Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Poslovni broj: Pp-3595/2025-4
Osijek
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Snježani Marijanović, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Predraga Uzelca, uz sudjelovanje zapisničarke Silvije Šarac, u prekršajnom postupku protiv 1. okr. pravne osobe Hokus-okus MT j.d.o.o. i 2. okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi KT, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točaka 1. i 46. i stavka 2. te članka 228. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23.), članka 172. stavka 2. točaka 2. i 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.), članka 10. stavka 1. točke a) i stavka 2. Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine“ broj: 118/18., 120/21. i 152/24.) u vezi članka 92. stavka 4. Zakona o radu te članka 10. stavka 1. točke b) i stavka 2. Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine“ broj: 118/18., 120/21. i 152/24.), pokrenutom na temelju optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, klasa: 116-01/25-02/722, urbroj: 443-02-01-08-25-10 od 3. listopada 2025., nakon završene glavne i javne rasprave održane 18. veljače 2026. u prisutnosti predstavnika 1. okr. pravne osobe ujedno i 2. okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi KT, a u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika ovlaštenog tužitelja, uz javnu objavu presude 23. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
Na temelju članka 183. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)
1. okr. pravna osoba: HOKUS-OKUS MT j.d.o.o. sa sjedištem u [adresa], djelatnost ugostiteljstvo, žiro račun br: IBAN [broj bankovnog računa] kod RBA banke, OIB: 28788779090, prekršajno kažnjavana,
2. okr. odgovorna osoba: ST sin K i S rođene D, rođen **.**.2000. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], pismen, SSS, po zanimanju računalni tehničar u strojarstvu, nezaposlen, uzdržava ga roditelj, bez primanja, lošeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, nije vlasnik nekretnina, neodlikovan, prekršajno kažnjavan, vodi se drugi prekršajni ali se ne vodi kazneni postupak
k r i v i su
I. što su 6. srpnja 2023. u Osijeku kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi unijeli netočan podatak u dokumentaciju dostavljenu u matičnu evidenciju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, iako odgovaraju za točnost podataka za zaposlene osiguranike sukladno članku 108. stavku 7. Zakona o mirovinskom osiguranju i to na način da je poslodavac Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za radnika DT **.**.2023. dostavio prijavu o početku osiguranja s datumom stjecanja svojstva osiguranika od 5. srpnja 2023. u kojoj je pod točkom 17. unio podatak da je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme s punim radnim vremenom, iako je inspekcijskim nadzor provedenim 10. lipnja 2025. utvrđeno da je poslodavac 4. srpnja 2023. s navedenim radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom od 40 sati tjedno za obavljanje poslova priprematelja jednostavnih jela i slastica u objektu brze prehrane Hokus-okus u Osijeku s početkom rada 5. srpnja 2023.,
čime su postupili suprotno članku 108. stavku 7. Zakona o mirovinskom osiguranju i počinili prekršaj kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 2. i stavku 3. istoga zakona,
II. što kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja dostavili prijavu o promjeni tijekom osiguranja u propisanom roku u skladu s člankom 112. stavkom 1. točkom 5. Zakona o mirovinskom osiguranju i to na način da su za radnika DT koji je za poslodavca obavljao poslove priprematelja jednostavnih jela i slastica u objektu brze prehrane Hokus-okus u Osijeku dostavili Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u Osijeku 18. studenog 2024. prijavu o promjeni tijekom osiguranja kojom su za radnika promijenili podatak pod točkom 16., odnosno podatak o dnevnom radnom vremenu osiguranika na četiri sata i podatak pod točkom 24., odnosno podatak o ugovoru o radu sklopljenom na neodređeno vrijeme s nepunim radnim vremenom s datumom promjene podataka od 1. siječnja 2024. (petak), dakle istu nisu dostavili u roku od 24 sata od nastalih promjena, odnosno najkasnije u Osijeku 4. studenog 2024. (ponedjeljak),
čime su postupili suprotno članku 112. stavku 1. točki 5. Zakona o mirovinskom osiguranju te time počinili prekršaj kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. i stavku 3. istoga zakona,
