezi članka 12. i 15. Zakona o ravnopravnosti spolova u svezi članka 21.a Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski Sabor.
pa im se temeljem citiranih odredbi Zakona, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07. 39/13,157/13,110/15, 70/17, 118/18, 114/22)
i z r i č e
I okrivljenoj političkoj stranci
NOVČANA KAZNA – u iznosu od 1.200,00 eura (tisuću dvjesto eura)
II okrivljenoj političkoj stranci
NOVČANA KAZNA – u iznosu od 1.200,00 eura (tisuću dvjesto eura)
Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona I I II okrivljena su dužne platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.
Ukoliko I I II okrivljena ostavljenom roku plati 2/3 novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, smatrati će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.
Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona, I i II okrivljena su obvezne naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 eura SVAKA (četrdeset eura), u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.
O b r a z l o ž e n j e
1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu broj PP-DO-99/2025 od dana 3. prosinca 2025, izdalo je prekršajni nalog protiv I i II okrivljenika zbog prekršaja iz članka 35. u svezi članka 12. i 15. Zakona o ravnopravnosti spolova u svezi članka 21.a Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski Sabor, činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Protiv prekršajnog naloga okrivljenici su podnijeli prigovor, pa je temeljem čl. 238 st. 9. Prekršajnog zakona, prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden je redovni postupak.
3. Opunomoćena predstavnica I okrivljene političke stranke ČC je na glavnoj raspravi porekla počinjenje prekršaja navodeći cit.:" Predlažem da se navodi istaknuti u prigovoru koji smo uložili na prekršajni nalog tužitelja smatra našom zajedničkom pisanom obranom. Osim navoda istaknutih u prigovoru u obranu želim još dodati da je I okrivljena političke stranka u ovom slučaju nositelj koalicijske liste, a da je u istoj II. okrivljena politička stranka manje zastupljena, lošije financijski stoji, nema zastupnike u parlamentu, pa samim time ne prima naknadu. Stoga nisu imali utjecaj na sastavljanje izborne liste, te molim da se ove okolnosti cijene prilikom odlučivanja u ovom postupku. Dodatno napominjem da se vodio prekršajni postupak pred Općinskim sudom u Osijeku vezano za isti prekršaj, te smo u tom postupku oslobođeni od optužbe, na presudu je uložena žalba, ali nije odlučeno o ovoj pravnoj stvari radi nastupanja zastare. Dajem sudu na dispoziciju da eventualno sasluša nekog iz ureda pravobranitelja za ravnopravnost spolova s obzirom na sukob između Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski Sabor jer po našem mišljenju Zakon o ravnopravnosti spolova je imao intenciju ispravljanje neravnoteže spolova vezano za učestalu podzastupljenost žena na kandidacijskim listama. Vezano za ovu problematiku 2015. je pokrenut postupak i pred Ustavnim sudom RH o čemu smo se referirali u prigovoru na prekršajni nalog."
U prigovoru na prekršajni nalog isti navode cit::"
Optužba je neosnovana iz sljedećih razloga:
Tumačenje Zakona o ravnopravnosti spolova (ZRS) u odnosu na Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor (ZIZHS)
Ustavni sud Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci U-1-1397/2015 od 24. rujna 2015. utvrdio je je da su ZRS i ZIŻHS organski zakoni s izjednačenom pravnom snagom. Međutim, Ustavni sud je također utvrdio da obveze ovlaštenih predlagatelja listi nisu uređene na istovjetan način u ta dva zakona jer:."čl. 12. st. 3 ZRS glasi "osjetna neuravnoteženost jednog spola u smislu stavka 2. Ovog članka postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima javnog odlučivanja niža od 40%", Čl, 21.a. st. 2 ZIZHS glasi: "Lista za izbor zastupnika u skladu je s načelima iz stavka 1. ovoga članka ako je na listi najmanje 40% pripadnika svakog spola."
Ustavni je sud zaključio da je zahtjev postavljen u ZRS-u (postizanje 40% u Saboru) stroži u krajnjem cilju. Naša lista, koja ima 64,29% žena (podzastupljenog spola) i 35,71% muškaraca (nadzastupljenog spola), djeluje u skladu s ciljem ZRS-a - povećanjem udjela žena u tijelima političkog odlučivanja.