III. što kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu evidenciju o radnicima vodili na propisani način u skladu s člankom 5. Zakona o radu u vezi s odredbama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca jer evidencija o radnicima za radnika FT koji je kod poslodavca obavljao poslove kuhara u objektu brze prehrane Hokus-okus u Osijeku nije sadržavala sve podatke iz Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca i to podatke iz članka 3. stavka 1. točke 13. navedenog pravilnika, odnosno podatak o datumu podnošenja prijave početka osiguranja na obvezna osiguranja radnika kao osiguranika po osnovi radnog odnosa, na način da je poslodavac za predmetnog radnika 23. travnja 2025. Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostavio prijavu o početku osiguranja radnika s datumom stjecanja svojstva osiguranika 24. travnja 2025., a za imenovanog radnika nije u Osijeku 24. travnja 2025. u evidenciji o radnicima evidentirao podatak o datumu podnošenja prijave početka osiguranja na obvezna osiguranja radnika po osnovi radnog odnosa,
čime su postupili suprotno članku 5. Zakona o radu u vezi članka 3. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca te time počinili prekršaj kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 1. i stavku 2. Zakona o radu,
IV. što su kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi s radnikom sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme suprotno članku 12. stavku 3. Zakona o radu i to na način da je poslodavac s radnikom KTA **.**.2024. u [adresa] sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme s početkom rada 4. studenog 2024. i trajanjem od šest mjeseci za obavljanje poslova pomoćnog radnika u fast foodu, a u navedenom ugovoru o radu sklopljenom na određeno vrijeme nije naveo objektivan razlog zbog kojeg je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme,
čime su postupili suprotno članku 12. stavku 3. Zakona o radu te time počinili prekršaj kažnjiv po članku 228. stavku 1. točki 1. i stavku 2. istoga zakona,
V. što kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu u propisanom roku radnicima isplatili najniži mjesečni iznos bruto plaće koja se radniku isplaćuje za rad u punom radnom vremenu razmjerno trajanju vremena provedenog na radu u tom mjesecu u skladu s člankom 3. stavcima 1. i 7. Zakona o minimalnoj plaći te za rad u nepunom radnom vremenu u skladu s člankom 3. stavkom 6. Zakona o minimalnoj plaći i to na način da poslodavac radniku OT koji kod poslodavca obavlja poslove priprematelja jednostavnih jela i slastica u objektu breze prehrane Hokus-okus u Osijeku u nepunom radnom vremenu od 20 sati tjedno za mjesec travanj 2025. nije najkasnije u Osijeku 15. svibnja 2025. isplatio najniži mjesečni iznos bruto plaće za rad u nepunom radnom vremenu, već je za navedeni mjesec radniku 14. svibnja 2025. isplatio samo iznos neto plaće u gotovini na ruke i da poslodavac radniku FT koji kod poslodavca obavlja poslove kuhara u objektu brze prehrane F u [adresa] u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno od 24. travnja 2025. za mjesec travanj 2025. nije najkasnije u Osijeku 15. svibnja 2025. isplatio najniži mjesečni iznos bruto plaće za rad u punom radnom vremenu za razdoblje od 24. travnja 2025. do 30. travnja 2025. razmjerno vremenu provedenom na radu u tom mjesecu, već je za navedeni mjesec radniku 14. svibnja 2025. isplatio samo iznos neto plaće u gotovini na ruke,
čime su postupili suprotno članku 3. stavcima 1., 6. i 7. Zakona o minimalnoj plaći te time počinili prekršaj kažnjiv po članku 10. stavku 1. točki a) i stavku 2. istoga zakona u vezi članka 92. stavka 4. Zakona o radu,
VI. što kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi radniku kojem na dan dospjelosti nisu isplatili plaću nisu do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata dostavili dva obračuna plaće, od kojih jedan u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće u propisanom sadržaju, a drugi u kojem će biti iskazan iznos plaće koji su bili dužni isplatiti u propisanom sadržaju u skladu s člankom 93. stavkom 2. točkama 1. i 2. Zakona o radu u vezi članka 93. stavka 6. istoga zakona i članka 8. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor i to na način da poslodavac radniku KTA na dan dospjelosti nije isplatio plaće za ožujak 2025. i travanj 2025, već su iste radniku prisilno isplaćene u srpnju 2025. putem ovrhe s računa društva i to za ožujak 2025. ukupno 507,97 eura te za travanj 2025. ukupno 504,72 eura, a poslodavac nije predmetnom radniku do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće dostavio dva obračuna za navedene mjesece od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, a drugi u kojem će biti iskazan iznos plaće koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju, a što je bio dužan učiniti za ožujak 2025. najkasnije u Osijeku 30. travnja 2025. i za travanj 2025. najkasnije u Osijeku 31. svibnja 2025., a poslodavac je iste dostavio nakon isteka propisanog roka 28. lipnja 2025.,
čime su postupili suprotno članku 93. stavku 2. Zakona o radu u vezi članka 8. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor te time počinili prekršaj kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 46. i stavku 2. Zakona o radu,
VII. što kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu ugovorili minimalnu plaću u bruto iznosu u skladu s člankom 3. stavkom 3. Zakona o minimalnoj plaći na način da je poslodavac s radnikom FT sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme u Osijeku 23. travnja 2025. u kojem je s istim ugovorio minimalnu plaću u neto iznosu od 800,00 eura te je s radnikom KTA sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme u Osijeku 4. studenog 2024. u kojem je isti ugovorio minimalnu plaću u neto iznosu od 500,00 eura, odnosno s imenovanim radnicima nije ugovorio minimalnu plaću u bruto iznosu i to s FT najkasnije u [adresa] **.**.2025. i s KTA najkasnije u Osijeku 4. studenog 2024.,
čime su postupili suprotno članku 3. stavku 3. Zakona o minimalnoj plaći te time počinili prekršaj kažnjiv po članku 10. stavku 1. točki b) i stavku 2. istoga zakona,
VIII. pa se okrivljenicima za navedene prekršaje na temelju citiranih članaka navedenih zakona, a uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, u t v r đ u j u
1. okrivljenoj
• za prekršaj pod točkom I. izreke
NOVČANA KAZNA u iznosu od 300,00 eura (tri stotine eura).
• za prekršaj pod točkom II. izreke
NOVČANA KAZNA u iznosu od 300,00 eura (tri stotine eura).
• za prekršaj pod točkom III. izreke
NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.500,00 eura (jedna tisuća pet stotina eura).
• za prekršaj pod točkom IV. izreke
NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.050,00 eura (jedna tisuća pedeset eura).
• za prekršaj pod točkom V. izreke
NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.500,00 eura (jedna tisuća pet stotina eura).
• za prekršaj pod točkom VI. izreke
NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.500,00 eura (jedna tisuća pet stotina eura).
• za prekršaj pod točkom VII. izreke
NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.500,00 eura (jedna tisuća pet stotina eura).
i
2. okrivljenom
• za prekršaj pod točkom I. izreke
NOVČANA KAZNA u iznosu od 100,00 eura (jedna stotina eura).
• za prekršaj pod točkom II. izreke
NOVČANA KAZNA u iznosu od 100,00 eura (jedna stotina eura).
• za prekršaj pod točkom III. izreke
NOVČANA KAZNA u iznosu od 400,00 eura (četiri stotine eura).
• za prekršaj pod točkom IV. izreke
NOVČANA KAZNA u iznosu od 250,00 eura (dvije stotine pedeset eura).
• za prekršaj pod točkom V. izreke
NOVČANA KAZNA u iznosu od 400,00 eura (četiri stotine eura).
• za prekršaj pod točkom VI. izreke
NOVČANA KAZNA u iznosu od 400,00 eura (četiri stotine eura).
• za prekršaj pod točkom VII. izreke
NOVČANA KAZNA u iznosu od 400,00 eura (četiri stotine eura).
pa im se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona i z r i č e
1. okrivljenoj
ukupna NOVČANA KAZNA u iznosu od 7.650,00 eura (sedam tisuća šest stotina pedeset eura).
i
2. okrivljenom
ukupna NOVČANA KAZNA u iznosu od 2.050,00 eura (dvije tisuće pedeset eura).
IX. Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude, a novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u gore propisanom roku.
X. Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 1. i 3. i stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni naknaditi paušalni trošak postupka ovoga suda svaki ponaosob u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura) u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, podnio je 3. listopada 2025. optužni prijedlog protiv 1. okr. pravne osobe Hokus-okus MT j.d.o.o. i 2. okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi KT zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.