2, Pogrešno tumačenje pojma "osjetna neuravnoteženost " i svrhe posebnih mjera Prekršajni nalog temelji se na pogrešnom i pravno neodrživom tumačenju članka 12. i članka 15. Zakona o ravnopravnosti spolova, čime je povrijeđeno načelo zakonitosti svrhovite Primjene zakona.
Naime, nadležno tijelo je izdalo prekršajni nalog, polazeći od tumačenja da struktura liste predstavlja povredu zakona. Takvo postupanje nema uporište u ZRS ni u njegovoj svrsi. članak 12. ZRS propisuje postupno povećavanje broja pripadnika podzastupljenog spola uvođenje posebnih mjera radi uklanjanja neravnoteže postojanje osjetne neuravnoteženosti ako je zastupljenost podzastupljenog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja manja od 40% Dakle, 40 % je prag za prepoznavanje podzastupljenosti, a ne simetrično ograničenje za oba spola. Posebne mjere nisu rodno simetrične, nego korektivne. ZRS ne propisuje idealnu ravnotežu" nego ispravlja postojeću neravnotežu na štetu žena. U političkom sustavu Republike Hrvatske žene su podzastupljeni spol u tijelima političkog odlučivanja što je dugotrajno, nesporno i statistički potvrđeno. U konkretnom slučaju žene nisu bile ispod praga od 40 %, naprotiv, Činile su većinu na kandidacijskim listama čime je ostvaren, a ne povrijeđen cilj članka 12. ZRS Nadalje, čl. 12. ZRS ne propisuje gornju granicu zastupljenosti žena, ne zabranjuje većinsku zastupljenost žena i ne štiti većinu (muškarce) od korektivnih mjera. Tumačenje prema kojem je politička stranka u prekršaju zato što lista ima više od 40 % žena ne proizlazi iz teksta zakona te uvodi ograničenje koje zakon ne poznaje. Naime, ZRS ne propisuje maksimalni dopušteni udio muškaraca, nego minimalni prag zastupljenosti žena, kao podzastupljenog spola. U predmetnom slučaju muškarcima nije onemogućeno kandidiranje i nije došlo do stvarne, trajne ili strukturne neravnopravnosti na njihovu štetu. Stoga predložena lista ne predstavlja diskriminaciju muškaraca, nego legitimnu, zakonom dopuštenu i poželjnu korektivnu mjeru. Suprotno tumačenje dovelo bi do apsurda da se ZRS koristi protiv ostvarivanja ravnopravnosti žena. Tumačenje prema kojem se stranka sankcionira zato što ima više žena nego muškaraca predstavlja potpunu inverziju smisla zakona i sankcioniranje ponašanja koje zakon izričito potiče. Predmetni sastav liste je u skladu s odredbama č1. 15. ZRS, jer muškarci u Republici Hrvatskoj nisu podzastupljeni spol u tijelima političkog odlučivanja, niti im je kandidiranjem većeg udjela žena uskraćeno ili ograničeno pravo sudjelovanja u političkom životu. Članak 15. st. 2 ZRS odnosi se na osiguranje ravnopravnosti žena u javnom i političkom životu, kako je vidljivo iz teksta obrazloženja Zakona: Ovaj članak propisuje uvođenje posebnih mjera s ciljem povećanja udjela žena Hrvatskom saboru uzimajući u obzir da je muški spol osjetno" nadzastupljen i da njegovo povećanje ne treba poticati. Posebne mjere se uvode kako bi se otklonile postojeće nejednakosti ili osigurala prava u kojima su pripadnici odredbenog spola ranije bili uskraćeni, kako je definirano čl. 9. st. 1 ZRS:
Posebne mjere su specifične pogodnosti kojima se osobama određenog spola omogućuje ravnopravno sudjelovanje u javnom životu, otklanjaju postojeće nejednakosti ili im se osiguravaju prava u kojima su ranije bili uskraćeni." Dakle, svrha ubodena posebnih mjera (pozitivne akcije) jest promicanje ravnopravnog sudjelovanja i postupno povećavanje uključivanja podzastupljenog spola -u ovom slučaju žena. Prekršaj koji se stavlja na teret političkim strankama u konkretnom slučaju krivo se protuzakonito veže uz ,muški spol zastupljen s manje od 40 % , Pozivajući se na primjenu čl. 12. i 15. ZORS, jer se isti odnose na zabranu isticanja manje od 40 % žena ako su žene podzastupljeni spol, a jesu. Drugim riječima lista s npr. 60 % muškaraca 40 % žena je u skladu sa zakonom, lista s 35,71 % muškaraca i 64,29 % žena (kao na predmetnoj kandidacijskoj listi na kojoj se od ukupno 14 kandidata nalazi 9 žena i S muškaraca) je u skladu sa zakonom, dok bi npr. lista s 70 % muškaraca i 30 % žena bila prekršaj, budući da žene kao podzastupljeni spol padaju ispod praga. Da je ZRS htio "gornju granicu muškaraca ,to bi izričito propisao, ali to ne postoji u zakonskom tekstu. Tumačenje norme od strane Općinskog kaznenog državnog odvjetništva, prema kojem bi se kvote trebale primijeniti na nadzastupljeni muški spol (zahtijevajući minimalno 40% muškaraca na listi), predstavlja formalističko tumačenje jednakosti i suprotno je stvarnoj svrsi ZRS. Primjena preferencijalnog tretmana (posebnih mjera) na muški spol proturječila bi načelu materijalne jednakosti, budući da muškarci već u velikoj mjeri (iznad 70%) cine nadzastupljen spol u politici.
Ovakav stav dijeli Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova koja je u svom
Godišnjem izvješću za 2021 godinu naglasila:
".... potrebno je naglasiti da su odredbe ZRS-a vezano uz tzv. spolnu kvotu uvedene kao oblik posebne mjere čiji cilj je povećanje udjela žena u tijelima političkog odlučivanja, uzimajući pritom u obzir da je muški spol osjetno nadzastupljen i da njegovo povećanje ne treba poticati Povećanjem zastupljenosti žena nastoji se ostvariti ravnopravnosti spolova u području političke participacije te je stoga takve posebne mjere nužno tumačiti u duhu načela ravnopravnosti spolova."
U skladu s time, u obzir je potrebno uzeti stvaran učinak, odnosno konkretne implikacije koje ne postupanje u skladu s odredbama ZRS-a ima u danom kontekstu. Taj kontekst je takav da su žene u tijelima političkog odlučivanja, bilo na nacionalnoj ili lokalnoj/regionalnoj razini, u pravilu osjetno podzastupljen spol. U takvim okolnostima, potencijalno istovjetno sankcioniranje lista s podzastupljenošću muškaraca i podzastupljenošću žena bi bilo u suprotnosti sa stvarnom svrhom posebnih mjera te u konačno sa samim načelom ravnopravnosti spolova. Stoga se prekršajne sankcije nipošto ne bi trebale primjenjivati na jednak način za liste s podzastupljenošću muškaraca kao što se primjenjuju na liste s podzastupljenošću žena."