2. U svoju obranu okrivljenici su naveli da točke 1., 2., 3., 5., 6. i 7. optužnog prijedloga ne osporavaju te su u tome dijelu navodi optužnog prijedloga u cijelosti točni i smatraju se krivima za terećene prekršaje. Naveli su da su svjesni počinjenih prekršaja zbog čega izražavaju iskreno žaljenje te su se obvezali ubuduće kloniti ovakvih i sličnih prekršaja. Što se tiče navoda iz točke 4. optužnog prijedloga, odnosno toga da su kao poslodavci s radnikom sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme protivno odredbama članka 12. stavka 3. Zakona o radu, rekli su da su oni kao poslodavci s radnikom ŽT **.**.2024. u [adresa] sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme, odnosno na trajanje od šest mjeseci za obavljanje poslova pomoćnog radnika u fast foodu Hokus-okus bez da su u navedenom ugovoru naveli objektivan razlog sklapanja ugovora na određeno vrijeme, a sve to iz razloga jer su željeli s radnikom ugovoriti probni rad od šest mjeseci budući da im se znalo događati da radnici dođu, odrade nekoliko dana i zatim odu. Naveli su da im je jako žao zbog počinjenih prekršaja koje je utvrdila inspektorica te da se tako što više neće ponoviti.
3. U dokaznom postupku sud je u svojstvu svjedoka ispitao AT, pročitao obavijest po članku 109. a stavku 1. Prekršajnog zakona na ime okrivljenika (stranica 5 do 6 spisa), zapisnik od 10. lipnja 2025. (stranica 7 do 9 spisa), zapisnik od 22. rujna 2025. (stranica 10 do 15 spisa), ugovor o radu na određeno (stranica 16 do 19 spisa), evidenciju o djelatnicima (stranica 20 spisa), obrazac eM-1P (stranica 21 spisa), ugovor o radu na neodređeno (stranica 22 do 25 spisa), ugovor o radu na neodređeno (stranica 26 do 29 spisa), obrazac eM-1P (stranica 30 spisa), aneks ugovora o radu (stranica 31 do 32 spisa), obrazac eM-3P (stranica 33 spisa), materijalnu dokumentaciju (stranica 34 do 35 spisa), isplatne liste (stranica 36 do 37 spisa), materijalnu dokumentaciju (stranica 38 do 42 spisa), isplatne liste (stranica 43 do 44 spisa), obrazac NP1 (stranica 45 do 46 spisa), materijalnu dokumentaciju (stranica 47 spisa) i izvatke iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa na ime okrivljenika od 18. veljače 2026.
4. Ispitana na ročištu održanom 18. veljače 2026. svjedokinja AT je iskazala da je 10. lipnja 2025. provela inspekcijski nadzor u objektu brze prehrane Hoku-okus u [adresa], koji posluje u sastavu 1. okr. pravne osobe te je provedenim nadzorom i uvidom u radnopravnu dokumentaciju utvrdila da su okrivljenici kao poslodavci unijeli netočan podatak u dokumentaciju dostavljenu u matičnu evidenciju HZMO-a i to su za radnika DT HZMO-u 6. srpnja 2023. dostavili prijavu o početku osiguranja s datumom stjecanja svojstva osiguranika od 5. srpnja 2023. u kojoj su unijeli podatak da je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme s punim radnim vremenom, iako je nadzorom utvrđeno da su okrivljenici 4. srpnja 2023. s navedenim radnikom sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom. Isto tako je iskazala da je utvrđeno da okrivljenici kao poslodavci nisu nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja dostavili prijavu o promjeni tijekom osiguranja u propisanom roku jer su za radnika DT **.**.2024. dostavili HZMO-u prijavu o promjeni tijekom osiguranja gdje je promijenjen podatak o dnevnom radnom vremenu osiguranika na četiri sata i podatak o ugovoru o radu sklopljenom na neodređeno vrijeme s nepunim radnim vremenom, a sve s datumom promjene 1. studenog 2024., odnosno isto nisu dostavili u roku od 24 sata od nastalih promjena. Iskazala je isto tako da je utvrdila da okrivljenici nisu vodili evidenciju o radnicima na propisani način u skladu sa zakonom i relevantnim pravilnikom jer evidencija za radnika FT nije sadržavala sve podatke, odnosno konkretno podatak o datumu podnošenja prijave početka osiguranja na obvezna osiguranja radnika kao osiguranika po osnovi radnog odnosa. Također je iskazala da je uvidom u ugovor o radu na određeno vrijeme utvrdila da su okrivljenici s radnikom KTA **.**.2024. u [adresa] sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme i to na trajanju od šest mjeseci bez da je u istom naveden objektivan razlog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme. Isto tako je iskazala da okrivljenici kao poslodavci nisu u propisanom roku radnicima isplatili najniži mjesečni iznos bruto plaće za rad u punom radnom vremenu te za rad u nepunom radnom vremenu razmjerno vremenu provedenom na radu u tom mjesecu i to za radnika DT i FT. Iskazala je da je također utvrdila da okrivljenici kao poslodavci nisu radniku KTA na dan dospjelosti isplatili plaće za ožujak i travanj 2025., već su iste prisilno isplaćene u srpnju 2025. putem ovrhe, a navedenom radniku nisu do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće dostavili dva obračuna za navedene mjesece i to jedan u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće i drugi u kojem će biti iskazan iznos plaće koji su bili dužni isplatiti. Isto tako može reći da je inspekcijskim nadzorom utvrdila da su okrivljenici kao poslodavci s radnikom FT sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme u Osijeku, 23. travnja 2025. u kojem je ugovorena minimalna plaća u neto iznosu te su 4. studenog 2024. sklopili s radnikom KTA ugovor o radu na određeno vrijeme u kojem je također ugovorena minimalna plaća u netom iznosu, iako ista treba biti ugovorena u bruto iznosu.
5. Materijalnu dokumentaciju koja prileže spisu sud cijeni u cijelosti vjerodostojnom jer je kod navedenih obrazaca riječ o obrascima iz službenih evidencija nadležnih tijela, navedene zapisnike je izdalo za to nadležno tijelo i u propisanom obliku te sud nije našao razloga sumnjati u istinitost i vjerodostojnost istih niti je itko imao primjedbi na iste, dok su navedeni ugovori sastavljeni u propisanom obliku od strane ugovornih strana koje su ih u znak prihvaćanja vlastoručno potpisali pa sud nije našao razloga sumnjati u istinitost i vjerodostojnost istih te isto tako valja naglasiti da nitko tijekom postupka nije dovodio u pitanje istinitost i vjerodostojnost materijalnih dokaza u spisu. Sud cijeni u cijelosti vjerodostojnim iskaz svjedokinje AT iz razloga jer je isti detaljan, logičan i životno uvjerljiv te u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu te je svjedokinja iskazivala samo o onome što je utvrdila svojim službenim postupanjem u ovome predmetu te ista po stavu ovoga suda nema nikakvog interesa neistinito iskazivati ni lažno teretiti okrivljenike koje od ranije ne poznaje. Sud prihvaća istinitom i obranu okrivljenika koji iskreno priznaju počinjenje prekršaja jer je njihova obrana detaljna i uvjerljiva te u skladu s ostalim izvedenim dokazima. Činjenica da se okrivljenici ne smatraju krivima za prekršaj iz točke 4. optužnog prijedloga nije od utjecaja na utvrđivanje njihove prekršajne odgovornosti jer su isti u svojoj obrani zapravo okolnosno priznali točnost navoda i iz te točke optužnog prijedloga, a razlozi koje navode zbog čega su to učinili nisu takve prirode da bi ih eskulpirali njihove odgovornosti za taj prekršaj.
6. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz zasebno i dovodeći dokaze u međusobnu vezu, kao i u vezu s obranom okrivljenika, sud smatra nedvojbeno utvrđenim i dokazanim da su okrivljenici počinili terećene prekršaje u vrijeme, u mjestu i na način kako je to opisano u izreci presude, a nisu utvrđeni ispričavajući razlozi.
7. Slijedom svega navedenoga sud smatra nedvojbeno utvrđenim i dokazanim da su okrivljenici 6. srpnja 2023. u Osijeku kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi unijeli netočan podatak u dokumentaciju dostavljenu u matičnu evidenciju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, iako odgovaraju za točnost podataka za zaposlene osiguranike sukladno članku 108. stavku 7. Zakona o mirovinskom osiguranju i to na način da je poslodavac Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za radnika DT **.**.2023. dostavio prijavu o početku osiguranja s datumom stjecanja svojstva osiguranika od 5. srpnja 2023. u kojoj je pod točkom 17. unio podatak da je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme s punim radnim vremenom, iako je inspekcijskim nadzor provedenim 10. lipnja 2025. utvrđeno da je poslodavac 4. srpnja 2023. s navedenim radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom od 40 sati tjedno za obavljanje poslova priprematelja jednostavnih jela i slastica u objektu brze prehrane Hokus-okus u Osijeku s početkom rada 5. srpnja 2023., čime su postupili suprotno članku 108. stavku 7. Zakona o mirovinskom osiguranju i počinili prekršaj kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 2. i stavku 3. istoga zakona, a nisu utvrđeni ispričavajući razlozi.