Sto se tiče odredbe 21.a. ZIZHS, Ustavni je sud utvrdio, kako je već rečeno, da je zahtjev te odredbe blaži u krajnjem cilju od ZRS. Pritom valja naglasiti da je i unošenje upravo te i takve odredbe u ZIZHS imalo za cilj povećati udio žena u Hrvatskom saboru, kako je predlagatelj naveo u svom očitovanju Ustavnom sudu:
"..smisao praga od 40% zastupljenosti na izborim listama nije rezervirati određeni broj mjesta na listi za osobe ovog ili onog spola jer im tako nešto 'pripada samo zato jer su određenog spola. Smisao mjere iz č1. 14. ZID ZIZHS-a, a time i praga od 40%, jest potaknuti snažnije uključivanje žena u političke procese te pridonijeti njihovom neposrednom i posrednom utjecaju na donošenje odluka unutar političkih procesa, a posebice političkih stranaka i drugih oblika sudjelovanja građanki i gradanja. U tom procesu. Inzistirajući na uravnoteženoj Zastupljenosti žena na izbornim listama mjera učinkovito utječe na političke stranke da ulože neophodan trud kako bi za svoj rad, odnosno, za svoje ciljeve pridobile onaj broj žena - tvz. kritičnu masu-koji ukazuje na barem minimalnu otvorenost prilika za društvenu skupinu koja u društvu koje je predano sustavu demokratske organizacije državne vlasti, predstavlja 50% ukupnog stanovništva. Obvezujući političke stranke da posredstvom obvezatnog praga od 40% na izbornim listama u svoje djelovanje uključuju uravnoteženiji broj žena mjera doprinosi uklanjanju barijera njihovom sudjelovanju koje u najvećem broju slučajeva ostaju prikrivene i nevidljive, a opet učinkovite pri obeshrabrivanju, otežavanju ili isključivanju žena iz političkog djelovanja. To je prvenstveni cilj ove mjere i mjerilo njene uspješnosti." Dakle, vidljivo je da unatoč postojanju kvota u oba predmetna Zakona u zadnjih 5 ciklusa nacionalnih izbora (2011. 2015. 201 6., 2020., 2024.) još nije ostvarena stvarna ravnopravnost spolova u nacionalnom parlamentu. Stoga smatramo potpuno neprimjerenim u optužnim prijedlozima zahtijevati kažnjavanje onih predlagatelja kandidacijskih lista koji nastoje tu neuravnoteženost donekle ublažiti, naročito imajući u vidu odredbu č1. 15. st. 2 ZRS koja kaže: "... Sukladno članku 12. stavku 1. ovoga Zakona postupno povećanje podzastupljenog spola mora se postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu ovoga Zakona." Ovo tim više, što je od donošenja ZRS, kako je već rečeno, do uključivo izbora 2024. provedeno pet nacionalnih izbora (četiri redovita), a da još uvijek nije ostvareno povećanje podzastupljenog spola na razini traženih 40%. Kako ističe Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u svom izvješću za 2024. godinu: "Iz perspektive načela ravnopravnosti spolova, najveći značaj imali su parlamentarni izbori, gdje nije došlo do osjetnijeg pomaka prema spolno uravnoteženijem sastavu Hrvatskog sabora. Minimalno povećanje od 2% medu izabranim zastupnicama u usporedbi s prošlim parlamentarnim izborima (s 23% na 25%) ne može se označiti zadovoljavajućim napretkom. Prekršajni postupak podliježe načelu nulla poena sine lege certa u odnosu na oba Zakona na koje se poziva. U odnosu na ZRS, ne može se sankcionirati ponašanje koje zakon ne zabranjuje, a još manje ponašanje koje zakon izričito promiče. Zakon o ravnopravnosti spolova ne sadrži normu kojom se zabranjuje većinska zastupljenost žena te ne propisuje prekršaj za situaciju u kojoj je podzastupljeni spol zastupljen iznad 40 %. U odnosu pak na ZIZHS, za nepoštivanje čl. 21a nije propisana nikakva prekršajna niti druga sankcija. Slijedom toga, na navedenu odredbu se također primjenjuje temeljno načelo prekršajnog prava nulla poena sine lege certa, prema kojem ne može postojati kazna bez jasne i izričite zakonske osnove, Kako Zakonodavac za povredu članka 2 1.a ZIZHS-a nije predvidio sankciju, takvo se postupanje ne može podvesti pod prekršajnu odgovornost, niti se sankcija može uvoditi proširenim ili svrhovitim tumačenjem na štetu adresata norme, Sukladno članku 4. ZRS, odredbe članka 12. i članka 15. istog Zakona ne smiju se tumačiti niti primjenjivati na način koji bi ograničio ili umanjio sadržaj jamstava o ravnopravnosti spolova koja proizlaze iz međunarodnog prava, pravne stečevine Europske unije i relevantnih međunarodnih konvencija, osobito Konvencije UN