7.1. Također sud smatra nedvojbeno utvrđenim i dokazanim da okrivljenici kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja dostavili prijavu o promjeni tijekom osiguranja u propisanom roku u skladu s člankom 112. stavkom 1. točkom 5. Zakona o mirovinskom osiguranju i to na način da su za radnika DT koji je za poslodavca obavljao poslove priprematelja jednostavnih jela i slastica u objektu brze prehrane Hokus-okus u Osijeku dostavili Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u Osijeku 18. studenog 2024. prijavu o promjeni tijekom osiguranja kojom su za radnika promijenili podatak pod točkom 16., odnosno podatak o dnevnom radnom vremenu osiguranika na četiri sata i podatak pod točkom 24., odnosno podatak o ugovoru o radu sklopljenom na neodređeno vrijeme s nepunim radnim vremenom s datumom promjene podataka od 1. siječnja 2024. (petak), dakle istu nisu dostavili u roku od 24 sata od nastalih promjena, odnosno najkasnije u Osijeku 4. studenog 2024. (ponedjeljak), čime su postupili suprotno članku 112. stavku 1. točki 5. Zakona o mirovinskom osiguranju te time počinili prekršaj kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. i stavku 3. istoga zakona, a nisu utvrđeni ispričavajući razlozi.
7.2. Isto tako, sud smatra nedvojbeno utvrđenim i dokazanim da okrivljenici kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu evidenciju o radnicima vodili na propisani način u skladu s člankom 5. Zakona o radu u vezi s odredbama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca jer evidencija o radnicima za radnika FT koji je kod poslodavca obavljao poslove kuhara u objektu brze prehrane Hokus-okus u Osijeku nije sadržavala sve podatke iz Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca i to podatke iz članka 3. stavka 1. točke 13. navedenog pravilnika, odnosno podatak o datumu podnošenja prijave početka osiguranja na obvezna osiguranja radnika kao osiguranika po osnovi radnog odnosa, na način da je poslodavac za predmetnog radnika 23. travnja 2025. Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostavio prijavu o početku osiguranja radnika s datumom stjecanja svojstva osiguranika 24. travnja 2025., a za imenovanog radnika nije u Osijeku 24. travnja 2025. u evidenciji o radnicima evidentirao podatak o datumu podnošenja prijave početka osiguranja na obvezna osiguranja radnika po osnovi radnog odnosa, čime su postupili suprotno članku 5. Zakona o radu u vezi članka 3. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca te time počinili prekršaj kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 1. i stavku 2. Zakona o radu, a nisu utvrđeni ispričavajući razlozi.
7.3. Sud također smatra nedvojbeno utvrđenim i dokazanim da su okrivljenici kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi s radnikom sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme suprotno članku 12. stavku 3. Zakona o radu i to na način da je poslodavac s radnikom KTA **.**.2024. u [adresa] sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme s početkom rada 4. studenog 2024. i trajanjem od šest mjeseci za obavljanje poslova pomoćnog radnika u fast foodu, a u navedenom ugovoru o radu sklopljenom na određeno vrijeme nije naveo objektivan razlog zbog kojeg je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme, čime su postupili suprotno članku 12. stavku 3. Zakona o radu te time počinili prekršaj kažnjiv po članku 228. stavku 1. točki 1. i stavku 2. istoga zakona, a nisu utvrđeni ispričavajući razlozi.
7.4. Također, sud smatra nedvojbeno utvrđenim i dokazanim da okrivljenici kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu u propisanom roku radnicima isplatili najniži mjesečni iznos bruto plaće koja se radniku isplaćuje za rad u punom radnom vremenu razmjerno trajanju vremena provedenog na radu u tom mjesecu u skladu s člankom 3. stavcima 1. i 7. Zakona o minimalnoj plaći te za rad u nepunom radnom vremenu u skladu s člankom 3. stavkom 6. Zakona o minimalnoj plaći i to na način da poslodavac radniku OT koji kod poslodavca obavlja poslove priprematelja jednostavnih jela i slastica u objektu breze prehrane Hokus-okus u Osijeku u nepunom radnom vremenu od 20 sati tjedno za mjesec travanj 2025. nije najkasnije u Osijeku 15. svibnja 2025. isplatio najniži mjesečni iznos bruto plaće za rad u nepunom radnom vremenu, već je za navedeni mjesec radniku 14. svibnja 2025. isplatio samo iznos neto plaće u gotovini na ruke i da poslodavac radniku FT koji kod poslodavca obavlja poslove kuhara u objektu brze prehrane F u [adresa] u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno od 24. travnja 2025. za mjesec travanj 2025. nije najkasnije u Osijeku 15. svibnja 2025. isplatio najniži mjesečni iznos bruto plaće za rad u punom radnom vremenu za razdoblje od 24. travnja 2025. do 30. travnja 2025. razmjerno vremenu provedenom na radu u tom mjesecu, već je za navedeni mjesec radniku 14. svibnja 2025. isplatio samo iznos neto plaće u gotovini na ruke, čime su postupili suprotno članku 3. stavcima 1., 6. i 7. Zakona o minimalnoj plaći te time počinili prekršaj kažnjiv po članku 10. stavku 1. točki a) i stavku 2. istoga zakona u vezi članka 92. stavka 4. Zakona o radu, a nisu utvrđeni ispričavajući razlozi.
7.5. Također, sud smatra nedvojbeno utvrđenim i dokazanim da okrivljenici kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi radniku kojem na dan dospjelosti nisu isplatili plaću nisu do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata dostavili dva obračuna plaće, od kojih jedan u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće u propisanom sadržaju, a drugi u kojem će biti iskazan iznos plaće koji su bili dužni isplatiti u propisanom sadržaju u skladu s člankom 93. stavkom 2. točkama 1. i 2. Zakona o radu u vezi članka 93. stavka 6. istoga zakona i članka 8. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor i to na način da poslodavac radniku KTA na dan dospjelosti nije isplatio plaće za ožujak 2025. i travanj 2025, već su iste radniku prisilno isplaćene u srpnju 2025. putem ovrhe s računa društva i to za ožujak 2025. ukupno 507,97 eura te za travanj 2025. ukupno 504,72 eura, a poslodavac nije predmetnom radniku do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće dostavio dva obračuna za navedene mjesece od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, a drugi u kojem će biti iskazan iznos plaće koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju, a što je bio dužan učiniti za ožujak 2025. najkasnije u Osijeku 30. travnja 2025. i za travanj 2025. najkasnije u Osijeku 31. svibnja 2025., a poslodavac je iste dostavio nakon isteka propisanog roka 28. lipnja 2025., čime su postupili suprotno članku 93. stavku 2. Zakona o radu u vezi članka 8. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor te time počinili prekršaj kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 46. i stavku 2. Zakona o radu, a nisu utvrđeni ispričavajući razlozi.
7.6. Konačno, sud smatra nedvojbeno utvrđenim i dokazanim da okrivljenici kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu ugovorili minimalnu plaću u bruto iznosu u skladu s člankom 3. stavkom 3. Zakona o minimalnoj plaći na način da je poslodavac s radnikom FT sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme u Osijeku 23. travnja 2025. u kojem je s istim ugovorio minimalnu plaću u neto iznosu od 800,00 eura te je s radnikom KTA sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme u Osijeku 4. studenog 2024. u kojem je isti ugovorio minimalnu plaću u neto iznosu od 500,00 eura, odnosno s imenovanim radnicima nije ugovorio minimalnu plaću u bruto iznosu i to s FT najkasnije u [adresa] **.**.2025. i s KTA najkasnije u Osijeku 4. studenog 2024., čime su postupili suprotno članku 3. stavku 3. Zakona o minimalnoj plaći te time počinili prekršaj kažnjiv po članku 10. stavku 1. točki b) i stavku 2. istoga zakona, a nisu utvrđeni ispričavajući razlozi.
8. Slijedom navedenog, u radnjama 1 okr. pravne osobe Hokus-okus MT j.d.o.o. i 2 okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi KT u cijelosti su se stekla sva obilježja prekršaja koji im se stavljaju na teret u optužnom prijedlogu, za koje prekršaje ih je sud oglasio krivim, kako je to opisano u izreci presude, ne nalazeći okolnosti koje bi isključile njihovu prekršajnopravnu odgovornost.