o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena. Stoga je nedopušteno formalističko tumačenje kojim se sankcionira postupanje koje stvarnosti unapređuje ravnopravnost spolova, jer je takvo tumačenje protivno svrsi Zakona i međunarodnim obvezama Republike Hrvatske. Neprimjereno udvostručavanje novčane kazne. Prekršajni zakon propisuje da se kazna izriče uzimajući u obzir sve okolnosti, osobito stupanj krivnje, način počinjenja, posljedice i osobne okolnosti počinitelja. Automatsko izricanje iste kazne dvjema osobama i bez zasebnog obrazloženja znači da kazna nije individualizirana, što predstavlja povredu Prekršajnog zakona. Ako se jedna radnja (npr. sastavljanje i predaj kandidacijske liste) kvalificira kao jedan prekršaj ali se dva puta sankcionira punim iznosom kazne dolazi do dvostrukog kažnjavanja iste radnje, što je protivno svrsi prekršajnog kažnjavanja i načelima pravičnosti koja proizlaze iz Prekršajnog zakona. Prekršajni zakon zahtijeva jasno i razumljivo obrazloženje, navođenje razloga za izrečenu kaznu te obrazloženje zašto je baš toj osobi izrečena baš ta kazna. Ako prekršajni nalog ne razlikuje ulogu dvaju osoba i ne obrazlaže zašto svaka snosi puni iznos kazne on je manjkavo obrazložen i nezakonit.
Zbog navedenih razloga, a posebno zbog činjenice da su optužene stranke djelovale u cilju ostvarenja stvarne ravnopravnosti spolova kako nalaže ZRS i da uvjeti za primjenu posebnih mjera u korist muškog spola u tijelima političkog odlučivanja nisu ispunjeni, predlažemo da sud: 1. Odbije optužni prijedlog u cijelosti kao neosnovan. 2. Odredi da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava. 3. Sasluša u sklopu postupka Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova na okolnosti primjene navedenih odredbi u odnosu na europsku pravnu stečevinu, te ciljeve ZRS- a.
4. Opunomoćena predstavnica II okrivljene političke stranke ĆC je na glavnoj raspravi porekla počinjenje prekršaja navodeći cit.:" U cijelosti se pridružujem navodima obrane koje je u ovom postupku iznijela predstavnica za I. okrivljenu političku stranku. Želim posebno istaknuti da na spornoj kandidacijskoj listi smo imali samo jednog predstavnika, nismo imali mogućnosti utjecati na zastupljenost spolova na ovoj izbornoj listi pa da se razmjerno tome odlučuje o eventualnoj našoj prekršaj odgovornost. U međuvremenu smo sklopili jedan aneks našeg koalicijske suradnje s I okrivljenom političkom strankom u kojemu smo regulirali odgovornost za ovaj prekršaj na način da je I. okrivljena politička stranka preuzela obvezu snošenja odgovornosti u svezi spornog prekršaja."
5. U dokaznom postupku pročitana je dokumentaciju priložena uz prekršajni nalog na str. 2-21 spisa, te na str. 22-25 spisa te izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za I. i II. okrivljenu političku stranku.
6. Nakon provedenog dokaznog postupka, analizirajući obranu okrivljenika i provedene dokaze, sud je našao nedvojbeno dokazanim da su I i II okrivljena politička stranka počinile prekršaj činjenično i pravno opisan u izreci ove presude, radi čega ih je oglasio krivima i kaznio po Zakonu.
7. Naime, I i II okrivljena politička stranka iznoseći obranu po svojim predstavnicama obrani ne spore da su prilikom utvrđivanja i predlaganja zajedničke kandidacijske liste za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u VII. izbornoj jedinici, predložile za izbor ukupno 14 kandidata, od čega 9 žena i 5 muškaraca, čime je na izbornoj listi muški spol zastupljen s manje od 40%. Međutim, istaknule su da se ne osjećaju krivima za djelo za koje ih se tereti u bitnom navodeći da je smisao mjere iz čl. 14. ZID ZIZHS-a, a time i praga od 40% potaknuti snažnije uključivanje žena u političke procese te pridonijeti njihovom neposrednom i posrednom utjecaju na donošenje odluka unutar političkih procesa, a posebice političkih stranaka i drugih oblika sudjelovanja građanki i građana. Istaknule su da su žene u tijelima političkog odlučivanja, bilo na nacionalnoj ili lokalnoj/regionalnoj razini, u pravilu osjetno podzastupljen spol. U takvim okolnostima, potencijalno istovjetno sankcioniranje lista s podzastupljenošću muškaraca i podzastupljenošću žena bi bilo u suprotnosti sa stvarnom svrhom posebnih mjera te u konačno sa samim načelom ravnopravnosti spolova.