9. Za nadodati je da se u međuvremenu od počinjenja prekršaja do donošenja prvostupanjske odluke izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju tako da je sada na snazi „novi“ Zakon o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 96/25.). Međutim prekršaji iz toga zakona koji se stavljaju okrivljenicima na teret optužnim prijedlogom nalaze svoj pravni kontinuitet i u „novom“ Zakonu o mirovinskom osiguranju i u pogledu materijalne i u pogledu kažnjive odredbe, ali „novi“ zakon nije povoljniji za okrivljenike u pogledu propisanih kazni pa je stoga sud primijenio zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja terećenih prekršaja.
10. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljenicima za počinjene prekršaje opisane u izreci presude sud je cijenio sve okolnosti iz članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona. Od olakotnih okolnosti na strani okrivljenika sud je cijenio njihovo iskreno priznanje terećenih prekršaja, žaljenje zbog istih te obećanje da će se ubuduće kloniti ovakvih ili sličnih prekršaja, kao i činjenicu da isti do sada nisu prekršajno kažnjavani za istovrsne prekršaje što proizlazi iz izvadaka iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije na ime okrivljenika od 18. veljače 2026. na stranici 54 do 57 spisa, dok otegotnih okolnosti na strani okrivljenika sud nije našao pa je uvažavajući težinu počinjenih prekršaja u stjecaju i stupanj prekršajne odgovornosti okrivljenika, svakom okrivljeniku ponaosob, na temelju članka 37. Prekršajnog zakona, ublažio propisane novčane kazne, odnosno iste je izrekao ispod propisanog posebnog minimuma za navedenu vrstu prekršaja, smatrajući da će se tako ublaženom novčanom kaznom prema svakom okrivljeniku ostvariti ciljevi specijalne i generalne prevencije. Slijedom navedenog, a poštujući pravila za ublažavanje kazne propisana člankom 37. stavkom 3. točkama 1. i 2. u vezi s člankom 33. Prekršajnog zakona, sud je 1. okr. pravnoj osobi za prekršaj opisan pod točkom I. izreke utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 300,00 eura, za prekršaj pod točkom II. izreke utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 300,00 eura, za prekršaj opisan pod točkom III. izreke utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 1.500,00 eura, za prekršaj pod točkom IV. utvrdio novčanu kaznu u iznosu 1.050,00 eura, za prekršaj opisan pod točkom V. izreke utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 1.500,00 eura, za prekršaj opisan pod točkom VI. izreke utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 1.500,00 eura i za prekršaj opisan pod točkom VII. izreke utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 1.500,00 eura, dok je 2. okr. odgovornoj osobi u pravnoj osobi za prekršaj opisan pod točkom I. izreke utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 100,00 eura, za prekršaj opisan pod točkom II. izreke utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 100,00 eura, za prekršaj opisan pod točkom III. izreke utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 400,00 eura, za prekršaj opisan pod točkom IV. izreke utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 250,00 eura, za prekršaj opisan pod točkom V. izreke utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 400,00 eura, za prekršaj opisan pod točkom VI. izreke utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 400,00 eura i za prekršaj opisan pod točkom VII. izreke utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 400,00 eura pa im je na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrekao ukupnu novčanu kaznu i to 1. okr. ukupnu novčanu kaznu u iznosu od 7.650,00 eura i 2. okr. ukupnu novčanu kaznu u iznosu od 2.050,00 eura. Izrečenim novčanim kaznama će se, po stavu ovoga suda, postići svrha kažnjavanja i djelovat će se na okrivljenike da ubuduće ne čine ovakve ili slične prekršaje te će se također utjecati na svijest drugih o štetnosti činjenja ovakvih i sličnih prekršaja, a također sud smatra da su izrečene novčane kazne razmjerne težini počinjenih prekršaja i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenih i da će istim kaznama biti ostvarena pravednost kažnjavanja.
11. Sud je 1. okr. pravnu osobu i 2. okr. odgovornu osobu u pravnoj osobi TT obvezao na plaćanje troškova prekršajnog postupka koji iznos je primjeren složenosti i duljini trajanja postupka te njihovom imovnom stanju.
Osijek, 23. veljače 2026.
Zapisničar
S U D A C
Silvija Šarac
Snježana Marijanović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana računajući od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni sud.
DOSTAVITI:
1. 1. okr. i 2. okr.,
2. Ovlaštenom tužitelju,
3. Arhivi.