8. Odredba članka 15. stavak 1. Zakona o ravnopravnosti spolova propisuje da su političke stranke prilikom predlaganja lista kandidata za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne poštivati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama u skladu s člankom 12. Zakona. Člankom 12. stavkom 3. Zakona o ravnopravnosti spolova je propisano da osjetna neuravnoteženost jednog spola postoji ako zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40%.
9. Uzimajući u obzir navedenog kako se I okrivljenoj političkoj platformi Možemo i II okrivljenoj HOĆEMO PRAVEDNO u optužnom aktu stavlja na teret da su 30. ožujka 2024., povodom izbora zastupnika u Hrvatskom saboru prilikom utvrđivanja i predlaganja zajedničke kandidacijske liste za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u VII. izbornoj jedinici, predložile za izbor ukupno 14 kandidata, od čega 9 žena i 5 muškaraca, čime je na izbornoj listi muški spol zastupljen s manje od 40%, nesporno su u cijelosti ostvarena sva bitna obilježja članka 35. u svezi članka 12. i 15. Zakona o ravnopravnosti spolova u svezi članka 21.a Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski Sabor.
10. Sud nije prihvatio obranu okrivljenih da se sankcije nipošto ne bi trebale primjenjivati na jednak način za liste s podzastupljenošću muškaraca kao što se primjenjuju na liste s podzastupljenošću žena jer su predlažući veći broj osoba ženskog spola na spomenutoj kandidacijskoj listi postupile u duhu donesenog Zakona o ravnopravnosti spolova kojemu je cilj potaknuti snažnije uključivanje žena u političke procese kao osjetno podzastupljenog spola. Naime, Sud je prihvatio stav Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske izražen u rješenju broj Ppž-6241/2022 od 4. prosinca 2024. koji je u identičnom slučaju zauzeo suprotan stav navodeći da cit: " predlažući veći broj osoba ženskog spola na kandidacijskoj listi politička platforma Možemo nije postupila u skladu s citiranim odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova", te u nastavku obrazlaže da Zakon ne daje prednost niti jednom spolu u odnosu na drugi.
11. Stoga je sud okrivljene političke stranke proglasio krivima za predmetni prekršaj i izrekao im ublaženu novčanu kaznu primjenom članka 37. Prekršajnog zakona, za koju smatra da odgovara značaju i težini počinjenog djela prekršaja, imovnom stanju i stupnju odgovornosti kao i okolnostima pod kojima je prekršaj počinjen. Prilikom odmjeravanja kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja iz čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona. Kao naročito olakotne okolnosti sud je uzeo u obzir sve okolnosti počinjenja prekršaja i korektno držanje istih pred sudom, dok otegotne okolnosti nisu nađene.
12. Ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da su novčane kazne u cjelini uplaćene.
13. Odluka o troškovima postupka u paušalnom iznosu temelji se na propisima citiranim u izreci ove presude, a ista je odmjerena s obzirom na složenost i trajanje postupka.
U Zagrebu, 23. veljače 206. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Tea Frančić
Melita Tužinski
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od primitka presude. Žalba se podnosi Prekršajnom sudu u Zagrebu na adresu [adresa] u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud. Okrivljeniku je dopuštena žalba samo zbog odluke o prekršajnoj sankciji i troškovima postupka.
DOSTAVNA NAREDBA:
1. I okr. MOŽEMO! politička platforma, [adresa],
2. I okr. HOĆEMO PRAVEDNO, [adresa],
3. tužitelj: Općinsko kazneno državno odvjetništvo Zagreb
4. spis.
